Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
DEFINICIJA ETIKE
Etimologija rijei
-Ethos- boravite, zaviaj, obiaj, ud, navika -Ethica - Etiar- strunjak za pitanja o udoreu - Etinost- kvaliteta nekog postupka ali i moralno stanje pojedinca
Definicija etike- etika je nauka o udoreu. Bavi se pitanjima ljudskog ponaanja i ivljenja
-ETIKA KAO ZNANOST- Definicija etike- etika je filozofska disciplina koja istrauje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i prosuivanja. Objekt etike ljudsko ponaanje; dobro -ETIKA KAO NAUKA (znanost obogaena ivotnom mudrou, kako bi neto trebalo da bude)
9.12.2013.
ETIKA I MORAL
Moral- etimoloki,lat. mos= etos= obiaj, karakter, ponaanje, vladanje
Moral- oznauje ljudsko ponaanje Moralka- znanost ili nauka o ljudskom ponaanju Moral i etika: a) kao istoznanice, sinonimi b) razlike: -porijeklo (grko i rimsko) - stanovite (aspekt): razum (filozofska refleksija o moralu, vrednuje djelovanje s distance) i vjera (moral je proet religioznom dimenzijom i vjerskim argumentima)
Duh vremena
Opa klima Geografski, klimatski, demografski Ekonomski Religiozna uvjerenja Obrazovanje
=dinaminost, promjenjivost, fleksibilnost, rast, degradacija vrednota *odnos morala i drutva- egoizam, individualnost, duble bind faktor
9.12.2013.
-pravednost
Kant- formalna etika, etika dunosti- kategoriki imperativ. Utemeljenje morala u ovjeku.
2. Samousavravanje ivot je etiki zadatak. Rad na svojoj dui da bi se postiglo blaenstvo,. 3. Blaenstvo. Blaenstvo je produkt dobrih djela i napredovanja .
9.12.2013.
Jedino istinsko dobro je vladanje samim sobom. spoznaj samoga sebe izbjegavaj krajnosti
9.12.2013.
4 stoerne kreposti (pravednost, jakost, umjerenost i mudrost) Krepost je trajno raspoloenje due koje tjera ovjeka raditi u skladu s njegovom naravi i s redom svemira. Promicao je socijalnu etiku- KAKO OSNOVATI POREDAK DA OVJEK I NJEGOVE SPOSOBNOSTI BUDU U SLUBI OPEG DOBRA. Srea se nalazi u skladnom uivanju svih uitaka.
9.12.2013.
Blaenstvo je dobro ivljenje (ivot u potpunosti) i dobro djelovanje ( djelovanje u skladu s krepostima). Djelatnost due prema savrenoj kreposti.
Postoje dvije vrste kreposti: umne ili dijanoetike- (mudrost i razboritost) i udoredne ili etike (plemenitost, umjerenost), odnosno dianetike i etike.
Krepost je zlatna sredina izmeu dvije krajnosti, dva kraja, suvika i manjka.
9.12.2013.
PRISTUPI ETICI
Redukcionistiki pristupi: Etoloki Evolucionistiki
Bihevioristiki
Socioloki Politiki Kritiki
Manje redukcionistiki pristupi: Psiholoki-ovjeka promatra u cjelovitosti (racionalnost, duhovnost, kreativnost, psiholoka dimenzija) Filozofski (etika kao filozofska disciplina, etika se promatra u horizontu smisla i svrhe djelovanja. Ne promatra samo djelovanje takvo kakvo jest nego i kako bi trebalo da bude.) Personalistiki- sr ovjenosti je u ljudskoj osobi. To je etika usredotoena na dobro ovjeka i njegove osobe. to je dobro ljudske osobe? Na to pitanje odgovara axiologija- nauka o vrednotama. -ZA OVJEKA JE DOBRO SAMO ONO TO IMA VRIJEDNOST U SEBI!
Etike teorije: - utilitaristike- gledaju korist, neko dobro - deontoloke.- gledaju ono to je doputeno odnosno zabranjeno - Teleoloke- pitaju se kako djelovati da bi se postigao neki cilj - Eudajmonistike cilj je postii sreu (uitak, ugodu, smiraj)
S OBZIROM NA METODE
1. Normativna prouava kriterije koji omoguuju moralnu prosudbu 2. Deskriptivna - istrauje naine djelovanja odreenog drutva, pita se koje zapovijedi vrijede u nekom drutvu.
ETIKA JE NORMATIVNA ZNANOST O LJUDSKOM PONAANJU, DJELAVANJU! Etika je znanstveno objektiviranje onog to se dri za dobro ili zlo! Trai principe ljudskog djelovanja da bi ono bilo dobro.
9.12.2013.
ANTROPOS- bie koje motri gore HOMO- ovjek zemljanin ovjek je bie viedimenzionalne prirode. Pogrene su sve teorije koje ga svode na jednu dimenziju (scijentizam, racionalizma, materijalizam, individualizam, hedonizam, ekonomizam, relativizam) OVJEKOVE BITNE ODREDNICE: - sloboda ( i odgovornost) - moralni zakon - savjest - razum (svijest, volja) (po ovom se on razlikuje od drugih ivih bia koja tek samostalno vode brigu o sebi i o opstanku svoje vrste)
9.12.2013.
SUBJEKT MORALA JE RAZUMAN, SLOBODAN OVJEK KOJI JE SVOJEVOLJNO, BEZ PRISILE, VRILAC I NOSITELJ SVOJIH POSTUPAKA TE KOJI JE SPREMAN ZA NJIH ODGOVARATI.
9.12.2013.
LJUDSKA PRAVA
Prirodno/naravno/razumno pravo- to su nadpozitivna prava Pozitivno pravo- ureena prava, zakonom odreena Ljudska prava- prava koja lee u ljudskoj naravi i koja vae za sve ljude i u istoj mjeri:
-pravo na ivot, na slobodu, na osobnu sigurnost, na zatitu, odtetu, slobodu kretanja, na dravljanstvo, na sklapanje braka, osnivanje obitelji, na imovinu, na slobodu miljenja, savjesti i vjere, na socijalnu sigurnost, ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, pravo na rad, zaposlenje, na naknadu za rad, na odmor i slobodno vrijeme, pravo na odgoj i obrazovanje
Definicija dobra- ono to pristaje i odgovara svom vremenu (kroz povijest filozofijeto je bila Ideja, istina, svrha kojoj sve tei, ugoda ...). Razlikujemo dobro za ovjeka od etikog dobra Definicija zla nedostatak dobra, suprotnost dobra, promaaj svrhe, praznina - Razlikujemo fiziko zlo od moralnog zla -mysterium mali -mysterium iniquitatis- zloa
10
9.12.2013.
srea Potraga za dobrom u vjeri, filozofiji, umjetnosti Raa se enja za boljim i slutnja da emo to nai Nezadovoljni smo Nismo sretni Neto nam manjka
KREPOSTI Od gr.rijei arete- izvrsnost, valjanost, vrsnoa Krepost je, po Aristotelu, zlatna sredina izmeu dvije krajnosti.
STOERNE KREPOSTI:
11
9.12.2013.
Razlikujemo: a) Ljudski in-actus humanus (onaj koji zahtijeva razum, slobodu i volju. Onaj koji moe biti moralno vrednovan.) b) in ovjeka-actus hominis (bilo koji in koji ovjek ini).
IZVORI ETIKE
SUBJEKTIVNI 1. 2. 3. 4. Razum (recta ratio) Volja Motiv Savjest postupak djelovanja: od razmiljanja, planiranja do izvrenja
a) aktualna
b) habitualna OBJEKTIVNI 1. 2. Priroda (narav) prirodni zakoni Zakoni, propisi, odredbe pozitivni zakon
12
9.12.2013.
Savjest je unutarnji glas koji nas upozorava na ono to je dobro a to loe. Savjest je duevna moralna instanca koja u ime dobra bdije nad razumom i voljom. Savjest je intimna osobna mo i sposobnost prosuivanja moralnosti ljudskih ina. Savjest je kraljevstvo dobra u ljudskoj dui, njegov zov i jeka. Savjest je autentina sr ljudskog bia i osobe.
SAVJEST:
Djeluje u tri faze! (prije, tijekom i nakon ina) Sankcije savjesti nisu iste kao pravne sankcije! Osnovni i jedini zahtjev koji savjest stavlja pred ovjeka! - poslunost Vrste savjesti! povrna, popustljiva, skrupulozna
- recta ratio - volja - namjera - vrline, kreposti - savjest - motiv - osjeaji, strasti, emocije - grijeh - navika - hir - odgoj - naredba - obveze i dunosti
13
9.12.2013.
SOCIJALNA ETIKA SUBJEKT ETIKE- OVJEK KAO SOCIJALNO BIE, BIE ODNOSA
VRSTE ZAJEDNICA:
Primarna i naravna zajednica- obitelj Sekundarne zajednice Tercijalne zajednice Povremene Trajno ustrojene
14
9.12.2013.
KAKO SMO POZVANI OBAVLJATI SVOJ POSAO: 1. 2. 3. 4. 5. Savjesno Struno Paljivo Poteno Predano (marljivo)
15
9.12.2013.
4. ETIKA EKOLOGIJE
Antropocentrizam- ovjek kao kruna stvaranja- pozvan da kultivira okoli, da ga sebi prilagodi, transformira, ali i da ga UVA, da ga NE UGROAVA, NE IZRABLJUJE! Pitanje -MJERE - JE LI DOPUSTIVO SVE ONO TO JE IZVEDIVO? Kultura odricanja; kultiviranje nagona; solidarnost Korijen svih kriza je moralna kriza u ovjeku Iz ekologije u ekofiliju
Smjernice za individualno i globalno djelovanje- tri naela: 1. Prevencije 2. Opreza 3. Skrbi i odgovornosti Ekoloka kriza je odraz, posljedica moralne krize
16
9.12.2013.
17