Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Gezag Wak Bek Riba 2 Anja Di Trabou Kom Gezagheber
Gezag Wak Bek Riba 2 Anja Di Trabou Kom Gezagheber
ku e ta aktua na manera hustu i ophetivo, ku e ta defend interes di pueblo, a todo kosto, i ku e mester ta e prom pa duna e bon ehmpel den su komportashon. Sinku punto di lansa For di tempran, mi a disid ki tipo di gezaghebber mi lo ta. Mi a haa tambe importante pa mi inform for di prom dia ku mi a kumins traha, kiko gobirnu i pueblo por spera di mi. Pesei, den mi prom diskurso den Passangrahan dia 1 di mart 2012, mi a ofres 5 punto di lansa. 1) Insistensia riba vishon; E prom punto tabata insistensia riba vishon. Esaki a nifik ku mi a trata di stimul ku kada desishon ku nos komo gobirnu ta tuma tabata basa riba un motivashon di e pakiko i e dikon. Mi tabatin e kustumber di hasi preguntanan kritiko, tantu den reunionnan di Kolegio Ehekutivo, komo tambe ora trata e diferente dokumentonan ku mi ta haa tur siman pa firma. Semper mi tabata interes pa haa kua ta e meta ku nos kier realis ku e desishonnan ku nos tabata tuma. Kon e desishon aki ta afekt Boneiru. Kon e desishon aki ta kuadra ku meta nan di desaroyo nashonal di nos isla. 2) Rspt pa dignidat humano; E di dos punto di lansa ku mi a frmula tabata: rspt pa dignidat humano. Mi a trata di hasi esaki den mi relashon ku tur esnan ku ken mi tabata traha, tratando di ta kritiko, pero alabes respetuoso. Pa mi ta importante ku un gobirnu ta aktua na manera hustu i digno ku habitante i ku tin protekshon pa derecho humano di kada habitante, no opstante su nashonalidat, su idioma, su preferensianan, f su kolo poltiko. 3) Afan pa ekselensia E di tres punto di lansa tabata afan pa ekselensia. Den e dos aanan ku a transkur, mi a insist pa nos hasi nos trabou komo gobirnu mas mih posibel. Den prktika esaki a nifik ku vrios biaha mi a manda sierto dokumentonan bek, pa un mih argumentashon f mih splikashon. Esaki no ta pa falta di rspt di esnan ku a traha e dokumento, sino pa un invitashon na nan pa kumpli ku standard haltu di kalidat ora nos ta sirbi nos pueblo. Mi a stimul ku nos ta reflekshon tokante nos trabou i trata pa hasi adaptashon, unda esaki ta nesesario. Den mi afan pa ekselensia a implik tambe ku mi a organis aktividatnan durante kua nos por a profundis temanan, na manera kritiko, pa desaroy mas konsiensia tokante temanan importante pa nos komunidat. 4) Integridat den akshon For di kuminsamentu tabata un di mi prioridatnan ku mester perkur pa gobirnu skohe pa e kaminda korekto pa kumpli ku su metanan: esta ku ta kumpli ku lei i ku balornan general di desensia i fasun. Den lus di esaki, mi a inisi e proyekto integridat, ku e intenshon pa promov integridat den gobernashon. E proyekto ta dirig riba 3 nivel, esta e nivel di pueblo, nivel di e organisashon gubernamental i e nivel di gobirnu. Pa duna un empuhe na e tema di integridat pa loke ta trata e nivel di organisashon. Segun Emerencia, siman pasa, mi a tuma e inisiativa pa organis un asina yam Dia di Integridat, kual a enfok riba e tema di vulnerabilidat.
5) Liderazgo servisial E di sinku punta di lansa tabata: liderazgo servisial: esta ku semper bai mi trabou lo mester ta dirig riba duna apoyo na servisio di pueblo. Kumpliendo Ku Mi Trabou Durante e dos aa ku mi a fungi komo Gezaghebber mi a trata pa kumpli ku e 5 puntonan aki. Nan a fungi komo prinsipionan, komo lianan kr, ku a yudami ku den desishonnan ku mi mester a tuma kada dia. Mi a topa situashonnan unda mi por skohe pa bira kara mira otro banda, f tuma posishon i akshon dirig riba korekshon. Mi a topa situashonnan unda mi por a skohe pa e kuminda fsil (de weg van de minste weerstand), f skohe pa e kaminda difsil pero alabes e kaminda ku ta ofres solushonnan mas duradero. Mi por a skohe pa komplas deseo di sierto persona, f pa komplas ku lei, balornan i prinsipio. Mi por a skohe entre baha kabes pa preshon i intimidashon I hiba un bida sin problema, f pa resist preshon I intimidashon I karga e konsekuensia. Mi por a skohe pa keda ketu, f skohe pa rekonos i respet mi propio opinion i mi konsenshi. Mi por a skohe pa laga miedo i kobardia domin mi aktonan f skohe pa laga fe i speransa determin mi pasonan. Momentonan difsil Tabatin momentonan difsil: e desishonnan relashon ku e rden di emergensia Curoil, e desishon pa entam e investigashon na WEB tokante bon gobernashon, e desishon pa entrega e keho na Ministerio Pbliko relashon ku e permisio di taksi, tur tabata desishonnan hopi difsil, pasobra nan tabata desishonnan ku a kousa hopi resistensia kontra mi persona. Tambe mester rekonos ku Boneiru por ta chikitu, pero ku tg gobern na e isla aki ta algu komplik. Tin hopi responsabilidat pa kumpli kun, un isla ku un aeropuerto internashonal, ku 5 haf, ku kompanianan importante manera BPEC, Curoil etc. Un isla ku tin masha hopi faseta di seguridat ku mester kuida na mih manera posibel pa garantis ku pueblo di Boneiru por traha, biba i rekre na manera sano si sigur. Tur esaki ta duna Gezaghebber responsabilidat kstra i pisa pa vigil, supervis i manten kumplimentu ku lei. E tareanan aki ta hasi ku no ta semper desishonnan ku un Gezaghebber tuma ta kai den bon tera serka tur hende. Pero, esei ta e tarea di un Gezaghebber I e mester kumpli ku esaki. E funshon di Gezaghebber: un funshon responsabel, bunita i noble Pero no ta e momentonan difsil aki a karakteris henter e trabou di 2 aa komo Gezaghebber. Mas ku tur kos lo domin den mi rekuerdo e eksperienshanan presioso i balioso. Mi ta menshon entre otro e organisashon di e Weganan di Rei, e aktividat pa risib e pareha Real, e Dia di Felisidat: nan tur tabata momentonan hopi bunita ku nos por a papia tokante felisidat den nos komunidat. E sita ku pueblo di tur siman, den kua nos tabata trata petishonnan di pueblo i ku a duna mi e oportunidat di topa habitantenan personalmente. E diferente grupo di trabou ku kende mi a eksperiment un profesionalismo i tika di trabou haltu i ehemplar: e komishon di konseho Curoil, e komishon ku a konseh pa loke ta trata e tema di Pachis Place: tabata un gran honor di a traha ku boso.
E motibunan di mi retiro Lo tin hende ku ta puntra nan mes pakiko mi a tuma mi retiro. E motibu ta pasobra mi no por konta mas ku apoyo i sosten di gobirnu di Boneiru pa i maneho. Ta duel mi inmensamente ku apnas 3 luna despues ku a firma na Aruba un akuerdo ku nos lo a trata pa gobern Boneiru na manera harmonioso, ku konseho Insular, den mayoria, a disid di pasa tg un moshon di deskonfiansa kontra mi persona. Den esaki, gobirnu di Boneiru a kibra e konfiansa ku mi persona komo gezaghebber mester tin den un gobirnu, pasobra e gezaghebber mester di e apoyo di gobirnu, si no e no por hasi su trabou. Mi ta enfatis ku mi ta rechas e kontenido di e moshon riba tur punto: mi no ta rekonos mi mes den e akusashonnan i den mi opinion e akusashonnan ta sin base i vrios di nan ta basa riba falta di konosementu di lei. E hecho ku ya ta di dos gezaghebber ku ta baha asina lih tras di otro, ta algu ku ta duna di pensa pa loke ta trata e posibilidat ku un gezaghebber ta haa di gobirnu pa e por hasi su trabou.
Satisfakshon i gratitut Asina mes, mi ta mira bek riba 2 aa ku satisfakshon i gratitut. E tabata sin mas un eksperiensha ku pa nada di mundu mi lo kier a prd. Mi ta bisa un danki di kurason pa tur esnan ku ken mi a koper den e ltimo 2 aa: na Kolegio Ehekutivo, Konseho Insular, driehoek, direktoradonan, brantwer, kompanianan di gobirnu, agensianan di RCN, organisashonnan no gubernamental, sektor priva i pueblo en general. Un danki tambe na e ministerionan di Hulanda i su liasonnan na Boneiru pa un bon koperashon. Un danki ku boso a permit mi ta boso gezaghebber den e 2 aanan ku a pasa. Un palabra special ta bai na e miembronan di Kabinet di Gezaghebber: Roella, Treesje, Raquel, Bella i Fransje I tambe Joel i Ricardo pa e apoyo ku semper mi por a konta riba dje. Un danki na tur mtenar pa e apoyo ku boso ta duna na gobernashon di Boneiru: boso ta e pilar ku gobernashon ta depend di dje. Finalisando, mi ta dese sr. Edison Rijna tur klase di ksito den e trabou bunita di Gezaghebber. sr Rijna. E por konta riba mi apoyo. Pueblo di Boneiru, tabata un privilegio pa traha pa boso.
FileTico Janga D://persberichten/algemeen/2014/