Está en la página 1de 10

Predmet: Psihologija Tema: Emocije i pamenje

(Kongnitivna psihologija)

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

Kao to se raspolo enja i emocije mani!estiraj" " ponaanj"# tako se njihov "ticaj odra ava i na kognitivne procese# me$" kojima je d"goro%no pamenje dosad plenilo najve" p& nj" istra iva%a. 'amenje je va no ne samo kao !enomen po sebi# ve kao komponenta prakti%ki svih procesa miljenja: percepcija# socijalno pros"$ivanje# reavanje problema ( svi )avise o do)iv" i koritenj" pohranjenih in!ormacija. *) toga sledi da ako emocije "ti%" na kodiranje# konsolidacij" i/ili do)iv in!ormacija i) pamenja# te )aboravljanje# time "ti%" na ogroman dijapa)on mentalnih procesa (+aviland(,ones i -ewis# .///). 'ostoji mnogo na%ina na koje emocije mog" "ticati na pamenje# a najpo)natiji !enomeni s": a) ovisnost o emocionalnom stanj" ili 0state dependent memor12 ( odnosi se na pojav" da je doseanje bolje kad se na$emo " istom emocionalnom stanj" kao i kad smo materijal "%ili# s tim da pritom nije bitno o kojem se a!ektivnom svojstv" radi (3arevski# .//.).

4cros (56768 prema E1senck i Keane# .///) je pregledao re)"ltate 9/ objavljenih istra ivanja ovog !enomena i poka)alo se da on nije jako i)ra en# ve da postoji "merena tendencija boljeg pamenja materijala kad se raspolo enje pri "%enj" poklapa s onim pri doseanj"# i da s" e!ekti "opte ja%i kad s" ispitanici " po)itivnom raspolo enj" i kad se lj"di nastoje setiti li%nih doga$aja# )a ra)lik" od materijala kojem nedostaje li%ni )na%aj. b) pod"darnost raspolo enja ili 0mood congr"it12( dosjeanje je naj"spenije kad se emocionalna obojenost materijala koji se "%i skladna sa raspolo enjem ispitanika " vreme "%enja. Tipi%na eksperimentalna proced"ra sastoji se " indiciranj" odre$enog raspolo enja# nakon %ega sledi "%enje liste re%i ili %itanje pri%e koja ima emocionalno obojen sadr aj (E1senck i Keane# .///). :akon to se raspolo enje ispitanika vrati " normal" podvrgava se test" seanja re%i s liste ili sadr aja pri%e. ;ower i s"r. (56758 prema E1senck i Keane# .///) rabili s" takav nacrt " istra ivanj" pod"darnosti raspolo enja. *spitanici s" hipno)om ind"cirani " t" no ili sretno raspolo enje# a )atim s" %itali pri%" o dva st"denta# ,ack" i <ndre". ,ack je opisan kao vrlo depresivan i be)voljan# )bog problema " akademskom ivot"# s djevojkom i " igranj" tenisa# dok je <ndre vrlo sretan # )ato to m" se ivot odvija po plan" " svim navedenim podr"%ima. *spitanici s" se vie identi!ikovali sa likom %ije se raspolo enje pod"daralo s vlastitim# pa s" )apamtili vie in!ormacija ve)anih )a taj lik. c) pod"darnost miljenja ili 0tho"ght congr"it12 ( ova pojava se mo e istra ivati na vie na%ina od kojih s" dva naj%ea. 'rvi na%in je da se ispitanicima pre)entira lista rije%i sastavljenja od prijatnih i neprijatnih re%i# )atim prola)e kro) post"pke ind"kcije raspolo enja# a nakon toga se testira )a seanje. 'retpostavka je da e se ispitanici "spenije seati prijatnih re%i ako s" proli ind"kcij" " po)itivno raspolo enje# i obrn"to = ind"kcija " negativno raspolo enje re)"ltat je boljim seanjem neprijatnih re%i.

>r"ga metoda je da se ispitanike )atra i da se dosjete a"tobiogra!skih sjeanja nakon to s" proli post"pak ind"kcije raspolo enja# s tim da se pretpostavlja da e po)itivna raspolo enja dovesti do veeg broja po)itivnih sjeanja# a negativna do veeg broja negativnih sjeanja (E1senck i Keane# .///). ?lark i Teasdale (567.8 prema E1senck i Keane# .///) testirali s" tom metodom depresivne pacijente " dva navrata# od kojih je " jednom d"bina depresije bila vea nego " dr"gom# te je dobiveno vie nesretnih sjeanja " sit"aciji i)ra enije depresije. .

Koncept 0str"kt"re )nanja2 ili 0ba)e )nanja2 )a")ima sredinje mjesto " str"kt"ralnom model" pamenja. Termin 0ba)a )nanja2 odnosi se na sve in!ormacije koje se kro) ivotni vijek pohrane " pamenje# tako da ovaj pojam naj%ee podra)"mijeva semanti%ko d"goro%no pamenje. Kognitivni psiholo)i s"# istra ivaj"i ba)" )nanja te njena obilje ja i sadr aj# ra)vili modele koji opis"j" na%in na koji se koncepti " njoj repre)entiraj" i organi)iraj" kako i) semanti%kog tako i epi)odi%kog d"goro%nog pamenja (;arr1 i s"r.# .//@). Mreni modeli objanjavaj" ba)" kao integriran" mre " koja nastaje na osnov" asocijacija koje se "spostavljaj" i)me$" ra)nih koncepata i karakteristika (koji se na)ivaj" 0%vorovi2# engl. 0nodes2). Avorovi repre)entiraj" koncepte# doga$aje# ideje# odnose# a 0pamenje2 se ostvar"je kad irenje aktivacije "n"tar mre e ")rok"je da in!ormacije sadr ane " %vorovima postan" pob"$ene i svjesne (;ower# 567B8 prema ;arr1 i s"r.# .//@). 'rema tom ;owerovom model"# neki %vorovi " semanti%koj mre i s" 0speci!i%ni emocionalni %vorovi2 koji imaj" i)la)ne ve)e )a (pored ostalog) doga$aje koji s" se desili kad je ta emocija bila osobito i)ra ena. :a taj na%in# aktivacija emocionalnih %vorova "n"tar semanti%ke mre e mo e se proiriti kro) cijeli s"stav pamenja# vrei 0priming2 )a odre$ene vrste pamenja. Cli%nim procesom# emocija se mo e pob"diti ako se doga$aj asociran s njenom pojavom aktivira " epi)odi%kom pamenj". Shematski modeli tj. sheme s" cjelovitiji entiteti i prototipi koncepata koji organi)iraj" i pohranj"j" prola isk"stva vodei i stvaraj"i re!erentni okvir )a perceptivne procese i isk"stva (;arr1 i s"r.# .//@). ;eckov klasi%ni prist"p objanjavanj" depresije temelji se "pravo na shemama# tj. osobnim kognitivnim obrascima koji se ponaaj" kao !ilteri osobnih isk"stava# interpretiraj"i )asebne setove sit"acija. Dvim konceptom nastoji se objasniti )ato depresivni pacijenti odr avaj" bolne i samopora avaj"e stavove "nato% postojanj" po)itivnih !aktora " ivotnom isk"stv". >epresivne osobe koncept"ali)iraj" speci!i%ne sit"acije na iskrivljen na%in# nastojei ih "klopiti " 0prepotentne2 dis!"nkcionalne sheme stalno ponavljaj"ih negativnih misli i interpretacija. Kada takve idiosinkratske sheme poveaj" svoj" aktivnost# provocira ih sve iri raspon podra aja koji ne moraj" biti logi%ki pove)ani s njima. 'acijent g"bi voljn" kontrol" nad svojim miljenjem# )bog nemog"nosti da aktivira adekvatne sheme i time se )atvara depresivni circ"l"s vitios"s (;eck# 56B6). Rehm i Naus (566/8 prema ;arr1 i s"r.# .//@) opa)ili s" nedostatak doka)a koji bi doveli do opredijeljenja )a jedan od tih modela# pa s" napravili svojevrsn" sinte)" oba teorijska prist"pa " svom 0proirenom mre nom model"2 gdje s" sheme repre)entirane kao E

klasteri %vorova. Dvi klasteri se aktiviraj" kao i individ"alni %vorovi " ;owerovom mre nom model" " pris"stv" potrebnih okolinskih "vjeta# tj.po)nati podra aj aktivira set %vorova koji )ajedno tvore shem". >r"gi istra iva%i s" tako$er# "spore$"j"%i mre ni i shematski model# )aklj"%ili da iako me$" njima postoje ra)like# " svojim predvi$anjima poka)"j" i)vanredn" konvergentost (;arr1 i s"r.# .//@). Fa no je spomen"ti i motivacijske teorije emocija i pamenja# " kojima se# kao to sam na)iv govori# glavni naglasak stavlja na osobne motive i njihov "tjecaj na vrst" materijala kojeg se dosjeamo. 4 motivacijskim teorijama# sjeanja se promatraj" kao aspekti dinami%ke i promjenjive individ"e ili 0persone2# "mjesto kao stati%ki %vorovi " mre nim asocijativnim modelima. Cjeanja se mog" aktivno anga irati " svrh" odr avanja# mijenjanja ili poja%avanja osobnog raspolo enja# ciljeva ili planova (+aviland(,ones i -ewis# .///). Gotivacijski prist"p pamenj" %esto koristi 0narativn" perspektiv"2 prema kojoj osobe ra)"mij" i organi)iraj" svoje ivote kro) pri%e. Cinger s"gerira kako ponavljanje odre$enih emocionalno nabijenih i osobno )na%ajnih sjeanja# na)vanih 0sel!(de!iniraj"a sjeanja2# stvara sr shvaanja vlastitog identiteta (0sel!2) oko kojeg se konstr"iraj" osobne pri%e. :astojanje da se koncept sel!a odr i re)"ltira dosjeanjem odgovaraj"ih emocionalnih doga$aja# a tako$er mo e doi i do represije bolnih i )a ego prijeteih sjeanja te do tra enja samopotvr$"j"ih i samoopravdavaj"ih sjeanja (+aviland(,ones i -ewis# .///). *dej" da je represija va an !aktor )aboravljanja 56E7. godine je "veo Hre"d svojom po)natom knjigom 0'sihopatologija svakodnevnog ivota2 (3arevski# .//.). Hre"d je " svojoj teoriji nesvjesnog# pored ostalog# pretpostavio da s" neka emocionalna isk"stva i) djetinjstva tako tra"mati%na da bi njihovo osvijetavanje mnogo godina kasnije ")rokovalo totaln" preplavljenost anksio)no". Iepresija )na%i da se tra"matska isk"stva pohranj"j" " nesvjesnom# a na povrin" mog" isplivati samo ako se neki na%in o ive emocije pove)ane s tim isk"stvom. 'ok"aji labaratorijskih istra ivanja ovog !enomena poka)ali s" se problemati%nim# jer da bi ")rokovali istinsk" represij"# eksperimentatori bi trebali ispitanik" prirediti neto ekstremno tra"mati%no to bi o%ito bilo neeti%ki (<tkinson# .///). :ai)gled valjan doka) )a represij" je to to se slabije pamte rije%i visokog emocionalnog naboja pop"t 0sva$e2 ili 0silovanja2# nego emocionalno ne"tralne rije%i. Ge$"tim ;addele1 (567.8 prema 3arevski# .//.) isti%e da je po svoj prilici "tjecaj pob"$enosti mo)ga# a ne represije# bitan )a pamenje emocionalno obojenog sadr aja. Fisoka pob"$enost proi)vodi loije neposredno# ali bolje odgo$eno dosjeanje = jer se poka)alo da je ") d" e periode retencije bolje pamenje )a emocionalno obojene sadr aje. ?hristianson 9

(566.8 prema 3arevski# .//.) navodi kako se kod nekih rtava silovanja opa a gotovo potp"na amne)ija )a tra"mati%ni doga$aj neposredno nakon njega# dok " kasnijem ispitivanj" dola)i do oporavka pamenja )a taj doga$aj to je " sklad" s ;addele1jevim pretpostavkama. ,edno od bitnih pitanja koje se postavlja pred istra ivanje emocija je i: poveavaj" li inten)ivne emocije tonost pamenja ili ga smanj"j"J Dpenito ")evi# nema doka)a o tome da se lj"di mog" savreno prisjeati doga$aja# kao da s" bili pohranjeni " nek" vrst" video)apisa# jer iako je pamenje obi%no dobro# %ak i lj"di s najpreci)nijim pamenjem rade odre$ene greke. ;artlett je na osnov" svog po)natog istra ivanja )aklj"%io da je dosjeanje: 0stvarala%ka rekonstr"kcija i)gra$ena i) naeg emocionalnog stava prema %itavoj aktivnoj masi organi)iranih prolih reakcija ili isk"stava i malih istakn"tog detalja...Ctoga ono gotovo nikada nije doista to%no... i "ope nije va no to bi to trebalo biti2 (56E.8 prema Datle1 i ,enkins# .//E). -inton (567.8 prema Datle1 i ,enkins# .//E) je provela istra ivanje na vlastitom pamenj" nastojei dati odgovore na to da li s" sjeanja emocionalno va nih doga$aja vjerodostojna# "sprkos tome to osjeaj "vjerenosti " takva sjeanja mo e biti vrlo sna an i nepokolebljiv.Dna je est godina svakodnevno )apisivala kratke opise dva )na%ajna doga$aja na kartice na %ijoj je pole$ini )apisivala i dat"m kada se to dogodilo. 4) to je doga$aje procjenjivala na ljestvici emocionalne va nosti# a krajem svakog mjeseca i)abrala bi ")orak parova doga$aja i) %itavog sk"pa dotad prik"pljenih sjeanja# kako bi vidjela mo e li se prisjetiti redoslijeda kojim s" se doga$ali i ponovno procijenila njihov" va nost. -intonova je )aklj"%ila da se emocionalni doga$aji koji ostaj" " pamenj" kao posebne epi)ode# moraj" imati slijedea obilje ja: 5. >oga$aj mora biti )na%ajan# i " vrijeme kad se odvija mora se percipirati kao emocionalno vrlo va an (ili se "br)o nakon toga mora 0preraditi2 na takav na%in) .. Kasniji ivotni tijek mora tom doga$aj" dati sredinje mjesto " dosjeanj"8 mora predstavljati prekretnic"# po%etak ne%eg novog ili pak mora biti instr"mentalan i klj"%an )a kasnije aktivnosti. E. >oga$aj kao takav mora ostati " odre$enoj mjeri jedinstven# te se njegova slika ne smije )amagliti kasnijim pojavama sli%nih doga$aja (Datle1 i ,enkins# .//E). Emocije mog" "tjecati na pamenje i " oblik" blic pam!enja" ;lic(pamenje je vividan i relativno trajan )apis okolnosti " kojima je na"%en emocionalno nabijen i )na%ajan @

doga$aj. 'ostoje mnogi povijesni i osobni primjeri takvih doga$aja# kao to s" npr. "bojstvo ,ohna -ennona ili eksplo)ija atla 0?hallenger2 567K. Gnogi lj"di se sjeaj" svih pojedinosti i okolnosti " tren"tcima do)navanja o takvom speci!i%nom doga$aj"# pop"t toga gdje s" se nala)ili# to s" " tom tren"tk" radili i sl.# iako s" to vrste detalja koje se ina%e br)o )aboravljaj" i ne moraj" biti relevantne )a sam doga$aj (<tkinson# .///). 'ostavilo se pitanje to ")rok"je takva iva sjeanjaJ 'rema ;rown i K"lik (56BB8 prema <tkinson# .///) i)")etno va ni doga$aji dovode do okidanja posebnih mehani)ama pamenja koji prave trajan )apis svega to osoba do ivi " tom tren"tk"# gotovo kao da je 0snimila2 !otogra!ij". *ako je ova ideja " nek" r"k" kontrover)na = kriti%ari napominj" da je blic(pamenje postaje manje dost"pno s prolaskom vremena# isto kao i in!ormacije " d"goro%nom pamenj" )bog slabljenja tragova pamenja# postoje "vjerljivi doka)i dobiveni i) recentne st"dije koja se bavila biolokom osnovom pamenja (<tkinson# .///). Cmatra se da se pri pohrani emocionalnog materijala i)l"%"j" hormoni adrenalin i noradrenalin dok )a normalno pamenje ne. *) toga slijedi# da ako se na neki na%in blokiraj" biokemijski e!ekti ovih hormona# lj"di bi trebali imati potekoa " pamenj" emocionalnog# ali ne i ne"tralnog materijala. 'otvrd" )a ove pretpostavke dobio je ?ahill i s"r.(566@8 prema <tkinson# .///) na osnov" re)"ltata eksperimenta koji je "klj"%ivao "pravo takav post"pak# te se mo e )aklj"%iti da se emocionalni i ne"tralni materijal pohranj"j" odvojenim i ra)li%itim mehani)mima (<tkinson# .///). Gnoga istra ivanja "tjecaja raspolo enja na pa nj" i pamenje !ok"sirala s" se na anksio#nost i depresiju. Dlakavaj"a okolnost je da se "tjecaj anksio)nosti i depresije mo e istra ivati i na klini%koj i normalnoj pop"laciji# me$"tim nije jednostavno "spore$ivati njihove e!ekte b"d"i da s" visoko anksio)ne osobe %esto i visoko depresivne i obrn"to (E1senck i Keane# .///). Lilliams i s"r. (56778 prema E1senck i Keane# .///) je " prist"p" ovim problemima kren"o od ra)likovanja kognitivnih procesa 0priminga2 i elaboracije. 'riming je a"tomatski proces pol"aktiviranja %vorova )bog irenja aktivacije# to ih %ini spremnijim i osjetljivijim )a kasnij" aktivacij" (Gac-eod i Gatthews#56658 prema ;arr1 i s"r.# .//@). Dbjanjen " smisl" )adatka# priming se o%it"je kad se in!ormacija prenosi i) prijanjih procesa "%enja (kodiranje) na kasnija testiranja (do)iv) be) svijesti o tome# to )na%i da prethodno nesvjesno isk"stvo "tje%e na "spjeh " obavljanj" nekog )adatka (;arr1 i s"r.# .//@). C dr"ge strane# elaboracija je naknadni proces obrade i ponovne aktivacije pove)ane mre e pojmova ili shema.

'rema Lilliams" i s"r. anksio)ne osobe poka)"j" inicijalni priming )a s prijetnjom asocirane podra aje# pa demonstriraj" pristranost pa nje )a prijetee podra aje. >epresivne osobe pak elaboriraj" podra aje asocirane s prijetnjom i " sklad" s tim poka)"j" pristranost pamenja = lake se prisjeaj" prijeteeg i negativnog nego ne"tralnog materijala (E1senck i Keane# .///). Mlavna predvi$anja teorije Lilliamsa i s"r. ti%" se e!ekata depresije i anksio)nosti na eksplicitno i implicitno pamenje. Eksplicitno pamenje "klj"%"je svjesno prisjeanje prolih doga$aja i pohranjenih in!ormacija i vjerojatno po%iva na elaborativnim procesima. *mplicitno pamenje ne "klj"%"je svjesno dosjeanje ve se ba)ira na priming" i a"tomatskim procesima. *) toga slijedi da depresivne osobe poka)"j" pristranost eksplicitnog pamenja )a prijetee i ne"godne do ivljaje# dok s" anksio)ne osobe pristrane " implicitnom pamenj" prijeteeg materijala. ;"d"i da anksio)nost ima !"nkcij" anticipiranja opasnosti# pove)ana je s tendencijom davanja prioriteta obradi prijeteih podra aja# %ije je kodiranje dominantno perceptivnog a ne koncept"alnog karaktera (E1senck i Keane# .///). 4nato% dominantnoj pristranosti implicitnog pamenja " anksio)nih osoba# postoje doka)i o pristanosti eksplicitnog pamenja# %ija i)ra enost varira ovisno o tip" anksio)nog poremeaja. 4o%eno je da se pristranost eksplicitnog pamenja )a prijetei materijal javlja " pani%nom poremeaj" (naro%ito ako s" in!ormacije d"binski kodirane)# posttra"matskom stresnom poremeaj" te opsesivno(komp"l)ivnom poremeaj"# ali ne i kod socijalne !obije ili generali)iranog anksio)nog poremeaja (?oles i +eimberg# .//.). *stra ivanja s" poka)ala da depresivno raspolo enje minimalno ometa a"tomatske procese (implicitnog) pamenja# ali da vrlo nepovoljno djel"je na kognitivne procese koji )ahtijevaj" napor# to se o%it"je " tome da: a) depresija )natno negativnije "tje%e na dosjeanje nego na prepo)navanje8 b) depresivne osobe slabije organi)iraj" materijal i stvaraj" manji broj klastera " odnose na nedepresivne osobe8 c) negativni aspekti depresije ja%i s" na d"bljim ra)inama obrade nego na pliim. Aini se da depresija pop"t stresa smanj"je kapacitet pa nje potreban )a obavljanje )ahtjevnijih kognitivnih procesa (3arevski# .//.). 3natno je manje istra ivanja posveeno pamenj" osoba " maninom raspolo enj"# odnosno pamenj" osoba " mani%noj !a)i bipolarnog poremeaja. Dsnovni ra)log )a to je to ih je " takvom raspolo enj"# odnosno stanj" vrlo teko ispitivati na s"stavan na%in. :ala)e naj)na%ajnijih istra ivanja prika)"j" ,ohnson i Gagaro (567B8 prema 3arevski# .//.). Ctr"kt"riranost oamenja mani%nih osoba je 0labilna2# idiosinkrati%na i 0pre"klj"%iva2. 4 B

takvom stanj" se teko odr avaj" pojmovne granice# to onda dovodi do "daljenih asocijacija i pretjeranog generali)iranja. 'ritom je opa eno da to je i)ra enija mani%na !a)a# asocijacije s" "daljenije i idiosinkrati%nije. ;"d"i da se "spjeno pretra ivanje d"goro%nog pamenja "velike osniva na %vrstim# "obi%ajenim i logi%nim asocijacijama# o%ito je da " maniji dola)i do o)biljnih problema pri "potrebi d"goro%nog pamenja (3arevski# .//.). 'o mjerama "spjenosti koritenja kratkoro%nog pamenja mani%ni " odnos" na normalne tako$er poka)"j" pad# ali se po tim mjerama ne ra)lik"j" od veine dr"gih osoba " psihoti%nim stanjima# Takav se pad " prvom red" pripis"je poveanoj distraktibilnosti pa nje. 3na%ajno je da se i)laskom i) ak"tne !a)e mani%nosti g"be problemi " !"nkcioniranj" i kratkoro%nog i d"goro%nog pamenja (3arevski# .//.). Iast"a literat"ra po%ela se baviti a!ektivnim posljedicama emocionalne regulacije. Galo se# me$"tim# )na o posljedicama koje emocionalna reg"lacija ima po kognitivne procese. Emocionalna reg"lacija se odnosi na evokacij" ili do)iv misli i ponaanja koje "tje%" na emocije koje lj"di do ivljavaj"# kad ih do ivljavaj" i na koji na%in se emocije i)ra avaj" i ostvar"j" " isk"stv". 'rema model" koji je predlo io Mross (5667# 56668 prema Mross i Iichards# .///) mo emo ra)likovati dvije iroke kategorije emocionalne reg"lacije: antecedento("smjeren" emocionaln" reg"lacij" koja se aktivira vrlo rano " proces" generiranja emocije i reakciono("smjeren" emocionaln" reg"lacij" koja se aktivira nakon to je emocionalna reakcija ve pob"$ena. 'roces revi)ije ili revidiranja (engl. 0reappraisal2) emocionalne relevantnosti sit"acije# na na%in da se ona "%ini manje inten)ivnom# %est je oblik antecedentno("smjerene reg"lacije koji sprje%ava ra)b"ktavanje emocionalne pob"$enosti. Ekspresivna s"presija ili potiskivanje (engl. 0eNpressive s"pression2) dovodi do inhibicije emocionalno(imp"l)ivnog ponaanja# a oblik je reakciono("smjerene reg"lacije# koji se aktivira nakon to se procijenio emocionalni )na%aj sit"acije (Mross i Iichards# .///). Mross i Iichards (.///) s" i) re)"ltata svojih st"dija )aklj"%ili da ekspresivna s"presija dovodi do slabijeg pamenja detalja emocionalnih doga$aja " kojima se ostvar"je# dok revi)ija nema takav e!ekt. Takvi re)"ltati " sklad" s" s ego(ok"piraj"im modelom (engl. 0ego(depletion2 model) ;a"meistera i s"r.# prema kojem bilo koji oblik samoreg"lacije troi mentalne res"rse. Ctrategijsko eval"iranje i modi!ikacija vlastitih misli# emocija ili ponaanja mo e ok"pirati pa nj" koja je potrebna )a dr"ge )adatke te tako oslabiti kognitivno !"nkcioniranje# a time i procese pamenja (Mross i Iichards# .///).

*stra ivanja na podr"%j" "tjecaja emocija na pamenje dovela s" do miljenja o postojanj" vie memorijskih s"stava sa ra)li%itim pripadaj"im ne"rolokim korelatima koji stoje " me$"sobnoj inerakciji. >va s"stava " medijalnom temporalnom re nj" s"# me$"tim# "vijek bili " primarnom !ok"s" istra iva%a# a to s" amigdala i hipokampus ('helps# .//9). :e"robihevioralna istra ivanja indiciraj" da je slo ena mre a sastavljena od amigdale i dr"gih str"kt"ra " medijalnom temporalnom re nj" "klj"%ena " procese negativnog "vjetovanja tj. "%enja aver)ivnih reakcija# dok je hipokamp"s neophodan )a !ormiranje deklarativnog pamenja te m" se pripis"je "loga " jednostavnim i slo enim oblicima "%enja "vjetovanjem (>avis# 566.# 566B8 -e>o"N# 566.# 566K8 prema Karcher# -e>o"N i s"r.# .//5). >oka)i o neovisnosti tih ne"rolokih str"kt"ra koje predstavljaj" ra)li%ite sisteme pamenja# dola)e od pacijenata sa !okalnim le)ijama tih podr"%ja. 4 klasi%noj eksperimentalnoj paradigmi "vjetovanja straha# kad se pojava plavog kvadrata "par"je sa elektrookom na )ape"# pacijenti sa o)ljedom amigdale ne poka)"j" tipi%n" !i)iolok" reakcij" straha na plavi kvadrat# iako )aklj"%"j" da plavi kvadrat prethodi )adavanj" oka. Kod pacijenata s o)ljedama hipokamp"sa se mani!estira obrn"ti obra)ac reakcija8 dola)i do !i)iolokog odgovora tipi%nog )a strah ali ne postoji mog"nost dosjeanja da je plavi kvadrat bio "paren sa okom (-a;ar# -e>o"N# Cpencer# 'helps# 566@8 prema 'helps# .//9). 4tjecajem amigdale na procese kodiranja i pohrane in!ormacija# objanjava se bolje pamenje )a emocionalno nabijene doga$aje. <migdala je recipro%no pove)ana s sen)ornim podr"%jima korteksa i mnogim dr"gim dijelovima mo)ga# a na emocionalne podra aje reagira br)o# prije svjesnosti o sit"aciji i openito ")evi# neovisno o !ok"s" pa nje to omog""je procjen" emocionalne va nosti podra aja i "spjeno perceptivno kodiranje emocionalnih doga$aja. 'ostoje doka)i da amigdala "tje%e i na procese pohrane pamenja ili konsolidacije koji se odvijaj" " stanicama hipokamp"sa# na na%in da poti%e i)l"%ivanje stresnih hormona. <migdala nije n" na )a !ormiranje epi)odi%kog pamenja emocionalnih ili ne"tralnih doga$aja# ve " obogaivanj" hipokampalnog pamenja emocijom ('helps# .//9). *stra ivanje pove)anosti emocija i pamenja va no je )a mnoga podr"%ja primijenjene psihologije od psihoterapije# s"dskih post"paka i svjedo%enja# ne"ropsiholoke procjene do kolske psihologije# pa e se istra ivanja svih spomen"tih !enomena nastaviti# omog"avaj"i %ovjek" da bolje shvati osnove svog !"nkcioniranja.

-iterat"ra: <tkinson# I.?.# <tkinson# I.-.# ;em# >.,.# :olen(+oeksema# C.#Cmith# E.E. (.///). Hilgard's Introduction to Psychology. +artco"rt ?ollege '"blishers. ;arr1# E.C.# :a"s# G.,.# Iehm# -.'. (.//@). >epression# implicit memor1# and sel!: < revised memor1 model o! emotion.Clinical Psychology Review NN# NNN(NNN. (article in press) ;eck# <.T.# Emer1# M.# I"sh# <.,.# Chaw# ;.H. (56B6). Cognitive therapy of depression. :ew Oork: The M"il!ord 'ress. ?oles# G.E.# +eimberg# I.M. (.//.). Gemor1 biases in the anNiet1 disorders: ?"rrent stat"s. Clinical Psychology Review ..# @7B(K.B. E1senck# G.L.# Keane# G.T.(.///). Cognitive psychology: A student's handbook. 's1cholog1 'ress. Mross# ,.,.# Iichards# ,.G. (.///) Emotion Ieg"lation and Gemor1: The ?ognitive ?osts o! Keeping DnePs ?ool. Journal of Personality and ocial Psychology B6# 95/( 9.9. +aviland(,ones# ,.G.# -ewis# G. (.///). Handbook of e!otions. -ondon8 :ew Oork: The M"il!ord 'ress. ,enkins# ,.G.# Datle1# K. (.//E).Ra"u!i#evan#e e!oci#a. ,astrebarsko: :aklada Clap. Karcher# C.# -e>o"N# ,. E.# 'eper# G.# Ieinshagen# M.# Lohl!arth# I. (.//5). <versive learning in patients with "nilateral lesions o! the am1gdala and hippocamp"s $ %iological Psychology @7# 5(.E. 'helps# E.<. (.//9). +"man emotion and memor18 interactions o! the am1gdala and hippocampal compleN. Current &pinion in 'eurobiology 59# 567(./.. 3arevski# '. (.//.). Psihologi#a pa!(en#a i u)en#a.,astrebarsko: :aklada Clap.

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

5/