Mr. sc.

PETAR OVO



O D R A V A N J E

B R O D A


Nastavni materijal








ZADAR, 2007.


2
Predgovor




Drage kolegice i kolege, studenti odjela za promet i pomorstvo,

ovaj nastavni materijal je nastao na osnovu dugogodinjeg iskustva u
procesu odravanja. Poevi kao izvritelj pa sve do dizajnera i voditelja
procesa odravanja, a sada kao Va nastavnik nastojim prenijeti znanje o
odravanju tehnikih, eksploatacijskih sustava

Nastavni materijal je nastao izrezivanjem vika gradiva iz budueg
udbenika za pomorce. U nastavnom materijalu ima vie gradiva nego to
Vam je predavano ne zato da biste taj viak nauili, nego zato da Vam
pomogne lake shvatiti ono to trebate nauiti.

Gradivo u nastavnom materijalu nije sasvim usklaeno s predavanjima,
te Vam predlaem da se za to podruje, kao uostalom i za itavo gradivo,
drite biljeki s predavanja, a iz nastavnog materijala moete pogledati
ono to vam nije razumljivo. Ako ni to ne bude dovoljno, pozvani ste na
konzultacije.

Zbog stalne promjene prioriteta, oprostite mi na propustima pri
saimanju pojedinih poglavlja. Kao i Vi nadam se da e budue generacije
e doekati svoju knjigu, koja e se temeljiti na ovim nastavnim
materijalima, handout-ima i podlogama zadataka odravanja.


Petar ovo


3
Sadraj:
ODRAVANJE .............................................................................................................................. 5
Ope zakonitosti odravanja ................................................................................................... 5
Pojmovi i definicije odravanja ............................................................................................... 7
Analiza funkcije tehnikih sustava .........................................................................................11
Osnovni modeli odravanja ...................................................................................................17
Pristup odravanju broda.......................................................................................................29
Primjena suvremenih strategija odravanja ..........................................................................33
Strategija planiranja u informacijskim sustavima odravanja ...............................................35
Optimizacija intervala pregleda i preventivnih radnji odravanja .........................................36
Podjela poslova odravanja ...................................................................................................38
Organizacija odravanja ........................................................................................................44
Pokazatelji uspjenih sustava odravanja ..............................................................................46
Problemi i mogunosti njihovog rjeavanja ...........................................................................48
POUZDANOST ............................................................................................................................50
Osnovni pojmovi ....................................................................................................................50
Pouzdanost tehnikog sustava ...............................................................................................57
Pokazatelji pouzdanosti .........................................................................................................59
Kontinuirani zakoni razdiobe za proraun pouzdanosti .........................................................69
Diskontinuirani zakoni razdiobe za proraun pouzdanosti .....................................................74
Odreivanje funkcija gustoe otkaza, intenziteta otkaza i pouzdanosti na osnovu empirijskih
podataka ......................................................................................................................................78
Metode odreivanja razdiobe za odreeni skup podataka ....................................................79
Metode odreivanja pouzdanosti sustava .............................................................................85
Efektivnost (uinkovitost) tehnikog sustava .........................................................................91
Projektiranje pouzdanosti .................................................................................................... 100
TROKOVI BRODA .................................................................................................................... 105
Trokovi odravanja ............................................................................................................. 108
Rezervni dijelovi ................................................................................................................... 108
Trokovi nastali primjenom planiranog korektivnog odravanja ......................................... 109
KOROZIJA I ZATITA METALA ................................................................................................... 115
Openito o koroziji metala ................................................................................................... 115
Zatita od korozije ............................................................................................................... 120
KOORDINATE FIKSNE TOKE .................................................................................................... 131
LITERATURA ............................................................................................................................. 134

4
Popis jednadbi ........................................................................................................................ 137
Popis tablica: ........................................................................................................................... 143
Popis slika ................................................................................................................................ 144



5
ODRAVANJE






Odravanje sustava je niz postupaka potrebnih za sprjeavanje zastoja, odnosno vraanje sustava
iz zastoja radno stanje u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline
1
.

Odravanje moe se definirati i kao kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, sprovedenih da
bi se jedan sastavni dio sustava zadrao ili vratio u stanje u kojem moe vriti zahtijevanu funkciju u
zadanom vremenu i zadanim uvjetima njegove uporabe.

Organizacija novih sustava odravanja
2
u pomorstvu uzimat e u obzir rizike koje nose
projektiranje tehnikih sustava i primjena strategija odravanja. Bit e prisutno jo vee povezivanje i
integracija izmeu naruitelja, projektanata, proizvoaa i servisera brodske opreme i korisnika
broda (posade). Oekuje nas sve vee koritenje informacijske tehnologije u detekciji, dijagnostici i
predvianju otkaza (prijenosnih raunala, umjetne inteligencije, ekspertnih sustava za podrku
odluivanju itd). U budunosti e doi do specijalizacije ljudstva prema vrsti opreme, a manje prema
strukama. Treba se teiti u obuci posade i davanju znanja iz vie oblasti (raunala, elektronika,
vibracije...). Obuka posade treba se odvijati kontinuirano uz koritenje raspoloivih tehnologija,
ukljuujui i predavanja na daljinu. Postavljaju se i zahtjevi za bezotkaznou i minimalnim zastojima
zbog odravanja.

To se prvenstveno odnosi na kljunu opremu. Ciljevi su da se:
- formaliziraju pristupi upravljanju rizikom (npr. tehnike kao: RCA, Root Cause Analyse), FMECA,
Probabilistic Safety.
- primjene suvremene strategija odravanja: odravanje prema pouzdanosti, Reliability Centred
Maintenance (RCM), potpuno produktivno odravanje Total Productive Maintenance (TPM) i
drugih. Assement, Probabilistic Risk Assessment, ...).
- izvri integracija utjecaja ljudskog faktora (pouzdanost, pogreke, itd.).
- primjeni participativni pristup u projektiranju opreme (kao to su tehnike: Design for
Maintainability, Value Ennginering, Hazop...).


Ope zakonitosti odravanja

U pomorstvu se sve vie postavljaju zahtjevi za kontinuiranim eksploatacijskim procesom. Prema
tome eksploatacijski sustavi za moraju biti uvijek u ispravnom stanju, raspoloivi za uporabu, a u
sluaju zastoja moraju biti na brz i ekonomian nain popravljeni
3
. Ciljevi odravanja eksploatacijskog
sustava su:
- postizavanje minimalnih zastoja u radu

1
Todorovi, J., Zelenovi, D.,: Efikasnost sistema u mainstvu, Nauna knjiga, Beograd, 1981.
2
Tomas, V., egulja, I., ii, D.,: Mogunosti i problemi primjene suvremenih... Pomorstvo, god. 19.
(2005), str. 29-41
3
ugaj, M., Strahonja, V., :Informacijski sustavi proizvodnje. Zagreb: Informator, 1992

6
- postizanje optimalnih trokova odravanja
- odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja
- postizanje zadane kvalitete eksploatacije
- odravanje normalnih uvjeta rada.

Osnovni zadatak brodske slube (odravanja) je preventiva
4
. Pravodobnim pregledima i
popravcima treba sprijeiti velike kvarove, koji zahtijevaju mnogo vremena za popravak i visoke
trokove. Bez obzira na pomorstvo, a s obzirom na zadatke i djelokrug odravanja, mogu se utvrditi
njegovi primarni i sekundarni zadaci. U primarne se zadatke ubrajaju: odravanje brodova,
odravanje eksploatacijskih sustava i instalacija, pregledi i podmazivanje elemenata sustava,
rekonstrukcija pogona brodova, izrada raznih konstrukcija i instalacija, te njihovo postavljanje,
postavljanje nove opreme. Sekundarni zadaci jesu: briga oko odravanja uvjeta rada, provoenje
propisanih sigurnosnih mjera, iskoritavanje otpadnih materijala, davanje miljenja o kupovini nove
opreme, odluivanje o izuzimanju opreme iz eksploatacije radi popravka
5
.

Takav pristup odravanju uobiajen je oko 1960
6
. U meuvremenu dolo je do redefiniranja
zadataka slube odravanja. Rekonstrukcija plovila i strojeva, izrada raznih konstrukcija i instalacija i
njihovo postavljanje, postavljanje novih strojeva i ureaja, te provoenje propisanih sigurnosnih
mjera nisu vie funkcije odravanja.

Odravanje eksploatacijskih sustava je u funkciji pouzdane, trajne i ekonomine eksploatacije.
Stoga odravanje iznimno utjee na povienje razine djelotvornosti eksploatacijskog sustava.

Prestanak sposobnosti elementa sustava ili sustava da izvrava traenu funkciju, naziva se zastoj
sustava. To je potpuna izmjena karakteristika, gubitak karakteristika koji sniava ili dovodi do
potpunog gubitka sposobnosti za rad. Naelno otkazi se sprjeavaju preventivnim odravanjem, a
otklanjaju se korektivnim odravanjem. Pritom se mora napomenuti da karakteristike tehnikog
sustava tijekom njegove upotrebe nisu stalne, ve se mijenjaju. Koritenjem tehnikog sustava se
pogoravaju, a aktivnostima odravanja nastoji ih se poboljati odnosno vratiti na nazivnu razinu i
produljiti njegov vijek trajanja.

Eksploatacijski sustavi sve se vie automatiziraju, pa moraju raditi to pouzdanije. Zbog toga se
naglo iri i opseg pojma odravanja, pri emu se moe rei da je odravanje proces koji omoguava
upravljanje eksploatacijskim stanjem i pouzdanou tijekom ivotnog ciklusa sustava. Ciljevi
odravanja ulaze i u sferu ekonomije poslovanja, pa se iskazuje u obliku racionalizacije i naelno su
mjerljivi.



4
Rai, V.,: Odravanje. Praktiar dio 3, Zagreb: kolska knjiga, 1973.
5
Ibid pod
5
6
Ibid pod
5


7
Pojmovi i definicije odravanja
7


Odravanje je kompleks aktivnosti administrativnog, organizacijskog, tehnikog i tehnolokog
karaktera iji je cilj ouvanje i poboljanje radnih karakteristika ili pak osiguranje stanja odravanog
sredstva u kojem sredstvo ima sposobnost obavljanje namjenske funkcije.

Organizacija je sloena funkcionalna struktura namijenjena izvravanju poslovnih procesa,
sastavljena od vie dijelova (podstruktura) meusobno povezanih funkcionalnim procedurama kojima
se odreuju hijerarhija, meuzavisnosti podstruktura i prioriteti u izvravanju funkcije organizacije

Projektiranje organizacije je dugoroan i sveobuhvatan proces namjernog i kontroliranog razvoja
i promjene organizacije, definiranja, provjere kvalitete poslovnih procedura, s ciljem poboljanja
efektivnosti organizacije.

Organizacijska struktura je skup funkcionalnih poslovnih procedura kojima su odreeni stalni ili
promjenljivi raspored zaposlenika u grupe s odreenim zadacima i njihove relacije.

Operativni razina organizacije je najnia razina hijerarhijske strukture jedne organizacije.
Sastavni dio operativne razine su izvritelji osnovne djelatnosti organizacije (oni koji proizvode,
pruaju usluge, osiguravaju input i neposredno ga transformiraju u output organizacije.

Osnovno sredstvo, je trajno materijalno poslovno sredstvo ija nabavna cijena prelazi zakonom
propisani iznos.

Tehniko sredstvo je materijalno osnovno sredstvo, sustav koji predstavlja skup elemenata i
relacija izmeu elemenata i njihovih karakteristika meusobno povezanih u cjelinu s mogunou
izvrenja korisnog rada. Tehniko sredstvo svoju namjenu po funkciji i cilju moe izvravati
autonomno ili u sklopu sustava vie razine.

Tehniki sustav je skup elemenata ili podsustava koji u sinergijskom aktivnosti ostvaruju neku
projektiranu funkciju.

Podsustav komponenti sustav- komponenti podsustav je funkcionalna cjelina koja je sastavni
dio nekog sustava. U odreenom stupnju analize moe se smatrati sustavom.

Element komponenta sustava komponenta podsustava je funkcionalna cjelina ili dio sustava
ili podsustava koji se ne sastoji od manjih funkcionalnih cjelina.

Stanje tehnikog sustava je opis stupnja realizacije funkcije (realizacije projektirane, deklarirane
radne aktivnosti).

Pouzdanost je vjerojatnost, na odreenoj razini povjerenja, da e sustav uspjeno obaviti funkciju
za koju je namijenjen bez otkaza i unutar specificiranih granica performansi. Pouzdanost analiziramo
uzimajui u obzir prethodno vrijeme koritenje sustava, specificiranog vremena trajanja aktivnosti uz
koritenje na propisan nain pod specificiranom razinom optereenja i u svrhu za koju je namijenjeno.


7
Belak, S., Terotehnologija,

8
Pogodnost za odravanje (maintainability) je karakteristika sustava da se, pod utvrenim
uvjetima upotrebe, moe zadrati u radnom stanju ili vratiti u radno stanje definirano projektiranom
funkcijom, kada se odravanje obavlja pod utvrenim uvjetima i po odreenom reimu odravanja.

Spremnost za upotrebu (radna spremnost, spremnost, raspoloivost) je svojstvo sustava da
obavlja projektiranu funkciju u potrebnom trenutku i u odreenom vremenskom intervalu. Spremnost
sustava postoji bez obzira nalazi li se ono u radu ili u stanju mirovanja (stand by).

Zastoj je stanje sustava u kojem ono ne moe izvravati projektiranu i oekivanu funkciju.

Ispravnost je svojstvo proizvoda ili sustava da u cijelosti ispunjava zahtjeve iz njegove
specifikacije.

Defekt (greka) je odstupanje karakteristika kvalitete koje dovodi do toga da sustav ne izvrava
specificirane i predvidive zahtjeve upotrebe.

Neispravnost je odstupanje kvalitete proizvoda ili outputa sustava u usporedbi sa postavljenim i
specificiranim zahtjevima funkcije kriterija.

Rekonstrukcija je aktivnost kojom se mijenjaju karakteristike sustava najee u cilju poboljanja
uinka.

Zahvat odravanja (reparatura, popravak) je vraanje elemenata sustava i samog sustava u
stanje spremnosti ili u stanje specificirane radne aktivnosti.

Nadzor je specifini zahvat odravanja kojim se ostvaruje uvid u stanje sustava pomou stalnih ili
povremenih pregleda.

Otkaz (kvar) je prestanak sposobnosti sustava da izvrava projektirane aktivnosti odnosno da
ostvaruje projektiranu funkciju. Pojam otkaza bitno je povezan sa pojmom funkcije kriterija jer se
definiranjem funkcije kriterija moe promijeniti i kvalifikacija otkaza. Otkaz ili kvar povezan sa
funkcijom kriterija je iri pojam koji u sebi sadri pojmove zastoja, greke, neispravnosti pa ak i
spremnosti sustava. Intenzitet otkaza je odnos funkcije gustoe pojave stanja u otkazu i kumulativne
gustoe pojava stanja u radu. Pojednostavljeno reeno to je omjer izmeu broja elemenata koji su
otkazali i ukupnog broja elemenata tijekom rada sustava u nekom vremenskom periodu. Kvarovi se
dijele na :

1) neinherentne kvarove (nisu svojstveni kod normalnog rada ) udar groma, nepravilno rukovanje,
pad. Potrebno ih je evidentirati, pratiti i na njih upozoravati ne mogu se terotehnoloki
analizirati
2) inherentne kvarove (kvarovi koji su svojstveni sustavu). Dijele se:
a) poetni kvarovi (early failures) nastaju u samom poetku rada sustava. Uzrok je slaba
izrada, pogrena montaa, slaba kontrola kvalitete. Primjer: slabo zavidani vijci na
cjevovodima ( otklanjaju se u periodu uhodavanja burn in period u pokusnoj vonji i u prvoj
godini eksploatacije).
b) sluajni kvarovi (chance failures) Oni su prisutni od samog poetka, samo su u poetku
pomjeani sa poetnim kvarovima. Uzrok je nepoznat nepredvidljive koncentracije
mehanikih, termikih ili elektrikih naprezanja. Ne mogu se sprijeiti i uvjek e ih biti, ali se
mog sprijeiti zastoji koji oni izazivaju.

9
c) kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures) Nastaju ako se sustav ne odrava po striktnom
preventivnom principu. Uzrok su dotrajalost komponenata (istroenost, zamor materijala )

Korisni vijek trajanja komponente (usefull time) Tw vremenski period od zavretka uhodavanja
do zakazivanja prve komponente u velikoj populaciji istovrsnih komponenti.Kad bi se sve komponente
neposredno prije nastupa tog vremena zamijenile, ne bi bilo kvarova zbog dotrajalosti (striktno
preventivno odravanje) primjer avionski motor se mijenja nakon 10000 sati bez obzira to bi mogao
jo raditi.

Prosjeni vijek trajanja komponente M od poetka rada komponente pa do sredine vremena
otkazivanja prve i posljednje komponente zbog dotrajalosti ( tada je najvea uestalost kvarova zbog
dotrajalosti ).

Index kvarova - failure rate uestalost pojavljivanja kvarova u nekom sustavu (broj kvarova na
sat ili broj kvarova na odreeni broj operacija ) Prosjeno vrijeme izmeu kvarova MTBF m broj sati
izmeu kvarova prikazano je na Slika 1. Krivulja amca

Funkcija kriterija je funkcija koja odreuje prihvatljivi output nekog sustava. Najee to je
granica koja definira najmanja prihvatljiva razina outputa realiziranog radom sustava, ali moe biti i
definirano polje prihvatljivih outputa i to statiko ili dinamiko.

Popravljivost je svojstvo elementa ili sustava koja odreuje mogunost sustava da ponovo
izvrava, funkcijom kriterija specificiranih radnih aktivnosti, nakon zahvata odravanja i po
otklanjanju neispravnosti.

Trajnost je svojstvo elementa ili sustava da odrava projektiranu i funkcijom kriterija specificiranu
radnu aktivnost u toku eksploatacije do graninog stanja. U tijeku vremena trajnosti element ili sustav
se moe vie puta ukljuivati u rad i iskljuivati te podvrgavati zahvatima odravanja.

Tehnika dijagnostika je sastavni dio modela odravanja prema stanju koji daje odgovor na
pitanje kakvo je stanje elementa ili sustava u odreenom vremenskom trenutku.

ivotni vijek sustava je vrijeme od poetka ulaganja materijalnih sredstava s ciljem realizacije
sustava pa do konanog izdvajanja sustava iz procesa eksploatacije (dekomisije).

Eksploatacijski vijek sustava je vrijeme od putanja sustava u rad (komisija) do njegovog
iskljuivanja iz eksploatacije (dekomisija). U tom periodu moraju se vratiti sva sredstva uloena u
sustav a utroena u ivotnom vijeku sustava.

Srednje vrijeme izmeu kvarova, MTBF - (mean time between failures) je prosjeno vrijeme
izmeu kvarova nekog tehnikog sustava u odreenom periodu eksploatacijskog vijeka trajanja i u
principu je promjenljiva veliina u razliitim fazama eksploatacijskog vijeka.

Srednje vrijeme do ponovne uspostave funkcije, MTTR - (mean time to restore function) (esto se
zamjenjuje se pojmom srednjeg vremena popravka - mean time to repair). U praksi je pogodnije
upotrebljavati pojam MDT mean downtime to oznaava srednje ukupno vrijeme kvara. U MDT je
ukljueno i vrijeme koje protekne od pojave kvara do ponovnog poetka specificirane radne definirane
funkcijom kriterija, to znai da je veliina MDT izraunata na temelju ukupnih vremena zastoja
sustava ili TDT total downtime.


10
Srednje vrijeme do pojave kvara, MTTF (mean time to failure). Vrlo je slian pojmu MTBF, u
analizi pouzdanosti ima isto znaenje i brojanu vrijednost za neki odreeni sustav i odreeni period
eksploatacijskog vijeka trajanja. MTTF nam daje orijentacijsku vrijednost vremena rada sustava u
kojem vjerojatno nee doi do pojave kvara sustava iako je takav podatak upotrebljiv za sustav
openito a ne za odabrani trenutak eksploatacijskog vijeka trajanja.

Srednje vrijeme izmeu odravanja, MTBM (mean time between maintenance). Ima neko
znaenje u eksploataciji samo u vezi s preventivnim odravanjem kada slui za planiranje zahvata
odravanja

Srednje vrijeme preventivnog odravanja, MPMT (mean preventing maintenance time). Ima
eksploatacijsku vrijednost samo kod planiranja preventivnog odravanja i radi prorauna veliine
MDT.

Poslovna sredstva su sva sredstva potrebna nekoj organizaciji za obavljanje funkcije
ostvarivanje funkcije transformacije inputa organizacije u output prema definiranom skupu procedura
i u skladu s definiranom funkcijom kriterija. Poslovna sredstva temeljem trajanja poslovnih sredstava
moemo podijeliti na: dugotrajna poslovna sredstva i kratkotrajna poslovna sredstva.

Dugotrajna poslovna sredstva moemo uvjetno nazvati i osnovna sredstva koja se mogu
podijeliti na materijalna dugotrajna poslovna sredstva ili materijalna osnovna sredstva i na
nematerijalna dugotrajna poslovna sredstva ili nematerijalna osnovna sredstva.

Materijalna osnovna sredstva su trajna sredstva za obavljanje odreene proizvodne ili uslune
djelatnosti a najee su to sustavi koji ukljuuju zemljite, graevine, postrojenja, opremu, alat,
pribor, upute za upotrebu, sve predujmove za nabavu materijalnih osnovnih sredstava, investicije u
tijeku, knjige, umjetnika djela, raunalni programi, poslovne procedure i procedure kontrole kvalitete
te sva dugorona financijska imovina (akumulirana amortizacija, udjeli i dionice, dugoroni krediti,
depoziti i potraivanja).

Nematerijalna osnovna sredstva ine svu trajnu nematerijalnu imovinu organizacije i obuhvaaju
patente licencije, zatitne znakove, Goodwill, izdatke za istraivanje i razvoj, nematerijalna ulaganja u
pripremi, predujmove za nematerijalna sredstva i akumuliranu amortizacija nematerijalne imovine.

Kratkotrajna poslovna sredstva nazivamo i obrtna sredstva, takoer ih moemo podijeliti na
kratkotrajna materijalna poslovna sredstva i kratkotrajna nematerijalna poslovna sredstva.
Materijalna obrtna sredstva obuhvaaju sirovine, zalihe, sitni inventar, potroni materijal, nedovrenu
proizvodnju, novac na raunima i sva kratkorona potraivanja. Nematerijalna obrtna sredstva
obuhvaala bi sva ulaganja u aktivnosti prikupljanja i obrade poslovnih informacija
8
. Vrijednost
poslovnih informacija odmah se ugrauje u novi proizvod i uslugu. Prema zakonskim propisima koji
reguliraju raunovodstveno poslovanje nematerijalna obrtna sredstva se ne evidentiraju kao obrtna
sredstva ve odmah terete trokove poslovanja.

Kvaliteta (kakvoa) vrlo je frekventno upotrebljavana jednadba i to za opis svojstva bilo ega ali
bez preciznijeg odreenja sadraja i opsega pojma. U tehnikoj i ekonomskoj praksi pojam kvalitete
je, za razliku od kolokvijalnog i esto nejasnog opsega i sadraja pojma, bitno ogranien na razinu kao
jednadba mjere komponenata kvalitete. Kvaliteta (quality) tehnikog sustava je razina ostvarenja
radne aktivnosti sustava. Kvalitetu sustava definiramo kao skup svih radnih svojstava sustava koji

8
Business Intelligence-a

11
odreuju parametre upotrebljivosti uzimajui u obzir radne uvjete i potrebno vrijeme rada.
Komponente kvalitete tehnikih sustava su funkcionalnost, pouzdanost, ekonominost i sigurnost.

Funkcionalnost je mjera kapaciteta i performansi rada sustava. Izraava se radnom
specifikacijom za aktivnost za koju je sustav projektiran (izraen). Primjerice jedna od oblika
funkcionalnosti je kapacitet sustava: (primjer kapaciteta kao elementa funkcionalnosti kamiona
kapacitet se izraava prijevoznom moi).

Ekonominost oznaava mjeru ukupnih trokova produkcije sustava i njegovog pogona u
eksploataciji sustava po jedinici produkcije sustava.

Sigurnost (safety) je znaajka sustava da svojim kvarom nee ugroziti radne sposobnosti ili
otetiti druge sustave (ili osobe) sa kojima zajedno ostvaruje radnu funkciju.

Pouzdanost (reliability) je vjerojatnost da e odreeni sustav ostvariti odreenu radnu aktivnost u
oekivanom vremenskom periodu i u unaprijed odreenim radnim uvjetima.

Radni uvjeti sustava Posebno vaan faktor pri procjeni pouzdanosti, funkcionalnosti i
ekonominosti su radni uvjeti sustava. Pod radnim uvjetima podrazumijevamo vanjske i unutranje
uvjete rada, ali i specificirane zahtjeve sustava (radni uvjeti za koje je sustav projektiran i izraen), te
posebno radne uvjete sustava (unutranje) koji odreuju funkciju sustava (kapacitet, ...). Pod vanjskim
radnim uvjetima podrazumijevaju se okolini uvjeti u kojim sustav radi (temperatura, vlaga, vibracije,
praina, slanost, ...).

Radni uvjeti sustava od posebnog su znaenja kod analize ekonominosti i pouzdanosti. Oito je
da ne moemo usporeivati ekonominost dvaju sustava, ako je jedan od njih projektiran za teke
okoline uvjete (rad u vlazi, praini, u korozivnoj sredini), a drugi, sa istom funkcijom, za rad u
kontroliranim i kondicioniranim uvjetima. Slino tome ne moe se usporeivati procjenu pouzdanosti
dvaju sustava od kojih je jedan projektiran za teke uvjete rada (za teke okoline uvjete i naglo
promjenljiva optereenja) i pouzdanosti sustava koji nije projektiran za teke uvjete rada, a u njima
radi.

Analiza funkcije tehnikih sustava

Stanje sustava

Stanje
9
tehnikog sustava je opis stupnja realizacije funkcije odnosno opis realizacije projektirane
ili deklarirane radne aktivnosti. Prema teoriji pouzdanosti tehniki sustav moe imati tri temeljna
radna stanja: stanje sustava "u radu", stanje sustava "u otkazu", stanje sustava "u zastoju". Osim ova
tri radna stanja, u realnim uvjetima sustav se moe nalaziti u velikom broju stanja izmeu stanja "u
radu" i stanja "u otkazu". Sa stajalita uporabe (eksploatacije) i ovisno o karakteristici sustava radno
stanje "u otkazu" moemo smatrati kao stanje smanjene radne funkcije ili stanje "u zastoju". Kakva je
sutinska razlika stanja "u otkazu" i stanja "u zastoju", te kad se pojavljuje sluaj u kojem je stanje "u
otkazu" zapravo stanje smanjene radne aktivnosti.


9
Belak, S. :::::::::::::::::::

12
Stanje u kvaru tehnikog sustava je svako stanje tehnikog sustava koje odstupa od definiranih
(projektiranih, specificiranih, funkcijom kriterija determiniranih) karakteristika funkcije sustava. Bez
obzira da li uslijed pojave kvara sustav moe nastaviti funkciju sa promijenjenim performansama
(smanjenom radnom aktivnou) ili nastaje zastoj (prekid svake aktivnosti) pojavom kvara, u teoriji
pouzdanosti, smatra se da je sustav izvan funkcije.

Postoje razliiti temelji analize kvarova pa kvarove moemo primjerice podijeliti prema opsegu,
uzroku, ili bilo kakvoj osnovi koja nema uzrok u funkciji sustava, koja sustavu nije inherentna. Ovako
nesustavno analizirani (inherentni i neinherentni) kvarovi sustava mogu se dalje po volji analizirati i
pronalaziti neke nove podgrupe (podvrste) kvarova, pri emu bi na kraju doli do situacije da "od
stabala ne vidimo umu", a svi ti rezultati ne bi mogli biti temelj znanstvene analize niti bi mogli biti
upotrebljeni u odreivanje pouzdanosti sustava.

U principu, da bi neki sustav radio ispravno, dovoljno je da sve njegove komponente funkcioniraju
ispravno. U realnim situacijama za ispravnu funkciju sustava, nuno je ali ne i dovoljno osigurati
funkciju komponenti u prihvatljivim granicama. Potekoe se javljaju u sluaju kada komponente
same za sebe radu u doputenim granicama, ali na rubu tolerancijskih polja. Zajednikim radom na
granici tolerancijskog polja (zbrajanjem odstupanja od srednje vrijednosti tolerancijskog polja) ukupni
output moe biti izvan polja definiranog funkcijom kriterija; to znai da je sustav u kvaru. Ovakav
uzrok kvara est je kod elektronikih sustava. Kod sustava sa zalihou, dovoljno je ali ne i nuno da
sve komponente sustava rade ispravno. Kad imamo zalihost neke komponente sustava, tada moemo
imati sluaj da sustav radi ispravno iako neka njegova komponenta (ona za koju smo osigurali
zalihost) ne radi ispravno ili punim kapacitetom, ali ipak u okviru osigurane zalihosti temeljne
funkcije.

Svako stanje tehnikog sustava koje odstupa od radnog stanja definiranog prethodno odreenom
i specificiranom funkcijom kriterija je kvar tehnikog sustava. Da bi kvar tehnikog sustava mogli
istraivati, te da bi istraivanje karakteristika sloenih tehnikih sustava kroz efektivnost i pouzdanost
sustava bilo znanstveno utemeljeno kvarove tehnikih sustava dijelimo na inherentne kvarove i
neinherentne kvarove.

Kvarovi koji sustavu nisu inherentni (nisu svojstveni; ne potjeu od osnovne funkcije sustava) zovu
se neinheretni kvarovi. Mogu biti posljedica nepravilnog rukovanja, sudara, udara, posljedica "vie
sile", prirodnih pojava i katastrofa i tome slino. Oito je da nikakva tehnologija (tehnologija
odravanja, terotehnologija) ni teorija ne moe istraivati takvu vrstu kvarova koja nije povezana s
tehnolokim postupkom rada niti funkcijom sloenog sustava.

Druga temeljna vrsta kvarova tehnikih sustava su oni kvarovi koji su posljedica radne funcije
sustava. Ovi kvarovi posljedica su propisane radne aktivnosti (funkcije) sustava i nastaju samo tijekom
funkcije sustava. Ovi kvarovi nazivaju se inherentni kvarovi. Inherentni kvarovi dijele se u tri glavne
skupine prema uzrocima i vremenu nastanka na poetne kvarove, sluajne kvarove i kvarove zbog
istroenosti.

Poetni kvarovi

Poetni kvarovi (early failures) pojavljuju se odmah nakon putanja sustava u rad. Uzrok poetnih
kvarova mogu biti: nekvalitetna izrada komponenti (ili podsustava), (substandardne komponente,
substandardni podsustavi), pogrjena montaa (pogrjean postupak ili nepridravanje tehnolokog

13
postupka montae), slaba organizacija tehnolokog postupka montae ili nedovoljna kontrola
kvalitete u tijeku proizvodnog procesa ili nedovoljna kontrola kvalitete po izradi sustava.

Poetni kvarovi otklanjaju se zahvatima odravanja tijekom garancijskog perioda. Garancijski
period, kod ozbiljnih proizvoaa, odreuje se u vremenu potrebnom za otklanjanje najveeg broja
(veliina najveeg broja definira se poslovnom politikom tvrtke proizvoaa) poetnih kvarova.
Vremenski period u kojem se otklanjaju poetni kvarovi nazivamo period uhodavanja ("burn in"
period, "debugging" period).

Kod poetnih kvarova prouzroenih substandardnom komponentom u periodu uhodavanja obino
se zamjenjuje takva komponenta ili podsustav. Pojava veeg broja poetnih kvarova uslijed
substandardnih komponenti ukazuje na nedovoljnu ulaznu kontrolu kvalitete, nepouzdanog ili
nekvalitetnog isporuitelja substandardne komponente. Otklanjanjem poetnih kvarova u periodu
uhodavanja njihov broj stalno (ponekad i naglo) pada, i oni se u tijeku eksploatacije vie ne pojavljuju.
Zavisno o poslovnoj politici proizvoaa i/ili znaaju sustava (kvarom sustava mogu se pojaviti velike
materijalne tete; ekoloke katastrofe; ljuske rtve i sl.) period uhodavanja se preputa eksploataciji
sustava kod manje znaajnih sustava, ili se obavlja u tvornici ukljuujui probne eksploatacije
simulirajui stvarne radne uvjete kao kod proizvodnje zrakoplova.

Sluajni kvarovi

Sluajni kvarovi (chance failures) poinju se zapravo javljati od samog poetka rada sustava,
dakle i u periodu uhodavanja, pri emu ih je teko separirati od poetnih kvarova. Uzroci sluajnih
kvarova ne mogu se pouzdano odrediti ili bi njihovo odreivanje bilo neekonomino. Smatramo da su
sluajni kvarovi posljedica nepredvidljivih greaka u komponentama sustava koje se ne mogu
detektirati u procesu proizvodnje, a u cijelosti su posljedica proizvodnog procesa. Pretpostavljamo da
su sluajni kvarovi posljedica unutranjih koncentracija naprezanja (mehanikih, toplinskih, elektrikih
i sl.), a koja prelaze projektiranu izdrljivost komponente.

Sluajni kvarovi se ne mogu sprijeiti niti najpaljivijim uhodavanjem niti najintenzivnijim
odravanjem. Oni nastaju nasumino (sluajno; "by chance") kod komponenti koje, do kvara, rade
besprijekorno i bez ikakvog znaka neispravnosti. U praksi, neki oblici sluajnih kvarova mogu se
detektirati neposredno prije pojave otkaza kao npr. pojava nekontroliranih vibracija, vlaenja,
curenja, kolebanja napona, kolebanja frekvencija, promjena uma i slino to je i osnova za primjenu
ekspernih sustava (sustavi trajnog nadzora radnog stanja sustava).

Utjecaj sluajnih kvarova, a time i njihovo rano otkrivanje moemo smanjiti primjenom ekspertnih
sustava nadzora rada sloenih sustava, ali sprjeavanje posljedica pojave sluajnih kvarova moemo
ostvariti samo odgovarajuim projektiranjem sustava. Sprjeavanje posljedica pojave sluajnih
kvarova i osiguranje potrebnih znaajki projekta sustava zadatak je analize pouzdanosti sustava.

Kvarovi zbog istroenosti

Kvarovi zbog istroenosti (wearout failures) javljaju se zadnji u vremenskom slijedu. Pod pojmom
istroenosti kod kvarova ne podrazumijevamo samo fiziku istroenost (promjene dimenzija) nekog
komponentnog dijela komponente, ve istroenost resursa u bilo kom obliku (pojava zamora
istroenost resursa sposobnosti podnoenja promjenljivih optereenja/naprezanja; pojava puzanja

14
istroenost resursa otpornosti prema pojavi trajnih deformacija, pojava zaribavanja kliznog leaja sa
ugraenim elementima (sredstvima) za podmazivanje (ulje u kliznom ili valjnom leaju; grafitne
module i sl., istroenost emiterskih elemenata u elektronikim sklopovima, starenje i gubitak
opteretivosti elemenata od sintetikih materijala.

Kvarovi zbog istroenosti pojavljuju se samo u sluaju da se ne poduzmu pravodobne mjere
preventivnog odravanja. Dosljednom provedbom propisanih mjera preventivnog odravanja kvarovi
zbog istroenosti mogu se potpuno eliminirati. Ponekad se sluajni kvarovi manifestiraju kao kvarovi
zbog istroenosti. Do pojave sluajnog kvara koji ima sve manifestacije kvara zbog istroenosti moe
doi i uz primijenjene mjere preventivnog odravanja. Iako je u tom sluaju dolo do fizike
istroenosti ili istroenosti resursa komponente, ipak se ne radi o kvaru zbog istroenosti, ve o
sluajnom kvaru koji uslijed proizvodne pogreke komponente izaziva naglo i neoekivano (sluajno)
istroenje.

Vijek trajanja

Prema definiciji pouzdanosti ona se temelji na vremenu rada kao resursu trajanja sustava. U
kontinuiranom radu resurs trajanja najpogodnije je izraziti nekom vremenskom jedinicom (minuta,
sekunda, sat, mjesec, godina...). Ali ako ureaj radi povremeno u pravilnim ili nepravilnim periodima
npr. operacija otvaranja (zatvaranja) ili kombinacija operacije i vremena trajanja operacije tada
definiranje resursa trajanja kao vrijeme moe biti nepogodno.

Izraziti vrijeme rada u radnim satima kao resurs trajanja za neki stroj, avion i sl. ini se zgodnim.
Ali izraziti resurs trajanja u radnim satima za neki relej, ili automat (oruje) bilo bi nepogodno, a
moglo bi nas i zavesti. U tom sluaju loginije je govoriti o operacijama otvaranja/zatvaranja, ili o
broju ispaljenih naboja (metaka). Ponekad je mogue uspostaviti korelaciju izmeu vremena rada i
broja operacija, ali ona tada vrijedi samo za pojedinanu primjenu i ne moe se prenositi na druge
sustave. Npr. relej moe imati istu pouzdanost po operaciji i po vremenu trajanja operacije, ali bitno
razliitu pouzdanost po vremenu rada dva razliita sustava (u razliitim sustavima releji mogu imati
razliiti broj operacija po satu rada sustava, a time i razliitu pouzdanost po satu rada sustava).

Vijek trajanja sustava, komponente, elementa nije jednoznana kategorija. Razumljivo je da e
komponente (istovrsne) pokazivati razliitu pogonsku trajnost (operational life) , te nam pojedinani
podatak o trajnosti bilo koje komponente, sa stajalita odravanja i pouzdanosti, malo znai. Da bi
mogli trajnost komponente upotrijebiti kao osnovu za definiranje postupaka odravanja i proraun
pouzdanosti, vijek trajanja definiramo kao:
- korisni vijek trajanja
- prosjeni vijek trajanja

Korisni vijek trajanja (useful life) je vremenski period koji protekne od zavretka perioda
uhodavanja do trenutka zakazivanja prve komponente zbog istroenosti u znaajno velikoj populaciji
istovrsnih komponenata. Izraava se u satima i oznaava sa T
w
.

Prosjeni vijek trajanja (mean wearout life).je vremenski period od poetka rada neke
komponente do srednjeg vremena zakazivanja zbog istroenosti prve i posljednje komponente u
populaciji. Izraava se u satima i oznaava sa M.


15
Korisni vijek trajanja od temeljnog je znaenja za odreivanje vremena zahvata preventivnog
odravanja, i to posebno kod sustava iji bi gubitak (otkaz) mogao prouzroiti velike tete ili ljudske
rtve. Znaenje korisnog vijeka trajanja T
w
lei u injenici da ako prije isteka korisnog vijeka trajanja
zamijenimo sve istovrsne komponente novima nee doi do kvara komponenti zbog istroenosti.
Unutar korisnog vijeka trajanja (T
w
) komponentom se moemo koristiti bez rizika od pojave kvara
zbog istroenosti.

Zamijenimo li komponentu prije isteka T
w
bez obzira na stvarno stanje komponente u cijelosti smo
otklonili rizik od kvara zbog istroenosti. To je temelj preventivnog odravanja koji posebnu primjenu
ima u zrakoplovstvu.

Za razliku od zrakoplova, kod kojeg su mogunosti poduzimanja zahvata korektivnog odravanja
(popravaka) tijekom leta zanemarive, kod brodova su te mogunosti znaajne. Primjena dosljednog
preventivnog odravanja kod brodova bila bi neracionalna, te je povoljnije planirati korektivno
odravanje temeljeno na prosjenom vijeku trajanja M. Zamjenom komponente sustava prije isteka
korisnog vijeka trajanja nismo iskoristili cjelokupni radni resurs komponente kojeg smo mogli
iskoristiti da smo komponentu koristili sve do pojave istroenosti.

U praksi korisni vijek trajanja T
w
uvijek je znaajno manji od prosjenog vijeka trajanja M.

T
w
< M. Jednadba 1
Gdje je:
- T
w
- korisni vijek trajanja
- M - prosjenog vijeka trajanja

Uestalost i pojavnost kvarova

Za svaki sloeni tehniki sustav mogue je istraiti uestalost kvarova (stanja "u otkazu") i
zakonitost pojave (pojavnost) kvarova u vremenu eksploatacije, a posebno uzimajui u obzir tri
karakteristina vremenska perioda eksploatacije. Osim utvrivanja vrste kvara (poetni, sluajni, zbog
istroenja) analizom eksploatacije sustava moemo utvrditi i frekvenciju pojave kvarova mjerenjem
vremena izmeu kvarova, odnosno uestalost kvarova po jedinici vremena koja znaajno odstupa u
razliitim periodima eksploatacije sustava.

16

Slika 1. Krivulja amca
Gdje je:
t
0
poetak rada;
t
B
vrijeme uhodavanja;
T
w
korisni vijek trajanja;
M prosjeni vijek trajanja;
Radna dob kumulativno vrijeme rada sustava.

Prosjeno vrijeme izmeu kvarova ("mean time between failures") oznaava srednje izmjereno
vrijeme izmeu dva kvara sustava u promatranom periodu eksploatacije sustava, oznaava se sa m
(MTBF) i izraava u satima.

Reciprona vrijednost prosjenom vremenu izmeu kvarova m jeste uestalost kvarova ili indeks
kvarova . Oznaava broj kvarova sustava u jedinici vremena.

1 1
m h
(
=
(

Jednadba 2

1
MTBF
= Jednadba 3
Gdje je:
- - indeks kvarova
- m - uestalost kvarova
- MTBF - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

Indeks kvarova (mjera uestalosti kvarova sustava) znaajno ovisi o periodu eksploatacije
sustava, a kako je prikazano slikom.

U periodu uhodavanja pojavljuje se veliki broj kvarova (visoki
1
m
= ). Otklanjanjem poetnih

stvarno izmjerena
uestalost kvarova
teoretska krivulja
uestalosti kvarova
const. =
1
m
t
0 t
B
M
PERIOD
UHODAVANJA
KORISNI VIJEK TRAJANJA
PERIOD
ISTROENOSTI
t [h]
(radna dob)
Tw
M = prosjeni vijek trajanja

17
kvarova njihov broj naglo pada, te u korisnom vijeku trajanja indeks kvarova (samo sluajni kvarovi)
je konstantan. Ulaskom u period istroenosti indeks kvarova opet raste. U tom periodu uz sluajne
kvarove pojavljuju se jo i kvarovi zbog istroenosti.

Osnovni modeli odravanja

Tijekom vremena spoznaje o odravanju su se mijenjale i razvijale. Razvoj odravanja
10
prikazan
je na Slika 2. Razvoj odravanja tijekom vremena.

Razvojem tehnolokih sustava od poetka XX stoljea traeno je rjeenje da sustavi budu u funkciji
i da traju to dulje. Postoji vie razliitih tipova odravanja i to:
- Korektivno odravanje se provodi nakon prepoznavanja pogreke s ciljem da se odreeni
element dovede u stanje u kojem moe izvoditi zahtijevanu funkciju. [HRN EN 13306]
- Preventivno odravanje se provodi u unaprijed odreenim intervalima ili u skladu sa propisanim
kriterijima i s ciljem smanjivanja vjerojatnosti kvara ili ogranienja funkcije elementa. [HRN EN
13306]
- Predvidivo odravanje je odravanje prema stanju kod kojega se eli eliminirati probleme
uzrokovane nastankom kvara neposredno prije nego nastane kvar, a provodi se na temelju
prognoze dobivene analizom i procjenom znaajnih parametara koji ukazuju na dotrajalost
elementa.[HRN EN 13306]
- Proaktivno odravanje je odravanje kod kojega se eli eliminirati probleme prije nego zapone
proces mehanizma kvara. [HRN EN 13306]


Slika 2. Razvoj odravanja tijekom vremena
11


10
Ranilovi, M.,: Unapreenje gospodarenja tehnikim sustavima .., Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2006.
11
Aberek, B., Flaker, J.,: Vzdrevanje sistemi, strategije, procesi in optimiranje, Univerza v Mariboru,
Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 2005.

18
Uz navedene pristupe i koncepcije postoji i veliki broj modela odravanja razliitih istraivakih i
konzultantskih tvrtki, a tendencije su ka uvoenju predvidivog odravanja (Predictive Maintenance), a
najnovije tenje su usmjerene na proaktivno odravanje (Proactive Maintenance).

U proaktivnom okruenju trai se uee svih zaposlenih u otkrivanju mogunosti za eliminiranje
otkaza (strategije RCM, TPM, ). Umanjena potreba za odravanjem umanjuje i potreban broj
posade.

Rjeenje poboljanja sustava odravanja ne moe se traiti u primjeni samo jedne strategije ili
jedne metodologije. Svaka od njih ima odreene prednosti, ali i nedostatke. Najbolji rezultati mogli bi
se postii njihovom odgovarajuom kombinacijom
12
, koja je u skladu s potrebama konkretne
kompanije. Pojedini pristupi efektivniji su od drugih u konkretnim uvjetima, a ope preporuke u tom
smislu mogle bi se grafiki prikazati kao na Slika 3. Metode i strategije koje se primjenjuju u ovisnosti
od faze razvoja pojedine organizacije odravanja.


Slika 3. Metode i strategije koje se primjenjuju u ovisnosti od faze razvoja pojedine organizacije odravanja
13


Metode i strategije primjenjuju se u ovisnosti od faze razvoja pojedine organizacije odravanja.
Pri svemu tome ne treba zaboraviti da se promjene ne mogu uvoditi u sustave koji nisu spremni za
njih. Na primjer, kako dobiti podatke o efektima pojedinih radnji kada ne funkcionira povratna veza u
informacijskom sustavu. Redoslijed rjeavanja pojedinih pitanja, odnosno problema, slikovito je
prikazan u vidu piramide na Slika 4. Redoslijed usavravanja sustava odravanja. U usavravanju se
kree od osnovke ka vrhu piramide. Osnovicu daje sustav CMMS, Slika 5. Strategija planiranja u
informacijskim sustavima odravanja.


12
Europski CRAFT projekt MELISSA (Maintenance Evaluation by Linked and Integrated Simulation in
Sawmills), The Woodhouse Partnership Ltd., 2001.
13
Ibid pod
2


19

Slika 4. Redoslijed usavravanja sustava odravanja
14


Slika 5. Strategija planiranja u informacijskim sustavima odravanja
15


U svijetu je razvijen itav niz pristupa, koncepcija i modela odravanja, a najznaajniji su pristupi
odravanju prikazani na Slika 6. Razvoj pristupa i koncepcija odravanja.

Tijekom uporabe tehnikih sustava, njihovog odravanja i znanstvenim pristupom razvili su se
sljedei modeli odravanja:
Terotehnoloki model (Terotehnology)

14
Ibid pod
5

15
Stuchl, V.,: to bi trebalo da bude osnova za novi sistem odravanja ,

Mainstvo 3(5), 159 170,
(2001)

20
Odravanje po stanju (Condition based Maintenance)
Logistiki model odravanja (Logistics Engineering)
Model samoodravanja
TPM (Total Productive Maintenance)
TPEM (Total Productive Equipment Management)
Planirano odravanje (Scheduled Maintenance)
RCM (Reliability Centered Maintenance)
Vanjske usluge (Outsourcing),
Ekspertni model (Expert Systems)


Slika 6. Razvoj pristupa i koncepcija odravanja
16


Terotehnoloki model

Osnovna svrha terotehnologije je optimiranje odravanja
17
. Optimiranje odravanja znai
uspostavljanje postupka i organizacije odravanja uz najmanji zbroj fiksnih trokova i varijabilnih
trokova odravanja. Koncept terotehnologije (Terotehnology) napravio je Dennis Parkes iz V.
Britanije poetkom 70-ih godina
18
.

Terotehnologija (terotehnology) obuhvaa djelatnosti od projektiranja, izrade, odnosno nabave,
montae i pripreme za eksploataciju, odravanje, modernizaciju do izdvajanja sustava iz procesa
eksploatacije
19
. To je model za osiguranje efektivnog rada eksploatacijskog sustava tijekom njegovog
ivotnog ciklusa, evidencijom tehnolokih, transportnih, informacijskih i organizacijskih procesa i
interakcija izmeu njih, zasnovanom na neprekidnom otkrivanju i otklanjanju uzroka koji smanjuju
pouzdanost eksploatacijskog procesa. Funkcija terotehnologije obuhvaa:

16
Grupa autora,: Inenjerski prirunik IP4, Proizvodno strojarstvo, Trei svezak, Organizacija proizvodnje,
ala, I., poglavlja 6 i 9, kolska knjiga, Zagreb, 2002
17
Adamovi, .,: Tehnika dijagnostika u mainstvu. Beograd: Privredni pregled, 1986
18
Ibid pod
14
19
Rejec, E.,: Terotehnologija, Informator, Zagreb, 1974

21
- Projektiranje eksploatacijskog sustava
- Izradbu (nabavu) eksploatacijskog sustava
- Montau i pripremu eksploatacijskog sustava za uporabu
- Odravanje eksploatacijskog sustava
- Projektiranje za odravanje
- Razvoj sustava odravanja, planiranje i upravljanje
- Modernizacija i rekonstrukcija eksploatacijskog sustava
- Izdvajanje eksploatacijskog sustava iz eksploatacijskog procesa.

Odravanje po stanju

Odravanje po stanju (Condition based Maintenance) nastaje 70-ih godina XX stoljea, kao
odreeni sustavni pristup zahvaljujui razvoju elektrotehnike i potrebnih instrumenata, koji
omoguuju mjerenje niza parametara vanih za ocjenjivanje stanja sustava, te temeljem toga
donoenje odluke o potrebnim zahvatima odravanja
20
.

Odravanje po stanju je preventivno odravanje koje se sastoji od praenja rada i parametara i
naknadnih radnji. Praenje rada i parametara moe se planirati prema zahtjevu ili kontinuirano. [HRN
EN 13306]

Kako se stvarno stanje mijenja tijekom vremena to znai da izmjereno stanje odgovara samo tom
trenutku, te je potrebno periodino ili kontinuirano praenje stanja sustava kako bi smo utvrdili da li
se promatrani parametri sustava nalaze u eljenim granicama i kakvi su trendovi njihovih promjena.

Na temelju toga se procjenjuje kolika je vjerojatnost i duljina oekivanog ispravnog rada te donosi
odluka o daljnjem radu ili se sprovodi neka od aktivnosti odravanja (zamjena, popravak i sl.).

Izbor perioda dijagnostikih mjerenja je vaan za dobivanje valjanih parametara za ocjenu stanja.
Period moe biti fiksan, ali se moe i mijenjati ovisno o potrebi. Kada se utvrdi da u nekoliko
uzastopnih mjerenja nema znaajnijih promjena to je znak da mjerenja mogu biti i sa duljim periodom
ponavljanja, dok se kod brzih promjena i kljunih sustava ti periodi mogu i skraivati prema potrebi.

Prognoziranje stanja ostvaruje se razliitim matematikim metodama (analitiki itd.). Strategije
odravanja prema stanju moemo podijeliti u dvije grupe:
- Odravanje prema stanju s kontrolom parametara i
- Odravanje prema stanju s kontrolom razine pouzdanosti

Dakle moe se rei da je odravanje prema stanju dijagnostiki proces koji nam omoguava
utvrivanje stanja i planiranje aktivnosti odravanja na temelju stvarnog stanja. Tako produujemo
koristan rad i smanjujemo neplanirane zastoje. Da bi smo uveli program odravanja po stanju nuno
je
21
:
- Potrebni instrumenti i postupci
- Pripremljeno osoblje
- Pogodna organizacija
- Raspoloivost komponenti inspekcijskom pregledu


20
Ibid pod
14

21
Adamovi, .,. Jefti, M. S.,: Preventivno odravanje u mainstvu, Graevinska knjiga, Beograd, 1988

22
Subjektivni postupci dijagnostike
- Akustina ispitivanja buka, um,
- Vizualne kontrole
- Taktilna ispitivanja
- Ispitivanje mirisa

Objektivni postupci dijagnostike:
- Kontrola toplinskog stanja, mjerenje temperature (tokasto, termovizija)
- Kontrola troenja pozicija i sklopova
- Metoda vibracija i buke
- Ispitivanja korozije
- Kontrola broja okretaja
- Kontrola protoka
- Kontrola tlaka, snage itd

Logistiki model odravanja

Logistika je tehnika disciplina koja izuava rad, funkcioniranje i uvjete rada tehnikog sustava
obuhvaajui sve osnovne aktivnosti ivotnog ciklusa sustava
22
. Zadatak logistike je osiguranje svih
imbenika vanih za pouzdan rad sustava, za vraanje sustava iz stanja zastoja u stanje rada.

Logistiki pristup odravanja (Logistics Engineering) razvijen Americi (B. Blanshard) otprilike u isto
vrijeme kada i terotehnoloki pristup u Europi. Korijeni ovog pristupa vezani su za vojsku i logistiku
potporu vojnim akcijama. U ovom sluaju radi se o logistikoj potpori proizvodnji tj. instaliranim
sustava, koja se promatraju: od prvih ideja kod projektiranja, u samoj proizvodnji, te na kraju u
eksploataciji sustava. Kroz taj dugi proces osnovna je ideja uiniti sve u prve dvije faze kako bi sustava
bio sposoban za odravanje i imao visok stupanj pouzdanosti, a sve radi uinkovite i ekonomine
eksploatacije
23
.

S osnove odravanja tehnikih sustava, logistika predstavlja inenjerski pristup problemima
odravanja, od njegovog idejnog nastajanja pa do konanog otpisa, s interakcijom svih imbenika koji
se javljaju u ovom vremenskom prostoru. Prvenstveno logistiki sustav odravanja treba promatrati
kroz pouzdanost, gotovost i pogodnost odravanja koje kao komponente efikasnosti sustava
predstavljaju vane karakteristike tehnikog sustava. Ekonomski razlozi i suvremeni tehniki razvoj
dovode do novih konfiguracija sustava. Logistiki pristup odravanja predstavlja inenjerski pristup
problemima odravanja sustava od njihovog idejnog nastajanja do konanog rashodovanja, sa
interakcijom svih imbenika koji se pojavljuju u tom vremenskom periodu
24
.

Logistiki se model odravanja posljednjih godina intenzivno razvija. Postupno zauzima mjesto i u
hrvatskoj teoriji i praksi, a vidljiv je kao logistiko inenjerstvo koje predstavlja skup promatranja
potrebitih osiguranju efektivne i ekonomine podrke sustava za vrijeme njegovog radnog vijeka.
esto se definira kao vjetina i znanost upravljanja, inenjerstva i tehnikih aktivnosti vezanih na
zahtjeve, projektiranja i osiguravanja resursa opskrbe i odravanja sustava radi podrke ciljeva,
planova i operacija i predstavlja zbroj svih dijelova ivotnog ciklusa sustava potrebnih da se osigura
efikasna i uinkovita podrka.

22
Grothus, H.,: Univerzalni katalog sastavnih dijelova, etiri tona, Tehniki institut, Dorsen, 1967.
23
Ibid pod
14

24
Adamovi, .,: Logistiki sistem odravanja, Privredni pregled, Beograd, 1989

23

Cjelovito uinkovito odravanje TPM

Cjelovito uinkovito odravanje, TPM (Total Productive Maintenance) razvilo se poetkom 70-ih
godina dvadesetog stoljea po ideji S. Nakajime (Japan) i poelo se primjenjivati u
visokoautomatiziranoj i masovnoj proizvodnji automobilska industrija Toyota. Francuzi (tvornica
automobila Renault) 80-ih godina uvode TPM i smanjuju zastoje 20 do 30 %
25
.

Na Slika 7. Osnovni stupovi TPM, prikazani su stupovi na kojima poiva cjelovito uinkovito
odravanje TPM
26
.


Slika 7. Osnovni stupovi TPM-a

Cjelovito uinkovito odravanje TPM se esto definira kao produktivno odravanje ukljuujui
totalno sudjelovanje. Da bi bio uinkovit TPM mora uvijek biti proveden na najiroj bazi kompanije
uz potpunu podrku radnika i ukljuivanje rukovodstva. TPM je zasnovan na tri grupe
27
:
1. Tehnike odravanja
- Preventivno odravanje
- Predvidivo i odravanje po stanju
- Produktivno odravanje i redukcija trokova
- Ekipiranje rukovodstva
- Cijena ivotnog ciklusa
2. Sveukupno kvalitetno upravljanje (TQM)
3. Pravovremenost (Just-in-time)

TPM je sustav utemeljen na konceptu vlasnitva i potpunoj integraciji eksploatacije i odravanja.
Glavni pokreta TPM-a je koncept sveukupne efikasnosti sustava (OEE). Strategija raspodjeljuje brigu
o efikasnosti sustava na sve zaposlene u organizaciji bez obzira na njihovu osnovnu funkciju, iskustvo
ili specijalnost
28
.



25
Ibid pod
14

26
Nakajama, S.,: Introducing to TPM -Total Productive Maintenance, Productivity Press, Inc., Cambridge,
Massachusetts, 1988
27
Ibid pod
24
28
Campbell, D.,: UPTIME : Strategies for excellence in Maintenance Management, Productivity Press, Inc.,
Portland, Oregon, 1995

24
Sveukupno uinkovito upravljanje, TPEM

Sveukupno uinkovito upravljanje, TPEM - (Total Productive Equipment Management) je
imovinom je poseban oblik TPM-a. Razvio ga je E. H. Hartman. TPEM je vie od odravanja, teite je
na upravljanju sustavom. Posada lake prihvaa i lake prilagoava svojim potrebama i
prioritetima
29
.

Planirano odravanje

Planirano odravanje (Scheduled Maintenance) je koncepcija razraena je na temelju konzultacija
sa g. D. Parkerom i terotehnoloke podloge u BS (British standard) i esto se susree u praksi.
Strunjacima odravanja
30
preostaje da osim korektivnog izaberu neki od modula preventive, prikaz
na Slika 8. Prikaz planskog odravanja:


Slika 8. Prikaz planskog odravanja
31


Odravanje usmjereno na pouzdanost, RCM

Odravanje usmjereno na pouzdanost
32
RCM (Reliability Centered Maintenance) temelji se na
razvijanju aktivnosti odravanja i perioda njihovog izvravanja koritenjem velikog broja funkcija u
razliitim sustavima.
Na Slika 9. Pregled RCM procesa
33
prikazano je odravanje usmjereno na pouzdanost.

RCM je proces koji koristi odreene korake odravanja kako bi osigurao da svaki sustav ili imovina
funkcionira sukladno oekivanjima. RCM osigurava osnovne korake (funkcija, kvarovi, efekti kvara,
posljedice kvara i proaktivni poslovi) kako bi sustavi funkcionirali sukladno oekivanjima.


29
Hartmann, E.H.,: Total Productive Maintenance, How to Successfully Install TPM in your Plant(s), Trough
the Unique TPEM Process, International TPM Institute, Inc., USA, 1998.
30
Ibid pod
14

31
Ibid pod
8
.
32
Pouzdanost je sposobnost elementa da zahtijevanu funkciju izvodi u zadanim uvjetima unutar zadanog
vremenskog intervala. [HRN EN 13306]
33
Ibid pod
26


25

Slika 9. Pregled RCM procesa

U RCM-u brod je razdijeljen na njene kritine komponente, od kojih je svaka predmet daljnjeg
FMEA pristupa (Failure Mode & Effect Analysis) tj. analiza modela i efekata kvarova. Prema
rezultatima analiza se usmjeravaju daljnja djelovanja odravanja i eksplatacije
34
.

Cilj RCM-a je usmjeriti resurse na aktivnosti i procese koji imaju direktan utjecaj na pouzdanost
sustava u cjelini i izbjei bespotrebne napore (i trokove) odravanja. Osnovni koraci RCM odgovaraju
na pitanja vezana uz sustav i njihove
35
:
- Funkcije
- Kvarove
- Efekte kvarova
- Posljedice kvarova
- Nastanke kvarova
- Preventivne poslove
- Proaktivne poslove
RCM poveava :
- Sigurnost sustava
- Raspoloivost i pouzdanost
- Kvalitetu
- ivotni vijek sustava
- Efikasnost odravanja
RCM 2 (proireni)
36
:
- Poveava ouvanje okolia
- Smanjuje posljedice ljudskih pogreaka
- Daje vanost timskom radu
- Olakava odluivanje
- Smanjuje ovisnost o zaposlenicima


34
Moubray, J.,: Reliability -centered Maintenance, Butterworth-Heinemann, Oxford, 1997
35
Ibid pod
31

36
Ibid pod
22


26
Vanjske usluge

Vanjske usluge (Outsourcing), je postupak gdje se odravanje povjerava (ugovara) sa
specijaliziranim tvrtkama, a koristi se za specifine i specijalizirane zadatke, bolje upravljanje,
planiranje i raspored rada i radnih procesa, upravljanje dijelovima procesa (naruivanje,
unapreivanje i skrb), ponovni razvoj i primjenu procesa te brigu nad sustavima sa zajednikom
raspoloivosti.

Razlog za koritenje vanjskih usluga moe biti smanjenje trokova, specijalistika znanja,
dokumentacija, alati, rezervni dijelovi i materijal, zakoni i regulativa, dinamika posla, rijetka koritena
znanja i vjetine, rutinske i sporedne aktivnosti.

Preporuljivo je kada je potrebno koristiti vanjske usluge za to koristiti minimalan broj tvrtki koje
mogu osigurati pouzdanu, sigurnu, kvalitetnu i ekonominu uslugu. Ako je to mogue treba teiti
sklapanju dugoronih ugovora, ali pri tome cijena ne treba biti presudna, iako je dominantan kriterij
izbora. Pri tome koristiti sustav stimuliranja kroz nagrade i kazne.

Svjetski pokazatelji udjela trokova vanjskih usluga u trokovima ukupnog odravanja, te
prednosti i nedostaci vlastitog i vanjskog odravanja, kao i njihov udio u trokovima odravanja
prikazani su u Tablica 1. Prednosti i nedostaci vlastitog i vanjskog odravanja.

Tablica 1. Prednosti i nedostaci vlastitog i vanjskog odravanja
Odravanj
e
Prednosti Nedostaci
Udjel u
trokovima
Vlastito
Poznavanje pogona
Brzina odziva
Privrenost tvrtki
Kompletno poznavanje
problema
Stalno zaposlenje
Obuka i dodatno
obrazovanje
Efikasnost
Trokovi RD/TM i alata
64 %
Vanjsko
Fleksibilnost
Vjetina i iskustvo
Alati i obuka
Angairanje prema potrebi
Vrijeme odziva
Povjerenje
Vanost korisnika
Rizici u sluaju incidenta
Poslovne tajne
36 %
Izvor: T. Wireman, World Class Maintenance Management, Industrial Press, Inc., New York, 1990.

Kod odravanje broda, kao i svih sloenih sustava zahtijeva koritenje vanjskih usluga. Ekonomski
efekti i karakter poslova i zadataka diktiraju omjer koritenja vanjskih usluga u konkretnom sluaju.

Korektivno odravanje ima svoju primjenu u odravanju broda i najpovoljnije je za neke sustave.
Plansko odravanje je u primjeni kao osnovni tip odravanja na brodu. Djelomino se koristi
preventivno i odravanje po stanju, pri emu su ve sada u primjeni i dobro su razvijeni i razraeni
postupci preventivnih i dijagnostikih pregleda.

Logistiki sustav odravanja i terotehnologija su ve zastarjeli koncepti, pa bi njihova primjena
naila na prevelike otpore u primjeni, neovisno o tome to i dalje imaju svoje dobre strane i sigurno bi
dali neke nove pozitivne pomake. TPM je koncept primjereniji automobilskoj industriji, ali bi se neka
njegova naela i pristupi mogli iskoristiti u odravanju broda. TPEM bi takoer mogao biti na slian
nain koristan kada bi se primijenio na brod.


27
Vjerojatno najvei zamah razvoju odravanja broda mogao bi biti u primjeni RCM-a. Pouzdanost
kao centralna karakteristika RCM-a je posebno znaajna u pomorstvu, na brodu.

Ekspertni model

Ekspertni model (Expert Systems) je program koji se ponaa slino kao strunjak, ekspert, za
odreeno obino usko podruje.

Osim mogunosti rjeavanja problema, ekspertni model treba korisniku pruiti objanjenje svojih
odluka, tj. zakljuaka koji su doveli do tih odluka. Ovaj model zasniva se na:
objanjenju odgovora (kako, zato)
primjeni nepotpunih podataka
upotrebi nepouzdanih podataka
jasnoi.

Ekspertni sustav sastavljen je od modula, i to
37
:
- Modul za pripremu podataka
- Modul referentnih podataka sustava
- Programski modul

Ekspertni sustavi se zasnivaju na "hranjenju" raunala znanjem, prema odreenoj shemi, ime se
stvara podloga umjetnoj inteligenciji. Dodatnu pogodnost naroito kod prikupljanja podataka daje
koritenje bar koda i u najnovije vrijeme RDS (Radio detection system) sustava. Ekspertni sustav je,
raunalni sustav sa sposobnou hardvera i softvera da donosi samostalno odluke. Vrhunski sustavi
odravanja imaju dijagnostiku koja ukljuuje
38
:
- Praenje vibracija, podmazivanja, termografije i analizu tih podataka
- CMMS koji objedinjuje kompletan sustav
- Ekspertni sustav zasnovana na tehnologiji praenja stanja sa preporuenim
- Kretanjima dijagnostikih parametara

Ekspertni sustav se na brodu primjenjuje za kapitalne strojeve npr. remont disel motora, parne
turbine i generatora i sl..

Ekspertni sustav
39
e raditi prema postavljenim pravilima, koristei se tehnikom postavljanja
pitanja i odgovora koji se baziraju na dijagnostikim mjerenjima. Eksperti tijekom vremena proiruju
spoznaje i nadopunjuju bazu podataka ekspertnih sustava kako bi oni bolje i uinkovitije obavili svoju
zadau. Slika 10. Ekspertni sustav prikazuje je primjer ekspertnog sustava

37
Vasiljevi, V.,: Suvremeni sustavi za nadzor, zatitu i dijagnostiku vibracija rotacijskih strojeva, 9.
meunarodno savjetovanje Odravanje 2003, HDO, Opatija , 26.-28. svibnja 2003
38
Ibid pod
26

39
Ibid pod
26

28

Slika 10. Ekspertni sustav

Model samoodravanja

Model samoodravanja je sustav sposoban za automatsku dijagnostiku i popravak, odnosno, to je
samoobnavljajui sustav. Razvoj ovog pristupa odravanja zasniva se na iskustvima elektronikih
sustava, te se preslikava i na sve ostale tehnike sustave s tenjom ostvarenja koncepta, broda s
malim brojem zaposlenih.

Koncept broda s malim brojem posade, zasniva se na pojmu kapsula koje se promatraju kao elije
u ivom organizmu. Svaka kapsula sadri vie funkcionalnih jedinica koje predstavljaju podsustav.
Uvoenjem pojma metamorfoza odreuje se postupci koji e na osnovi potreba eksploatacijskog
sustava s pomou raunala vriti sastavljanje funkcionalnih jedinica unutar kapsule. Praenje i
dijagnosticiranje stanja kapsule vri se s pomou raunala, a operacije odravanja izvodi posada.

Ovim postupkom samoobnavljajueg modela odravati se moe s pomou robota, odnosno,
model koji ukljuuje robota za odravanje moe se zvati samoobnavljajui. Samoodravanje kao
koncept predstavlja najrazvijeniju razinu funkcije odravanja u potpuno automatiziranom brodu sa
vrhunskim stupnjem automatizacije. Taj koncept je najblii budunosti, a sastoji se od jednog ili vie
ekspertnih sustava

Nagli razvoj informacijskih sustava namee potrebu njihovog koritenja i daje brojne pogodnosti
korisnicima. Raunalom podrano upravljanje odravanjem (CMMS Computerized Maintenance
Management Systems) je jedan od alata u odravanju za bolji tijek podataka i olakavanje procesa
donoenja odluka
40
.

CMMS je koncipiran modularno, a moduli obuhvaaju :
- Identifikaciju sustava
- Radne upute uprave
- Planiranje i rasporeivanje
- Preventivno odravanje
- Popis kontrola

40
Wireman, T.,: Computerized Maintenance Management System, Industrial Press, Inc., New York, 1994

29
- Povijest sustava
- Rad
- Cijene i proraun

Pristup odravanju broda

Brod je sloeni sustav visokog stupnja sloenosti, tako da pristup odravanja broda ne moe biti
definiran kao jedinstveni pristup svim brodskim sustavima. Za pojedine brodske sustave moemo
izabrati korektivno odravanje derivirano iz politike odravanja ostvarivanja pouzdanog rada sustava
uz zahvate odravanja, dok za druge sustave moemo odabrati preventivno odravanje temeljeno na
osiguranju pouzdanog rada sustava uz mogunost pojave kvarova, uz primjenu funkcionalne
strukture koja omoguava zalihost sustava (primjer pogonski ureaj i ureaj za kormilarenje tankera).
Specifinost broda u pogledu odravanja vidi se kao dva temeljna svojstva:
- Zahvati odravanja za preteitu veinu brodskih sustava mogu se izvriti tijekom plovidbe
eksploatacije
- Brod ima stalnu posadu struno osposobljenu da obavi zahvate odravanja tijekom plovidbe

Ova svojstva omoguuju definiranje temeljnog pristupa odravanja veini brodskih sustava,
pouzdanost uz zahvate. Funkcija odravanja broda ostvaruje se temeljem primjene vie metoda
odravanja.

Metode odravanja broda

Odravanje broda temeljeno na kalendarskom roku

Odravanje broda temeljeno na kalendarskom roku je plansko odravanje odreeno vremenskim
resursima komponenti bez obzira na pogonske sate rada komponenti. Odravanje temeljeno na
kalendarskom roku primjenjuje se na:
- sve palubne ureaje izloene moru i vremenu;
- elektrine i hidrauline palubne strojeve i ureaje;
- protupoarne ureaje i sustave;
- ureaje za spaavanje (amci, splavi...);
- sredstva pristupa (siz, pilotske ljestve...);
- teretni ureaj/palubni;
- elina uad, konopi, zatite:
- ograde, rukohvate;
- prijenosne cijevi, crijeva, gumeni i plastini elementi.

Odravanje broda na temelju pogonskih sati rada ureaja

Odravanje broda na temelju pogonskih sati rada ureaja temelji se na radnim vremenskim
resursima komponenti i primjenjuje se na slijedee brodske sustave:
- diesel generatori;
- osovinski generatori;
- elektromotori;

30
- kompresori;
- pumpe (balastne, teretne, kaljune, transfer...);
- kotlovi;
- parne i plinske turbine;
- separatori i filtri.

Odravanje broda nakon kvara

Zahvat odravanja poduzima se nakon pojave kvara ureaja. Da bi se omoguila nesmetana
eksploatacija broda ovako se odravaju samo manje vani ureaji. Popravak se vri obino zamjenom
ureaja koji se potom popravlja. Ovakav nain odravanja je vrlo ekonomian to bi se moglo i
dodatno poveati primjenom unifikacije komponenti i meuzamjenjivosti dijelova. Segment
odravanja nakon kvara je zahvat odravanja zamjenom komponente iji se popravak ne isplati.
Ovako se odravaju manje vani i manje skupi ureaji.

Odravanje temeljem provjere stanja i performansi

Za organizaciju odravanja temeljem provjere stanja i performansi potrebno je osigurati nain
provjere stanja najvanijih sustava broda i sustave stalnog nadzora (ekspertne sustave). Ekspertni
sustavi primjenjuju se za nadzor:
- glavnog stroja/strojeva;
- osovinskog voda/reduktora;
- trupa;
- sustava balasta.

Tekue odravanje broda

Tekue odravanje i nije odravanje u pravom smislu, ve prije servis pogona, te ga tako i treba
klasificirati.



Slika 11. Uee pojedinih tipova odravanja sustava broda

46%
odravanje temeljem
provjere stanja i
performansi
odravanje na
temelju kalendarskog
roka
36%
7%
o
d
r

a
v
a
n
j
e
t
e
m
e
l
j
e
m

b
r
o
j
a
s
a
t
i

r
a
d
a
8%
3%
11%
Popravak
Zamjena
O
d
r

a
v
a
n
j
e

n
a
k
o
n
k
v
a
r
a

31
Odravanje broda temeljem provjere stanja i performansi sve se vie temelji na razvijenim
ekspertnim sustavima. Oekuje se da e uee od 46% stalno rasti razvojem sve uinkovitijih i
jeftinijih ekspertnih sustava koji e se iriti na raun odravanja na temelju broja sati i kalendarskog
roka.

Brodski sustavi

Temeljni vani sustavi
41
broda mogu se eksplicitno definirati samo u okvirima neke situacije u
eksploataciji. Ipak za eksploataciju broda i analizu pojedinih sustava broda, brod moemo podijeliti na
slijedee osnovne "makrosustave" (ili glavne podsustave):




Slika 12. Brodski sustavi

Sustav trupa

Sustav trupa S
1,
ima viestruke funkcije, te u skladu s time i vie razliitih podsustava. Funkcija
elinog dijela (strukture i oplate) sustava trupa je:
- osiguranje dovoljne vrstoe;
- osiguranje nepropusnosti i istisnine i nepotopivosti;
- integracija svih ostalih sustava broda kao integrirajua platforma;
- osiguranje stabiliteta broda (poetno i dodatnog);
- osiguranje povoljnog otpora, pomorstvenosti i stabilnosti u kursu;
- osiguranje mogunosti priveza i sidrenja;
- osiguranje mogunosti za ostvarivanje dovoljne uronjenosti trupa (i cjeline
- broda) u more.

Da bi se osigurala izvrenja (performanse) svih funkcija trupa, sustav trupa sadri: strukture,
oplate i nadvoe, nepropusne pregrade, balastni ureaj te ureaj za vez i sidrenje, i ureaj kaljue.


41
Belak, S., Terotehnologija,
Sustav
upravljanja
Sustav ivotnih
uvjeta
Sustav tereta
Sustav
poriva
Sustav
energetike
Sustav trupa S
1
S
2
S
3
S
4
S
6
S
5

32
Sustav energetike

Sustav energetike S
2,
sadri sve resurse za proizvodnju i razvod razliitih oblika energije koji se ne
koriste za poriv broda. To su:
- podsustav vodene pare (kotlovi, cjevovodi, pumpe, turbine, tankovi, upravljaki
- i kontrolni mehanizmi i ureaji)
- podsustav elektrine energije (diesel generatori, instalacije, elektromotori, klima
- ureaji, elektroventili, graninici i ostalo)
- podsustav hidraulike (osim kormilarskog ureaja)
- podsustav pneumatike

Svaki od navedenih podsustava moe se u nekim vremenima eksploatacije smatrati vanim
sustavom koji moe izazvati zastoj u eksploataciji broda (npr. kod tankera zastoj u sustavu pare moe
poremetiti iskrcaj tereta), ali poseban problem u eksploataciji mogao bi izazvati prekid napajanja
elektrinom energijom, te se u sustavu ele. energije i trai 100% zalihost i to u "stand by" izvedbi.

Sustav poriva

Sustav poriva S
3,
obuhvaa glavni stroj, porivni stroj, odrivni leaj, osovinski vod, statvenu cijev (sa
pripadnim leajima, brtvenicama, tankom za hlaenje, spremnikom za podmazivanje), propeler (sa
ureajem za stezanje i skidanje sa prop. osovine) sustav goriva (sa tankovima goriva, trasfer
pumpama, separatorima, filterima, spremnicima goriva), sustav rashladne morske i rashladne slatke
vode, sustav ulja za podmazivanje, sustavkomprimiranog zraka za upuivanje i prihvat, sustav
nadzora i ekspertni sustav.

Sustav ivotnih uvjeta

Sustav ivotnih uvjeta S
4,
ine svi elementi broda koji omoguuju preivljavanje na brodu. Okvirno
ovaj sustav obuhvaa nastambe i opremu nastambi, sustav za uvanje i pripremu namirnica, sanitarni
sustav (sa ureajima za obradu fekalija i ureajima za spaljivanje otpada), sustav klimatizacije i
ventilacije, sustav internih komunikacija, protupoarni sustav, sustav za spaavanje i naputanje
broda (amci, plutajue naprave, pneum. splavi), sustav za pristup brodu (siz-evi), sustav za prijem
pilota.

Sustav upravljanja

Sustav upravljanja S
5,
obuhvaa sustav za kormilarenje brodom (kormilo, kormilarski ureaj sa
hidraulikom i regulacijskom tehnikom), sustav za nadzor brzine i kursa, sustav za motrenje (radari,
sonari), sustav vanjske i unutranje komunikacije, sustav za elektroniku navigaciju i odreivanje
poloaja na moru (GPS), sustav za daljinski nadzor rada glavnog stroja, balastnog sustava i teretnog
sustava, sustav za nadzor stanja trupa te stanja naprezanja i deformacija trupa broda.


33
Sustav tereta

Sustav tereta S
6,
ine ureaji za ukrcaj/iskrcaj tereta (teretni ureaj), poklopci grotala, ureaj za
inertiranje tankova tereta, sustav(i) za pranje tankova tereta, sustav za stripping i posuivanje, sustav
za mjerenje koliine tereta, dizalice, cjevovodi tereta, grabilice, celule, vadilice, ureaji za osiguranje
tereta protiv pomicanja, rampe, platforme, liftovi, elevatori, pramana, bona i/ili krmena vrata, elj.
tranice, ureaj za hlaenje tereta, izolacije i zatitne strukture (LNG/LPG), ureaji za povrat para i/ili
plinova na kopno, ureaj za relikvefakciju, rekomprimiranje, ureaji za oduivanje i odplinjavanje,
sustav za ventilaciju i odvlaivanje tereta i sl. Ova ralamba broda na glavne "makrosustave"
izvrena je sa stajalita eksploatacije broda (za gradnju broda izvrena je drugaija ralamba sustava
broda). U eksploataciji broda Slika 12. Brodski sustavi, ovako definirani sustav broda sa
podsustavima (makrosustavima S
1
S
6
) ine isti serijski konfigurirani sustav, te otkaz bilo kojeg
sustava broda onemoguava eksploataciju broda na "regularan" i "siguran" nain.

Otkazivanje pojedinih makrosustava (sustav tereta, sustav energetike, sustav ivotnih uvjeta) ne
mora nuno znaiti i gubitak broda, ali ini ozbiljno naruavanje eksploatacijskih karakteristika broda.

Da bi zadrali visoku pouzdanost u eksploataciji broda kao sustava, principijelno poduzimamo
slijedee mjere:
- koristimo visokopouzdane komponente sustava koji su konfigurirani serijski (porivni sustav) ili
omoguavamo korektivne zahvate tijekom putovanja;
- upotrebljavamo redundantne sustave i to u "stand by" konfiguraciji;
- upotrebljavamo mogunost zamjene funkcija pojedinih sustava (npr. cargo balast u
"emergency" situacijama kod tankera); koritenje pumpe ope namjene protupoarni
sustav balastni sustav.

Primjena suvremenih strategija odravanja

Pod tradicionalnim strategijama odravanja podrazumijeva se preventivno, korektivno i
kombinirano odravanje. Suvremene strategije odravanja su: RCM, TPM, odravanje prema
stanju, prediktivno odravanje i vei broj tzv. ubrzanih strategija. Rezultati njihove
primjene su raznoliki. Rezultati postignuti primjenom strategije RCM, u razliitim
sluajevima, su sljedei
42
: smanjenje broja radnih sati za preventivno odravanje za 87%;
smanjenje ukupnog broja radnih sati za odravanje do 29%; smanjenje trokova
repromaterijala za odravanje do 64%; poveanje raspoloivosti opreme i sustava do 15%;
poveanje pouzdanosti tehnikih sredstava do 100%

Poznato je da se investicije u RCM vraaju za 3 do 6 mjeseci, eventualno godinu dana i
da se smanjuje broj zahtjeva za odravanje za 25 do 40%. Meutim, za njegovu primjenu
potrebno je 3 do 6 godina, jer su procedure analize, posebno FMECA, vrlo komplicirane, pa
time i dugotrajne

Kritiari primjene ove strategije istiu da je ona namijenjena za projektiranje tehnikih
sustava i da su joj ograniene mogunosti za tehnike sustave koji su u eksploataciji. Neki
smatraju da je komplicirana i dugotrajna, posebno kada se do detalja razrauje FMECA.

42
Tomas, V., egulja, V.,: Improvement of ship maintenance by applying the RCM method, ICTS 97,
Portoro, 1997.

34
RCM ne uzima u obzir planiranje i planske zastoje tehnikih sustava, pa se smatra da je
pogodna samo za sloene tehnike sustave

Uvoenje strategije TPM zahtijeva puno vremena i uloenog rada. Prvi efekti su primjetni
ve poslije 6 mjeseci, dok puna implementacija traje vie godina. Velike uspjehe ovaj koncept
je postigao pri primjeni u kompanijama kao to su Ford, Kodak, Harley Davidson i Texas
Instruments. Investicije se vraaju za najmanje tri puta, a zastoj zbog odravanja skrauje i
preko 50%
43
.

Ubrzane strategije odravanja nastale su kao odgovor na probleme primjene, prvenstveno
RCM strategije, radi njihove bre primjene i breg ostvarenja financijskih rezultata. Primjena
novih strategija odravanja trai promjenu naina organizacije. To zahtijeva odustajanje od
tradicionalnog naina razmiljanja orijentiranog na popravke i orijentaciju na pouzdanost,
odnosno, pomak od reaktivnog ka proaktivnom nainu razmiljanja, to podrazumijeva
44
:
- Definiranje dugoronih strategijskih ciljeva;
- Usklaivanje sustava nagraivanja sa strategijskim ciljevima;
- Bolju integraciju osnovne funkcije (prometa, eksploatacije) i odravanja;
- Stvaranje mogunosti za timski rad i uenje;
- Iskljuivo cilju posveeno voenje menadment.

Tablica 2. Razlike izmeu tradicionalne i suvremene organizacije odravanja
45

STARO NOVO
Orijentacija na popravke Orijentacija na pouzdanost
Popraviti Unaprijediti
Gaenje poara Predvidi, planiraj, programiraj akcije
Majstor lan poslovnog tima
Rjeavaj otkaze Eliminiraj otkaze
Smanji trokove odravanja Poveaj vrijeme u radu
Akcija program mjeseca Kontinuirano unaprjeivanje
Vjerovanje da su otkazi
neizbjeni
Vjerovanje da su otkazi samo izuzeci
Prioritet se daje otkazima
Prioritet se daje eliminiranju uzroka
otkaza
Mnogo otkaza Svega nekoliko otkaza
Nizak udio planskih poslova Visok udio planskih poslova
Mnogo reklamacija Malo reklamacija
Niska pouzdanost Visoka pouzdanost
Visoki trokovi odravanja Niski trokovi odravanja
Kratkoroni planovi Dugoroni planovi
Neprofitni karakter Privlai investicije

Razlike izmeu tradicionalne organizacijske kulture u odravanju i nove, koja mora nastati,
prikazane su u Tablica 2. Razlike izmeu tradicionalne i suvremene organizacije odravanja.
Da bi se ostvarile ove promjene potrebno je 5 do 8 godina. Osnovno je naputanje orijentacije s
neposrednih i kratkoronih ciljeva i orijentacija ka dugoronim ciljevima, a neophodna je i
odgovarajua promjena kadra.


43
Kennedy, R.,: Examining the Process of RCM and TPM, Plant maintenance Resource Centre, 2002.
44
Ibid pod
3

45
Ibid pod
3


35

Slika 13. Faze u razvoju sustava odravanja
46


To podrazumijeva i bolju motivaciju kadra. Put od tradicionalnog pristupa odravanju ka
suvremenom pristupu prikazan je na Slika 13. Faze u razvoju sustava odravanja, na kojoj su
prikazane faze u razvoju sustava odravanja. Jasno je da se pokazatelji uspjenosti poboljavaju s
primjenom novih pristupa. U isto vrijeme mijenja se i sustav nagraivanja, motivacijski mehanizmi i
karakteristike ponaanja zaposlenih. Tako se, na primjer, u reaktivnom okruenju smatra da se nikada
ne zna to je sljedei posao, ljudi postaju heroji ako znaju brzo otkloniti kvar.

Ukoliko se uvede strategija plansko-preventivnog odravanja, mijenja se svrha djelovanja jer se
sada naglaava disciplinirano izvravanje planiranih zadataka i procedura. Na taj nain i stari sustav
nagraivanja nije vie funkcionalan. Nagrauju se oni koji posao obavljaju po tono odreenim
procedurama i na vrijeme. Nagrauje se postizanje planske raspoloivosti sustava. Veza pri
eksploataciji (brodogradilita i proizvoaa opreme) i odravanju postaje dvosmjerna, jer odravanje
zahtijeva planske zastoje zbog izvoenja radnji odravanja.

Strategija planiranja u informacijskim sustavima odravanja

Poloaj djelatnosti odravanja mijenja se razvojem kulture odravanja, to je posljedica promjene
u privreivanju, a jo vie postupnih izmjena, koje se obavljaju u ljudskom poimanju okoline. U ne
tako dalekoj prolosti odravanje je objektivno bilo sporedna djelatnost. Kriza, koja je zapoela prvim
"naftnim okom" 1973. godine poinje mijenjati uvjete privreivanja i ivota. Povienjem cijena
energije, sirovina i kapitala, kao i opadanjem produktivnosti ljudskog rada (skraenje radnog
vremena, opadanjem motivacije za rad, opadanje radne discipline i sl.). Odravanje postaje jedna od
najvanijih aktivnosti po kompleksnosti i intenzivnosti rada.

Odravanje tehnikog sustava nije samom sebi svrha. Za izvrenje pojedinih aktivnosti troe se
odreena financijska sredstva koja se odraavaju kao trokovi poslovanja. Openito je poznato, da je

46
Ibid pod
2


36
u svaki eksploatacijski proces korisno ulagati, troiti, samo onda ako se iz takvog troenja slijedi neka
dobit.

Sve vea vanost odravanja je uzrok operativno-ekonomskih i tehnikih utjecaja. Pored toga,
postoje i brojni zahtjevi koji se postavljaju odravanju, a koji se odnose na okoli, zdravlje i sigurnost.
Sve vea sloenost eksploatacijskih sustava usluga postavlja sve vee zahtjeve za vjetinama radnika
na odravanju.

Dalji napredak u postizanju bolje operativnosti i unapreenju razine automatizacije poveao je
razinu ulaganja u kupovinu sustava. Zbog sve vee zavisnosti i meusobne povezanosti, kvarovi
izazivaju visoke trokove uslijed prekida eksploatacijskog tijeka i nastalih gubitaka. Stoga odravanje
ima velik stupanj odgovornosti u eksploatacijskim i operativnim trokovima. Niski eksploatacijski
trokovi, zajedno sa odravanjem rasporeda, kvaliteta i efektivnim odravanjem, doprinose uspjehu
tvrtke na tritu. Nema razloga da ovi osnovni postulati ne vae kad je rije o brodovima. Postoji
mnogo vie problemskih podruja koja jedan sustav odravanja treba rijeiti nego to se to moe initi
na prvi pogled.

Prvo problemsko podruje je ope podruje i ukljuuje pitanja na koja tvrtka treba odgovoriti prije
nego to uvede informacijski sustav odravanja:
- Ima li dovoljno vremena, novca i interesa za analizu svih razine odravanja u sklopu procesa
odluivanja o kupovini sustava za upravljanje odravanjem?
- Hoe li e posada biti obueni, hoe li e imati znanje, pozitivan stav i pristup
informacijskom sustavu odravanja kad se on pone primjenjivati? Hoe li e posada broda
imati brz pristup terminalima i raunalima?
- Postoji li stav u organizaciji koji jami da se u sustav nee unositi beskorisne i lane podatke?
Drugim rijeima, hoe li se davanje lanih i netonih podataka smatrati krivinim djelom ili
alom?
- Hoe li se imati vremena istraiti i analizirati povijest zahvata, da se otkriju ponovljeni
zahvati, trenda i novih problema?

Drugo problemsko podruje pokriva izbor informacijskog sustava koji e pomoi da se izbjegnu
zamke u odabiru, kupovini i provoenju informacijskog sustava za odravanje. Osnovna pitanja su
sljedea:
- Jeli mogue napraviti jednostavnu i brzu upotrebu radnih naloga?
- Jeli mogue traiti rezervne dijelove koritenjem komponente za skladita, koja je dio
sustava? Moe li ova komponenta predloiti, preporuiti i rukovoditi sustavom materijala u
skladitu, moe li ograniiti koliine u skladitu ili naruene koliine?
- Jeli sustav biljei povijest odravanja koji dovoljno detaljno govori tko je i to je neko radio,
kad, zato i na kojem stroju ili objektu?
- Jeli lako koristiti sustav za opisivanje kvarova koje otkriju kontrole, te moe li sustav
automatski napraviti i traiti radne naloge.

Optimizacija intervala pregleda i preventivnih radnji odravanja

Pored prethodnih problema u primjeni strategija odravanja, koji su vie menaderske prirode,
odnosno vezani za organizaciju poslovanja, postoje i dva osnovna problema koji su vie tehniko-
tehnoloke prirode. Prvi je u odreivanju optimalnog intervala pregleda inspekcije opreme. U
primjeni suvremenih strategija odravanja smatra se da tzv. prvu liniju obrane od otkaza ine

37
postupci za dijagnostiku stanja opreme i sustava
47
suvremenom dijagnostikom opremom. Meutim,
to su pregledi - inspekcije ei, trokovi odravanja su vei. Ovaj problem prikazan je na Slika 14.
Odreivanje P-F intervala. Svaki sustav, ili njegov dio, ima odgovarajui ivotni vijek, odnosno
period za koji e sustavili podsustava raditi sa zadovoljavajuim karakteristikama. Neki dijelovi,
odnosno oni kod kojih je mogue dijagnosticirati otkaz, od trenutka P daju signal o tome da je
mogua pojava otkaza. U trenutku F taj dio definitivno otkazuje, poslije odreenog perioda
funkcioniranja uz smanjenje performansi (podebljana krivulja na slici). Sa Slika 14. Odreivanje P-F
intervala, je jasno da je, ukoliko se sustav, dio pregleda u intervalima manjim od P-F, mogue da se
ovaj otkaz otkrije prije nastanka.

Postavlja se pitanje koliko interval pregleda inspekcije mora biti manji od intervala P-F. Takoer,
postavlja se pitanje je li, ako se ee vre pregledi, inspekcije, i vjerojatnost otkaza manja? Cilj bi bio
da se otkaz otkrije neposredno prije vremena nastanka (ciljno vrijeme detekcije otkaza, Slika 14.
Odreivanje P-F intervala, jer se na taj nain maksimalno iskoritava tzv. rezerva pouzdanosti
sustava, dijela sustava.

Za optimizaciju veliine intervala pregleda, inspekcija, ili zamjene dijelova, razvijen je veliki broj
matematikih modela, tzv. modela odravanja. Oni su matematiki veoma komplicirani, pa je vano
uoiti sljedee stavove, uglavnom zasnovane na podacima iz literature
48
:
- Ukoliko su trokovi preventivne zamjene vei od trokova zastoja sustava, nema svrhe da se
preventivno odravaju;
- Ukoliko je metoda za dijagnostiku otkaza potpuno pouzdana, obavljanje vie od jednog
pregleda, inspekcije predstavlja gubljenje vremena i novca. Periodinost takvog pregleda tada
moe biti samo malo manja od intervala P-F;
- U protivnom pregledi, inspekcije moraju se vriti ee, to zahtijeva optimizaciju broja
pregleda u okviru intervala P-F;
- Zagovornici primjene RCM i TPM tvrde da korisnici opreme i serviseri(posada iz procesa
odravanja) najbolje znaju, na temelju iskustva, odrediti veliinu intervala P-F;
- Suprotno, od do, skoro prevladavajueg miljenja u inenjerstvu odravanja, veliina
optimalnog intervala pregleda, inspekcije nije uvjetovana vjerojatnou nastanka otkaza niti
zakonitou razvoja otkaza (degradacijom dijela sustava).

Treba napomenuti da to vrijedi za veinu dijelova koji bi se mogli zamijeniti prije nastanka otkaza
(preventivno), a posebno oni koji daju odreeni signal da im je stanje narueno.

Slika 14. Odreivanje P-F intervala
49



47
Turner, S.,: Choosing Maintenance Analysis Techniques, www.pmoptimisation.com
48
Ibid pod
43
49
Ibid pod
2


38
Drugi problem tehniko-tehnoloke prirode je kako optimizirati sadraj preventivnih
radnji odravanja. Tradicionalan pristup sastoji se u pridravanju uputa i preporuka
proizvoaa. Kao to je poznato, proizvoai, obino preporuuju vie radova s veom
uestalou, to obino ne odgovara konkretnim uvjetima koritenja sustava ili opreme.


Slika 15. Izvori podataka o preventivnom odravanju
50


Neke preporuke vremenom zastarijevaju, kao to su na primjer, one o zamjeni ulja, jer s pojavom
sintetikih ulja kod motora interval zamjene se viestruko poveao, ili one vezane za zastarjelu
opremu za dijagnosticiranje. Radi toga je potrebno najprije sagledati sve i izvriti odreivanje
ukupnog zadatka preventivnog odravanja. Odnosno prikupljanje i dokumentiranje postojeeg
programa odravanja (formalnog, iz postojee dokumentacije i neformalnog, iz iskustava korisnika i
odravatelja (posade) opreme. Zatim se analiziraju otkazi (oni koje postojei sustav otklanja) s
gledita da se odbace one preventivne radnje koje otklanjaju otkaze koji se nikada nee dogoditi ili
koji su neisplativi. Iz poda takao dosadanjim otkazima odreuje se na koje se otkaze isplati
preventivno djelovati, a nisu obuhvaeni dosadanjim preventivnim programom. Sljedei korak je
racionalizacija preventivnih radnji i revizija svih relevantnih otkaza

U tom okviru vri se eliminacija radnji koje su duplirane u razliitim preventivnim programima
odravanja. Zavrni korak je analiza posljedica doputenih otkaza, kako bi se odredili oni s
nedopustivim posljedicama i odredio nain preventivnog djelovanja na njih. Na taj nain stvara se
ukupan racionaliziran optimiziran skup radnji preventivnog odravanja. U nekim sluajevima ovdje
je korisno primijeniti FMECA analizu radi detaljnije analize otkaza.

Podjela poslova odravanja

Poslove odravanja moe se podijeliti na dva naina i to
51
:
po nainu izvoenja
po vrsti poslova.

Poblie bit e objanjeni u nastavku seminarskog rada.

Poslovi odravanja po nainu izvoenja

Osnovna podjela u primjeni strategije odravanja odnosi se na vezu izmeu trenutka pojave

50
Ibid pod
2

51
Selakovi, M.,: Organizacija proizvodnje, TFR, Rijeka, 1987.

39
zastoja i vremena izvoenja postupka odravanja. U tom smislu u skladu s tijekom krivulje utjecaja
odravanja na opasnost zastoja, poslove odravanja po nainu izvoenja moe se podijeliti na:
stihijsko, plansko i preventivno
52

korektivno, preventivno i odravanje po stanju
53

preventivno i korektivno
54
.

Preventivno odravanje
Pod preventivnim odravanjem (Preventive Maintenance) podrazumijeva se odravanje koje se
provodi uz propisana pravila s ciljem smanjenja vjerojatnosti pojave zastoja ili povienja uinka
sustava
55
.

Preventivno odravanje takoer se definira kao niz aktivnosti odravanja neophodnih za
sprjeavanje pojava zastoja odnosno odravanje karakteristika eksploatacijskog sustava unutar
granica dozvoljenih odstupanja.

Preventivni pristup odravanju se provodi u Americi nakon Drugog svjetskog rata. U osnovi tog
pristupa je obavljanje radova odravanja prema zacrtanome planu prije nego to nastane kvar,
odnosno zastoj. Strunjaci odravanja obavljaju niz zahvata, koji trebaju biti dogovoreni sa
pripremom eksploatacije kako bi odreeni sustava bio obustavljen radi potrebne preventive. H.
Grothus je uz pomo velikog broja strunjaka izradio katalog svih pozicija i sklopova, s preporukama
to se u odreenim ciklusima treba preventivno raditi na sustava
56
.

Preventivno odravanje obuhvaa slijedee aktivnosti odravanja:
- Preventivne periodine preglede
- Traenje i otklanjanje slabih mjesta na sustava
- Kontrolne preglede
- Tehniku dijagnostiku
- Planirane popravke (male, srednje i velike)

Ovim se pristupom angairaju velika sredstva (materijal, rezervni dijelovi i strunjaci odravanja) i
potrebno je esto plansko zaustavljanje sustava, to je na visokoproduktivnim strojevima i procesnim
postrojenjima neprihvatljivo. Iz Amerike se ovaj pristup proirio po cijelome svijetu i bio je podloga
svim kasnijim suvremenim koncepcijama odravanja
57
.

Kod stohastikih zastoja elemenata sustava, zamjena neispravnog elementa u trenutku pojave
zastoja je nemogua zbog toga to nije poznato kada e doi do zastoja. Zbog te nesigurnosti
zamjena treba biti izvrena prije pojave zastoja. Pri tome treba primijeniti naelo da su ukupni
trokovi zamjene poslije pojave zastoja vei ili jednaki trokovima prije pojave zastoja. Ako su trokovi
zastoja vei od trokova zahvata (popravka), zamjenu elementa treba vriti prije pojave zastoja.

U literaturi se, uglavnom obrauju tri modela preventivnog odravanja i to
58
:

52
Ibid pod
5

53
Adamovi, .,: Metode odravanja tehnikih sistema. Beograd: OMO, 1983.
54
Ibid pod
47

55
Ibid pod
1

56
Ibid pod
14

57
Ibid pod
14

58
Ibid pod
15
.

40
- periodini model preventivnog odravanja, (odravanje primjenljivo za jedan element
sustava)
- pravodobni model preventivnog odravanja (odravanje primjenljivo za vie elemenata
sustava)
- prilagodljivi model preventivnog odravanja (odravanje primjenljivo za jedan ili vie
elemenata sustava).

Takvo ralanjivanje preventivnog odravanja pogodno je za odravanje broda, na osnovu
pouzdanosti i optimumu trokova koji nastaju tijekom procesa eksploatacije sustava.

Najjednostavniji model preventivnog odravanja elemenata sustava je periodini model. Ovaj se
model zasniva na zamjeni elementa im doe do zastoja ili nakon unaprijed odreenog vremena.

U pomorstvu se sve vie primjenjuje pravodobni model preventivnog odravanja. Za brodove s
nekoliko tisua elemenata, potrebna je kombinacija postupaka odravanja kako bi se postigli to nii
trokovi nego li pri izvravanju zadataka periodinim modelom za svaki element sustava. Zbog toga se
model periodinog preventivnog odravanja proiruje na vie sastavnih dijelova sustava "stohastiki
ili ekonomski zavisnih".

Prilagodljivi model preventivnog odravanja se zasniva na promjeni intervala preventivnog
odravanja. Na osnovu prikupljenih podataka se ispravlja interval aktivnosti odravanja.

Univerzalnim katalogom sastavnih dijelova, ralanjuje se i propisuje tehnoloki proces
preventivnih pregleda u funkciji vremena, za pojedine skupine elemenata sustava. Potrebno je
istaknuti kako je za svaki konkretni sustav nuna pisana izradba tehnolokog postupaka provoenja
preventivnog odravanja, tj. to, kada, kako i ime a sve u funkciji snienja trokova.

Korektivno odravanje

Korektivno odravanje
59
(Corrective Maintenance) se definira kao planirana aktivnost odravanja
ili one aktivnosti koje nastaju zastojem rada sustava ili njegovog dijela. Planirana aktivnost
korektivnog odravanja je popravak. Nastankom zastoja po pravilu dolazi da naglog ispada sustava iz
rada. Poslije zastoja, otkazani sastavni dio se zamjenjuje novim ili se popravlja. Pri tome stohastiko
vrijeme koritenja dijelova sustava uzrokuje i stohastiko trajanje vremena u zastoju. Ova vremena su
meusobno nezavisna. Ovim postupkom dijelovi sustava ili cijeli sustav se rabi do konanog
oteenja, odnosno iskoritava se rezerva uporabljivosti. Oteenja podsustava esto imaju za
posljedicu oteenje i drugih podsustava, pa se ukupna teta znatno poveava, to je posebno
izraeno kod strojnih sustava.

Korektivni pristup odravanju je najstariji oblik i svodi se niz zahvata odravanja koji se izvode
nakon to je dolo do kvara. W. M. J. Geraerds (Nizozemska) taj pristup naziva ekaj i vidi. Danas se
ovaj pristup rabi samo za nevane tj. pomone sustave, kod kojih zastoj ne utjee izravno na
eksploatacijski proces
60
.

Prednosti korektivnog odravanja, kada nije plansko (popravak), su u potpunom iskoritenju

59
Ibid pod
51
60
Ibid pod
14


41
elemenata sustava, te nije potrebito poznavati zakonitosti zastoja sustava i ne zahtjeva pripremu
aktivnosti odravanja. To se moe pokazati na primjeru sijalice. Sijalicu rabimo sve dok ne izgori, pa se
zatim promjeni. Ne mijenja se poslije odreenog broja sati rada ili ne vri se provjera karakteristika
sijalice, ve ju se mijenja.

Nedostaci korektivnog odravanja, kada nije plansko (popravak), su u nepouzdanom radu sustava
zbog naglog zastoja, niskom stupanju iskoritenja eksploatacijskog sustava, dugim i uestalim
zastojima i nemogunostima planiranja periodinosti i ciklinosti aktivnosti odravanja.

Korektivno odravanje na brodu, je temelj potpunog iskoritenja elemenata sustava, te se sve
manje primjenjuje i to uglavnom za sluajeve kada zastoj elemenata sustava ne moe utjecati na
sigurnost posade, ne uzrokuje tee havarije i lomove, nije u funkciji dugih zastoja, ne rezultira visokim
trokovima i vanije ne utjee na stupanj iskoritenja sustava. Korektivno odravanje u obliku planskih
popravaka, zbog povienja pouzdanosti sustava i dobre tehnike odravanja, sve vie se rabi.

Za vrijeme eksploatacije sustava dolazi do opadanja nazivnih karakteristika i tada je potrebno
izvriti:
mali popravak
srednji popravak
opi popravak

To se smatra izvoenjem korekcije stanja promatranog elementa, kako bi se na radikalan nain
opet pribliilo nazivnim karakteristikama.

Mali popravak, provodi se obino kad element ne radi (tehnoloki zastoj), tj. on se ne izuzima iz
eksploatacije. Mijenja se manji broj sitnijih dijelova i dotjeruju tarne plohe, koje se najbre troe. Taj
popravak daje elementima eksploatacijsku preciznost samo za one operacije koje se trenutno
obavljaju na njima ili analogne karakteristike kod drugih vrsta opreme.

Srednji popravak, znai izuzimanje elementa iz eksploatacije na due vrijeme, rastavljanje
pojedinih sklopova, ienje, popravljanje, dotjerivanje radnih ploha, mijenjanje leajeva, brtvila, itd.
ali ne i skidanjem s temelja. Osim toga, obavljaju se svi radovi koji su predvieni tehnolokim
postupkom za mali popravak. Srednji popravak ne daje preciznost novog elementa.

Opi popravak, znai izuzimanje elementa iz eksploatacije na due vrijeme. Obino se skida s
temelja i prenosi u remontnu radionicu. Potpuno se rastavlja i isti. Popravljaju se i mijenjaju svi
oteeni dijelovi i oni koji vie ne jame sigurnost u daljnjem radu. Opi popravak obino se poduzima
radi izvoenja rekonstrukcija na stroju. Njih treba unaprijed pripremiti. Nakon sastavljanja i
ispitivanja element se premazuje bojom. Ope popravljen element mora imati sve karakteristike
novog elementa. Potrebno je napomenuti da su opi popravci veoma skupi, osobito ako istodobno
provodimo i rekonstrukciju. Trokovi zahvata kod nekih elemenata mogu bit od 70% vrijednosti
novoga elementa. Kod takvih popravaka treba alternativno razmisliti i o mogunosti kupnje novog,
suvremenijeg elementa.

Takav radikalan zahvat na obnovi stanja elementa naziva se korektivnim odravanjem, a u
svakodnevnom ivotu ovaj je pojam poznat pod nazivom opi popravak, a u financijskom smislu kao
investicijsko odravanje.

Podjela odravanja po vrsti poslova

42

Da bi se poslovi odravanja mogli obavljati uspjeno, a to znai pravovremeno uz minimalne
trokove, osiguravajui pritom zadovoljavajuu razinu uinkovitosti eksploatacijskog sustava,
neophodno je ukupne poslove odravanja dobro organizirati. Prvi korak u dobroj organizaciji je
utvrivanje strukture poslova.

Ukupni poslovi odravanja, gledano po strukturi i redoslijedu njihova obavljanja dijele se na
61
:
pripremu odravanja,
izvoenje odravanja.

Priprema odravanja
62


Poslovi odravanja, po svom karakteru i obimu, pripadaju pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji,
pa je zato i razina pripreme rada je prilagoena toj proizvodnji odnosno konceptu rada. Potrebno je
izvriti pripremu kako bi se poslovi odravanja mogli to preciznije planirati i racionalnije obaviti.

Priprema rada odravanja je manje specijalizirana, nego ona u proizvodnoj funkciji, te obuhvaa
sljedee poslove:
- evidenciju infrastrukturne opreme i voenje podloga za njihovo odravanje
- tehnoloku pripremu odravanja
- operativnu pripremu odravanja

Za kvalitetno voenje evidencije brodske opreme neophodno je da se o svakom elementu
eksploatacijskog sustava raspolae s dovoljno relevantnih podataka koji mogu korisno posluiti za
kvalitetno odravanje. Uobiajen nain voenja evidencije je osnivanje baze podataka za svaki
element eksploatacijskog sustava, te njihova obradba raunalom. Pri osnivanju baze, podatke se
svrstava u tri skupine i to:
- u prvu skupinu ine svi podaci skupine za identifikaciju elementa eksploatacijskog sustava kao
to su: naziv, brojana oznaka, sekcije u kojoj je instaliran, godina putanja u rad, podaci o
proizvoau, oznaka tipa, itd.
- u drugu skupinu ine podaci o nazivnim tehnikim karakteristikama eksploatacijskog sustava
kao: tehniko-tehnoloki kapacitet, vrsta i veliina nazivne snage, teina i osnovne izmjere,
podaci o ugraenim specifinim dijelovima ili sklopovima za koje se primjenjuje posebni
postupci odravanja i sl.
- u treu skupinu ine podaci o izvrenim popravcima, odnosno intervencijama odravanja
tijekom vijeka uporabe elementa kao: podaci o izvrenim opim popravcima, malim i srednjim
popravcima, izmjeni vanih nazivnih tehnikim karakteristika i sl.

Auriranje podataka je najvanija funkcija voenja evidencije brodske opreme i voenja podloga
za njihovo odravanje, to znai da u baze podataka treba kontinuirano unositi sve promjene koje
nastaju u svezi s elementima brodskog sustava.

Usporedno s voenjem baze podataka potrebito je, naroito za kompliciraniju brodsku opremu
osigurati odgovarajuu tehniko-tehnoloku pa i komercijalnu dokumentaciju, koju treba uredno
odloiti u dosje. Ovdje se prvenstveno misli na upute za uporabu i upute za odravanje

61
Ibid pod
47
.
62
Ibid pod
47
.

43
eksploatacijskog sustava, zatim treba u pravilu osigurati jo i slijedeu dokumentaciju: katalog za
nabavku rezervnih dijelova, glavne montane presjeke, razne sheme djelovanja (elektrine,
elektronike, hidrauline i pneumatske), podatke o temeljenju i prikljuenju energijskih vodova i sl.

Drugu podskupinu poslova u pripremi odravanja ini tehnoloka priprema rada preventivnog i
korektivnog odravanja. Glede karaktera i specifinosti poslova odravanja sadraj i opseg
tehnolokog procesa poprimaju adekvatan oblik i razinu tehnoloke razrade. Postupci odravanja su
pisani i treba ih izvriti tijekom odravanja s relevantnim vremenima za obavljanje tih postupaka.
Zbog specifinosti sadraja, uestalosti ponavljanja i mjesta i vremena izvoenja, tehnoloka
priprema odravanja dijeli se na tehnoloku pripremu preventivnog odravanja i tehnoloku pripremu
korektivnog odravanja.

Tehnoloka priprema preventivnog odravanja sastoji se u opisu poslova po operacijama s
naznakom potrebitog vremena za obavljanje pojedine operacije sa svrhom da bi se to due odrale
nazivne karakteristike eksploatacijskog sustava i da bi se na to kasnije razdoblje odgodila pojava
zastoja. Takoer je svrsishodno izraditi popis potrebitog potronog materijala i specijalnih alata za
izvoenje zahvata odravanja.

Tehnoloka priprema korektivnog odravanja je takoer samo opisna. Sastoji se iz opisa operacija
sa svim potrebitim podacima o vremenu, alatu, kao i materijalima. Dokumentacija ima svoje
specifinosti kako po vrsti opreme za koju se radi tako i po fazama rada (demontaa, utvrivanje
greaka, popravka, izradba novih dijelova, montaa).

Treu podskupinu pripreme odravanja ine poslovi operativne pripreme. Kako se radi o niskoj
razini podjele rada, posebno kad nije u pitanju velika sluba odravanja, s tim se pojmom obuhvaa
sljedee poslove: operativno planiranje, lansiranje i praenje poslova odravanja, osiguranje i
opsluivanje alatom te reprodukcijskim materijalom.

Da bi se poslovi odravanja mogli uspjeno obaviti potrebito ih je podijeliti na referade. Prvu
referadu formiramo za planiranje, terminiranje i lansiranje poslova odravanja. Ovi poslovi su po
svom smislu i sadraju isti kao i poslovi operativne pripreme u redovnoj eksplataciji te se moe
koristiti ista operativna dokumentacija (radna lista, izrunica, predatnica).

Druga referada oblikuje se radi osiguranja reprodukcijskih materijala i alata. Preteiti dio
reprodukcijskih materijala sastoji se od rezervnih dijelova, a tek manji dio od sirovina (ulja, masti,
boja i sl.) i poluproizvoda (lim, profil i sl.).

Izvoenje odravanja
63


Poslovi izvoenja odravanja dijele se u dvije skupine:
- izvoenje tekueg odravanja
- izvoenje investicijskog odravanja.

Takva podjela je nuna zbog toga to se radi o bitno razliitom karakteru poslova kako po
sadraju tako po organizaciji i mjestu izvoenja.


63
Ibid pod
47
.

44
Tekue odravanje obavlja se neposredno na opremi u eksploatacijskim sekcijama. Oprema se ne
iskljuuje iz procesa eksploatacije. Odravanje se vri tijekom prekida rada ili kad se oprema ne rabi.
To znai da se posada nalazi u brodskom postrojenju i obilazi brodsku opremu na kojoj obavlja
operacije tekueg odravanja.

Investicijsko odravanje znai radikalnu intervenciju na elementima eksploatacijskog sustava te se
oni iskljuuje iz redovitog procesa eksploatacije za krae ili dulje vremensko razdoblje u ovisnosti o
vrsti brodske opreme i tipu popravka.

Organizacija odravanja
64


S osnove organizacijskog pristupa, vrsti broda (trgovaki, radni, putniki, rekreacijski), osnovna
podjela odravanja je na:
- sredinje odravanje,
- mjesno odravanje,
- kombinirano odravanje.

Sredinje odravanje pri kojemu su sva sredstva za rad i svi radnici koji rade na odravanju
koncentrirani pod jednim rukovodstvom, na jednom mjestu, i to izvan eksploatacije. Taj nain
omoguava:
- posjedovanje radionica za odravanje s dobro opremljenim strojevima
- koncentraciju strunih kadrova u pripremnim slubama i kvalificiranih (specijalista) u
radionicama
- spremnost takve slube da i u pripremnoj fazi i u realizaciji izvedbe i vee zahvate ako se to
pokae potrebitim
- bolju iskoristivost opreme i radnika
- bolji nain odravanja (lake je organizirati preventivno odravanje a naroito korektivno
odravanje)
- normizaciju: materijala, alata, rezervnih dijelova, strojeva itd.

Moe se zakljuiti da praksa pokazuje da veina odravanja zanemaruje preventivno odravanje u
okviru sredinjeg odravanja, jer se prepliu s odgoenim odravanjem.

Odgoeno odravanje naziva se, mogunou uravnoteenja optereenja poslova
65
. Naime
postoje minimumi i maksimumi u potrebama radnog vremena, dok su radni resursi (radnici) koji stoje
na raspolaganju relativno konstantni. Budui da je organizacija predviena za vrna optereenja,
minimumi predstavljaju neefikasno koritenje radnika. Cilj je, prema tome, prilagoditi zahtjeve za
zaposlenicima odravanja sa raspoloivim radnim resursima za ostvarenje odravanja. Odgaanje
zahtjeva za odravanje iz razdoblja visokog optereenja u razdoblje manje intenzivnog rada
predstavlja dobru metodu za usklaivanjem potreba.

Mjesno odravanje je ono pri kojemu se u sustavu svakog eksplatacijskog pogona nalazi posada.
Ona je struno i disciplinski odgovorna voditelju pogona. Strojni park koji slui za odravanje
namijenjeni su samo procesu odravanja. Karakteristike tog naina jesu:

64
Ibid pod
5

65
...,: Manual "Odravanje", knjiga 2, Zagreb: CDI, 1986.

45
- intervencije posade su bre i djelotvornije zbog stalne prisutnosti na brodu (osobito pri
manjim i srednjim kvarovima) jer se, meu ostalim, strojni park bolje poznaje
- lake se provodi stimulativni nain nagraivanja
- odravanje je povjereno asniku broda, koji je esto nespreman za to podruje ili nema
dovoljno vremena da se njime bavi zbog preoptereenosti problemima eksploatacije
- osoblje, napose ono u pripremi, nije uvijek najbolje iskoriteno.

Kombinirano odravanje moe sretno ujediniti dobre strane sredinjeg i mjesnog sustava,
iskljuivi neke njihove manjkavosti. Ono moe imati vie varijanti. Najee su dvije:
- prema prvom obliku postoji sluba odravanja za itavu brodarsku kompaniju, koja ima
pripremu rada, servise, koje obavljaju popravke i rekonstrukcije, otklanjaju vee zastoje,
kupuju rezervne dijelove. Osim toga, svaki eksploatacijski program posebne raspoloive
pomorce (specijaliste), koji uklanjaju manje zastoje, provode odreene preglede i javljaju
mogunost nastajanja zastoja. Struno i disciplinski su podreeni sredinjoj slubi odravanja.
- prema drugom obliku postoji varijanta koja se razlikuje od prve po tome to su deurne
skupine odgovorne asniku dotinog broda i od njega dobivaju zadatke.

Bez obzira na izabranu varijantu potrebito je tono razgraniiti nadlenosti sredinje slube od
ovlasti deurnih skupina.

Teko je dati odreenije preporuke za izbor organizacije odravanja. Taj izbor treba uslijediti
nakon temeljite analize svekolike konkretne situacije. On je u funkciji veliine poduzea i karaktera
eksploatacije, te zahtjeva koji se postavljaju pred odravanje, sredstva i kadrova kojima se raspolae,
na razini organizacije itavog poduzea itd.

Sredinje odravanje moglo bi se prihvatiti kod manjih brodskih kompanija. Mjesno se ne
preporuuje zbog toga to u svakoj brodskoj kompaniji ima zajednikih objekata (energijskih, zgrada,
komunikacija i sl.), ije odravanje ne moe biti mjesno. Kombinirano odravanje namee se kao
rjeenje kod srednjih i velikih brodskih kompanija.

Organizacija slube odravanja
66


Odravanje je komplicirana i kompleksna djelatnost. Korisnici eksploatacijskog sustava zastoj
prihvaaju kao viu silu dok zastoj zbog preventivnog odravanja smatraju nepotrebnim
zaustavljanjem eksploatacijskog sustava. Za definiranje odnosa modela odravanja neophodno je
dobro poznavanje procesa, postupaka, tipova eksploatacije i terotehnologije odravanja to rezultira
organizacijom slube odravanja.

Na organizaciju slube odravanja na brodu utjee tehnoloki proces koji je podvrgnut zahtjevu za
stalna unapreenja, to je u interakciji s poslovima odravanja. Zato je neophodno pri organizaciji
svake slube odravanja postii saznanja kakav eksploatacijski sustav treba odravati.

Promatrajui eksploatacijski sustav s osnove podjele odravanja na organizacijske jedinice.
Osnovna karakteristika ove organizacije je niska razina specijalizacije po vrsti poslova, ali je zadran
relativno visok stupanj univerzalnosti.


66
Ibid pod
47
.

46
Svaka organizacijska jedinica iz makro organizacije dalje se organizacijski razvija na osnovi
podjele po vrsti poslova. Pri tome se mora potivati spoznaje da se radi o malom opsegu poslova tako
da nije nuno ii u usku specijalizaciju.

Podjela i organizacija poslova u uredu slube izvrena je na dvije skupine. U svakoj skupini poslovi
e se podijeliti po potrebi na referade za tehnoloku pripremu preventivnog i tehnoloku pripremu
korektivnog odravanja. U operativnoj pripremi osniva se referada za planiranje i lansiranje
eksploatacije i referada za opsluivanje alatom i materijalom. Pri organizaciji slube odravanja mora
se uvaavati suvremenu teoriju organizacije, te je nemogue zaobii tri osnovna tipa organizacija i
to
67
:
- projektna organizacija
- matrina organizacija
- mrena organizacija.

Projektna organizacija pretpostavlja za svaki zadatak tim, na ijem je elu koordinator zadatka
68
.

Matrina organizacija uklanja krutost projektne organizacije te uvodi fleksibilniju organizaciju.
Ona ukljuuje klasinu podjelu na organizacijske jedinice, te upravljanje i rukovoenje rasporeuje na
nie jedinice.

Mrena organizacija zasniva se na shvaanju pojma mrea. Pritom su mree ljudi koji
razgovaraju jedni s drugima i razmjenjuju ideje, informacije i resurse. Pri umreavanju (engl.
networking) nije bitan gotov proizvod mrea, nego sam proces, komuniciranje, koje povezuje ljude i
skupine ljudi. Mree postoje radi promicanja samopomoi, razmjene informacija, mijenjanje drutva,
povienja proizvodnosti, poboljanja uvjeta rada i zajednike uporabe resursa. Strukturirane su tako
da informacije prenose na najbri i najekonominiji poznati nain.

Organizacija poslova korektivnog odravanja zasniva se na specijalizaciji po vrsti poslova i to u
pravilu na relativno niskoj razini po vrsti poslova. To znai da se za obavljanje tih poslova koriste
relativno visokokvalificirana posada. Uska specijalizacija nije racionalna zbog relativno malog opsega
istovrsnih poslova koji se ponavljaju. Radi se o izrazito pojedinanom tipu eksploatacije koji iziskuje
univerzalno znanje od izvrilaca i prema tome prilagoenu organizaciju.

Pokazatelji uspjenih sustava odravanja
69


Pokazatelji da su neke metode
70
za usavravanje sustava odravanja bile uspjene su sljedei:
- ne smije biti vie od 25% neplaniranih trokova;
- planski poslovi bi trebali biti do 95%;
- plansko angairanje do 70% raspoloivih resursa;
- dnevno raspoloivi kapaciteti moraju biti angairani 100%;
- obrt zaliha rezervnih dijelova trebao bi biti 3,0 do 3,5 (danas iznosi oko 0,7)
- postotak traenih prema trenutno zadovoljenim zahtjevima za rezervne dijelove trebao bi biti
97%;

67
Ibid pod
4

68
Bulat, A. Vuksan, B.,: Teorija organizacije. Zagreb: Informator, 1977.
69
Ibid pod
2

70
Idhammar, C.,: What constitutes world-class reliability and maintenance, Idcon Inc.

47
- organizacijska cjelina koja se bavi upravljanjem i planiranjem ne treba biti vezana za izvrni
dio organizacije;
- planiranje se obavlja prije rasporeivanja poslova; poslovi se rasporeuju na one koji ih mogu
izvriti, a izvrenje poslova se ne prekida;
- postoji sustav za odreivanje prioriteta poslova;
- planirani poslovi se izvravaju na vrijeme;
- postoji preventivno odravanje koje se izvodi kada je jeftinije od korektivnog odravanja i
veinom bez zaustavljanja rada sustava i strojeva;
- preventivne radnje odravanja izvravaju se 100%
- baza tehnikih podataka je 95% aurna (postoji za sredstva) i tona;
- korisnici uestvuju u provoenju radnji koje omoguavaju stvaranje osnovnih uvjeta za rad
opreme (postoji njega opreme);
- postoji posebna organizacijska cjelina koja se bavi s RCA, FMECA i drugim naprednim
tehnikama i direktno je odgovorna glavnom menaderu;

Prosjena ocjena uspjenosti sustava odravanja kompanija na Zapadu na skali od 1 do 10 je od 4
do 5, dok najbolji imaju ocjenu 6, a rijetki 7
71
. U svakom sustavu odravanja postoje mogunosti za
njegovo usavravanje, kao i u izboru naina da se doe do usavravanja sustava i boljih rezultata
funkcioniranja. Zbog toga je potrebno analizirati problem i ukazati na mogunosti primjene
suvremenih strategija odravanja, ali i drugih pristupa, temeljenih na iskustvima i istraivanjima
autora i podacima iz odgovarajue literature

Iako ne spada u strategije odravanja, Computerised Maintenance Management System
(informacijski sustav za upravljanje odravanjem, CMMS) mora se uzeti u obzir, jer bez njega nema
primjene suvremenih strategija odravanja, kao ni efektivnog i efikasnog menadmenta odravanjem.
Uvoenje ovog menaderskog pomagala prvi je korak u usavravanju svakog sustava odravanja.
Utvrivanje je li postojei sustav odravanja dobar, treba zapoeti s njegovom analizom zasnovanoj
na podacima iz CMMS
72
. Na ovaj nain utvruje se i daje li CMMS potrebne izlazne podatke. Ova
analiza praktino se sastoji iz dva koraka. Prvi korak je ocjena koja se sastoji u dobivanju odgovora
na sljedea pitanja:
- Jesu li preventivne procedure svrsishodne (raste li ili pada broj korektivnih akcija, koliko
radnih sati se troi na korektivne, a koliko na preventivne akcije odravanja itd.)?
- Obavlja li se preventivno odravanje redovito i kakvi su rezultati (na svakih 6 preventivnih
akcija odravanja trebalo bi da se otkriti jedna korektivna)?
- Gdje su problemi vezani s pouzdanou (koja oprema, koji dijelovi i procesi najee
otkazuju)?
- Gdje se troi najvei broj radnih sati odravanja (po razliitim klasifikacijama vrste poslova)?
- Koliko je nedovrenih poslova (ukupna koliina poslova ne smije prijei veliinu koja se ne
moe zavriti za 6 radnih tjedana)
73
?
- Kolika je efikasnost posade u odravanju?
- Koliko kompanija troi novca na odravanje i gdje su problemi (posada, dijelovi, oprema,
proizvoai,)?

Drugi korak sastoji se u identificiranju problema (prvenstveno vezano za CMMS), a obuhvaa
odgovore na pitanja:

71
Ibid pod
66
.
72
Reliability Centre, Inc.-Maintenance&Engineering Notes.htm: The 9 Great Benefits of a CMMS,
Reliability.web.com
73
Bertolini, D.,: Maximum CMMS, Reliability.web.com

48
- Generira li softver potrebne liste i tablice i na koji nain (npr. ako je izdvojeno vie od 10
kritinih vrsta opreme to nije dobro)?
- Kakav je pregled opreme (identifikacijski brojevi, naziv, tip, model, starost, pripadnost
organizacijskim cjelinama, lokacija, itd.)?
- Kakav je pregled zaliha (identifikacija, lokacija, isporuitelj, minimalni i maksimalni razinu
zaliha, itd.)?
- Kakve su mogunosti softverskog modula za izdavanje i analizu radnih naloga?
- Navode li se u analizi preventivnih zadataka odravanja svi resursi potrebni za izvoenje
akcija odravanja, postoji li povratna veza, koliko je preventivna akcija bila efektivna, itd.)?

Dostupni podaci ukazuju da se investicije u uvoenje sustava CMMS vraaju za 18 do 30
mjeseci
74
.

Problemi i mogunosti njihovog rjeavanja
75


Trokovi za odravanje u domaim brodarskim kompanijama ine od 20% do 30% ukupnih
trokova. Ova sredstva su velika, ali su nedovoljna za trenutno potrebnu sanaciju tehnikih sustava i
ureaja. Meutim, koliko treba poveati izdvajanja i da li to treba initi ne bi bilo korisno odgovoriti
prije odreenog poboljanja sustava odravanja usmjerenog na neophodne racionalizacije. Na to
ukazuju i svjetska iskustva.

Ratna mornarica SAD, u okviru projekta Smart Ship (inteligentni brod), na ratnom brodu USS
YORKTOWN izvrila je implementaciju usavrenog sustava odravanja zasnovanog na RCM
76
, Smart
Ship project zasniva se na: novim tehnologijama (ne samo za odravanje), novim strategijama i
procedurama (ne samo u odravanju) i novim metodama odravanja zasnovanim na RCM.

Ustanovljeno je da su postignuti sljedei rezultati: primijenjena je fleksibilna matrina
organizacijska struktura; izvrena je automatizacija navigacije, upravljanja strojevima, nadzora stanja
strojeva i opreme i informacijskog sustava; smanjene su potrebe za preventivnim odravanjem za
15%, a u isto vrijeme nije dolo do poveanja broja otkaza; ostvareno je smanjivanje angairanja
radne snage za 9000 sati (30%), to omoguava smanjivanje posade za 44 mornara i 4 asnika
godinje; novane utede mogle bi se izdvojiti na 2.865 miliona USD; povraaj investicija u tehnologiju
biti e ostvaren za 17 godina, dok e se investicije u RCM vratiti za dvije godine
77
, itd.

U jednom istraivanju
78
procesa odravanja devedesetih godina uoeno je da je za pet godina od
4699 vrsta sastavnih dijelova otkazalo svega 300. Od otkazanih dijelova samo 18 vrsta imalo je vie
od 20 otkaza, to predstavlja minimum zadan u standardu IEC 605 za izraunavanje intenziteta
otkaza, odnosno pouzdanosti. Ve sam podatak da je otkazalo svega 300 dijelova, a da je na
zalihama, samo u jednoj jedinici, bilo oko 1000 razliitih stavki, jasno ukazuje na mogunosti uteda
kroz smanjenje zaliha. Od 18 dijelova koji su najee otkazivali samo 6 ima jasno izraenu tendenciju
rasta intenziteta otkaza, to govori da svega 2% posto dijelova spada u kategoriju onih kod kojih
intenzitet nije konstantan. Sve to ukazuje na mogunosti primjene strategije RCM .

74
Woodhouse, J.,: Asset management Decision-Making, the Woodhouse Partnership Ltd., 2001.
75
Ibid pod
2

76
Smart Ship project Assessment Report, 1998.
77
Reliability Centre, Inc.-Maintenance&Engineering Notes.htm: The 9 Great Benefits of a CMMS,
Reliability.web.com
78
Regan, N.,: U.S.Naval Aviation Implements RCM, Naval Air Warfare Centre, Aircraft Div., 2000.

49

Zakljuci koji su proizili kao rezultat istraivanja
79
vezanih za sustav odravanja u pomorstvu
ukazuju na injenicu da se, na temelju iznesenih rezultata, moe izvriti rangiranje razmatranih
faktora koji utjeu na promjenu pokazatelja uspjenosti funkcioniranja i mogunosti primjene u
odnosu na potrebna ulaganja. Promjenama u sustavu odravanja treba pristupiti prema redoslijedu
znaaja ovih faktora, odnosno takvim redoslijedom razvojnih koraka postigli bi se najvei efekti uz
najmanja ulaganja. Ovaj redoslijed je, takoer, logian, jer npr. bez uvoenja automatske obrade
podataka i informacijskog sustava nema efikasnog i efektivnog upravljanja zalihama r/d. Redoslijed
razvojnih koraka (ili relevantnih faktora prema znaaju) koje treba provesti je sljedei:
- Moe se tvrditi da je koncepcija - strategija odravanja kljuni faktor koji utjee na efikasnost
i efikasnost sustava odravanja. Ukoliko se broj radova odravanja smanji za oko 40%,
raspoloivost opreme moe se poveati za oko 30% (praktino koliko manje radnji odravanja
toliko vea raspoloivost), a broj radnih mjesta u odravanju smanjiti i do 10%. Ovaj zakljuak
je i logiki jasan jer je jasno da e opredjeljenje za strategiju odravanja utjecati na karakter,
obim i uestalost radova odravanja koje treba izvriti u konkretnom sustavu. Openito, ovdje
treba ukljuiti i primjenu koncepta ILS (Integrated Logistics Support).
- Od pojedinanih faktora najveu panju treba obratiti na skraivanje administrativnih
vremena kroz izmjene u tipu i obliku upravljake organizacijske strukture, i primjenu
suvremene tehnologije za prijenos i obradu informacija. Poveanje broja izvrnih radova za
isto vrijeme u tom sluaju je oko 15% a rast pokazatelja raspoloivosti za oko 5%. To, kao i
naredni stav zahtijeva, pored redizajniranja organizacijske strukture, postupaka i procedura
za upravljanje, i uvoenje odgovarajueg informacijskog sustava na razinu kompanije
(Computerised Maintenance Management System, CMMS).
- Sljedei faktor po znaenju je skraenje logistikih vremena, posebno kroz odreivanje
optimalne razine, naina upravljanja i rasporeda zaliha r/d po razinama i ubrzavanje za njih
vezanih materijalnih i informacijskih tijekova. Kao pogodna vrijednost vjerojatnosti trenutnog
zadovoljenja potranje za rezervnim dijelovima navodi se vrijednost od 0,70 do 0,85.
- Poveanje kvalitete izvrenja radova odravanja vie zahtjeva promjene u ponaanju
servisera (posade) nego materijalna ulaganja. Na poveanje vrijednosti pokazatelja
raspoloivosti utjee oko 2 do 3%.
- Uvoenje i primjena suvremene dijagnostike opreme svakako je jedan od najznaajnijih
svjetskih trendova (to je i sastavni dio opredjeljenja za strategiju odravanja, bez ega se ne
mogu odrediti potrebe za ovom vrstom opreme). Poveanje vrijednosti pokazatelja
raspoloivosti je oko 15% do 10% poveanja tonosti dijagnostike.
- Uvoenjem suvremene remontne opreme (za rastavljanje, sastavljanje, itd.) raspoloivost bi
se poveala za oko 1%.
- Ostali rezultati ukazuju na potrebu za to tonijim dimenzioniranjem izvrnih i upravljakih
elemenata sustava odravanja, radi dodatnog smanjenja trokova.

Promjene u sustavu navedenim redoslijedom dale bi sinergijski efekt tako da se moe oekivati
poveanje pokazatelja uspjenosti do 30%. Poboljanja se mogu izvriti i kombinacijom nekih od
navedenih koraka.


79
1. Tomas, V., Tiac, A., Zenzerovi, E.,: Strategy for condition based maintenance, ELMAR, Zadar 1999.
2. Prihvatljivost porivnog sustava po energiji, sigurnosti, ekologiji i odravanju projekt Ministarstva
znanosti na Pomorskom fakultetu
3. egulja, I., Tomas, V., Vlahini, I.,: RCM computer based model in commercial shipping, ISEP 98,
Ljubljana 1998.

50
POUZDANOST





Razvoj teorije pouzdanosti rezultat je velikog tehniko-tehnolokog napretka u prolom stoljeu.
Vremenom, sve sloeniji sustavi u automatiziranim procesima preuzimali su sve vei broj ljudskih
obaveza, pri emu su sustavi morali zadovoljiti odreene kriterije po pitanjima ispravnog rada,
eksploatacije i odravanja. Dakle, bilo je potrebno dati odgovore na pitanja kvantitativne ocjene
pouzdanosti jednog sustava (ili ureaja), kao i na pitanja kako pouzdanost komponenti i odravanje
sustava utjee na rad istog. Moe se rei da je teorija pouzdanosti svoj najvei razvoj doivjela kroz
elektrotehniku. Glavni razlozi za to lee u injenici da je u elektrotehnici najlake obavljati mjerenja
pouzdanosti i usporedbu sa teorijskim predvianjima. Poto su elektronske naprave openito
sastavljene od mnogo vie komponenti nego mehanike, jasno je da je za njih potrebniji i mnogo
sloeniji proraun pouzdanosti. Koritenjem matematike otkrivene su nove metode koje omoguavaju
da se pri projektiranju, izradi i eksploataciji elemenata sklopova postigne visok nivo pouzdanosti. Nagli
razvoj informatike i pojava veoma monih raunala omoguile su izvoenje izuzetno sloenih
simulacija funkcioniranja sustava.

Nadalje, posljednjih godina opaa se sve vei interes proizvoaa da kvalitetu svojih proizvoda
izraavaju preko pouzdanosti, raspoloivosti, funkcionalne podobnosti i sigurnosti. Kod tehnikih
sustava moemo slobodno rei da je pouzdanost najee koriteni pokazatelj njegove kvalitete. To je
u stvari pokazatelj koji govori kolika je vjerojatnost da e konkretan tehniki sustav funkcionirati
ispravno u odreenom vremenu i zadanim radnim uvjetima. Kako bi se osiguralo da sustav koji se radi
ima odgovarajue unaprijed definirane zadane karakteristike i pokazatelje pouzdanosti, potrebno je
projektirati pouzdanost i primijeniti odgovarajue metode prilikom razvoja novih tehnikih sustava.

Osnovni pojmovi

U svakodnevnom ivotu vrlo esto su u upotrebi pojmovi koji se odnose na pouzdanost tehnikih
proizvoda i objekata. Njihovo znaenje se obino podrazumijeva. Meutim, radi kvantitativnog
odreivanja pojedinih veliina i parametara koji karakteriziraju te pojmove neophodno ih je precizno
definirati. Egzaktan pristup ovom problemu zasniva se na teoriji pouzdanosti kao znanstvenoj
disciplini koja se bavi prouavanjem zakonitosti kojih se treba pridravati pri projektiranju,
konstrukciji, ispitivanju, proizvodnji i eksploataciji tehnikih proizvoda kako bi oni imali to dui radni
vijek, a time i maksimalni radni uinak. Za pouzdanost kao pojam mogu se sresti definicije koje se
meusobno neznatno razlikuju. Najjednostavnije reeno pouzdanost je sposobnost objekta
(komponente, ureaja, sustava) da uspjeno obavlja zadanu funkciju, pod odreenim uvjetima, u
definiranom vremenskom intervalu. to je zapravo, pouzdanost najpotpunije objanjava slijedea
definicija:

Pouzdanost je vjerojatnost, na odreenom nivou povjerenja, da e sustav uspjeno, bez otkaza,
obaviti funkciju za koju je namijenjen, unutar specificiranih granica performansi, tijekom
specificiranog vremena trajanja zadataka, kada se koristi na propisani nain i u svrhu za koju je
namijenjen, pod specificiranim nivoima optereenja, uzimajui u obzir i prethodno vrijeme koritenja
sustava.


51
U standardima pojedinih zemalja postoje neke male razlike u definiciji pojma pouzdanosti. Prema
ruskom standardu (GOST) pouzdanost se definira kao svojstvo objekta da ispunjava zadane funkcije i
odrava vrijednost eksploatacijskih parametara tijekom vremena u zadanim granicama, koje su
odreene zadatim reimima i uvjetima koritenja, tehnikog opsluivanja, remonta, skladitenja i
transporta.

Prema amerikom MIL standardu pod pouzdanou se podrazumijeva vjerojatnost da e neki
predmet svoju namjensku funkciju obavljati u danom vremenskom intervalu, pod zadatim uvjetima.

Njemaki standard DIN definira pouzdanost kao sposobnost nekog proizvoda ili robe da zadovolji,
tijekom primjene, uvjetovane zahtjeve koji se postavljaju u pogledu ponaanja ili odravanja njihovih
osobina za dui vremenski period.

Ove definicije ukazuju na kompleksnost pouzdanosti, koja u zavisnosti od namjene objekata i
uvjeta njegove eksploatacije moe obuhvatiti bezotkaznost, trajnost, pogodnost za popravke ili
sposobnost da se sauva skup odreenih svojstava u duem vremenskom periodu, pri emu se ta
svojstva mogu odnositi na cjelokupan objekt ili samo na neke njegove dijelove.

Povijesni razvoj pouzdanosti

Razmatrajui povijest pouzdanosti utvruje se da je 30-tih godina prolog stoljea zrakoplovna
industrija u SAD, prelazei u period brze ekspanzije i raspolaui mnogim do tada prikupljenim
podacima o kvarovima na avionskim sustavima, poduprla izraavanje koncepta pouzdanosti u obliku
srednjeg broja otkaza ili srednjeg intenziteta otkaza po avionu. Kao posljedica su izvoeni zakljuci o
veliini kriterija pouzdanosti za avion i na poetku 40-tih godina postavljen je zahtjev da avioni ne
smiju imati vie od 1 otkaz u 100.000 satova leta.

Razvoj njemakog projektila V1 za vrijeme II svjetskog rata sadravao je prvotni koncept
pouzdanosti lanac ne moe biti jai od najslabije karike u njemu, ali je ipak bilo 100% otkaza. Kada
je shvaeno da ogroman broj jakih karika u lancu moe biti manje slabiji od jedne slabe karike koja je
samostalna, izvrena su studije poboljanja i rezultat je bio 60% uspjenih lansiranja.

Oruane snage SAD analizirale su nepouzdanost svoje ratne opreme isto u II svjetskom ratu, i
utvrdile da nije funkcioniralo oko 60% opreme otpremljene na Daleki istok, 50% rezervnih dijelova i
opreme na skladitu bilo je neispravno, a elektronika u bombarderima imala je srednje vrijeme
izmeu otkaza svega 20 sati. Poraavajui su bili i rezultati pouzdanosti ratne opreme za vrijeme rata
u Koreji. Na poetku, oko 70% mornarike elektronske opreme nije funkcioniralo, a istraivanja su
pokazivala da, primjera radi, za svaki 1 USD uloen u takvu opremu godinje je potrebno 2 USD za
odravanje, kao i da se izmeu 2/3 i 3/4 opreme nalazi na popravku ili se ne moe koristiti.

Navedeni i drugi poraavajui rezultati su natjerali SAD da uzmu u obzir fenomen pouzdanosti.
Najvei problemi su primijeeni u sluaju elektronskih vakuumskih cijevi i provedena je detaljna
studija za oko 150.000 defektnih cijevi. Od 1949. do 1953. god. obavljene su sline studije i za druge
komponente (otpornici, kondenzatori, transformatori, releji, itd.). Ministarstvo obrane osnovalo je
Komitet za pouzdanost (1950) koji je postao stalan (1952) i poznat pod nazivom AGREE i imao za cilj
stimulirati interes u vezi sa pouzdanou i predlagati mjere za pouzdaniju elektronsku opremu. Kasnije
su stvoreni i drugi organizacijski oblici, kao to su Komitet za pouzdanost voenih raketa (1958),
Studijska grupa za specifikaciju pouzdanosti dijelova (1958) i dr.

52

Usporedo su propisivane specifikacije sa zahtjevima o pouzdanosti koje su morali zadovoljiti
proizvoai da bi se kvalificirali kao dobavljai robe Ministarstva obrane, tako da se sada zahtijeva i
demonstracija postignute pouzdanosti. NASA (Nacionalna uprava za astronautiku i svemirska
istraivanja SAD) ima svoj dokument u kome su specificirani zahtjevi po pitanju pouzdanosti za
dobavljae odgovarajuih proizvoda. Ostale tehniki razvijene zemlje, meu kojima Rusija, Japan,
Francuska, V. Britanija i druge, u svim vidovima tehnike razmatraju i koriste postupci pouzdanosti.
Kratko prikazivanje povijesnog poetka razvoja discipline pouzdanosti samo djelomino ukazuje na
posljedice koje su neminovne, ako se koncept pouzdanosti ne ugrauje od samog poetka razvoja
sustava. Noviji poznati i nepoznati primjeri, kao to su iz osvajanja svemira, pokazuju da i kada su
dobro poznati principi pouzdanosti, neophodno ih je primijeniti i testirati.

Teorija pouzdanosti

Teorija pouzdanosti dolazi do izraaja kod sustava gdje objanjava tipine pojave koje se
uoavaju pri eksploataciji sustava.

Opa je teorija sustava, u obliku specijalne koncepcije, bila prvo formulirana u radovima Ludwiga
von Bertalanffya, koji je inae poznat kao jedan od organizatora Drutva za opu teoriju sustava
(engl. General System Theory, kasnije General System Research), osnovanog 1954. O pojmu sustava
postoje razna miljenja i definicije, ovisno o pristupu, svrsi i podruju interesa. Opa teorija sustava
podrazumijeva prije pristup ili metodologiju, nego teoriju u smislu koji se u ovom terminu pripisuje
znanosti. Sustav skup od nekoliko komponenta meusobno povezanih u djelovanju i s meusobnim
utjecajima. Odnosno, sustav je kompleks meusobno povezanih funkcija njegovih elemenata.

Osnovna oznaka teorije sustava da se problemi mogu rjeavati samo zajednikim radom vie
znanosti, moe se zakljuiti da se sustav definira i kao skup elemenata ujedinjenih pravilima
meusobne interakcije.

Dijelei svaki sustav na podsustave i skupine sastavnih dijelova dolazi se do elemenata odnosno
elemenata sustava. Kako sustav dolazi do izraaja samo u eksploataciji, razumljivo je to se njegova
svojstva iskazuju jedino u eksploataciji. Po njoj ocjenjujemo savrenost nekog sustava. Zastoji u radu
prouzroeni kvarovima ukazuju na neispravnost sustava, pa ba zato pomou ovih podataka moe se
utvrditi neka svojstva promatranog sustava. Frekvencije zastoja su osnovni pokazatelji savrenosti
sustava za vrijeme njegove uporabe.

Sa osnove zastoja i njihovog utjecaja na sustav razlikuju se dvije vrste sustava:
nepopravljive sustave
popravljive sustave.

Nepopravljiv sustav se upotrebljava samo do prvoga zastoja. Takvi sustavi su npr. arulja, rastalni
osigura i sl.. To su sustavi koji ne mogu ili ne ele popraviti iz bilo kojih razloga.

Drugom vrstu sustava ine oni kod kojih se kvar moe ukloniti. Zastoj sustava je tada prouzroen
nekim kvarom, bilo da je neki element postao neispravan, bilo da je poremeena neka veza meu
elementima. Neispravni elementi se zamjenjuju ispravnim, a poremeena veza se dovodi u normalno
stanje. Sustav je popravljen, pa moe raditi kao i prije zastoja.


53
Razvitak teorije pouzdanosti s osnove odravanja

Pojam pouzdanosti se esto mijea s pojmovima sigurnosti i kvalitete. esto se rabi pojam, "dobar
sustav", (radi ve pet godina bez jednog zastoja). Dobar ili lo su obiljeja kvalitete, a spomenuti
sustav mogao bi raditi cijelo vrijeme s loim karakteristikama, pa ga tih pet godina bez zastoja ne bi
uinilo ureajem dobre kvalitete. Taj je sustav, po iskustvu njegova korisnika, samo vrlo pouzdan
sustav.

Uzme li se u razmatranje suprotan sluaj; neka taj sustav ima izvanredne karakteristike, no vrlo
mu esto dolazi do zastoja jednog elementa. Mogli bi zasigurno rei da je lo sustav, jer se svaki
trenutak kvari. Njegova loa kvaliteta je, kad su mu karakteristike dobre, a jedan njegov element mu
je vrlo osjetljiv. On je, dakle, dobar ali nepouzdan sustav.

Sigurnost moe se objasniti na ureaju kojem je jedan element esto u kvaru, i on je nepouzdan
to se oituje u njegovom radu, ali ne ugroava niiju sigurnost. Suprotno tome, sustav besprijekorno
radi ali element sigurnosti je esto u otkazu to se ne oituje na zastoj u radu. Takav sustav je
pouzdan, ali opasno ugroava sigurnost okoline.

Takvim promatranjem ulazi se u pojmovni paradoks, pouzdan a opasan. Kako se ne moe imati
pouzdanja u opasan sustav potrebno je pojam pouzdan jasnije definirati. Pojam pouzdanosti o kojoj
se ovdje govori nije onaj iz standardnog jezika. Iz njega je uzet samo oblik rijei, a znaenje je drugo,
novo, te pripada strunoj terminologiji.

Vjerojatnost

Teorija pouzdanosti slui se raunom vjerojatnosti. Koliko on moe biti toan i jesu li njegovi
rezultati dovoljno blizu stvarnosti moe se objasniti primjerom novia. Iz pokusa s noviem moe se
izvui nekoliko vanih zakljuaka koji se odnose i na pouzdanost:
- pri bacanja novia postoji prava vjerojatnost da e biti glava, ako mu teite nije
poremeeno, te prava vjerojatnost je 50%
- procjena vrijednosti dobiva se na osnovu pokusa. U primjeru novia ona je 30% iz deset
pokusa i 42% iz stotinu pokusa
- to je vei broj pokusa, to je vee i pribliavanje pravoj vrijednosti kad nije poznata prava
vrijednost neke pojave, njezina procjena se dobiva eksperimentalnim putem, provedbom
izvjesnog broja pokusa
- kad je broj pokusa malen, procjena moe biti daleko od prave vrijednosti, ona je previe
pesimistika ili previe optimistika, ali i jednako tako i vrlo blizu pravoj vrijednosti. Zato
procjene dobivene na osnovu malog broja pokusa jesu procjene, koje treba uzimati veoma
obazrivo.

Pravo mjerilo vrijednosti jedne procjene vjerojatnosti je broj izvrenih pokusa.

Vjerojatnost dogaaja je omjer broja n elementarnih dogaaja koji realiziraju dogaaj i broja N
jednako moguih dogaaja koji tvore potpun skup, odnosno prava vjerojatnost je granina vrijednost
omjera povoljnih ishoda kroz sveukupni broj pokusa kad se taj sveukupni broj pokusa blii
beskonanosti.

Ovakav pristup znaenju vjerojatnosti primjenljiv je za idealne modele. Iz velikog broja pokusa

54
poznato da je pouzdanost nekog sustava da vri jednu tono definiranu operaciju P=0,90 ili vrlo blizu
te vrijednosti. To nuno ne znai da e sustav u deset operacija njih devet izvriti uspjeno, a jednom
e iznevjeriti. On moe zatajiti dva ili tri puta u tih deset operacija jednako tako kao to moe
nijedanput iznevjeriti. U velikom broju operacija on e ih 90% uspjeno izvriti, a u 10% nee. Tako se
moe zamisliti idealan model takva sustava koji e raditi bez zastoja tono devet puta na deset
operacija. Sluei se takvim modelom opravdano je oekivati da e se na tisuu operacija njih devet
stotina uspjeno zavriti, a stotinu s kvarom, odnosno neuspjehom. Ako je procijenjena vrijednost
pouzdanosti od P=0,90 bila dobra procjena, i kod realnog e sustava rezultat na 1000 operacija biti
vrlo blizu idealnom modelu. Moe se tada sa sigurnou rei da je za takav realni sustav vjerojatnost
da svaku pojedinu operaciju uspjeno izvri P = 0,90. Meutim, kao to je kod novia nemogue
predskazati kad e se okrenuti glava, tako je i kod idealnog modela nemogue rei koja e od 10
uzastopnih operacija iznevjeriti. Priroda vjerojatnosti je takva da omoguuje predskazivanje gotovo
tonog broja pojava pri velikom broju pokusa, ali ishod jednog pokusa nikada.

U veini sluajeva, vjerojatnost s kojom e neki sustav obavljati svoje funkcije nije unaprijed
poznata. To nije identino s noviem, gdje je vjerojatnost da bude glava ili pismo poznata i gdje se
zakljuku da je ona P=0,50 moe dati puno povjerenje. Pouzdanost se moe usporediti s noviem
poremeenog teita s naglaenom tendencijom da se radije okree na glavu nego pismo. Takav e
novi imati odreenu vjerojatnost da pokae glavu, ali njena stvarna vrijednost nee biti poznata, te
je mogue procijeniti tijekom izvjesnog broja pokusa, vrednujui statistikim metodama opaene
ishode. to je vei broj pokusa, procjena e biti blia pravoj vjerojatnosti i s vie e se povjerenja takva
procjena moi upotrebljavati.

U kontekstu pouzdanosti koncepcija adekvatnih ili zadovoljavajuih karakteristika izravno je
povezana s koncepcijom zastoja. Omjer izmeu njih je omjer meusobnog iskljuivanja, jer sustav radi
zadovoljavajue ili je iznevjerio. Obino je jednostavnije prvo utvrditi to to znai zastoj jer onda sve
ono drugo to nije zastoj jesu zadovoljavajue karakteristike. Ako se ne napravi takva crno-bijela
podjela, ve se ukljui i neko tree stanje, ne moe se govoriti samo o jednoj pouzdanosti. Tad su tri
vjerojatnosti, jedna je zadovoljavajue karakteristike, druga zastoj i trea za nastajanje nekog treeg
stanja. Takav pristup treba izbjegavati jer komplicira procjenu.

Da bi neki sustav valjano radio svi njegovi elementi u radu moraju biti ispravni. Postoje primjeri
kad su svi elementi sustava unutar tolerancijskog polja, ali ako se nekoliko njih nalazi na rubnim
podrujima, tvori se takav efekt koji dovodi do zastoja ili zastoja sustava. Takvi kvarovi su primjereni
elektronikim sustavima. Suprotno tome, ima situacija kad pojedini elementi sustava iznevjere, a
sustav i dalje radi zadovoljavajue. To je uobiajeno za sustave sa zalihou. Zalihost se definira kao
konfiguracija koja sustavu osigurava sposobnost izbjegavanja zastoja i kad neki od njegovih
elemenata otkae. Budui da je pouzdanost mjerilo sposobnosti, sustava da radi zadovoljavajue dok
je u eksploataciji, zahtjeva uvoenje parametara kojima e se mjeriti takt. U kontinuiranom radu
ureaja to e biti jedinica vremena, a u diskontuiranom radu u pravilnim ili nepravilnim razdobljima
moe se govoriti o broju operacija, ciklusa, okreta i sl.

Razvoj pouzdanosti

U svakodnevnom ivotu vrlo esto su u upotrebi pojmovi koji se odnose na pouzdanost tehnikih
proizvoda i objekata. Njihovo znaenje se obino podrazumijeva. Meutim, radi kvantitativnog
odreivanja pojedinih veliina i parametara koji karakteriziraju te pojmove neophodno ih je precizno
definirati. Egzaktan pristup ovom problemu zasniva se na teoriji pouzdanosti kao znanstvenoj

55
disciplini koja se bavi prouavanjem zakonitosti kojih se treba pridravati pri projektiranju,
konstrukciji, ispitivanju, proizvodnji i eksploataciji tehnikih proizvoda kako bi oni imali to dui radni
vijek, a time i maksimalni radni uinak. Za pouzdanost kao pojam mogu se sresti definicije koje se
meusobno neznatno razlikuju. Najjednostavnije reeno pouzdanost je sposobnost objekta
(komponente, ureaja, sustava) da uspjeno obavlja zadanu funkciju, pod odreenim uvjetima, u
definiranom vremenskom intervalu. to je zapravo, pouzdanost najpotpunije objanjava slijedea
definicija:

Pouzdanost je vjerojatnost, na odreenom razini povjerenja, da e sustav uspjeno, bez otkaza,
obaviti funkciju za koju je namijenjen, unutar specificiranih granica performansi, tijekom
specificiranog vremena trajanja zadataka, kada se koristi na propisani nain i u svrhu za koju je
namijenjen, pod specificiranim razinama optereenja, uzimajui u obzir i prethodno vrijeme koritenja
sustava.

U standardima pojedinih zemalja postoje neke male razlike u definiciji pojma pouzdanosti:
- Njemaki standard DIN definira pouzdanost kao sposobnost nekog proizvoda ili robe da
zadovolji, tijekom primjene, uvjetovane zahtjeve koji se postavljaju u pogledu ponaanja ili
odravanja njihovih osobina za dui vremenski period.
- Prema amerikom MIL standardu pod pouzdanou se podrazumijeva vjerojatnost da e neki
predmet svoju namjensku funkciju obavljati u danom vremenskom intervalu, pod zadatim
uvjetima.
- Prema ruskom standardu (GOST) pouzdanost se definira kao svojstvo objekta da ispunjava
zadane funkcije i odrava vrijednost sustava parametara tijekom vremena u zadanim
granicama, koje su odreene zadatim reimima i uvjetima koritenja, tehnikog opsluivanja,
remonta, skladitenja i transporta.

Ove definicije ukazuju na kompleksnost pouzdanosti, koja u zavisnosti od namjene objekata i
uvjeta njegove eksploatacije moe obuhvatiti bezotkaznost, trajnost, pogodnost za popravke ili
sposobnost da se sauva skup odreenih svojstava u duem vremenskom periodu, pri emu se ta
svojstva mogu odnositi na cjelokupan objekt ili samo na neke njegove dijelove.

U svim navedenim definicijama prisutna su dva nezaobilazna faktora: vrijeme rada i uvjeti rada.
Podaci koji se daju za pouzdanost objekta mjerodavni su samo u navedenom vremenskom intervalu i
specificiranim uvjetima koritenja. Pouzdanost kao vjerojatnost (broj izmeu 0 i 1 ili 0% i 100%) moe
se predstaviti kao omjer izmeu broja uspjenih zadataka i ukupnog broja zadataka u vremenu
specificiranom za funkcioniranje sustava:
1
( )

( )
( )
n t
R t
n t
= Jednadba 4
gdje je:
-

( ) R t procjena pouzdanosti,
-
1
( ) n t broj uspjenih zadataka u vremenu t,
- ( ) n t ukupan broj izvedenih zadataka u vremenu t,
- t vrijeme specificirano za funkcioniranje sustava.

Vrijednost

( ) R t predstavlja procijenjenu pouzdanost uslijed toga to je broj zadataka n(t)

konaan. Zato se stvarna pouzdanost R(t) dobije kada broj zadataka tei beskonanosti.

( ) lim ( )
n
R t R t

= Jednadba 5

56
Zbog nepodudarnosti procjene sa stvarnom vrijednou, uvodi se pojam razine povjerenja. To
je vjerojatnost da je neki parametar unutar danih granica ili je iznad donje granice. Statistike
procjene obino se predstavljaju u vidu intervala, uz vjerojatnost tj. povjerenje da e stvarna
vrijednost biti u tom intervalu. Krajnje toke tog intervala zovu se granice povjerenja. Naprimjer, ako
je pouzdanost nekog sustava 0,95 na razini povjerenja 0,9, to znai da postoji rizik od 10% da je
pouzdanost tog sustava manja od 0,95. Dakle, tijekom konstruiranja nekog sustava, nije dovoljno
samo postaviti zahtjev u vezi sa vrijednosti pouzdanosti koju sustav mora zadovoljiti, ve treba dodati
i razinu povjerenja tako da je poznat rizik u vezi sa postizanjem te pouzdanosti.

Rad bez otkaza dobiva se kada su sve performanse sustava u skladu sa specifikacijama.
Prethodno vrijeme koritenja sustava je veoma vano i mora se uzeti u obzir prilikom izraunavanja
pouzdanosti izvrenja odreenog zadatka u budunosti. Matematiki, to se moe iskazati odnosom
pouzdanosti za zbroj prethodnog i narednog vremena i pouzdanosti za prethodno vrijeme:
) (
) (
) , (
T R
t T R
t T R
+
= Jednadba 6
gdje je:
T - prethodno vrijeme koritenja sustava,
t - vrijeme narednog koritenja sustava,
( , ) R T t - pouzdanost koritenja sustava u vremenu t kada je sustav prethodno koriten za
vrijeme T,
( ) R T t + - pouzdanost sustava u vremenu t pod uvjetom da sustav nije ranije koriten u
vremenu T
( ) R T pouzdanost koritenja sustava u vremenu T.

U sluaju konstantnih (sluajnih) otkaza pouzdanost ne zavisi od prethodnog vremena koritenja,
tj. tada vai:
) ( ) , ( t R t T R = Jednadba 7


Slika 16. Intenzitet otkaza u funkciji vremena rada sustava
Vrijeme trajanja zadatka (funkcioniranja sustava) je obrnuto proporcionalno razini pouzdanosti.
Ako se eli veoma visoka pouzdanost, onda takvo vrijeme treba biti to krae. U sluaju da je priroda
zadatka takva da mu se ne moe skratiti trajanje, onda se mora drugim metodama djelovati na
postizanje visoke pouzdanosti.

Razinu optereenja ima veliki utjecaj na vrijednost pouzdanosti. Ako sustav stalno radi sa
poveanim razinom optereenja, njegov vijek trajanja e biti smanjenja intenzitet (frekvencija) otkaza
se bitno poveava. Optereenja koja trpi sustav nastaju uslijed djelovanja okoline (vibracije, ubrzanja,
udari, nadmorska visina, vlaga, temperatura, itd.), kao i uslijed djelovanja unutar samog sustava.

57

Koncept pouzdanosti zastupljen je u svim fazama razvoja i koritenja sustava, tj. u tijeku itavog
ivotnog ciklusa sustava,

U teoriji pouzdanosti koriste se neki pojmovi ije je definicije potrebno znati. Proizvod je irok
pojam pod kojim se mogu podrazumijevati: sustav, ureaj, sklop ili komponenta.

Slika 17. ivotni ciklus hipotetikog sustava

Komponenta je osnovna jedinica ili dio koji se ne moe rastaviti na manje dijelove bez njenog
unitenja. Sklop je samostalna cjelina, koja se sastoji od vie komponenti, a koja ima specifinu
funkciju. Ureaj predstavlja kompletnu jedinicu za upotrebu, a sastoji se od odreenog broja sklopova
smjetenih u zajednikom kuitu. Sustav je tehnika organizacijska cjelina, odnosno integrirana
grupa ureaja za samostalno izvrenje neke grupe zadataka.

Pouzdanost tehnikog sustava
80


Pouzdanost tehnikog sustava je sumarno kvalitativno svojstvo koje se izraava za cjelokupni
sustav samo jednim bezdimenzionalnim parametrom.

Pod pojmom pouzdanost podrazumijeva se vjerojatnost rada sustava u odreenom vremenu i
odreenim uvjetima okoline, tj. vjerojatnost da e se eksploatacijski proces odvijati bez zastoja
osiguravajui zahtijevane rokove, traeni opseg eksploatacije, asortiman i kvaliteta, planirane
normative, posade i cijene kotanja za odreeni vremenski interval.

S inenjerske osnove najprikladnija definicija pouzdanosti je vjerojatnost sastavnog elementa ili
sustava da radi bez zastoja u odreenim uvjetima okoline i u odreenom vremenskom periodu].
Osnovni pokazatelji pouzdanosti su: srednje vrijeme zastoja, uestalost pojave zastoja i intenzitet
zastoja.

Pouzdanost tehnikog sustava smatra se vjerojatnost da eksploatacijski proces zadovoljavajue
funkcionira u pretpostavljenim uvjetima okoline tijekom odreenog vremena.

U kompleksnoj analizi tehnikog sustava nije dovoljno poznavati samo njegove tehnike
karakteristike u uem smislu, ve je nuno promatrati i rad sustava tijekom njegove uporabe, kako bi
se ustanovila zakonitost pojavljivanja zastoja elemenata ili podsustava.


80
ovo, P.,: Povienje pouzdanosti , Sveuilite u Rijeci, Rijeka 1999.

58
ira primjena teorije pouzdanosti u podrujima tehnike, prije svega u podruju kompliciranih
strojnih sustava kao to su infrastrukturna postrojenja, zahtjeva uvoenje odreenih dopuna u teoriji.
Teorija pouzdanosti, kao znanstvena disciplina, ustanovljava i prouava brojane karakteristike
pouzdanosti, iskazuje veze izmeu pokazatelja ekonominosti, djelotvornosti uporabe i karakteristika
pouzdanosti, a to znai, bavi se prouavanjem zakonitosti pojava neispravnosti tehnikih sustava.

Kako su zastoj duljine sluajne varijable, to se pouzdanost zasniva na primjeni teorije vjerojatnosti
i matematike statistike, ali isto i na primjeni teorije informacija, teorije opsluivanja, kao linearnog i
dinamikog programiranja.

Zastoj je neizbjena karakteristika svakog sustava. Vjerojatnost ispravnog rada naziva se
pouzdanou sustava. Ona je promjenljiva veliina tijekom vremena ak i kod istog sustava. Zakoni
razdiobe kvarova i pouzdanosti poznati su za neke tipine sluajeve.

Sposobnost odravanja

Sposobnost odravanja (maintainability) je vjerojatnost da e neki sustav na kojem se obavlja
zahvat odravanja biti za odreeno vrijeme ponovo doveden u radno stanje.

Maintainability (S):
- indeks zahvata
- prosjeno vrijeme zahvata (mean time od maintenance action)

indeks zahvata =
ukupan broj zahvata odravanja
ukupno trajanje zahvata odravanja
Jednadba 8

Indeks zahvata izraava se u broju zahvata na sat. Prosjeno vrijeme zahvata reciprona je
vrijednost indeksa zahvata
1
=

(broj sati po jednom zahvatu) Jednadba 9

> S > Jednadba 10
> S < Jednadba 11

Utjecaj i na sposobnost odravanja

Design maintainability
- pristupanost
- pregledanost
- zamjenjivost komponenti
- meuzamjenjivost komponenti

Service maintainability
- strunost osoblja
- vjetina i uvjebanost
- obuenost

Uporabljivost broda

59

Za svaki brodski sustav, ukupno odravanje moemo podijeliti na planirane zahvate odravanja i
neplanirane zahvate odravanja. Planirane zahvate odravanja definiramo temeljem kvarova zbog
istroenosti i zahvatima odravanja zbog pouzdanosti za sluajne kvarove. Neplanirani zahvati
odravanja javljaju se uglavnom zbog sluajnih kvarova.

Da bi osigurali upotrebljivost broda ili brodskog sustava, bez obzira na zahvate odravanja, jedini
nain je poveanjem zalihosti sustava. Kolika e biti potrebita zalihost sustava, principijelno ovisi o:
- srednjem vremenu izmeu kvarova nekog brodskog podsustava, srednjem indeksu kvarova
- ukupnom vremenu rada brodskog podsustava u eksploataciji broda
- uporabnom vremenu podsustava izmeu zahvata odravanja

Pokazatelji pouzdanosti
81


Sa problemom kvantitativnog izraavanja pouzdanosti povezan je pojam pokazatelja
pouzdanosti. Pod ovim pojmom podrazumijeva se kvantitativna karakteristika nekog od svojstava
koje odreuju pouzdanost.

Do kvantitativnih podataka o pouzdanosti moe se uglavnom doi na tri naina. Prvi nain je
posebno interesantan za ureaje ili sustave. Postupak se sastoji u utvrivanju stupnja pouzdanosti na
osnovu poznavanja pouzdanosti komponenata ili dijelova, krugova ureaja i predvienih reima rada.
Tako utvrena pouzdanost je proraunata pouzdanost. Od znaaja je pri razvijanju novih tipova
ureaja i sustava, kada se u fazi projektiranja uzima u obzir potrebna pouzdanost kao jedan od
zahtijeva koji treba zadovoljiti projektirani ureaj.

Drugi nain dobivanja podataka o pouzdanosti je laboratorijski. Postoje razne normalne i ubrzane
statike i dinamike metode utvrivanja pouzdanosti u laboratorijskim uvjetima. Ispitivanja se
obavljaju bilo u normalnim bilo u posebnim reimima rada.

Najprirodniji nain dobivanja podataka o pouzdanosti je na osnovu eksploatacije. Specifian
problem koji se pri tome javlja je organizacija dobivanja informacija i vjerodostojnost dobivenih
informacija.

S obzirom na to kako je podatak o pouzdanosti formiran, govori se o utvrenoj, ocijenjenoj,
ekstrapoliranoj, prognoziranoj i stvarnoj pouzdanosti. Bilo kojoj karakteristici pouzdanosti daje se
jedna od ovih verzija. Verzija utvren odnosi se na podatke dobivene na osnovu ispitivanja u kojem
svi ispitni uzorci nisu prestali raditi. Verzija ocijenjen odnosi se na podatke koji su odreeni sa
odgovarajuim nivoom vjerodostojnosti i predstavljaju graninu vrijednost intervala vjerodostojnosti.
Verzija ekstrapoliran odnosi se na podatke o pouzdanosti u danim uvjetima rada koji su definirani
ekstrapolacijom ili interpolacijom utvrenih ili ocijenjenih podataka o pouzdanosti u drugim uvjetima
rada. Verzija prognoziran odnosi se na podatke proraunate na osnovu utvrene, ocijenjene ili
ekstrapolirane pouzdanosti. Verzija stvarna odnosi se na podatak dobiven na osnovu ispitivanja u
toku kojeg su svi uzorci prestali raditi.

Matematika predstavka pokazatelja pouzdanosti je povezana sa teorijom vjerojatnosti i
matematikom statistikom. Pri praktinom odreivanja pokazatelja pouzdanosti vano je da u seriji

81
imi, S.,: Gotovost i projektiranje pouzdanosti, Sveuilite u Splitu, Split 2005

60
komponenti, na osnovu kojih se izvode zakljuci o pouzdanosti komponente, uzroci otkaza svake
komponente budu isti. Ovakva serija komponenti je statistiki homogena. Praktino je mogue
realizirati statistiki homogenu seriju. Homogenu seriju predstavljaju ureaji proizvedeni na istoj
proizvodnoj traci od komponenti koje su proizvodili isti proizvoai.

Izbor pokazatelja zavisi, u osnovi, od ope namjene sustava, ali na njega moe utjecati i znaaj
funkcija, koje izvrava sustav. Pri izboru pokazatelja pouzdanosti tehnikog sustava, treba voditi
rauna o slijedeem:
- broj pokazatelja pouzdanosti treba biti to je mogue manji,
- treba izbjegavati sloene kompleksne pokazatelje, koji se dobiju u obliku nekih grupa kriterija,
- izabrani pokazatelji pouzdanosti moraju osigurati mogunost provjere u fazi projektiranja,
- izabrani pokazatelji pouzdanosti moraju imati jednostavan fiziki smisao,
- izabrani pokazatelji pouzdanosti moraju omoguiti statistiku (eksperimentalnu) procjenu pri
specijalnim ispitivanjima ili po rezultatima eksploatacije,
- izabrani pokazatelji pouzdanosti moraju omoguiti zadavanje pouzdanosti u kvantitativnom
obliku.

Prognoza pouzdanosti sustava je matematika metoda bazirana na eksperimentalno utvrenim
podacima o pouzdanosti komponenata. U zavisnosti od postavljenog cilja i od faze i razvoja, prognoza
pouzdanosti moe se izvesti slijedeim trima metodama:
- metoda slinosti opreme,
- metoda nabrajanja komponenata,
- metoda optereenja.

Metoda slinosti opreme upotrebljava se u fazi stvaranja koncepcija ureaja i daje ocjenu
parametara pouzdanosti koja se moe koristiti kod ugovaranja i postavljanja tehnikih zahtijeva.
Kako u ovoj fazi procjene sadraja ureaja postoji samo specifikacija funkcija, a ne stupnjeva koji
stvaraju tu funkciju, ocjena pouzdanosti se zasniva na podacima o pouzdanosti slinih dijelova na
slinim funkcijama. Naravno da je za ovakvu vrstu prognoze pouzdanosti potrebna baza podataka
koja e posluiti prilikom okvirnog definiranja ureaja, kad jo stupnjevi nisu konstruirani, ali se zna
koje funkcije ureaj mora zadovoljiti. Ova procjena mora biti vrlo paljivo izvedena i to sa vie
alternativa i sa odreenom rezervom, jer postaje predmet tehnikog zahtijeva koji se u fazi
konstrukcije mora i ispuniti.

Metoda prognoze pouzdanosti pomou nabrajanja komponenata (elemenata) koristi
konstruktoru za komparaciju izmeu stupnjeva sa identinim funkcijama, ali razliito izvedenim.
Meutim, ova tehnika prognoziranja ne daje informacije da li su pojedine komponente
preoptereene, jer se metoda prorauna zasniva na prosjenim intenzitetima otkaza za odgovarajuu
klasu i tip komponente. To znai da ova metoda slui konstruktoru kao orijentacija prilikom
optimiziranja i kao informacija koji kvalitet, koliko elemenata i kakvu konfiguraciju smije maksimalno
koristiti za svoju konstrukciju i da ostane unutar okvira zahtijevane pouzdanosti stupnja.

Metoda optereenja se koristi kao nastavak metode nabrajanja komponenata i vezana je za
konkretni proraun optereenja pojedinih komponenata. Prvenstvena svrha ove metode je otkriti
preoptereene komponente, to omoguava da se ve u fazi konstruiranja za takve sluajeve pronau
druga rjeenja, a ujedno da se realnije procjeni sada ve poznati specifian utjecaj okoline i radnih
uvjeta, a u skladu sa elektrinim i termikim naprezanjem sklopa, odnosno svake komponente
pojedinano.


61
Funkcije raspodijele otkaza, pouzdanosti i gustoe otkaza

Ako je T sluajna promjenjiva veliina koja oznaava vrijeme pojave otkaza tada e vjerojatnost
otkaza u funkciji vremena biti:

( ) ( ), 0 P T t F t t = Jednadba 12

Funkcija F(t) zove se funkcija razdiobe otkaza i ona pokazuje vjerojatnost da e sustav otkazati do
vremena t. U teoriji vjerojatnosti ova funkcija se zove kumulativna funkcija razdiobe.

Ukoliko se pouzdanost sustava oznai kao vjerojatnost bezotkaznog rada u vremenskom intervalu
t, moe se pisati:

( ) 1 ( ) ( ) R t F t P T t > = = Jednadba 13

gdje R(t) oznaava funkciju pouzdanosti.

Funkciju gustoe otkaza oznaava se sa f(t), a na osnovu osnovnih zakona iz teorije vjerojatnosti
moe se napisati da je:

( )
( )
dF t
f t
dt
= Jednadba 14

Prema teoriji vjerojatnosti ova funkcija se zove funkcija gustoe vjerojatnosti. Na osnovu gornjih
jednadbi moe se napisati jednadba za funkciju pouzdanosti:

= =
t
t
dt t f dt t f t R
0
) ( ) ( 1 ) ( Jednadba 15
Dakle dovoljno je znati oblik funkcije f(t) pa da se dobije funkcija pouzdanosti R(t).

Funkcija intenziteta otkaza

Ukoliko pretpostavimo da se istovremeno ispituje n sustava, poslije odreenog vremena t, n
1

sustava nisu otkazali, a n
2
sustava su otkazali, pri emu je n
2
= n - n
1
. Prema ovome i na osnovu do
sada iznijetog o pouzdanosti, R(t) se moe izraziti kao:
1 1
1 2
( ) ( )
( )
( ) ( )
n t n t
R t
n n t n t
= =
+
Jednadba 16
Ova jednakost pokazuje vjerojatnost bezotkaznog rada bilo kog od n sustava tijekom vremena t,
jer je ona kao to je reeno funkcija vremena. Po logici stvari, kako t raste, sve vie i vie sustava
otkazuje to znai da e pouzdanost opadati. Prethodna jednakost moe se napisati u slijedeem
obliku:
2 2
( ) ( )
( ) 1
n n t n t
R t
n n

= = Jednadba 17
Lijeva i desna strana gornje jednakosti mogu se derivirati pa slijedi:

62
2
2
( )
1
( ) ( ) 1
n t
d
dn t dR t n
dt dt n dt
(

(

= = Jednadba 18

2
( ) ( ) dn t dR t
n
dt dt
= Jednadba 19
gdje je n konstantno.

Na osnovu ovog dobije se jednadba za frekvenciju sa kojom sustav otkazuje:
2
( ) ( ) dn t dR t
n
dt dt
= Jednadba 20
Sada je mogue obije strane gornje jednadbe podijeliti sa n
1
(t) pri emu se dobije funkcija
intenziteta otkaza (t):
2
1 1
( ) 1 ( )
( )
( )
dn t n dR t
t
n dt n t dt
= = Jednadba 21
Odavde se moe dobiti opa formula za funkciju pouzdanosti R(t). Moe se napisati da je:
dt t
t R
t dR
) (
) (
) (
= Jednadba 22
odnosno:

=
t R
dt t
t R
t dR
0 1
) (
) (
) (
Jednadba 23
odnosno:

=
t
dt t t R
0
) ( ) ( ln Jednadba 24
i konano:

=
t
dt t
e t R
0
) (
) (

Jednadba 25
Formula jednadba 25 matematiki opisuje pouzdanost na najopenitiji nain i moe se primijeniti
za bilo koji funkciju gustoe otkaza. Iz jednadbe 13moe se napisati:
) ( 1 ) ( t R t F = Jednadba 26
Zamjenom u jednadbi 14 slijedi:
( )
( )
dR t
f t
dt
= Jednadba 27
Imajui u vidu jednadbu 27, funkcija intenziteta otkaza kako je definirano, jednadba 21 moe se
napisati u slijedeem obliku:
( )
( )
( )
f t
t
R t
= Jednadba 28
Osnovna namjena funkcije (t) sastoji se u iskazivanju promjene intenziteta otkaza tijekom vijeka
trajanja sustava. Na primjer, dva sustava mogu imati istu pouzdanost u odreenom trenutku
vremena, ali se intenziteti otkaza u prethodnom periodu mogu razlikovati.

U poetku koritenja nekog sustava obino se javlja vei broj otkaza koji se mogu pripisati
poetnim slabostima ili proputenim defektima tijekom proizvodnje. Kasnije, ovi takozvani rani otkazi
ustupaju mjesto otkazima za koje je teko utvrditi uzrok nastajanja. To su takozvani sluajni otkazi

63
ije se vrijeme pojavljivanja ne moe predvidjeti, ali zato se zna frekvencija pojavljivanja otkaza.
Starenjem sustava poinju se javljati otkazi uslijed istroenosti. Na a, Slika 18. Opi oblika funkcija (t)
i f(t)., prikazani su periodi promjene funkcije intenziteta otkaza (t) za sva tri intervala, a na b, Slika
18. Opi oblika funkcija (t) i f(t), oblici funkcije gustoe razdiobe otkaza f(t).

U periodu ranih otkaza (0 do t1) (t) i f(t) su opadajue funkcije. Kod sluajnih otkaza (t
1
do t
2
) (t)
ima priblino konstantna vrijednost, dok funkcija gustoe otkaza f(t) ima priblino eksponencijalni
karakter. U periodu starenja (t
2
do ) (t) je rastua funkcija, dok f(t) ima jedan vrh oko koga se
dogaa najvei broj otkaza. Iz ovog razmatranja moe se uoiti da je funkcija (t) pogodnija od f(t)
kada se eli napraviti razlika izmeu raznih oblika otkaza.



Slika 18. Opi oblika funkcija (t) i f(t)

Iskustvo je pokazalo kako mnogi sustavi imaju krivulju intenziteta otkaza kako je ve prikazano na
Slika 18. Opi oblika funkcija (t) i f(t). Mnogi proizvoai opreme visoke pouzdanosti putaju tu
opremu da radi kako bi je doveli na poetak intervala konstantnih otkaza i tek tada je ugrauju u neki
sustav. Na alost, mnogi sustavi imaju kontinuirano opadajuu i kontinuirano rastuu funkciju
intenziteta otkaza, pa se na njih ne moe primjeniti oblik krivulje (t) sa Slika 18. Opi oblika funkcija
(t) i f(t).

Oekivano vrijeme bezotkaznog rada

Oekivano vrijeme bezotkaznog rada definirano je slijedeom jednadbom:
0
( )
SR
T tf t dt

Jednadba 29
Jednadba za T
SR
moe se dobiti i u drugom obliku. Ako se jednadba 27 zamijeni u jednadbu 29:

64
dt t R t tR t tdR Tsr

+ = =
0
0
0
) ( ) ( ) (
|
Jednadba 30
Kako prvi dio zbroja tei nuli za obje granice na osnovu definicije R(t) preko (t), jer je u pitanju
eksponencijalna funkcija a xe
-x
kada x tei tei nuli. Na osnovu ovoga, druga jednadba za
oekivano vrijeme bezotkaznog rada sustava je:
0
( )
SR
T R t dt

Jednadba 31
Ukoliko se sustav koji se ispituje obnavlja odravanjem ili popravkom, tj. u sluaju popravljivih
sustava, oekivano vrijeme bezotkaznog rada je poznato pod nazivom srednje vrijeme izmeu otkaza
(MTBF Mean Time Between Failure). Smatrajui pri tome da se sustav poslije otkaza i popravka
ponaa kao kada je novi. Kod nepopravljivih sustava mora se razmatrati vrijeme do prvog otkaza,
drugog, itd., ili srednje vrijeme do otkaza (MTTF - Mean Time To Failures). Izmeu ovih veliina, esto,
se ne pravi razlika, ali je potrebno imati na umu da su jednake samo kod najjednostavnijih sluajeva
sa konstantnim intenzitetom otkaza. Navedena srednja vremena kod jedno parametarskih sustava
odreuju i parametar , kod vie parametarskih sustava daju novu funkcionalnu vezu izmeu
parametrima . Srednja vremena treba uvijek koristiti kada je definirana funkcija gustoe otkaza , jer
nivo pouzdanosti koji se moe pripisati odreenoj vrijednosti za srednje vrijeme zavisi od oblika te
funkcije.

Na primjeru ispitivanja n sustava i zapisivanju njihovih vremena otkaza (
1 2
, , ,
n
t t t K ) odreuje se
srednje vrijeme izmeu otkaza jednadbom:
1
1
n
i
i
MTBF t
n
=
=

Jednadba 32
Kod sustava jednokratne upotrebe otkazi ne zavise od vremena, te se koristi koncept vjerojatnosti
uspjeha.

Otkazi elemenata i sustava

Pod otkazom u smislu pouzdanosti podrazumijeva se prestanak sposobnosti ureaja da obavlja
zahtijevanu funkciju. Tijekom eksploatacije ureaji i sustavi i njihovi sastavni dijelovi (elementi) mogu
se nai u jednom od dva mogua stanja: ispravnom ili neispravnom ispravnom stanju sustava
(elemenata) njegove karakteristike zadovoljavaju propisane zahtjeve, kako radne, tako i sporedne kao
to su izgled, pogodnost za eksploataciju i sl. Svako odstupanje od propisanih radnih zahtijeva moe
se smatrati otkazom ili neispravnou.

Otkaz je dogaaj koji dovodi do prijelaza iz ispravnog stanja (stanja radne sposobnosti) u
neispravno stanje. Dakle, otkaz predstavlja potpuni ili djelomini gubitak radne sposobnosti sustava.
Kod sustava mogu se sresti i tzv. drugostepene neispravnosti kvarovi, koje ne naruavaju njihov
ispravan rad tako da se sustavi i dalje mogu koristiti bez straha za ispravno obavljanje zadataka.
Takve neispravnosti su, na primjer, greka na uzemljenju (pri emu ureaj i dalje radi) ili pregaranje
signalnih sijalica i sl.

Osim toga, mogue je govoriti o relevantnim i irelevantnim otkazima (tj. oni koji se uzimaju
odnosno ne uzimaju u proraunu). Pod relevantnim se podrazumijevaju greke u aplikaciji, greke
konstrukcije, greke izrade kao i promjena karakteristika izvan onih utvrenih specifikacijom. Pod

65
irelevantnim otkazima podrazumevaju se greke instaliranja i postavljanja, greke rukovanja, sva
sluajna oteenja kao i greke izazvane nepravilnom primjenom opremom za ispitivanje.

Pod djelovanjem razliitih faktora, tijekom eksploatacije elemenata (sustava) mijenja se veliina
nekog od parametara elemenata x (x
1
, x
2,
....... x
n
) u okviru doputenih granica a i b. Pod parametrom
se podrazumijeva bilo koja karakteristika elemenata (sustava). Tijekom te promjene parametar x
1

dostie jednu od granica a ili b, a izlazak izvan okvira doputenih granica kvalificira se kao otkaz. Na
taj nain pod otkazom podrazumijevamo dogaaj koji se dogaa u trenutku kada je vrijednost
parametra x
1
postigla jednu od granica ili je izala izvan njih.

Meutim promjena parametra x
1
izvan odreenih granica ne mora uvijek oznaavati i gubitak
radne sposobnosti elemenata. Na primjer, kod radioprijemnika, moe se dogoditi da mu osjetljivost
bude manja od dozvoljene granice koja je odreena tehnikim uvjetima. To se smatra otkazom, bez
obzira to prijemnik moe i dalje raditi. Zbog toga je nuno da se za svaki sustav unaprijed formuliraju
obiljeja stanja radne sposobnosti i neispravnog stanja, zavisno od namjene sustava, uvjeta
eksploatacije, zahtjeva prema kvalitetu funkcioniranja itd., te da ona budu usklaena izmeu
naruioca i proizvoaa.
x koja bi pravovremeno ukazivala na bliskost granice ispravnog stanja.

Tablica 3. Podjela otkaza prema raznim kriterijima klasifikacije
KRITERIJI KLASIFIKACIJE VRSTA OTKAZA
Vrsta izmjene stanja
Neoekivani (iznenadni) otkaz
Postupni (degradacijski) otkaz
Veza s drugim otkazima
Nezavisni otkaz
zavisni otkaz
Mogunost koritenja nakon otkaza
Potpuni otkaz
Djelomini otkaz
Perioda otklanjanja otkaza
Pernamentni otkaz
Otkaz koji se sam otklanja
Prolazni otkaz
Povratni otkaz
Uzrok nastajanja otkaza
Konstrukcijski otkaz (greka konstruktora,
nesavren metoda konstrukcije)
Tehnoloki otkaz (greka pri proizvodnji,
nesavrena tehnologija)
Eksploatacijski otkaz (greka pri eksploataciji,
nepredvieni vanjski uvjeti)
Priroda nastanka otkaza
Prirodni otkaz
Umjetni otkaz
Vrijeme nastanka otkaza
Otkazi pri ispitivanju
Otkazi u periodu priprema
Otkazi pri normalnoj eksploataciji
Otkazi pri kraju perioda eksploatacije
Po intenzitetu otkaza
Sluajni otkaz
Sustavni otkaz

Radi lake analize otkazi se moraju klasificirati. Kriterija za klasifikaciju ima vie, pa je u Tablica 3.
Podjela otkaza prema raznim kriterijima klasifikacije, dat pregled vrsta otkaza prema raznim

66
kriterijima klasifikacije. Jedan otkaz moe odgovarati raznim kriterijima, pa na taj nain moe biti
razvrstan u vie vrsta.

Neoekivani (iznenadni) otkaz koji je nastao kao rezultat nagle promjene jednog ili vie
parametara elemenata zove se neoekivani otkaz. Javlja se uslijed nagomilavanja neispravnosti i
oteenja. Naziv potjee otuda to obino izostaju vidni znakovi njihovog pribliavanja, tj. prije
nastupanja takvog otkaza obino se javljaju kvantitativne promjene karakteristika elemenata. Uzorci
neoekivanog otkaza u veini sluajeva su skriveni defekti materijala i dijelova elemenata, ali i
nepravilna upotreba elemenata. Ovi otkazi se obino javljaju u mehanikim i elektrinim oteenjima
elemenata (lomovi, pukotine, prekidi, proboji izolacije itd.), zbog ega se esto zovu i grubi otkazi.
Ovaj otkaz je konaan i dovodi komponentu do potpunog gubitka radne sposobnosti.


Slika 19. Grafiko predstavljanje iznenadnog otkaza (1) i postupnog otkaza (2)

Postupni otkaz se karakterizira postupnom izmjenom jednog ili vie parametara elemenata. Ovi
otkazi se javljaju kao posljedica istroenosti materijala, starenja materijala, promjena napona
napajanja itd. Karakteristino je da se promjena parametra x moe registrirati pomou mjernih
instrumenata. Parametri proizvoda mogu u toku rada dostii kritine vrijednosti, pri kojim je stanje
nezadovoljavajue, tj. dolazi do njegovog otkaza. Poto trenutak u kome parametar x naputa svoje
granice nije tono odreen, teko je ustanoviti da li je otkaz nastao uslijed neoekivane ili postupne
promjene. U tom smislu, podjela na neoekivane i postupne otkaze je uvjetna i meu njima nema
principijelne razlike. Neoekivani otkazi, u velikom broju sluajeva, nastaju kao rezultat postupne ali
skrivene promjene parametra x. Na primjer, lomljenje elemenata e se klasificirati kao neoekivani
otkaz i ako je do toga dolo uslijed postupnog habanja. Sa druge strane, postupni otkaz moe biti
posljedica nagomilavanja malih promjena, koje izazivaju neoekivane otkaze u elementima
drugorazrednog znaaja za rad sustava. Sa metodama koje se danas primjenjuju za mjerenje
parametra x, nije mogue, dok se element nalazi u ispravom stanju, uoiti takva odstupanja
parametra

Na Slika 19. Grafiko predstavljanje iznenadnog otkaza (1) i postupnog otkaza (2), grafiki je
prikazan iznenadni i postupni otkaz.


67
Otkazi su sluajni dogaaji, koji mogu biti zavisni i nezavisni. Otkaz je zavisan, ako se pri pojavi
jednog otkaza mijenja vjerojatnost pojavljivanja drugog otkaza. Kod nezavisnih otkaza vjerojatnost
pojavljivanja jednog otkaza ne zavisi od injenice da li su se dogodili drugi otkazi ili ne. Nezavisan
otkaz elementa je onaj otkaz koji nije uvjetovan kvarovima i otkazima drugih elemenata sustava i
najee nastaje u jednom elementu. Zavisan otkaz je onaj otkaz koji je uvjetovan kvarovima i
otkazima drugih elemenata.

Po osnovu kriterija mogunosti koritenja poslije nastanka otkaza, otkazi se dijele na potpune i
djelomine. Otkaz, poslije ijeg se nastanka sustav ne moe koristiti do popravka je potpuni otkaz.
Mnogi elementi se poslije potpunog otkaza ne mogu popraviti. Poslije nastanka djelominog otkaza,
postoji mogunost djelominog koritenja elementa.

Po prirodi otklanjanja otkaza razlikujemo permanentne otkaze i otkaze koji se sami otklanjaju Pri
permanentnim otkazima radi uspostavljanja radne sposobnosti elementa neophodno je izvriti njegov
popravak (reguliranje). Otkaz koji se sam otklanja i ije je trajanje malo u usporedbi sa vremenom
roka do slijedeeg otkaza je prolazni otkaz. Ukoliko se prolazni otkazi pojavljuju u nizu, jedan za
drugim, onda su to povratni otkazi.

Slika 20. Intezitet otkaza u funkciji vremena rada sustava

Otkazi kod kojih je intenzitet otkaza konstantan zovu se sluajni otkazi. Ovi otkazi su uvjetovani
mnogim statistikim utjecajima koji proizlaze od meusobno nezavisnih faktora.

Intenzitet otkaza kod sustavnih otkaza je promjenjiv tijekom vremena i uvjetovani su odreenim
utjecajem nekog od mehanizama otkaza. U ovu grupu spadaju rani otkazi i otkazi uslijed starenja. U
poetku koritenja nekog sustava obino se javlja vei broj otkaza koji se mogu pripisati poetnim
slabostima ili proputenim efektima tijekom proizvodnje.


68
To su tzv. rani otkazi. Kod njih se intenzitet otkaza naglo smanjuje tijekom vremena a pojavljuju
se u relativno kratkom intervalu vremena.

U poetnom periodu rada odmah poslije ukljuivanja ureaja nepouzdani elementi brzo otkazuju.
Statistiki podaci o eksploataciji razliitih ureaja pokazuju da se 50% svih otkaza otkriva u prvih
nekoliko minuta rada poslije ukljuivanja. Ovaj period traje nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina
sati, u zavisnosti od sloenosti, namjene i kompliciranosti ureaja. Ispitivanja pokazuju da se poslije
poetnog perioda rada broj otkaza znaajno smanjuje. Otkazi kao posljedica dotrajalosti i starenja
pojavljuju se kao posljedica procesa istroenosti i mehanikog habanja elemenata i njihov intenzitet
otkaza raste sa vremenom.

Na Slika 20. Intezitet otkaza u funkciji vremena rada sustava, , prikazan je intezitet otkaza u
funkciji vremena rada sustava.

Odreivanje funkcija gustoe otkaza

Kod odreivanje funkcija gustoe otkaza, intenziteta otkaza i pouzdanosti na osnovu empirijskih
podataka mogua su dva pristupa:
odabrati jednu od statikih razdioba koja najvie odgovara datom sustavu (na
osnovu teorijskih postavki i iskustva),
ili da se na osnovu datih podataka odredi tzv. empirijska funkcija gustoe razdiobe
f
e
(t).

U prvom pristupu usvojena razdioba za podatke upuuje da e vaiti i odgovarajua funkcija
intenziteta otkaza i funkcija pouzdanosti. To je najbolja metoda koju je potrebno koristiti kad je god
mogue. Svakako se moe izvriti provjera da li se prikupljeni podaci ravnaju sa usvojenom razdiobom
i eventualno odabrati prikladniju razdiobu, imajui u vidu da podaci prikupljeni za prethodni period,
dok se analiza i predvianje obavlja za naredni period, odnosno do kraja koritenja sustava. Dalje
prikupljanje podataka moe posluiti za nove korekcije parametara usvojene razdiobe ili korekcije
usvojenih parametara.

Empirijska funkcija gustoe otkaza odreuje se razmatrajui n sustava (elemenata) i mjerenja
(utvrivanja broja otkaza) u vremenskim intervalima duine t imajui u vidu da polazei od t = 0 u
bilo kom trenutku vremena t ima n(t) ispravnih sustava ili elemenata (koji nisu otkazali).
Odgovarajue funkcije i gustoe i intenziteta otkaza odreuju se jednadbama:
( )
( )
e
N t
f t
n t

=

Jednadba 33
[ ]
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
e
e
e
N t
f t N t N t
n t
t
n N t
R t n N t t n t t
n

= = = =

Jednadba 34
gdje je:
n - ukupan broj promatranih sustava (elemenata) u trenutku t=0,
t -vremenski interval u kojem analiziramo promjenu pouzdanosti,
N( ) t - ukupan broj sustava (elemenata) u otkazu u promatranom vremenskom intervalu,
( ) n t - ispravan broj sustava (elemenata) do trenutka t, odnosno na kraju intervala t .


69
Empirijska funkcija pouzdanosti R
e
(t) i funkcija nepouzdanosti F
e
(t) sustava odreene su
jednadbama:
( ) ( ) ( )
( ) 1
e
n N t N t n t
R t
n n n

= = = Jednadba 35
( )
( )
e
N t
F t
n
= Jednadba 36
gdje je:
n - ukupan broj promatranih sustava (elemenata) u trenutku t=0,
N(t)- ukupan broj sustava (elemenata) u otkazu, do trenutka t,
( ) n t - ispravan broj sustava (elemenata) do trenutka t.

Za praktinu analizu znaajno je da f
e
(t) predstavlja mjeru sveukupne brzine dogaanja otkaza,
dok je
e
(t) mjera trenutne brzine dogaanja otkaza. Izbor vremenskih intervala t nije strogo
specificiran i zavisi od konkretnog problema. U opem sluaju, intervali mogu biti nejednake duine
(kada je mali broj otkaza) ili jednake duine (za vei broj otkaza). Optimalan broj jednakih intervala k
moe se odrediti na osnovu broja otkaza N(t) primjenom jednadba:
1 3, 3 log k n = + Jednadba 37
irina intervala t odreuje se prema:
max min
1 3, 3 log
t t
t
n

=
+
Jednadba 38
gdje je:
max
t - vrijeme pojave posljednjeg otkaza sustava (elementa),
min
t - vrijeme pojave prvog otkaza sustava (elementa),
n - broj promatranih sustava (elementa ) u trenutku t=0.

Kontinuirani zakoni razdiobe za proraun pouzdanosti

Kontinuirana sluajna varijabla

Za sluajnu varijablu X kaemo da je kontinuirana (neprekidna) ako postoji ne negativna funkcija
f:RR takva da vrijedi:
{ } ( ) ( ) ,
x
F x P X x f t dt x R

<

= =

Jednadba 39
pri emu je funkcija razdiobe F(x) neopadajua i neprekidna tj. vrijedi:
{ } { } 0 ( ) 0, P X x P x F x za svaki x R < = + = Jednadba 40
Osim toga su i svi dogaaji {x
1
< X < x
2
}, {x
1
X < x
2
}, {x
1
X < x
2
}, {x
1
< X x
2
} jednako vjerojatni.

Funkcija f naziva se funkcija gustoe vjerojatnosti. Ona nije nuno neprekidna, meutim u
tokama neprekidnim od f vrijedi:
( )
( ) ( )
dF x
f x F x
dx

= = Jednadba 41
Osobine funkcije gustoe vjerojatnosti su:
1.) ( ) 0 f x ,

70
2.) ( ) 1 f x dx

Vjerojatnost dogaaja x
1
< X < x
2
izraava se pomou funkcije razdiobe:
( ) ( )
1 2 2 1
( ) P x X x F x F x < < = Jednadba 42
ili pomou funkcije gustoe vjerojatnosti:
( )
2
1
1 2
( )
x
x
P x X x f x dx < < =

Jednadba 43)
Geometrijski ova je vjerojatnost jednaka povrini ispod krivulje gustoe vjerojatnosti na intervalu (
1
x ,
2
x ).

Najee koritene razdiobe za sluaj kontinuirane sluajne varijable(vrijeme):
- Eksponencijalna razdioba
- Normalna razdioba
- Lognormalna razdioba
- Weibull-ova razdioba
- Gama razdioba
- Studentova razdioba
- Fierova razdioba

U ovom dijelu bti e date funkcije gustoe otkaza za eksponencijalnu i Weibull-ovu razdiobu,
zajedno sa funkcijom pouzdanosti i funkcijom intenziteta otkaza koje se na njih odnose. Isto tako, biti
e dane jednadbe za oekivano vrijeme bezotkaznog rada za svaki od ovih sluajeva.

Eksponencijalna razdioba

Funkcija gustoe otkaza u sluaju eksponencijalne razdiobe glasi:

( ) , 0, 0
t
f t e t

= > (4.6)Jednadba 44

gde je parametar a t vrijeme otkaza. Oblik eksponencijalne razdiobe prikazan je na Slika 21.
Eksponencijalna razdioba.


Slika 21. Eksponencijalna razdioba


71
Pouzdanost se odreuje pomou jednadba:

= =
t
t
dt e t F t R
0
1 ) ( 1 ) (

Jednadba 45
odnosno:
( )
t
R t e

= Jednadba 46
Oblik funkcije pouzdanosti prikazan je na Slika 22. Funkcija pouzdanosti u sluaju eksponencijalne
razdiobe.


Slika 22. Funkcija pouzdanosti u sluaju eksponencijalne razdiobe

Funkcija intenziteta otkaza je po definiciji (jednadba 26) jednaka:
( )
( )
( )
t
t
f t e
t
R t e

= = = Jednadba 47
Prema tome, u sluaju eksponencijalne razdiobe intenzitet otkaza ne zavisi od vremena i uvijek
ima konstantnu vrijednost. Ova povoljna okolnost pojednostavnjuje izraunavanje u sluajevima kada
se moe primjeniti eksponencijalna razdioba, a to je sluaj kod elektronskih sustava. Proizilazi da se
odreivanjem parametra eksponencijalne razdiobe, u isto vrijeme dobije i vrijednost intenziteta
otkaza. Intenzitet otkaza se moe predstaviti pravcem kao to je prikazno na Slika 23. Funkcija
intenziteta otkaza u sluaju eksponencijalne razdiobe.

Oekivano vrijeme bezotkaznog rada dobije se iz jednadbe 27 ili jednadbe 29:

1
) (
0 0
= = =

dt e dt t R Tsr
t
(4.10)Jednadba 48
Kao to je vidljivo iz jednadbe 48 oekivano vrijeme bezotkaznog rada je jednako recipronoj
vrijednosti intenziteta otkaza, odnosno:
1
SR
T

= (4.11)Jednadba 49
Ovo je jo jedna povoljna okolnost kada je u pitanju eksponencijalna razdioba, jer se
odreivanjem intenziteta otkaza vrlo lako moe dobiti vrijednost
SR
T i obrnuto. U praksi
SR
T esto se
obiljeava sa MTTF.


72

Slika 23. Funkcija intenziteta otkaza u sluaju eksponencijalne razdiobe

Weibull-ova razdioba

Funkcija gustoe otkaza za Weibull-ovu razdiobu data je jednadbom:

1
( ) , , 0, 0
t
t
f t e t

| |

|
\
| |
= > >
|
\
Jednadba 50
gdje je:
t- vrijeme otkaza,
- parametar poloaja,
- parametar oblika,
- parametar razmjere.

Negativna vrijednost parametra znai da sustav moe otkazati prije poetka koritenja (na
skladitu). U momentu putanja sustava u rad parametar = 0, a vrijeme otkaza t .

Na Slika 24. Weibull-ova razdioba za = 0, = const. i razne vrijednosti parametra ., prikazani su
razni oblici funkcije gustoe otkaza u zavisnosti od vrijednosti parametra , pri emu je = 0 i
=const.

Slika 24. Weibull-ova razdioba za = 0, = const. i razne vrijednosti parametra

Prema jednadbi 15, funkcija pouzdanosti se moe prikazati slijedeom jednadbom:

73
1
( )
t
R t e

| |

|
\
=
Jednadba 51
Na Slika 25. Funkcije pouzdanosti zavisno od parametra .., prikazan je izgled funkcije
pouzdanosti zavisno od parametra .

Slika 25. Funkcije pouzdanosti zavisno od parametra .

Funkcija intenziteta otkaza data je jednadbom:
1
( )
( )
( )
f t t
t
R t

| |
= =
|
\
Jednadba 52
Na Slika 26. Funkcija intenziteta otkaza u sluaju Weibull-ove razdiobe za = 0, = const. i razne
., prikazan je izgled funkcije inteziteta otkaza u zavisnosti od parametra .


Slika 26. Funkcija intenziteta otkaza u sluaju Weibull-ove razdiobe za = 0, = const. i razne

Kada je 0 < < 1 funkcija intenziteta otkaza opada sa vremenom. U sluaju kada je =1 intenzitet
otkaza ne zavisi od vremena (eksponencijalna razdioba), a kada je >1 funkcija intenziteta otkaza
raste.

Iz svega gore navedenog razvidno je da oblik funkcija f(t), R(t) i (t) zavisi od parametra , i .
Weibull-ova razdioba je veoma sloenog oblika, a zavisno od svojih parametara moe prijei u neku
jednostavniju razdiobu. Tako za =0 i =1 ona prelazi u eksponencijalnu razdiobu iji je parametar u
tom sluaju jednak 1 / , a kada je =0 i = z dobija se tzv. Rejlijeva razdioba.


74
Jednadba za oekivano vrijeme bezotkaznog rada glasi:

1
1
SR
T

| |
= + +
|
\
Jednadba 53)
gdje je:

1
1

| |
+
|
\
predstavlja gama funkciju od argumenta

1
1

| |
+
|
\
koja ima vrijednost jednaku faktorjelu argumenta ( ) ! x x = .

Weibull-ova razdioba pored svoje sloenosti vrlo esto se koristi u praktinim primjenama. Razlog
je u tome to se mnogi oblici otkaza mogu s ovom razdiobom vrlo dobro aproksimirati. Dok je
primjena eksponencijalne razdiobe ograniena zbog pretpostavke o konstantnoj vrijednosti
intenziteta otkaza, dotle Weibull-ova razdioba moe ukljuiti opadajue, konstantne i rastue funkcije
intenziteta otkaza. Kako mnogi otkazi u praktinim situacijama, naroito u sluajevima neelektronskih
sustava, pokazuju rastui trend tijekom vremena, primjena ove razdiobe, omoguuje razmatranje
oblika ovakvih otkaza.






Diskontinuirani zakoni razdiobe za proraun pouzdanosti

Diskretna sluajna varijabla

Za sluajnu varijablu X kaemo da je diskretna ako je njeno podruje vjerojatnosti prebrojiv (moe
i konaan) skup realnih brojeva {x
1
, x
2
, .....x
n
}. Osim toga taj skup ne smije imati gomilite.

Obino je {x
1
, x
2
, ......} podskup prirodnih ili cijelih brojeva, ali je svaka od njih s odreenom
vjerojatnou: P{X= x
1
}= p
1
, P{X= x
2
}= p
2
,..........., to zapisujemo u obliku tablice:
1 2
1 2
, .......
, .......
n
n
x x x
X
p p p
(
=
(


gdje je 1
n
i
i
p =

.
Ovu tablicu zovemo distribucija ili zakon razdiobe sluajne varijable X.

Funkcija distribucije sluajne varijable X je funkcija F:R[0,1], definiranu sa:
{ } { } ( ) : ( ) , F x P X x P X x x R = =

Jednadba 54
Funkcija distribucije (razdiobe) vjerojatnosti sluajne varijable je stepenasta sa skokom iznosa p
k
u
toki x
k
. NaSlika 27. Funkcija distribucije diskretne sluajne varijable., prikazana je funkcija distribucije
diskretne sluajne varijable.

75

Slika 27. Funkcija distribucije diskretne sluajne varijable

Najee koritene razdiobe za sluaj diskontiuirane sluajne varijable su:
- Binomna razdioba
- Geometrijska razdioba
- Hipergeometrijska razdioba
- Poissonova razdioba

U ovom dijelu bti e date funkcije gustoe otkaza za binomnu i Poissonovu razdiobu, zajedno sa
funkcijom pouzdanosti i funkcijom intenziteta otkaza koje se na njih odnose. Isto tako, biti e dane
jednadbe za oekivano vrijeme bezotkaznog rada za svaki od ovih sluajeva.
Binomna razdioba

Neka u jednoj prostoriji imamo ukupno n identinih, ali meusobno nezavisnih sijalica. Svaka
sijalica moe biti ispravna ili neispravna. Oznaimo sa p vjerojatnost da je sijalica ispravna, to znai
da e 1 - p biti vjerojatnost da je sijalica neispravna. Postavimo takav zahtijev da se smatra
zadovoljavajuim ako od n funkcionira x ili vie sijalica, to znai da je situacija nezadovoljavajua ako
funkcionira x -1 ili manje sijalica.Ako sa X oznaimo sluajnu varijablu koja predstavlja broj ispravnih
sijalica, tada se vjerojatnost da e biti x ispravnih sijalica moe izraunati iz jednadbe:
( ) ( ) (1 ) , 0,1, 2,....
x n x
n
f x P X x p p x n
x

| |
= = = =
|
\
Jednadba 55
Funkcija dana jednadbom 55 predstavlja funkciju gustoe vjerojatnosti u sluaju binomne
razdiobe. lan
n
x
| |
|
\
moe se izraunati iz relacije:
!
( )! !
n
n
x n x x
| |
=
|

\
Jednadba 56

Na Slika 28. Funkcija gustoe vjerojatnosti kod binomne razdiobe., dat je izgled funkcije gustoe
vjerojatnosti f(x).

76

Slika 28. Funkcija gustoe vjerojatnosti kod binomne razdiobe

U naem primjeru zahtjev e biti zadovoljen ne samo kada je broj ispravnih sijalica jednak x ve i
kada je njihov broj vei od x. Prema tome, interesantna je vjerojatnost funkcioniranja x, x+1, .....n
sijalica. Znai:
( ) ( ) (1 )
i n i n
i n i
i x i x
n
P X x P X i p p
i
= =

= =
| |
= = =
|
\

Jednadba 57
Jednadba 57 moe se napisati i u obliku:

1
0
( ) ( 1) 1 (1 )
i x
i n i
i
n
P X x P X x p p
i
=

=
| |
= =
|
\

Jednadba 58
Funkcija oblika P(X x -1) predstavlja kumulativnu funkciju razdiobe. U navedenom primjeru, ako
sa y obiljeimo broj neispravnih sijalica, tada je uvjet da ima x - 1 ili manje ispravnih sijalica isto to i
uvjet da ima y ili vie neispravnih sijalica, tj.:
( 1) 1 y n x n x = = + Jednadba 59
Sluajna varijabla Y koja predstavlja broj neispravnih sijalica, ima analogno jednadbi 55 slijedeu
funkciju gustoe vjerojatnosti:
( ) ( ) (1 ) , 0,1, 2,....
y n y
n
f y P Y y p p y n
y

| |
= = = =
|
\
Jednadba 60
Ako se uvede da je 1 - p = q tada je:
( ) ( ) (1 ) , 0,1, 2,....
y n y
n
f y P Y y q q y n
y

| |
= = = =
|
\
Jednadba 61

Sada se jednadba 58 moe pisati u slijedeem obliku:
( ) 1 ( ) 1 (1 )
i n i n
y n i
i y i y
n
P X x P Y i q q
y
= =

= =
| |
= = =
|
\

Jednadba 62
odnosno:
1
0
( ) ( 1) 1 (1 )
i y
y n i
i
n
P X x P Y y q q
y
=

=
| |
= =
|
\

Jednadba 63
Srednja vrijednost funkcije gustoe vjerojatnosti na osnovu jednadbe 55 data je jednadbom:
( ) E x n p = Jednadba 64
Ova jednadba predstavlja oekivani broj sustava koji e uspjeno obaviti neki zadatak, ako je n
ukupan broj sustava, a p vjerojatnost da e jedan sustav uspjeno obaviti zadatak.

77

Srednja vrijednost funkcije gustoe vjerojatnosti date na osnovu jednadbe 61 biti e:
( ) E y n q = Jednadba 65
Ova jednadba predstavlja predstavlja oekivani broj sustava koji e otkazati tijekom nekog
zadatka, gde je n ukupan brojsustava, a q vjerojatnost da e jedan sustav otkazati tijekom zadatka.

Poissonova razdioba

Kao i binomna i Poissonova razdioba spada u grupu diskretnih razdioba. Funkcija gustoe
vjerojatnosti za Poissonovu razdiobu data je jednadbom:
( ) ( ) , 0,1, 2,....
!
x
e
f x P X x x
x

= = = = Jednadba 66
gde je X sluajna varijabla koja oznaava broj otkaza, a je parametar ( > 0) koji oznaava
oekivani broj otkaza. Kada je kod binomne razdiobe n > 20 i q.=0,05 tada se ona moe
zadovoljavajue aproksimirati Poissonovom razdiobom, pri emu je = nq.

Oblik funkcije gustoe vjerojatnosti za Poissonovu razdiobu prikazan je na Slika 29. Funkcija gustoe
vjerojatnosti za Poissonovu razdiobu

Kumulativna funkcija razdiobe data je jednadbom:

= =
x
i
i
i
e
x X P x F
0
!
) ( ) (

Jednadba 67
Funkcija gustoe vjerojatnosti za Poissonovu razdiobu moe se napisati u obliku:
,... 2 , 1 , 0 ,
!
) (
) ( ) ( =

= = =

x
x
e t
x X P x f
t x

Jednadba 68
gde je; konstanta koja oznaava frekvenciju odigravanja odreenih dogaaja u jedinici
vremena, a t je fiksirani vremenski interval. To znai, ako je frekvencija deavanja otkaza u jedinici
vremena, u vremenskom intervalu t moe se oekivati ukupno t otkaza. Prema tome, u ovom sluaju
parametar Poissonove razdiobe jednak je t. Kada je broj otkaza x jednak nuli, jednadba 56
direktno daje jednadbu za pouzdanost identian sa obrascem za pouzdanost u sluaju
eksponencijalne razdiobe.


Slika 29. Funkcija gustoe vjerojatnosti za Poissonovu razdiobu


78
Srednja vrijednost Poissonove razdiobe data je jednadbom:
( ) E x = Jednadba 69
Ova jednadba predstavlja oekivani broj otkaza.

Odreivanje funkcija gustoe otkaza, intenziteta otkaza i pouzdanosti na osnovu
empirijskih podataka

Kod odreivanje funkcija gustoe otkaza, intenziteta otkaza i pouzdanosti na osnovu empirijskih
podataka mogua su dva pristupa:
- odabrati jednu od statikih razdioba koja najvie odgovara datom sustavu (na osnovu
teorijskih postavki i iskustva),
- ili da se na osnovu datih podataka odredi tzv. empirijska funkcija gustoe razdiobe f
e
(t).

U prvom pristupu usvojena razdioba za podatke upuuje da e vaiti i odgovarajua funkcija
intenziteta otkaza i funkcija pouzdanosti. To je najbolja metoda koju je potrebno koristiti kad je god
mogue. Svakako se moe izvriti provjera da li se prikupljeni podaci ravnaju sa usvojenom razdiobom
i eventualno odabrati prikladniju razdiobu, imajui u vidu da podaci prikupljeni za prethodni period,
dok se analiza i predvianje obavlja za naredni period, odnosno do kraja koritenja sustava. Dalje
prikupljanje podataka moe posluiti za nove korekcije parametara usvojene razdiobe ili korekcije
usvojenih parametara.

Empirijska funkcija gustoe otkaza odreuje se razmatrajui n sustava (elemenata) i mjerenja
(utvrivanja broja otkaza) u vremenskim intervalima duine t imajui u vidu da polazei od t = 0 u
bilo kom trenutku vremena t ima n(t) ispravnih sustava ili elemenata (koji nisu otkazali).
Odgovarajue funkcije i gustoe i intenziteta otkaza odreuju se jednadbama:
( )
( )
e
N t
f t
n t

=

Jednadba 70
[ ]
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
e
e
e
N t
f t N t N t
n t
t
n N t
R t n N t t n t t
n

= = = =

Jednadba 71
gdje je:
n - ukupan broj promatranih sustava (elemenata) u trenutku t=0,
t -vremenski interval u kojem analiziramo promjenu pouzdanosti,
N( ) t - ukupan broj sustava (elemenata) u otkazu u promatranom vremenskom intervalu,
( ) n t - ispravan broj sustava (elemenata) do trenutka t, odnosno na kraju intervala t .

Empirijska funkcija pouzdanosti R
e
(t) i funkcija nepouzdanosti F
e
(t) sustava odreene su
jednadbama:
( ) ( ) ( )
( ) 1
e
n N t N t n t
R t
n n n

= = = Jednadba 72

( )
( )
e
N t
F t
n
= Jednadba 73
gdje je:
n - ukupan broj promatranih sustava (elemenata) u trenutku t=0,

79
N(t)- ukupan broj sustava (elemenata) u otkazu, do trenutka t,
( ) n t - ispravan broj sustava (elemenata) do trenutka t.

Za praktinu analizu znaajno je da f
e
(t) predstavlja mjeru sveukupne brzine dogaanja otkaza,
dok je
e
(t) mjera trenutne brzine dogaanja otkaza. Izbor vremenskih intervala t nije strogo
specificiran i zavisi od konkretnog problema. U opem sluaju, intervali mogu biti nejednake duine
(kada je mali broj otkaza) ili jednake duine (za vei broj otkaza). Optimalan broj jednakih intervala k
moe se odrediti na osnovu broja otkaza N(t) primjenom jednadbe:
1 3, 3 log k n = + Jednadba 74
irina intervala t odreuje se prema:
max min
1 3, 3 log
t t
t
n

=
+
Jednadba 75
gdje je:
max
t - vrijeme pojave posljednjeg otkaza sustava (elementa),
min
t - vrijeme pojave prvog otkaza sustava (elementa),
n - broj promatranih sustava (elementa ) u trenutku t=0.

Metode odreivanja razdiobe za odreeni skup podataka

Kada u praksi dobijemo uzorak sluajne varijable X potrebno je utvrditi najbolji model za tu
veliinu. U opem sluaju ako su x
1
, x
2
, ....., x
n
, nezavisne vrijednosti sluajne varijable X koja pripada
nepoznatoj funkciji razdiobe F(x), moe se napisati slijedea hipoteza:
0 0
: ( ) ( ) H F x F x = Jednadba 76
gdje je
0
( ) F x neka odreena funkcija razdiobe koja moe biti diskontinuirana ili kontinuirana.
Hipoteza data (7.1) oznaava problem odreivanja razdiobe za dati skup podataka.

Jednostavnije reeno odreivanje zakona razdiobe predstavlja utvrivanje suglasnosti empirijskih
zakona razdiobe sa pretpostavljenim teorijskim zakonom.

Metode za testiranje hipoteze mogu biti grafike ili analitike.

Grafike metode

Grafike metode su veoma jednostavne i esto koritene u praksi, ali im je nedostatak jer su
subjektivne poto se zasnivaju na vizualnom ispitivanju podataka bez ikakvih statistikih
izraunavanja.

Ova metoda moe se primijeniti u sluaju odreivanja funkcije razdiobe kada se radi o
jednoparametarskim i dvoparametarskim zakonima razdiobe sluaju vieparametarske razdiobe sa N
parametara (N > 2), svodi se na sluaj dvoparametarske razdiobe.

Kod grafike metode podaci se ucrtavaju na specijalni papir vjerojatnosti koji se mora konstruirati
za razdiobu koju smatramo dobrim modelom za date podatke. Ukoliko ucrtane toke dobro
aproksimiraju pravcem, pretpostavljeni model je dobar. Koristei ovu metodu pored ocjene valjanosti
modela mogu se procijeniti i parametri razdiobe.

80

U ovom dijelu seminarskog rada opisati emo postupak za papir vjerojatnosti za eksponencijalnu i
Weibull-ovu razdiobu.

Papir vjerojatnosti za eksponencijalnu razdiobu

Prilikom ucrtavanja podataka na papir vjerojatnosti za eksponencijalnu razdiobu treba potovati
slijedei redoslijed:
- Pripremiti papir vjerojatnosti za eksponencijalnu razdiobu Slika 30. Papir vjerojatnosti za
eksponencijalnu razdiobu. Na ovom papiru ordinata je funkcija R(t), dok je na apcisi linearna
aritmetika skala.
- Poredati podatke u rastuem nizu to znai ako su t
1
, t
2
, ....., t
n
, prvobitno neureene
vrijednosti podataka, tada e ureene vrijednosti biti t
(1)
, t
(2)
, ....., t
(n)
, gdje je t
(1 )

t
(2)
..... t
(n)
.
- Ucrtati na papiru vjerojatnosti toke A
i
sa koordinatama [R(t), t]. Broj toaka A
i
je jednak
broju uzorka n ili broju intervala.
- Povui pravac C
p
kroz ovako dobivene toke bili odoka ili metodom najmanjih kvadrata.

Ukoliko vei broj ucrtanih toaka A
i
aproksimiraju pravac C
p
uz zanemarivanje prvih i posljednjih
5-10%, izabran je odgovarajui model. Parametar eksponencijalne razdiobe dobije se na nain da se
na ordinati za vrijednost R(t)=1-0,632=0,368 povue pravac do sjecita s pravcem C
p
. U presjeku ovih
pravaca dobije se toka D, Slika 30. Papir vjerojatnosti za eksponencijalnu razdiobu iz koje se povlai
pravac do presjeka s apcisom t. Dobivena vrijednost na apcisi t predstavlja u ovom sluaju srednje
vrijeme u radu T
SR
, a kako je za eksponencijalnu razdiobu oekivano vrijeme bezotkaznog rada je
jednako recipronoj vrijednosti intenziteta otkaza, odnosno:
1
SR
T

=

Jednadba 77
slijedi da je
1
SR
T
=

Jednadba 78


81
100%
t
R
(
t
)
=
1
-
F
(
x
i
)
1-0,632
D
TSR=1/
C
p

Slika 30. Papir vjerojatnosti za eksponencijalnu razdiobu

Papir vjerojatnosti za Weibull-ovu razdiobu

Funkcija kumulativne razdiobe odreena je jednadbom:
( ) 1
t
F t e

| |

|
\
= Jednadba 79
gdje je:
- t- vrijeme otkaza,
- - parametar poloaja,
- - parametar oblika,
- - parametar razmjere

Sreivanjem ove jednadbe dobije se:
1 ( )
t
e F t

| |

|
\
= Jednadba 80
Logaritmiranjem lijeve i desne strane dobije se:

82
[ ]
ln 1 ( )
t
F t

| |
=
|
\
Jednadba 81
Ponovnim logaritmiranjem dobije se slijedea jednadba:
[ ] { }
ln ln 1 ( ) ln( ) ln F t t = Jednadba 82
Uvoenjem supstitucije:
[ ] { }
ln ln 1 ( ) F t y =

Jednadba 83
ln( ) t x =

Jednadba 84
ln c =

Jednadba 85
jednadba 82 moe se napisati u obliku:
y x c = + Jednadba 86

Iz Slika 31. Papir vjerojatnosti za Weibull-ovu razdiobu, te gornjih jednadbi vidljivo je da se
koritenjem ln-skale na apcisi i ln-ln skale na ordinati moe direktno ucrtati F(t) kao linearna funkcija
t . Na papiru vjerojatnosti za Weibull-ovu razdiobu vrijednosti za y i x su ve uzete u obzir, pa ih
ne treba raunati.

Postupak za dobivanje pravca i procjenu parametara je sloenija nego u sluaju ostalih razdioba.
Prilikom ucrtavanja podataka na papir vjerojatnosti za Weibull-ovu razdiobu treba poredati podatke
u rastuem nizu. Na papiru vjerojatnosti ucrtavaju se toke A
i
sa koordinatama [F(t), t]. Broj toaka A
i

je jednak broju uzorka (promatranih elemenata) n ili broju intervala. U sluaju n 20 kumulativna
funkcija F(t) odreuje se preko medijalnog ranga MR priblinim jednadbom:
F(t) = MR =
4 , 0
3 , 0 ) (
+

n
t j
Jednadba 87
gdje je:
j(t)- redni broj otkaza do trenutka t, bilo da se otkazi elemenata uzorka promatraju
pojedinano ili intervalno,
n - veliina uzorka.

Na papiru vjerojatnosti ucrtavaju se toke A
i
sa koordinatama A
i
[MR, t]. Broj toaka A
i
je jednak
broju uzorka n ili broju intervala. Kroz ovako dobivene toke povlai se pravac C
p
. Ukoliko vei broj
ucrtanih toaka A
i
aproksimiraju pravac C
p
uz zanemarivanje prvih i posljednjih 5-10%, izabran je
odgovarajui model.

83

Slika 31. Papir vjerojatnosti za Weibull-ovu razdiobu

Parametar razmjere se oitava na apcisi, a dobije se povlaenjem normale na apcisu Slika 30.
Papir vjerojatnosti za eksponencijalnu razdiobu iz sjecita pravca C
p
i vrijednosti F(t)=63,2% to se za
= t - dobije iz jednadbe 79. Vrijednost na apcisi koja odgovara ovom sjecitu predstavlja .
Parametar oblika odnosno nagib pravca C
p
dobije se tako da se povue paralelna linija s pravcem C
p
na polukrunu skalu na papiru vjerojatnosti za Weibull-ovu razdiobu.

Analitike metode

Klasine metode koje se koriste u teoriji pouzdanosti za ocjenu polazne hipoteze koja oznaava
problem odreivanja razdiobe za dati skup podataka su:
- metoda Kolomgorov-Smirnov,
-
2
test.


84
Postoje jo mnoge druge metode od kojih se neke mogu primjeniti na bilo koju razdiobu, dok su
druge primljenjive samo na odreenu razdiobu. Zajednika karakteristika tih metoda jest da svaka
metoda ima neka ogranienja u smislu zadovoljenja odreenih uvjeta za njihovu primjenu.

Metoda Kolomgorov-Smirnov

Metoda Kolomgorov-Smirnov je veoma poznata i esto koritena u inenjerskoj praksi. Ovom
metodom ispitujemo hipotezu da je sluajni uzorak iz osnovnog skupa sa specificiranom funkcijom
kontinuirane kumulativne razdiobe. Metoda se zasniva na statistici:
max
max
( ) ( )
( ) ( )
e t
e t
D R t R t
D F t F t
=
=
Jednadba 88
gdje je:
- ( )
e
R t - empirijska funkcija pouzdanosti uzorka veliine n,
- ( )
t
R t - funkcija pouzdanosti izraunata na osnovu pretpostavljenog
- teoretskog zakona razdiobe,
- ( )
e
F t - empirijska funkcija nepouzdanosti ili kumulativna funkcija razdiobe uzorka
- veliine n,
- ( )
t
F t - funkcija nepouzdanosti izraunata na osnovu pretpostavljenog teoretskog
- zakona razdiobe ili kontinuirana teoretska kumulativna funkcija razdiobe,
-
max
D - maksimalno odstupanje empirijske i teoretske funkcije pouzdanosti.

Hipoteza da je uzorak iz specificiranog osnovnog skupa odbija se ako je:
max
D C > Jednadba 89
gdje je C vrijednost iz standardne tablice za metodu Kolmogorov-Smirnov Slika 32. Standardna
tablice za metodu Kolmogorov-Smirnov u zavisnosti od razine znaajnosti i
veliine uzorka n.(slika 7.3.) u zavisnosti od razine znaajnosti i veliine uzorka n.


2
test

Ovim testom testiramo hipoteze da distribucija ima odreeni oblik neke teorijske razdiobe . Test
veliina je vrijednost empirijskog
2
, odnosno izraunavanje:
, 1
2
2 2
1
n r
k
i ti
i ti
f f
f

=

= >

Jednadba 90
gdje je:
f
i
- empirijska frekvencija iz distribucije uzorka;
f
ti
- teoretska frekvencija koje se izraunavaju pod pretpostavkom da razdioba ima
oblik teorijske distribucije.

Izraunata empirijska vrijednost
2
0
usporeuje se s kritinom vrijednou
2
iz tablica na
odreenom nivou signifikantnosti testa i uz odreeni broj stupnjeva slobode k, odnosno:
2
( ) P
2
0
> Jednadba 91

85
Ukoliko empirijska vrijednost ne prijee vrijednost iz tablica prihvaamo hipotezu da empirijska
razdioba ima pretpostavljeni oblik. Ukoliko je empirijska vrijednost
2
vea od kritine vrijednosti
prihvaamo alternativnu hipotezu da distribucija nema pretpostavljeni oblik.

Slika 32. Standardna tablice za metodu Kolmogorov-Smirnov u zavisnosti od razine znaajnosti i veliine uzorka n.

U teoriji pouzdanosti test veliina je izraunavanje statistike:
, 1
2
2 2
1
( ) ( )
( )
n r
k
e t
i t
F t F t
F t

=

Jednadba 92
gdje je:
( )
e
F t - empirijska funkcija nepouzdanosti ili kumulativna funkcija razdiobe uzorka
veliine n,
( )
t
F t - funkcija nepouzdanosti izraunata na osnovu pretpostavljenog teoretskog
zakona razdiobe ili kontinuirana teoretska kumulativna funkcija razdiobe,

, 1
2
n r
kritina vrijednost
2
iz tablica na odreenom nivou signifikantnosti testa
i uz odreeni broj stupnjeva slobode k

Broj stupnjeva slobode je jednak k = n - r- 1 gdje je r broj nepoznatih parametara prilagoene
razdiobe, n broj uzorka ili razreda.

Metode odreivanja pouzdanosti sustava

Analiza pouzdanosti odreenog sustava zahtijeva njegovo rastavljanje na funkcionalne cjeline
koje mogu predstavljati podsustave, ureaje, blokove, elemente i slino. Termin sustav koristi se za

86
oznaavanje bilo koje razmatrane funkcionalne cjeline, a naziv element za bilo koji sastavni dio
sustava. Pouzdanost elemenata i sustava moe biti konstantna u vremenu, to su tzv. vremenski
nezavisni sustavi (VnS). Ukoliko se pouzdanost mijenja u vremenu, odnosno zavisi od vremena
funkcioniranja elemenata i sustava, nastaju vremenski zavisni sustavi (VzS). Ukoliko se posebno ne
naglaava zavisnost od vremena podrazumijevaju se vremenski nezavisni sustav sa dva stanja za
elemente (u radu, u otkazu) i sa meusobno nezavisnim otkazima elemenata (otkaz jednog nema
utjecaja na ostale).

Rastavljanjem sustava na elemente (sastavne dijelove) u cilju analize pouzdanosti, odnosno
vjerojatnosti njegovog uspjenog funkcioniranja, dobiju se tzv. blok dijagrami pouzdanosti koji se
mogu razlikovati od mehanike konfiguracije sustava. Vidi se da je mogua serijska konfiguracija
elemenata sustava, paralelna konfiguracija i razne njihove kombinacije, ali i sloeni sluajevi bez
dijelova sa navedenim konfiguracijama.

Odreivanje pouzdanosti vremenski nezavisnih sustava

Elementarne konfiguracije elemenata sustava mogu biti:
- Pouzdanost serijske konfiguracije elemenata,
- Pouzdanost paralelne konfiguracije elemenata,
- Pouzdanost kombiniranih konfiguracija elemenata:
o Serijsko-paralelna konfiguracija,
o Paralelno-serijska konfiguracija

Pouzdanost serijske konfiguracije elemenata

Serijska (ili serijske) konfiguracija elemenata Slika 33. Blok dijagram za serijsku konfiguraciju
elemenata veoma esto se javlja u analizi pouzdanosti.

1 2 n

Slika 33. Blok dijagram za serijsku konfiguraciju elemenata

Svaki element prikazan na Slika 33. Blok dijagram za serijsku konfiguraciju elemenata, mora
uspjeno funkcionirati da bi sustav koji se sastoji od n elemenata uspjeno funkcionirao, pri emu
element ima dva stanja: ispravan (funkcionira, u radu) ili neispravan (ne funkcionira, u otkazu). Kada
postoji i novi uvjet o zavisnosti otkaza elemenata, da bilo koji element radi samo ako rade svi
prethodni (npr., poveana temperatura elementa 1 i 2 prenosi se na element 3 i poveava njegovu
vjerojatnost otkaza), pouzdanost sustava ili vjerojatnost pouzdanosti se odreuje prema Slika 33. Blok
dijagram za serijsku konfiguraciju elemenata, odnosno Slika 34. Blok dijagram za paralelnu
konfiguraciju, gdje
i
A oznaava dogaaj ispravnosti i-tog elementa. U sluaju nezavisnih otkaza
slijedi:
1 2 3
( .... )
n
R P A A x A = (8.1.)Jednadba 93
1 2 1 3 1 2 1 2 1
( ) ( / ) ( / )... ( / ... )
n n
R P A P A A P A A A P A A A A

= (8.2)Jednadba 94
gdje je:
o R - pouzdanost sustava ili vjerojatnost pouzdanosti sustava;
o Ai - oznaka ispravnosti i-tog elementa, i = 1, 2, ..., n;

87
o P(A
i
) - pouzdanost i-tog elementa, i = 1, 2, ..., n;
o
1 2 1
( / ... )
n n
P A A A A

- vjerojatnost ispravnosti i-tog elementa pod uvjetom da
su ispravni svi prethodni elementi, i = 2, 3, ..., n;

U jednabi 94 postoje uvjetne vjerojatnosti, jer nismo uveli nezavisnost izmeu elemenata.

Uvjetna vjerojatnost mora se koristiti uvjek kada rad jednog elementa ima utjecaja na rad drugog
elementa. Ukoliko elementi ne utjeu jedni na druge onda su otkazi nezavisni pa iz jednadbe 94
slijedi:
1 2
1
( ) ( ) ... ( ) ( )
n
n i
i
R P A P A P A P A
=
= =

Jednadba 95
Ukoliko su uz to i dogaaji identini s istom vjerovatnou uspjenog funkcioniranja pojedinog
elementa tj. P(x
i
)=p za svaki i = 1, 2, ..., n, pouzdanost sustava ima oblik
n
R p = Jednadba 96
Pouzdanost sustava sa serijskim elementima moe se odrediti i putem vjerojatnosti otkaza
elemenata. Sustav e otkazati ako otkae bilo koji element, te je pouzdanost sustava:
1 2 3
1 ( ... ) 1
n
R P A A A A Q = = Jednadba 97
gdje je:

Q
- nepouzdanost sustava

i
A - oznaka neispravnosti i-tog elementa

Pouzdanost sustava u sluaju serijske konfiguracije opada sa poveanjem broja elemenata u
sustavu, a njena vrijednost je uvjek manja ili jednaka najnioj vrijednosti pouzdanosti odreenog
elementa.

Pouzdanost paralelne konfiguracije elemenata

Paralelna konfiguracija elemenata sustava pojavljuje se u dva sluaja:
- kao posljedica strukture promatranog sustava,
- kao rezultat konstrukcijskog rjeenja kada se u cilju poveanja pouzdanosti ugrauju rezervni
elementi koji ili stalno rade u sustavu ili se ukljuuju kada neki od elemenata otkae.
Blok dijagram pouzdanosti kod paralelne konfiguracije elementa prikazan je na Slika 34. Blok
dijagram za paralelnu konfiguraciju.

1
2
3
n

Slika 34. Blok dijagram za paralelnu konfiguraciju

88

Razmatrajui sluaj kada je paralelna konfiguracija rezultat strukture samog sustava, sa daljom
pretpostavkom da svi elementi poinju sa radom kada i sustav, definira se da sustav sa paralelnom
konfiguracijom funkcionira ako je u radu bilo koji element. Kada su elementi sa zavisnim otkazima
pouzdanost e biti jednaka vjerojatnosti unije svih dogaaja A
1
, A
2
, ..... A
n
, i odreena je jednadbom:
1 2
( ...... )
n
R P A A A = Jednadba 98
Jednostavnija formula dobije se ako se razmatraju vjerojatnosti otkaza sustava tj. nepouzdanost
sustava. Sustav e otkazati ako u njemu otkau svi elementi, te se pouzdanost dobije kad od 1
oduzmemo nepouzdanost tj.:
1 2 3
1 2 1 3 1 2 1 2 1
1 1 ( ... )
1 ( ) ( / ) ( / ) ... ( / .... )
n
n n
R Q P A A A A
P A P A A P A A A P A A A A

= = =
=
Jednadba 99
Ukoliko su dogaaji meusobno nezavisni iz (8.7) slijedi:
1 2
1
1 1 ( ) ( ) ... ( ) 1 ( )
n
n i
i
R Q P A P A P A P A
=
= = =

Jednadba 100
U sluaju da su svi elementi identini pri emu je pouzdanost svakog od njih p, slijedi:
1 (1 )
n
R p = Jednadba 101
U praksi su, za razliku od prikazane tzv. aktivne paralelne konfiguracije, mnogo ei su sustavi sa
takozvanom pasivnom paralelnom konfiguracijom. Pasivna paralena konfiguracija je konfiguracija
elemenata od kojih neki ne moraju poeti raditi istovremeno kada i sustav (takvi elementi su u rezervi
), kao i konfiguracije za koje se zahtijeva da je ispravno vie od jednog elementa (djelomina paralelna
konfiguracija). Realni i sloeniji sustavi imaju sloenije kombinacije na bazi serijske i paralelne
konfiguracije elemenata.

Pouzdanost kombiniranih konfiguracija elemenata

Mnogim sustavima moe se razmatrati pouzdanost rastavljanjem na jednostavnije cijeline koje
imaju ili samo serijsku ili samo paralelnu kombinaciju, a u okviru svake od njih postoji ona suprotna
konfiguracija. Time se definira odgovarajua kombinirana konfiguracija (moe biti simetrina ili
nesimetrina ), to se moe ponoviti vie puta po nivou rastavljanja (npr. sustav se dijeli na
podsustave , podsustav na blokove , blokovi na elemente ) i u okviru iste razine.

Serijsko -paralelna konfiguracija elemenata

U sustavu je serijski vezano n grupa koje se sastoje od jednakog broja m paraleno vezanih
elemenata Slika 35. Blok dijagram za serijsko-paralelnu konfiguraciju. Sa pretpostavkom da su svi
otkazi nezavisni i odreuje se pouzdanost j-te grupe po analogiji s jednadbom 100 za paralelnu
konfiguraciju:
1 2
1
1 ( ) ( ) ... ( ) 1 ( )
m
j j j mj ij
i
R P A P A P A P A
=
= =

(8.10)Jednadba 102
gdje je :

ij
A - dogaaj da je i-ti element u j-toj grupi neispravan,

j
R -pouzdanost j-te grupe (j = 1, ..., n) sa elmentima i = 1, ..., m,
( )
ij
P A -nepouzdanost i-tog elementa u j-toj grupi, za svaki par (i,j).

89



Slika 35. Blok dijagram za serijsko-paralelnu konfiguraciju

Pouzdanost sustava prikazanog na Slika 35. Blok dijagram za serijsko-paralelnu konfiguraciju.,
primjenom jednadbe 95 uvaavajui jednadbu 102 dobije se kao:
1 2
1 1 1
... 1 ( )
n n m
n j ij
j j m
R R R R R P A
= = =
(
= = =
(


Jednadba 103
Ukoliko su svi elementi indentini, a vjerojatnost uspjenog rada svakog od njih p, iz (8.11) dobije
se:
1
1 (1 ) 1 (1 )
n
n
m m
j
R p p
=
( ( = =

Jednadba 104
Za serijsko-paralelnu konfiguraciju, gdje su svi elementi vezani paralelno, a grupe serijski, najprije
se izrauna pouzdanost svake grupe, pa se mnoenjem tih vrijednosti dobije pouzdanost sustava.

Paralelno-serijska konfiguracija

Sustav s paralelno-serijskom konfiguracijom elemenata Slika 36. Blok dijagram pouzdanosti za
paralelno-serijski konfiguraciju, ine m redova ili pravaca (paralelno postavljena), a svaki ima po n
elemenata (serijski vezana). Po analogiji sa jednadbom 95, slijedi pouzdanost svakog reda (i-tog
pravca) R
i
:
1 2
1
( ) ( )... ( ) ( )
n
i i i in ij
j
R P A P A P A P A
=
= =

Jednadba 105
gdje je:
i - broj pravaca, i=1, 2, .....,m,
j- broj elemenata na svakom pravcu, j=1, 2, ....., n,
ij
A - dogaaj da je j-ti element na i-tom pravcu funkcionirao ispravno.

Slika 36. Blok dijagram pouzdanosti za paralelno-serijski konfiguraciju

90

Pouzdanost sustava primjenom jednadbe 100, slijedi:
1 2
1 1 1
1 (1 ) (1 ) ... (1 ) 1 (1 ) 1 ( )
m m n
m i ij
i i j
R R R R R P A
= = =
(
= = =
(


Jednadba 106
Ukoliko su svi elementi identini s vjerojatnou uspjenog reda p, tada je pouzdanost sustava:
1
1 (1 ) 1 (1 )
m
m
m n
i
R p p
=
( = =

Jednadba 107
Za paralelno-serijsku konfiguraciju najprije se odredi vrijednost pouzdanosti svakog pravca, pa se
onda za odreivanje pouzdanosti sustava primjenjuje pravilo za paralelnu konfiguraciju. Postupak
raunanja pouzdanostu je indentina kao i u sluaju jednakog broja elemenata.

Pouzdanost u sluaju modela k od n paralelnih veza

Kod sustava kod kojih je mogue izvriti odreene zadatke i sa smanjenim performansama
sustava, kao to je naprimjer ispravnost 7 od 8 svijeica na osmocilindrinom motoru ili 2 od 3 motora
na brodu, zadatak e se uspjeno izvriti (sa definiranim kriterijima), ako od n elemenata sustava
ispravno radi najmanje k (k<n) elemenata i vie. Ovakva konfiguracija elemenata ija je shema
prikazana na Slika 37. Blok dijagram djelomino paralelne konfiguracija elemenata, moe se smatrati
djelomino paralelena konfiguracija. Ukoliko sa A
i
oznaimo dogaaj koji da je i-ti elemenat ispravan,
a sa
i
A dogaaj koji oznaava da je i-ti element neispravan tada ( )
i i
A A + prestavlja skup svih
moguih stanja tog elementa. Na primjer ako se sustav satoji od tri elementa (npr. tri motora) A
1
, A
2
i
A
3
tada sva mogua stanja tog sustava moemo raunanjem slijedeeg produkta:

1 1 2 2 3 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 3 1 2 3 2
( )( )( ) A A A A A A AA A AA A A A A AA A A A A AA A AA A AA A + + + = + + + + + + +
Jednadba 108

Slika 37. Blok dijagram djelomino paralelne konfiguracija elemenata

Svaki lan na desnoj strani jednadbe 108 je odreena kombinacija stanja elemenata. Na primjer
1 2 3
A A A oznaava da su elementi A
1
i A
2
ispravni, a element A
3
neispravan, itd. Stanje koje osigurava
funkcioniranje sustava odreuje se iz blok dijagrama. Ukoliko su elementi ) A
1
, A
2
i A
3
u paralelnoj vezi
tada sva stanja osim
1 2 3
A A A predstavlja uspjeno funkcioniranje sustava. Za sluaj serijske veze tada
e stanje
1 2 3
A A A oznaavati uspjeno funkcioniranje sustava.


91
Ako je za uspjean manevar broda potrebno da je ispravno najmanje dva motora od tri, tada e
sustav ispravno funkcionirati ako se nalazi u jednom od stanja
1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3
, , A A A A A A A A A i A A A .
Pouzdanost sustava biti e jednaka zbroju vjerojatnosti svih stanja koja osiguravaju uspjeno
funkcioniranje sustava., tj.:
1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3
( ) ( ) ( ) ( ) R P A A A P A A A P A A A P A A A = + + + Jednadba 109
Za nezavisne otkaze slijedi:
1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) R P A P A P A P A P A P A P A P A P A P A P A P A = + + + Jednadba 110
Analogno bi dobili pouzdanost sustava koji ima k elemenata za uspjeno funkcioniranje sustava.
U sluaju da su svi elementi u sustavu jednaki, a otkazi nezavisni, proraun se pojednostavnjuje. U
sluaju broda gdje su motori A
1
, A
2
i A
3
jednaki. a otkazi nezavisni, tada jednadba 110 ima oblik:
2 3 2 3
3 (1 ) 3 2 R p p p p p = + = Jednadba 111
Funkcija pouzdanosti za sustave ove vrste moe se odrediti i preko binomne razdiobe:
( ) ( ) ( )
!
( ) 1 1
!( )!
n n
n x n x
x x
x k x k
n
n
R t P X k p p p p
x x n x

= =
| |
= = =
|

\

Jednadba 112
gdje je:
x- broj ispravnih od n jednakih elemenata,
k- zahtijevani broj ispravnih elemenata,
p- vjerojatnost ispravnosti elementa.

Kada su tri motora jednaka u paralelnoj vezi, pri emu za uspjeno funkcioniranje sustava su
potrebna ispravna najmanje dva motora, pouzdanost se dobiva direktno iz jednadbe 98.
( ) ( ) ( ) ( )
3
3 1 0
2 1
2
2 3 2 3
3
3! 3!
( ) 1 1 1
2!1! 3!0!
3 (1 ) 3 2
x
x
x
R t P X p p p p p p
x
p p p p p

=
| |
= 2 = = +
|
\
= + =

Jednadba 113

Dakle kod predvianja pouzdanosti ovih sustava potrebno je odrediti sva mogua stanja sustava,
kao proizvod stanja svih elemenata sustava i zatim odrediti vjerojatnosti stanja koja osiguravaju
uspjeno izvrenje zadatka (najmanje k ispravnih elemenata), te izraunati odgovarajuu vjerojatnost
za sustav. U sloenim sluajevima esto je jednostavnije koristiti vjerojatnost stanja otkaza sustava i
razlika od 1 predstavlja vjerojatnost pouzdanosti sustava.

Efektivnost (uinkovitost) tehnikog sustava

Efektivnost sustava je iri pojam od pojma pouzdanosti sustava i predstavlja sposobnost sustava
da izvri funkciju za koju je namijenjen, ukljuujui frekvenciju sa kojom se dogaaju otkazi, potekoe
koje se javljaju tijekom popravaka i odravanja, kao i podobnost sustava da obavi funkciju kada radi u
skladu sa konstrukcijskim karakteristikama.

Ope prihvaeni pokazatelji efektivnosti sustava su: pouzdanost, raspoloivost i funkcionalna
pogodnost Zbog toga, kada se govori o pouzdanosti, nuno je razmatrati i efektivnost sustava, kako bi
se sagledala uloga pouzdanosti u konceptu efektivnosti.


92
Funkcija kriterija

Tehniki sustav je skup elemenata ili podsustava koji u sinergijskoj aktivnosti ostvaruju radnu
aktivnost, odnosno funkciju Slika 38.. Funkcija tehnikog sustava za koju je sustav namijenjen.
Funkcija sustava odreena je parametrima i kriterijima pod kojim parametre smatramo prihvatljivim.


Slika 38.. Funkcija tehnikog sustava

Parametre funkcije i kriterije prihvatljivosti zajedniki nazivamo funkcija kriterija Slika 39. Funkcija
kriterija i ona predstavlja temeljno mjerilo za procjenu radnog stanja sustava, te mjerilo za ocjenu
efektivnosti kroz odreivanje radnog resursa sustava.



Slika 39. Funkcija kriterija

Analiziramo li efektivnost tehnikog sustava kroz faze ostvarenja funkcije za koju je sustav
namijenjen, ukupnu efektivnost moemo podijeliti na:
- sigurnost(vjerojatnost) poetka funkcije sustava, dostizanje izlaznih veliina u podruje
doputenih odstupanja prema definiranoj funkciji kriterija,

93
- pouzdanost zadravanja funkcije u podruju definiranom fukcijom kriterija u projektiranom
vremenskom periodu,
- i sposobnost prilagoavanja sustava promjenama uvjeta okoline.

Drugim rijeima efektivnost sustava moemo podijeliti na:
- raspoloivost koja predstavlja vjerojatnost da sustav zapone funkciju unutar podruja
funkcije kriterija,
- pouzdanost koja predstavlja vjerojatnost odravanja funkcije sustava u granicama funkcije
kriterija u odreenom vremenskom periodu,
- funkcionalnu prilagodljivost, odnosno sposobnost sustava na prilagodbu promjeni
optereenja, kapaciteta i sl., prouzroeno promjeni vanjskih uvjeta.


Matematiki model efektivnosti sustava

Prema temeljnoj podjeli efektivnosti sustava na raspoloivost, pouzdanost i prilagodljivost
temeljna relacija za odreivanje efektivnosti tehnikog sustava je:
( ) ( )
s s s
E A t R t FP = Jednadba 114
gdje je:
-
s
E - efektivnost sustava kao funkcija vremena rada sustava i izraena kao vjerojatnost,
- ( )
s
A t - raspoloivost sustava kao funkcija vremena i izraena kao vjerojatnost,
- ( )
s
R t - pouzdanost sustava kao funkcija vremena i izraena kao vjerojatnost,
- FP- funkcionalna prilagodljivost koja nije ovisna o vremenu nego o konstrukciji i
konfiguraciji sustava, iskoritenosti resursa pojedinih komponenti (otpornost na vibracije,
poviena temperatura, udarce, ubrzanja, vlagu i slino).

Efektivnost sustava izraena kao vjerojatnost uspjenog poetka pogona, odravanje funkcije u
okvirima definiranim funkcijom kriterija, te prilagoavanje promjeni vanjskih radnih uvjeta kree se u
granicama:
0 1
s
E Jednadba 115
Komponenete raspoloivost A
s
(t) i pouzdanost R
s
(t) su funkcije vremena (t), a vrijednosti im se
kreu u granicama 0,0-1,0, te je stoga i ukupna efektivnost takoer ograniena na isti interval. Kod
uobiajenih prorauna efektivnosti, vrijednost FP uzimamo jednaku jedinici. Tijekom razvoja sustava
vrijednost funkcionalne prilagodljivosti analiziramo u granicama:
0 1 FP Jednadba 116

Pokazatelji efektivnosti tehnikog sustava

Na osnovu definicije efektivnosti sustava, moe se uoiti da efektivnost zavisi od mnogobrojnih
faktora i obuhvaa razliite pokazatelje i vremenske kategorije. Tako kada se govori o efektivnosti,
mogu se izdvojiti pojedini sustavi kod kojih postoji jasna razlika u odnosu na ostale sustave. Primjer
takvih sustava su sustavi za jednokratan rad. Kod njih, za razliku od drugih sustava, vrijeme nije od
primarnog znaaja i nije dozvoljena mogunost popravaka, s obzirom da se oekuje da obave
zadatak, kada se to od njih zahtijeva, pod specificiranim uvjetima.


94
Postoje sustavi od kojih se zahtijeva rad u kontinuitetu. Samim tim, efektivnost sustava se
smanjuje ako sustav sam otkae ili ako se planski prekine njegov rad, odnosno ako je neophodno
odravanje. Odravanje sustava poveava efektivnost jedino ako se radi o sustavu koji se povremeno
koristi ili ako se od sustava u tom trenutku ne zahtijeva upotreba. Ponekad operativni zahtijevi
prelaze mogunost sustava. U tom sluaju efektivnost sustava je drastino smanjena.

Efektivnost sustava najbolje se moe sagledati kroz pokazatelje i vremenske kategorije, kao i kroz
njihov uzajamni odnos, koji je predstavljen na Slika 40. Parametri i vremenske kategorije efektivnosti
sustava. Da bi se razmotrio nain na koji se odreuju parametri efektivnosti sustava, potrebno je dati
njihove definicije.


Slika 40. Parametri i vremenske kategorije efektivnosti sustava

Pouzdanost zadatka je pokazatelj koji predstavlja vjerojatnost da sustav, kada se koristi u svrhe
za koje je napravljen i pod predvienim uvjetima, funkcionira tijekom trajanja zadatka, pod uvjetom
da je bio ispravan na poetku zadatka.

Pogodnost odravanja je konstrukcijska karakteristika koja govori o pogodnostima kod popravka
sustava (pronalaenja i otklanjanja neispravnosti). To je vjerojatnost da e sustav koji je otkazao biti
vraen u operativno stanje tijekom specificiranog vremena zastoja, koje obuhvaa aktivno vrijeme

95
popravka, logistiko vrijeme i administrativno vrijeme. Bolja pogodnost rezultira kraim aktivnim
vremenom popravaka.

Popravljivost je osobina ureaja koja odreuje mogunost postizanja zahtijevanih vrijednosti
parametara po otklanjanju neispravnosti. Inae, popravljivost se definira na isti nain kao i pogodnost
odravanja. Razlika je u tome, to popravljivost uzima u obzir samo aktivno vrijeme popravka.

Podobnost servisiranja definira sa koliko lakoe sustav moe biti popravljen i predstavlja
konstrukcijsku karakteristiku sustava koja bitno utjee na popravljivost. Meutim, to su ipak dva
razliita pojma. Poto se popravljivost izraava preko vjerojatnosti, ukljuujui i odreene vremenske
kategorije, dok se podobnost servisiranja izraava kvalitativno, u smislu usporedbe dva ili vie
sustava.

Raspoloivost (gotovost)

Raspoloivost ili gotovost predstavlja vjerojatnost da sustav zapone funkciju unutar podruja
funkcije kriterija, odnosno pojednostavljeno vjerojatnost da sustav moe zapoeti s izvravanjem
misije u trenutku kada zatreba. imbenici raspoloivosti su svojstva sustava, okoline i odravanja i
ona se moe izraunati preko odgovarajueg odnosa vremena ispravnog stanja sustava i vremena
stanja sustava u otkazu.

Razlikujemo slijedee vrste gotovosti (raspoloivosti):
- Vlastita (inherentna),
- Dostina,
- Operativna

Vlastita raspoloivost

Vlastita raspoloivost ili unutranja gotovost sustava predstavlja vjerojatnost da sustav kada se
koristi pod odreenim uvjetima uspjeno izvrava zadatak u bilo kom trenutku vremena. Ova
raspoloivost je pokazatelj pouzdanosti i pogodnosti za korektivno odravanje (popravak) i
pretpostavlja idealnu potporu popravku jer se ne eka se na opremu, ljude, organizaciju i sl.
Definirana je razvojem i proizvodnjom tehnikog sustava Moe se ugovoriti s proizvoaem (on
ugrauje u proizvod pouzdanost i pogodnost za odravanje).

Vrijeme koje se razmatra kod vlastite raspoloivosti obuhvaa vrijeme koritenja i aktivno vrijeme
popravka. Iz toga slijedi da je:
k
i
k ak
t MTBF
A
t t MTBF MTTR
= =
+ +
Jednadba 117
gdje je:
k
t - vrijeme koritenja,
ak
t - aktivno vrijeme popravka,
MTBF - srednje vrijeme izmeu otkaza,
MTTR - srednje vrijeme korektivnog popravka

Na Slika 41. Vremenska slika stanja prikazana je vremenska slika stanja za vlastitu raspoloivost.

96

MTBF
MTTR
MTBF + MTTR
Vrijeme
Stanje
U radu
U otkazu
MTBF
MTTR
MTBF + MTTR
Vrijeme
Stanje
U radu
U otkazu

Slika 41. Vremenska slika stanja

Kad razdioba vremena rada do otkaza odgovara eksponencijalnom zakonu razdiobe, vlastita
raspoloivost moe se odrediti pomou jednadbe:
( ) t
i
A e

+
= +
+
Jednadba 118
gdje je:
1
MTTR
= -intezitet popravaka
1
MTBF
= - intezitet otkaza

Vlastita raspoloivost je vea ili jednaka operativnoj raspoloivosti sustava.

Dostina raspoloivost

Dostina raspoloivost uzima u obzir vrste odravanja koje se obavljaju na sustavu, tj. planirano
(preventivno) i neplanirano (korektivno) odravanje. Ova raspoloivost je pokazatelj pouzdanosti i
pogodnosti za preventivno i korektivno odravanje, Podrazumjeva idealnu potporu odravanju.
Definirana je razvojem i proizvodnjom, ali i drugim zahtjevima za preventivom. Moe se ugovoriti s
proizvoaem, uvaavajui zakonske i korisnike zahtjeve za preventivnim odravanjem. To je ujedno
granina, teoretski dostina vrijednost stvarne gotovosti tehnikog sustava.

Dostina rasploivost se odreuje pomou jednadbe:
a
MTBM
A
MTBM M
=
+
Jednadba 119

gdje je :
- MTBM - srednje vrijeme izmeu odravanja
- M - srednje vrijeme aktivnog odravanja (srednje preventivno i korektivno aktivno vrijeme
odravanja)

Za srednje vrijeme izmeu odravanja vrijedi jednadba:

1
p
MTBM
f
=
+
Jednadba 120

97
gdje je:
-
1
MTBF
= -intezitet otkaza,
-
1
p
p
f
T
= - frekvencija preventivnog odravanja, gdje je
p
T periodinost preventivnog
odravanja.

Srednje vrijeme aktivnog odravanja odreeno je jednadbom:
p
p
MTTR f MPT
M
f

+
=
+
Jednadba 121
gdje je:
- MTP- srednje aktivno vrijeme preventivnog odravanja,
- MTTR - srednje vrijeme korektivnog popravka.

Na Slika 42. Vremenska slika stanja za dostinu raspoloivost, prikazana je vremenska slika stanja
za dostinu raspoloivost.

U otkazu
MTBM
MTTR
MTBM + M
Vrijeme
Stanje
U radu
MPT
T
p
U otkazu
MTBM
MTTR
MTBM + M
Vrijeme
Stanje
U radu
MPT
T
p

Slika 42. Vremenska slika stanja za dostinu raspoloivost

Operativna raspoloivost (gotovost)

Operativna raspoloivost ili gotovost je pokazatelj efektivnosti, na osnovu kojeg se razmatra
spremnost sustava da izvri zadatak u datom trenutku vremena. Ona zapravo predstavlja vjerojatnost
sustava da pod odrenim uvjetim funkcionira, u bilo kojem trenutku. Nadalje, operativna gotovost je i
pokazatelj pouzdanosti, pogodnosti za odravanje i odravanja sustava. Definirana je razvojem i
proizvodnjom, ali najvie zastojima u odravanju.

Osnova za izraunavanje operativne gotovosti je ukupno vrijeme koje obuhvaa vrijeme
skladitenja, slobodno vrijeme, vrijeme koritenja i vrijeme zastoja. Prema tome moe se napisati da
je:
0
k nk
k nk z
t t MTBM
A
t t t MTBM MTD
+
= =
+ + +
Jednadba 122
gdje je:
k
t - vrijeme koritenja,
nk
t - vrijeme kada se sustav ne koristi, ali je spreman za upotrebu,
z
t - vrijeme zastoja,
MTD- srednje vrijeme zastoja (srednje vrijeme u otkazu),

98
MTBM - srednje vrijeme izmeu odravanja (srednje vrijeme izmeu prevntivnog i
korektivnog odravanja).

Za srednje vrijeme izmeu odravanja vrijedi slijedea jednadba:
1
1
p k
MTBM
MTBM MTBM
=
+

Jednadba 123
gdje je:
p
MTBM - srednje vrijeme izmeu preventivnih odravanja,
k
MTBM - srednje vrijeme izmeu korektivnog odravanja.

Srednje vrijeme zastoja odreeno je jednadbom:
c L A
MTD M T T T = + + + Jednadba 124
gdje je:
M - srednje vrijeme aktivnog odravanja,
c
T - srednje vrijeme ekanja na popravak,
L
T - srednje logistiko vrijeme (zastoji zbog nedostataka logistikih resursa tj. osoblja,
priuvnih dijelova, opreme za odravanje, itd.)
A
T - srednje administrativno vrijeme (zastoji zbog zapisnika,trebovanja itd.)

Na Slika 43. Vremenska slika stanja za operativnu raspoloivost, prikazana je vremenska slika
stanja za operativnu raspoloivost.


Slika 43. Vremenska slika stanja za operativnu raspoloivost

Vremenske kategorije efektivnosti sustava

Ukupno vrijeme ivota sustava ili njegovo vrijeme eksploatacije, koje se rauna poevi od
trenutka putanja sustava u rad pa sve do njegovog povlaenja iz upotrebe, moe se podijeliti na
raspoloivo vrijeme i neraspoloivo vrijeme. Ova podjela prikazana je na Slika 44. Principijelna podjela
ukupnog vremena.

99
vrijeme
Ukupno vrijeme

Slika 44. Principijelna podjela ukupnog vremena

Raspoloivo vrijeme je vrijeme u toku kojeg se sustav koristi ili je spreman za koritenje dok
neraspoloivo vrijeme obuhvaa vrijeme zastoja sustava. Sustav koji se promatra moe biti operativan
(kada je u ispravnom stanju) ili neoperativan (kada je u otkazu i kada obuhvaa administrativno
vrijeme, logistitiko vrijeme i aktivno vrijeme popravka). Od sustava se moe zahtijevati da se koristi
ili da se ne koristi. Vrijeme koje sustav provodi u pasivnom stanju, odnosno kada se ne zahtijeva
njegova upotreba, obuhvaa vrijeme skladitenja i slobodno vrijeme.

Vrijeme koritenja predstavlja vrijeme tijekom kojeg sustav funkcionira na zadovoljavajui nain.
Ovo vrijeme je osnova za izraunavanje pouzdanosti.

Vrijeme zastoja predstavlja period vremena u kojem je sustav neoperativan. Ovo vrijeme
obuhvaa aktivno vrijeme popravka, logistiko vrijeme i administrativno vrijeme.

Aktivno vrijeme popravka je vremenski interval tijekom kojeg se provode aktivnosti u svezi sa
popravkom sustava: vrijeme za pripremu, vrijeme za dijagnozu otkaza, vrijeme za otklanjanje otkaza i
vrijeme potrebno za funkcionalnu provjeru sustava poslije popravka. Osnova je za izraunavanje
popravljivosti.

Logistiko vrijeme je vrijeme koje protee u ekanju doknadnih dijelova, kada se definira vrsta
otkaza.

Administrativno vrijeme je vremenski interval, koji se odnosi kako na neophodne administrativne
aktivnosti (izdavanje naloga za popravak itd.), tako i na administrativne propuste prije i tijekom
izvrenja popravka. Vrijeme zastoja je osnova za izraunavanje pogodnosti odravanja.


100
Slobodno vrijeme je ono vrijeme tijekom kojeg se ne zahtijeva koritenje sustava (ako se dogodi
da je sustav neispravan tada je to dio vremena zastoja).

Vrijeme skladitenja je vrijeme tijekom kojeg se sustav nalazi u skladitu kao doknadni dio, pri
emu se pretpostavlja da je u operativnom stanju.

Vrijeme pripravnosti je dio vremena spremnosti za rad potreban za poetak izvravanja zadatka,
mjereno od trenutka kada je primljen nalog.

Vrijeme reakcije je vrijeme od dobivanja naloga do poetka rada sustava.

Sve definirane vremenske kategorije mogu se prikazati preko odreenog broja vremenskih
jedinica, to dalje omoguava odreivanje operativne raspoloivosti i vlastite raspoloivosti.

Na osnovu svega to je reeno moe se zakljuiti, da se efektivnost sustava odnosi na ono zbog
ega kupujemo sustav, a to je izvrenje funkcije za koju je namijenjen, a pouzdanost sustava
predstavlja bitan parametar efektivnosti.

Projektiranje pouzdanosti

Posljednjih godina opaa se sve vei interes proizvoaa da kvalitetu svojih proizvoda izraavaju
preko pouzdanosti, raspoloivosti, funkcionalne podobnosti i sigurnosti. Kod tehnikih sustava
moemo slobodno rei da je pouzdanost najee koriteni pokazatelj njegove kvalitete. To je u stvari
pokazatelj koji govori kolika je vjerojatnost da e konkretan tehniki sustav funkcionirati ispravno u
odreenom vremenu i zadanim radnim uvjetima. Kako bi se osiguralo da sustav koji se radi ima
odgovarajue unaprijed definirane zadane karakteristike i pokazatelje pouzdanosti potrebno je
projektirati pouzdanost i primijeniti odgovarajue metode prilikom razvoja novih tehnikih sustava.

Projektiranje pouzdanosti obuhvaa dva nezavisna skupa zahtijeva:
- zahtjevi za funkcionalnost,
- zahtjevi za sigurnost.

Ova dva skupa razliitih zahtijeva upuuju na razliite probleme i potrebe. Funkcionalni zahtjevi se
odnose na to da e sustav tijekom vremena, uz odreeni stupanj slobode, raditi ono to se od njega
trai i za to je projektiran. Ovo ukljuuje dva pojma koja su vezana za funkcionalnost, a to su:
raspoloivost i pouzdanost.

Zahtjevi za sigurnost se odnose na takvo ponaanje sustava kojim se sprjeava dovoenje ljudskih
ivota u opasnost, unitavanje materijalnih sredstava, pa i unitenje samog sustava. Iako mjere
preuzete za osiguranje sigurnosti i raspoloivosti mogu biti u konfliktu jedne s drugima, one se esto
preklapaju i na odreen nain omoguavaju visok opseg tolerancije kvarova.

Tehniki sustav koji se projektira moe se sastojati od elemenata, dijelova i podsustava ije se
karakteristike pouzdanosti poznaju, pri emu se moe izvriti procjena pouzdanosti sa dovoljnom
tonou. Ovakav nain projektiranja pouzdanosti karakteristian je za elektronske sustave.


101
Ukoliko se sustav koji se projektira sastoji od elemenata, dijelova i podsustava ije karakteristike
pouzdanosti se nepoznaju ili se ne mogu procijeniti s dovoljnom tonou, procjena pouzdanosti je
znatno sloenija. Ovo je najei sluaj kod strojarskih sustava.

Prilikom razvijanja i primjene metoda projektiranja pouzdanosti, u tehnikim sustavima, mora se
analizirati:
- struktura sustava,
- mogunost procjene pouzdanosti elemenata sustava,
- metode alokacije pouzdanosti i proraun na bazi pouzdanosti,
- drugi ograniavajui faktori i ogranienja.

Procjena pouzdanosti

Utjecajni imbenici na pouzdanost su:
kvaliteta proizvoda,
uvjeti rada,

Podaci o pouzdanosti najee su izraeni preko intenziteta otkaza

ije vrijednosti daje
proizvoa, a rezultat su laboratorijskog ispitivanja pri definiranim radnim uvjetima i radnoj okolini.
Tako dobivene vrijednosti nazivaju se nominalne ili osnovne vrijednosti, te se daju kao minimalne,
srednje ili maksimalne vrijednosti.

Tablica 4.- Vrijednosti faktora K
o

Uvjeti okoline Vrijednost
K
o

Idealni, statiki uvjeti 0,1
Kontrolirani uvjeti, bez vibracija 0,5
Opa primjena, na zemlji 1,0
Brodovi 2,0
Vozila na zemlji 3,0
eljeznica 4,0
Letjelice (avioni, helikopteri) 10,0
Rakete 100

Kod procjene pouzdanosti sustava potrebno je nominalne vrijednosti inteziteta otkaza za
elemente sustava ispraviti koritenjem korekcijskih faktora za druga optereenja, temperature i
uvjetima okoline koji e vladati u realnim eksploatacijskim uvjetima. Stoga se za ispravak, odnosno
procjenu vrijednosti intenziteta otkaza u stvarnim radnim uvjetima upotrebljava donja jednadba:
1
n
nom ro o i
i
K K K
=
=

Jednadba 125
gdje je:
nom
- nominalna vrijednost intenziteta otkaza
ro
K - faktor realnih radnih optereenja
o
K - faktor uvjeta okoline (sredine)

102
i
K - ostali utjecajni bitni faktori

Vrijednosti
ro
K i
o
K se najee daju tabelarno. Kao primjer u tablici 10.1 date su vrijednosti
faktora uvjeta okolina, dok je na slici 10.1. prikazan dijagram i tabelarni odnos korekcijskog faktora
realnih radnih optereenja (nominalnog i radnog optereenja) za elektronike elemente.


Odnos radnog i
nominalnog
optereenja
0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4
Vrijednost K
ro
0.1 0.2 0.3 0.6 1.0 2.0 4.0

Slika 45Slika 10.1. Dijagram i tabelerni prikaz korekcijskog faktora K
ro
za elektronike elemente

Primjer: sustav tereta tankera

Sustav tereta (cargo pumpe i cargo cjevovod) u uporabi je samo u fazi iskrcaja tereta.
Pretpostavimo li da se radi o AFRAMAX tankeru za zemno ulje i neisti teret, koji plovi izmeu dva
odredita (luke ukrcaja i luke iskrcaja) 20 dana, cargo sustav biti e u uporabi samo svakih 40 dana ili
9 puta godinje. Trajanje operacije iskrcaja tereta sa pranjem tankera nije vee od 15 h, to ukupno
daje ukupno vrijeme rada sustava u eksploataciji broda od 135 sati godinje ili 9 x 15 sati. Uzmimo
nadalje da su cargo pumpe pogonjene parnim turbinama, te da je indeks kvarova jedne CP toga
sustava prikazanog slikom

2 2
0.2 = = kvara/1000 sati Jednadba 126

F Fa ak kt to or r o op pt te er re e e en nj ja a K K
2 2
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
-0,10 0,40 0,90 1,40
Faktor optereenja
K
r
o

103
Neka je nadalje uporabno vrijeme izmeu zahvata odravanja 3 godine ili 405 sati. Pouzdanost
svake cargo pumpe iznosi za 405-satni interval je:
405
0.2
T
1000
CP
R e e

= = Jednadba 127
0.081
CP
R e

=
CP
R 0.9222 =
Pouzdanost sustava u trogodinjem periodu jednaka je:
( )
S CP
R R 1 T = + Jednadba 128
S
405
R 0.9222 1 0.2
1000
| |
= +
|
\

S
R 0.9969 =
Prosjeno vrijeme izmeu kvarova ovakvog sustava je:
S
1 1 1000 1000
m 7500 h
2 0.2 2 0.2
= + = + =

Jednadba 129
kada nema odravanja. Meutim ako se sustav redovito odrava svakih 405 sati:
S
S
T 405
m
1 R (T) 1 0.9969
= =

Jednadba 130
S
m 130645 h =


Slika 46. Shema sustava I

Vidimo da je pouzdanost cargo sustava jako velika
S
R 0.9969 =
jednako kao i srednje vrijeme izmeu dva kvara
S
m 130000 h
Do ovako visoke pouzdanosti cargo sustava dolo je zbog kratkog vremena izmeu dva zahvata
odravanja (ali ne kratkog vremena izmeu odravanja mjereno vremenom eksploatacije broda).

Usporedimo primjer eksploatacije i odravanja cargo sustava tankera sa eksploatacijom i
odravanjem glavnih diesel generatora za temeljnu opskrbu el. energijom:

Taj je sustav slijedee konfiguracije:

Neka je za diesel generatore:
DG
0.0002 = za 10000-satni period; te neka je period izmeu
zahvata odravanja jednak 3 eksploatacijske godine broda
T 3 5000 15000 h = =
Procijenjeno je da je od >8700 h/god aktivni rad diesel generatora 5000 h/god. Pouzdanost
svkaog DG za 15000-satni radni period iznosi
CP
CP

104
15000
0.0002 10000
T
10000
DG
R e e

= = Jednadba 131
DG
R 0.0498 =
Pouzdanost sustava za 15000-satni period je:
( )
S DG
R R 1 T = + Jednadba 132
S
R 0.1992 =
a srednje vrijeme izmeu kvarova
S
15000
m
1 0.1992
=

S
m 18731 h = .
Prikazani primjer ima cilj ukazati da, ako se pouzdanost nekog sustava moe poveati zalihou,
sama zalihost (redundancy) nema nikakvog znaaja bez pravilnog odreivanja vremena odravanja, s
obzirom na karakteristike podsustava (indeks kvarova) i konfiguracija sustava (zalihost). Odreivanje
perioda zahvata odravanja od bitnog je interesa za odravanje broda. Brod je jedino sredstvo
transporta kod kojeg se zahvat odravanja moe izvriti za vrijeme eksploatacije broda. Ipak potrebno
je naglasiti da bilo koja konfiguracija sustava (redundancy) niti pouzdanost komponentnih sustava,
koja ne daje pouzdanost sustava najmanje R = 0.96 nije sa stajalita eksploatacije broda prihvatljiva.


Slika 47. Shema sustava II
Pouzdanost brodskih sustava, sa stajalita eksploatacije broda je uvijek pouzdanost uz zahvate
odravanja (reliability with repairs). Stoga dobru pouzdanost broda ine:
redundanca sustava
brodska zaliha rezervnih dijelova
obuena i struna posada.


DG
DG

105
TROKOVI BRODA






U sluaju odravanja broda nasuprot trokova javlja se kao korist dui vijek trajanja uporabe, kao
i smanjen opseg gubitaka radi izostanka eksploatacije zbog otkaza. Zato opseg ulaganja u odravanje
treba dovesti u korelaciju sa koriu koja proizlazi iz due i sigurnije uporabe tehnikih sustava.

Koliko je vano da sustav odravanja omogui tehnikom sustavu maksimalnu pouzdanost,
takoer je vano minimizirati trokove odravanja. Ukoliko se tei da se iz eksploatacijskog procesa
dobije to vie proizvoda, moe se dogoditi da trokovi odravanja znatno utjeu na smanjenje te
dobiti Slika 48. Odnos trokova odravanja i trokova zastoja;
Gdje je:
K trokovi.

Iz iskustva je poznato da se ne moe tono govoriti o optimalnoj toki trokova odravanja i
zastoja. S osnove minimuma radi se o intervalu izmeu toaka x
1
i x
2
.

Obino se oekuje da e sustav na poetku i veim djelom svoga vijeka imati niske trokove
odravanja i da e tek pri njegovom kraju trokovi osjetnije porast. Takav porast trokova odravanja
bi u stvari i trebalo oekivati, ako bi na sustavima dolazilo samo do onih oteenja s kojima je
proizvoa prilikom konstruiranja i raunao. Ako je sustav dobro konstruiran, tada je svaki pojedini
dio tako dimenzioniran da moe otkazati tek poto proe vijek trajanja cijelog sustava. Kada bi se
sustavi tako ponaali i u praksi (kako to konstruktor i oekuje), tada tijekom svog vijeka trajanja, osim
niskih trokova preventivnog odravanja i zamjene jeftinijih troeih dijelova, sustavi ne bi smjeli
prouzroiti nikakve osjetljive trokove odravanja. Meutim, najvei dio tehnikih sustava se ne
ponaa tako. Dio sastavnih dijelova redovito prelazi u stanje zastoja u obliku, slabih toaka, dok se
drugi ne troe ni poslije niza godina uporabe. Tu treba imati na umu i tzv. sluajna oteenja koja, za
razliku od oteenja koja dolaze vremenom, mogu u svako doba, sa jednakom vjerojatnou, nastupiti
i prouzroiti tee trokove odravanja. U ukupnom prosjeku, takva sluajna oteenja na strojnim
sustavima prouzroe gotovo polovinu svih trokova.

Isto tako su skoro neizbjena i oteenja prilikom uhodavanja, do kojih obino dolazi u prvim
godinama rada sustava. Ta oteenja poznata su kao, djeja bolest sustava, pa se zbog njih na
poetku uporabe i oekuju vii trokovi odravanja. Zato treba to uspjenije otkloniti takve slabe
toke koje se inae mogu oekivati kod skoro svih sustava. Meutim, mogue je da smanjenjem broja
slabih toaka tijekom vremena sniavati trokove odravanja, ali e ih zato oteenja izazvana
dugotrajnim troenjem znatno poveati. Oba utjecaja bi se na taj nain meusobno ponitavala Slika
49. Meuovisnost trokova odravanja u radnom vijeku eksploatacijskog sustava.



106
Slika 48. Odnos trokova odravanja i trokova zastoja;
Gdje je:
K trokovi odravanja,
B - trokovi zastoja,
C - ukupni trokovi,
O - optimalni trokovi,
x
1
- minimalna granica optimalnog podruja trokova,
x
2
- maksimalna granica optimalnog podruja trokova,

Zastoji zbog odravanja mogu prouzroiti trokove u obliku [4]:
smanjenja kapaciteta eksploatacijskog sustava
poveanja karta
kanjenja isporuka
posebnog angairanja strunih kadrova za rjeavanje pojedinih problema.

Trokovi odravanja posebno su zanimljivi s gledita :
pokrivanja trokova, tj. planiranja iznosa i traenja izvora financijskih sredstava
voenjem odravanja na osnovu trokova.

I pored potekoa koje prate odreivanje trokova odravanja, oni se mogu unaprijed predvidjeti
na osnovu:
praenja prosjenih trokova odravanja u prethodnom razdoblju
podatke o trokovima odravanja slinih sustava
korelacija odnosa nove vrijednosti.

Prva dva naina su jasna sama po sebi. Trei nain se zasniva na saznanju da su trokovi
odravanja u normalnom vijeku trajanja sustava priblino jednaki nabavnoj vrijednosti sustava i da su
u vremenu trajanja, odnosno rada sustava priblino ravnomjerno rasporeeni. Iz toga proizlazi da
nabavnu vrijednost treba podijeliti sa ivotnim vijekom, da bi se dobio oekivani godinji iznos
trokova. Treba napomenuti da ovo ne vrijedi za sve sustave.

C
K
B
O
0
T
r
o

k
o
v
i
Djelotvornost
X
2
X
1

107
Praenje trokova odravanja vri se prema meunarodnim raunovodstvenim standardima
(MRS) poglavlje 19 gdje se obrauje poboljanje i odravanje. Istodobno je esto teko odrediti je li
naknadni izdaci koji se odnose na nekretninu, postrojenje i opremu znae poboljanja koja bi trebalo
dodati bruto-knjigovodstvenom iznosu ili popravke koji trebaju teretiti prihode. Samo izdatak koji
poveava budue koristi od postojeeg sredstva vie od njegova prijanjeg procijenjenog standarda
sposobnosti ukljuuje se u bruto-knjigovodstveni iznos.
produetak procijenjenog korisnog vijeka trajanja sredstva
poveanje kapaciteta
vanije poboljanje u kvaliteti eksploatacije ili smanjenje prije procijenjenih
proizvodnih trokova.

esto je potrebito prepraviti neke strojeve ili projektirani raspored postrojenja radi poveanja
uinkovitosti. Trokove prepravljanja trebalo bi knjiiti na poseban raun imovine, a amortizirati na
kratkoronoj osnovi tijekom razdoblja u kojemu sredstvo donosi prihod, jer e moda biti potrebno
sredstvo ponovo prepraviti .

Rashodi za odravanje su redoviti izdaci radi odravanja proizvodnih sredstava u proizvodnom
procesu. Budui da izdaci za odravanje ne poboljavaju postrojenja niti produljuju njihov vijek
trajanja, ne smiju se kapitalizirati.

1
4
3
2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Vrijeme uporabe proizvodnog sustava, godina
T
r
o

k
o
v
i

o
d
r

a
v
a
n
j
a


Slika 49. Meuovisnost trokova odravanja u radnom vijeku eksploatacijskog sustava i vrste zastoja

Gdje je:
1.trokovi popravka (zamjene) troeih rezervnih dijelova, vremenski zastoji,
2- trokovi zastoja radi slabih mjesta,
3- trokovi sluajnih zastoja,
4- trokovi posljedinih zastoja.

Pod trokovima odravanja treba smatrati samo one poslove i trokove koji podravaju poetne
nazivne karakteristike eksploatacijskog sustava. Trokovi odravanja nisu trokovi eksploatacijskog

108
sustava radi vrenja prepravka, rekonstrukcija i sl. To su trokovi koje se svrstavaju u poveanje
nabavne vrijednost.

Trokovi odravanja
82


Pri pravljenu svakog proizvoda (sluge) javljaju se odreeni trokovi koji su rezultat utroka
materijala i drugih faktora eksploatacijskog procesa, kao to su: radna snaga, alat, energija, troenje
osnovnih sredstava itd..

Svaka aktivnost koju treba izvriti za ostvarenje odreenog prihoda u pravilu za sobom povlai
odreene trokove. Trokovi su, dakle, redovna pojava u poslovanju svakog poslovnog sustava.
Neispravno je trokovima poslovanja davati negativnu konotaciju jer oni po sebi nisu negativna
pojava.

Trokovi su sredite ekonomije, i u svim udbenicima ekonomije zauzimaju sredinje mjesto. To je
zbog toga to je pojam ekonomije usko vezan za uspjenost poduzea koja je ovisna o trokovima.
Moe se zakljuiti da se sve ekonomske odluke temelje na trokovima, pa se upravljanju trokovima
treba posvetiti posebna panja. Odnosno, nije mogue voditi poduzee, a izbjei trokove.

Rezervni dijelovi

Osim financijskog promatranja rezervnog dijela ije definiranje nije eksplicitno postoji i tehniki
pristup u sklopu pitanja rezervnih dijelova, a terminoloki je potrebno definirati pojam rezervnog
dijela.

U literaturi se susreu razliite definicije rezervnog dijela i bit e ih navedeno nekoliko:
Rezervni dio je svaki onaj dio sustava koji se ugrauje u sustav kao zamjena za neispravni
dio.
Rezervni su oni sastavni dijelovi i sklopovi sredstava za rad, za koje se ocijeni da ih je korisno
imati na zalihi u odreenoj koliini iako se jo ne zna kada e biti potrebiti, ako ih se uope
bude trebalo.
Rezervni dijelovi su sastavni dijelovi eksploatacijskog sustava za koje se dijele na osnovu:
njihove funkcije i usluge, tehnike i ekonomske efikasnosti u procesu eksploataciji sustava,
ocjeni da ih treba drati na zalihi u odreenoj koliini i u odreenom vremenskom trenutku.
Rezervni dio je element ili skupina elemenata, koji su namijenjeni zamjeni oteenih,
potroenih ili nedostajuih elemenata ili skupine elemenata.
Rezervni dijelovi su dijelovi, sklopovi ili strojevi, koji su predodreeni za njihovu zamjenu
kada tijekom uporabe doe do njihovog ispada.

U okviru navedenih definicija, pored jasno izraenih razlika postoji i zajednika osnova, ali nijedna
definicija samostalno i u potpunosti ne odreuje pojam rezervnog dijela.

Na osnovu navedenih pojmova moe se kao najsveobuhvatnija prihvatiti definicija rezervnog
dijela prema DIN 24 240: "Rezervni dijelovi su sastavni dijelovi stroja koji se nalaze u priuvi radi

82
ovo, P., Belak, S., Oruli, M., Trokovi odravanja, VI struni skup odravanja, ibenik 1999

109
mogue zamjene do koje dolazi uslijed normalnog ili nenormalnog troenja stroja u tijeku uporabe, u
nedeterminiranim koliinama, vremenu i na nepoznatom mjestu".

Trokovi nastali primjenom planiranog korektivnog odravanja

Planirani zahvat odravanja ne mora uvijek biti motiviran dotrajalou, ili sprjeavanjem zastoja.
Obiljeje svakog eksploatacijskog sustava je da mu se djelotvornost postupno smanjuje od prvog
trenutka putanja u pogon. Time se neminovno poveavaju trokovi iskoritenja sustava. Tijekom
vremena, ako izostane planski korektivni zahvat, djelotvornost e sve vie opadati i porast trokova e
biti sve vii. Apstrahirajui kumulativne trokove odravanja s obzirom na vrijeme, moe se predoiti
kumulativne trokove tijekom vremena kvadratnom funkcijom Slika 50. Kumulativni trokovi
odravanja s obzirom na vrijeme.

Vrijeme, t
K
u
m
u
l
a
t
i
v
n
i

t
r
o

k
o
v
i
,

K
A
B
C

Slika 50. Kumulativni trokovi odravanja s obzirom na vrijeme
83

Gdje je:
A - apstrahirani kumulativni trokovi, preventivnog i neplaniranog korektivnog
odravanja,
B - trokovi preventivnog i neplaniranog korektivnog odravanja,
C - trokovi preventivnog i planiranog korektivnog odravanja

Ako se s K oznae trokovi odravanja, a s p prirast trokova odravanja u jedinici vremena, onda
vrijedi jednadba:

= =
t
pt
ptdt K
0
2
2
Jednadba 133
gdje je:
K - kumulativni trokovi odravanja
p - prirast trokova odravanja
t - vrijeme

Pretpostavi li se da se, kako bi se sprijeio daljnji porast trokova, odluilo za planirani korektivni
zahvat odravanja u nekom vremenu t1. Neposredno prije zahvata kumulativni porast trokova
84

iznosio bi, prema jednadbi 133:

83
Lovri, J., Osnove brodske terotehnologije, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1989.
84
Ibid pod
79

110
2
2
1
pt
K = Jednadba 134
gdje je:
K1 - trokovi odravanja

Odravanje eksploatacijskog sustava kao aktivnost za ostvarenje prihoda za sobom povlai
trokove. Snienje trokova za preventivno i korektivno odravanje kratkorono e poveati dobit, ali
e zato bitno smanjiti pouzdanost eksploatacijskog sustava, to e smanjiti prihod zbog manje
eksploatacije ili e trebati jo vie troiti zbog poveanih zastoja.

Dakle s trokovima treba postupati paljivo i racionalno, a da bi se to moglo lake provoditi
potrebno je poznavati strukturu i prirodu pojedinih trokova. Ukupni godinji trokovi poslovnog
sustava mogu se podijeliti u dvije skupine i to:
vrsti trokovi,
promjenljivi trokovi.

vrsti trokovi su u funkciji vremena i nastaju bez obzira na koliinu eksploatacije. Pod tim se
trokovima smatra one koji se mogu neposredno utvrditi i izmjeriti u vezi s pojedinim proizvodom. to
je udio ovih trokova u cijeni kotanja vii, to kaemo da je cijena kotanja realnija. Postoji cijeli niz
trokova koje je lako indentificirati i kvantificirati kao vrste trokove, a ima i onih koji pod odreenim
okolnostima poslovanja mogu biti tretirani kao vrsti, ali i promjenljivi kao npr. dohodak proizvodnih
zaposlenika, kada rade onda su promjenljivi trokovi, ali kada su na ekanju, njihovi dohoci se
ponaaju kao vrsti trokovi.

Za opa razmatranja u vrste trokove svrstava se sljedee stavke trokova:
dohodak proizvodnih i neproizvodnih zaposlenika
trokovi kamata na posuena financijska sredstva, obraun kamata je vezan na
vrijeme
trokovi osiguranja, plaanje premija osiguranja poslovnog sustava vri se u
odreenim vremenskim jedinicama
trokovi amortizacije, obraun trokova amortizacije u pravilu se vri u korelaciji s
vremenom u tijeku poslovne godine
trokovi raznih lanarina u strunim udruenjima, komorama, drutvima itd.,
ponaaju se kao vrsti trokovi jer se plaaju uglavnom za jednu godinu
trokovi reija, kao npr. grijanje rasvjeta, uredski potroni materijal i slino.

U praksi se ponekad javlja sluaj da se trokovi amortizacije prebace iz skupine vrstih trokova u
skupinu promjenljivih.

Pod amortizacijom podrazumjeva se godinje umanjenje vrijednosti eksploatacijskog sustava na
raun njegovog iskoritenja ili zastarijevanja. Troak amortizacije rasporeuje se u amortizacijski fond
i slui za obnovu eksploatacijskog sustava.

Pod promjenljivim trokovima smatraju se oni trokovi koji se ne utvruju direktno, ve se
zajedniki trokovi po odreenom kljuu, rasporeuju na pojedine proizvode. Ovi zajedniki trokovi
nastaju u raznim organizacijskim jedinicama poslovnog sustava. To su trokovi u funkciji
eksploatacijskog sustava, neposredno su vezani za koliinu eksploatacije to znai da se stvaraju
samo kada se proizvodi. Istraivanja strukture i ponaanja ovih trokova pokazala su da se ukupni
promjenljivi trokovi mogu podijeliti u tri skupine:

111
proporcionalni promjenljivi trokovi
degresivni promjenljivi trokovi
progresivni promjenljivi trokovi.

Proporcionalni trokovi rastu proporcionalno sa porastom koliine eksploatacije, po opsegu su
najvei i moe ih se razvrstati kao:
trokovi materijala
trokovi dohotka proizvodnih zaposlenika
trokovi energije za proizvodni proces
trokovi eksploatacije potrebnih alata i naprava
i ostali promjenljivi trokovi iji je rast u odnosu na koliinu eksploatacije linearan i
mogu se na primjeren nain mjeriti.

Degresivni trokovi su oni trokovi koji rastu sporije od porasta eksploatacije i moe se ih
razvrstati kao:
trokovi preventivnog i korektivnog odravanja opreme, trokovi odravanja su vezani
uz rad opreme, to je zaposlenost kapaciteta via, vii su i ovi trokovi, ali njihov rast
nije linearan sa porastom koliine eksploatacije
trokovi kontrole proizvoda
trokovi mjerila i slinih pomagala
trokovi tehnoloke pripreme i operativne pripreme.

Progresivni trokovi su vezani uz koliinu eksploatacije, ali rastu bre od porasta eksploatacije i
moe ih se razvrstati na:
trokove nonog rada
trokove prekovremenog rada i rada za blagdane
trokove akordnog rada.

Zavisnost i zakonitost promjena promjenljivih trokova vezanih za obim eksploatacije predmet su
neprekidnih prouavanja. Svaka vrsta eksploatacije, svaki proizvodni proces s svojim specifinostima
ne doputa univerzalni pristup u razvrstavanju ovih trokova. Dosadanja saznanja o kretanju tih
varijabli upuuju na zakljuak da se u najveem broju sluajeva efekti progresivnih i degresivnih
trokova meusobno kompeziraju, tako da se moe uzeti da se ponaaju proporcionalno prema
koliini eksploatacije.

Ako se trokovi planiranog korektivnog odravanja, kao degresivni promjenljivi trokovi oznae s
Z, neposredno nakon planiranog korektivnog odravanja kumulativni porast trokova
85
iznosio bi:
Z
pt
K + =
2
2
1
2
Jednadba 135
gdje je:
K2- trokovi odravanja
Z- trokovi planiranog korektivnog odravanja

Uporaba eksploatacijskog sustava prikazana je u funkciji vremena t dok zahvat odravanja nije
prikazan u funkciji vremena Slika 51. Trokovi odravanja nakon planiranog korektivnog odravanja.


85
Lovri, J., Osnove brodske terotehnologije, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1989.


112
Planirani korektivni zahvat odravanja uzrokuje, skokovit porast trokova, od kojeg parabola
kumulativnih trokova ponovo poinje tei ispoetka. Na Slika 52. Razlika kumulativnih trokova;
Gdje je:
A - rast trokova bez planiranog. su superponirane krivulje kumulatvnog rasta trokova
odravanja .

Vrijeme, t
T
r
o

k
o
v
i
,

K
K
1
K
2
t t
1 2
Z
Z

Slika 51. Trokovi odravanja nakon planiranog korektivnog odravanja
86

Gdje je:
K1- trokovi preventivnog i neplaniranog korektivnog odravanja,
K2- trokovi preventivnog, planiranog i neplaniranog korektivnog
odravanja, Z - trokovi planiranog korektivnog odravanja,
t1 - vrijeme rada sustava do planiranog korektivnog odravanja,
t2 - vrijeme rada sustava do planiranog korektivnog odravanja

Iz prikazanih krivulja, Slika 52. Razlika kumulativnih trokova;
Gdje je:
A - rast trokova bez planiranog, porast trokova odravanja je tijekom vremena manji kad se
obavljaju korektivni zahvati. Krivulja (c), kad su planirani korektivni zahvati ei, upuuje na jo bolje
rezultate. Meutim, njihova prevelika uestalost proizvela bi suprotan uinak.

Trenutak kad treba poduzeti planirani korektivni zahvat s gledita trokova moe se predoiti
slijedeim postupkom. Ako je nakon prvog korektivnog zahvata kumulativni porast trokova iznosio
prema jednadbi (3), i ako se vrijeme t1 uzme kao redoviti interval izmeu zahvata, onda e
kumulativni porast trokova nakon drugog zahvata biti:
|
|

\
|
+ = Z
pt
K
2
2
2
1
2
Jednadba 136
Ako se oznai s n broj dogaaja, odnosno broj korektivnih zahvata tijekom uporabe, tad za
kumulativni porast trokova uz korektivne zahvate odgovara jednadba,
|
|

\
|
+ = Z
pt
n K
n
2
2
1
Jednadba 137

86
Lovri, J., Osnove brodske terotehnologije, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1989.


113

Vrijeme, t
T
r
o

k
o
v
i
,

K
t t
1 2
r
a
z
l
i
k
a

t
r
o

k
o
v
a

A

-
B
r
a
z
l
i
k
a

t
r
o

k
o
v
a

A

-

C
A
B
C
t
3

Slika 52. Razlika kumulativnih trokova
87
;
Gdje je:
A - rast trokova bez planiranog korektivnog odravanja,
B - rast trokova s planiranim korektivnim odravanjem u vremenu t1 i t2
C - rast trokova s uestalijim planiranim korektivnim odravanjem,
t1 - vrijeme rada sustava do planiranog korektivnog odravanja,
t2 - vrijeme rada sustava izmeu planiranog korektivnog odravanja,
t3 - vrijeme rada sustava izmeu planiranog korektivnog odravanja

Ako korektivnih zahvata nema, nee biti ni vremenskog intervala izmeu zahvata, tj. vremena t1,
ve samo vrijeme t, koje neprekinuto tee. Prema tome, za takve okolnosti jednadba za kumulativan
porast trokova prikazan je jednadbom 133, ali se vrijeme t podrazumjevamo kao niz vremenskih
intervala t1, neizvrenih korektivnih zahvata, pa je ono,
1
nt t = Jednadba 138

gdje je:
t1- parcijalno vrijeme

te ako se jednadba 138 uvrsti u jednadbu 133, dobije se jednadba,
( )
2
2
1
nt p
K = Jednadba 139
Razlika izmeu kumulativnog porasta trokova uz korektivne zahvate i bez njih, iznosi;
( )
|
|

\
|
+ = = Z
pt
n
nt p
K K K
n
2 2
2
1
2
1
Jednadba 140

87
Lovri, J., Osnove brodske terotehnologije, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1989.


114
Da bi se odredio optimalni broj korektivnih zahvata odravanja u nekom vremenu t, prethodna
jednadba nakon sreivanja potrebno je derivirati po broju zahvata, odnosno broju dogaaja n i
potom ga izjednaiti s nulom.
Z
n
pt
dn
K d
=

2
2
2
Jednadba 141
Kad se jednadbu 141, izjednai s nulom moe se pisati;
Z
n
pt
=
2
2
2
Jednadba 142
Negativan predznak trokova zahvata, odnosno trokovi korektivnog odravanja, nemaju nikakvu
vanost jer je troak zanimljiv samo kao iznos. Kad se u jednadbu 142 uvrsti jednadbu 138, dobije se
sljedea jednadba,
Z
pt
Z
n
t pn
= =
2 2
1
2
1
2
Jednadba 143
Lijeva strana jednadbe 143 je jednadba 134, tj. kumulativni porast trokova odravanja
neposredno prije korektivnog zahvata odravanja, a desna strana jednadbe 143, je troak
korektivnog zahvata odravanja. Iz toga proizlazi da korektivni zahvat odravanja s strane trokova
treba poduzeti kad kumulativni porast trokova odravanja dosegne veliinu trokova predstojeeg
zahvata.



115
KOROZIJA I ZATITA METALA
88







Openito o koroziji metala

U ovom poglavlju, pod korozijom podrazumijeva se proces razaranja konstrukcijskih metala
podvrgnutih djelovanju odreenih fizikalno-kemijskih procesa. Glavni uzronici tog procesa su:
- atmosferski uzronici poput vlage, snijega, magle, morske atmosfere,
- kemijskih plinova, te ostali sastojci zraka,
- ispuni plinovi i estice iz motora koje sadre kemijski aktivne tvari poput
- bromovodine kiseline, olovnih halogenida, ugljine kiseline, sulfitne kiseline i slino,
- nepropisna termika obrada aluminij evih legura,
- nedovoljna i nepropisna zatita premazima,
- nedovoljno i nepropisno ienje metalnih dijelova,
- primjena vode za pranje koja sadri nedozvoljenu koliinu klorida,
- nepravilno spajanje razliitih metala zbog ega se uspostavljaju galvanski
- elementi,
- otpaci hrane, razni voni sokovi i druge tekuine koje potjeu od posade i
- putnika.

Vidljivo je da, prema mehanizmu djelovanja, uzronici korozije mogu biti fizikalne, kemijske,
elektrokemijske, bioloke i kompleksne prirode. Pri tome:
- Fizikalni uzronici korozije su temperatura, svjetlost te mehanika djelovanja,
- Kemijski uzronici korozije su kisik iz zraka, vlaga, kiseline, alkalije, soli i drugi
- kemijski agensi koji mogu doi u kontakt s materijalom.
- Elektrokemijski uzronici su svi kemijski uzronici kod kojih dolaze do nastajanja
- galvanskih mikroelemenata u prisutnosti vodenih otopina elektrolita.
- Bioloki uzronici korozije su mikroorganizmi, gljivice, plijesni, alge, insekti, glodavci i dr.
- Kompleksni uzronici uzrokovani su promjenom klime, tla, vode, radnih uvjeta i ostalih ne
toliko relevantnih faktora.

Prema mehanizmu djelovanja korozija se, nadalje, dijeli na:
- kemijsku (u neelektrolitima) i
- elektrokemijsku (u elektrolitima).

Kemijska korozija nastaje zbog kemijskog afiniteta izmeu materijala tehnikog sustava i
okoline, pri emu se stvaraju kemijski spojevi poput soli, oksida, sulfida itd. U tu vrstu korozije spada i
tzv. plinska korozija uzrokovana plinovima zagrijanih na visokim temperaturama. Ona se najee
pojavljuje kod ventila i u ispunim cijevima motora broda.

Elektrokemijska korozija nastaje stvaranjem galvanskih mikroelemenata u prisutnosti vodenih
otopina elektrolita.

88
estan, A. Tehnologija materijala i obrade, Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1998

116
Kemijska korozija

Kemijska korozija nastaje u neelektrolitima, reakcijom izmeu tvari koja korodira i supstancije u
agresivnom mediju, pri emu se stvaraju kemijski spojevi poput soli, oksida, sulfida itd. U tu vrstu
korozije spada i tzv. plinska korozija uzrokovana plinovima zagrijanih na visokim temperaturama
(uglavnom iznad 100 C). Najee se pojavljuje kod ventila i u ispunim cijevima motora broda, te
kod toplinske obrade elika (npr. kovanje), gdje se korozijski oksidni produkt pojavljuje u obliku
okujine.

Drugi oblik kemijske korozije nastaje u tekuim neelektrolitima, kao to su organske tekuine
(nafta, benzin, aceton, bezvodni alkoholi i si.) i otopine raznih supstancija u njima. Tako, npr.,
razaranje metala u nafti ovisi o sadraju i svojstvu otopljenih spojeva sumpora. Otopljeni
sumporovodik, pri tome, nagriza elik (i ljevove) i obojene metale (Pb, Sb, Cu, Ag) formirajui sulfide,
dok otopljeni elementarni sumpor djeluje agresivno na bakar, ivu i srebro.

Kemijska korozija prepoznaje se po vanjskoj promjeni izgleda i pojavi opne na povrini metala.
Pod djelovanjem plinova, srebro, nikal i mjed potamne, dok bakar pozeleni ili posmei. Opna nastaje
obino na onim dijelovima povrine metala gdje agens izravno reagira s metalom. Daljnji porast
debljine opne ovisi o mogunosti difuzije agensa kroz opnu. S porastom debljine opne proces korozije
tee sve sporije zbog oteanog prodiranja agensa kroz opnu. U elika i ljevova na bazi eljeza ta opna
je vrlo krhka te pri malim naprezanjima puca, to dovodi do vrlo opasnoga lokalnog raspada metala.

Elektrokemijska korozija

Elektrokemijska korozija se najee pojavljuje, a nastaje stvaranjem galvanskih mikroelemenata
u prisutnosti vodenih otopina elektrolita. Pri tome, vodene otopine kemijskih spojeva koje provode
elektrinu struju su elektroliti, a pojava da atomi metala prelaze u otopinu zove se pritisak otapanja.
Kada se metal ili njegova legura unese u vodenu otopinu odreene soli, javlja se razlika elektrinog
potencijala. Taj proces otapanja trajati e sve dotle dok pritisak njegove otopine ne doe u ravnoteu
s pritiskom otopine soli. Pri tome ve vrlo mali broj stvorenih iona metala u otopini je dovoljan da se
stvori mjerljiva razlika elektr. potencijala izmeu metala i otopine.

Sutina korozijskog djelovanja otopina elektrolita na metale i njihove legure objanjava se
tenjom metala da izdvoje svoje atome u otopinu, pri emu svaki takav atom ostavlja u metalu
jedan ili vie svojih elektrona i time se pretvara u pozitivno nabijeni ion, tj. kation. Kod eljeza ta se
anodna reakcija odvija bez prisustva kisika u obliku,.
Fe -> Fe
2+
+ 2e
-
Jednadba 144
Ako pri tome u vodi ima rastvorenog kisika, nastupiti e potom katodna reakcija s tako
nastalim slobodnim elektronima na nain da e se stvoriti hidroksid ioni:
2H
2
O + O
2
+ 4e
-
-> 4OH
-
Jednadba 145

117

Slika 53. Elektrokemijska korozija eljeza uzrokovana kapljicom vodene otopine kuhinjske soli kao elektrolita

Novonastali ioni reagirat e nadalje s ranije stvorenim kationima eljeza
2Fe
2+
+ 4OH
-
-> 2Fe(OH)
2
Jednadba 146
i stvoriti bijeli ili zeleni talog,
Ako u vodi nije bio potroen kisik, tada e nastupiti sljedea reakcija:
4Fe(OH)
2
+ O2 -> 2H
2
O + 2Fe
2
O
3
H
2
O Jednadba 147
i ranije nastala hrda e se pretvoriti u crvenosmeu hru. Ako je pak dobava kisika vodi
ograniena, kao stoje to u otvorenom rashladnom sustavu brodskog motora, nakon ranije
sekundarne reakcije nastupit e reakcija
6Fe(OH)
2
+ O
2
-> 4H
2
O + 2Fe
3
O
4
H
2
O Jednadba 148
koja stvara oksidacijski produkt eljeznog oksihidrata u obliku zelenog hidratiziranog magnetita koji
se potom raspada u crni magnetit koji je esto uzrok zaepljenja cjevovoda navedenog rashladnog
sustava brodskog motora.

Dakle, uvjet za pojavu elektrokemijske korozije je prisutnost vode radi stvaranja galvanskog
elementa. Ako u vodi nema kisika, tada do procesa korozije moe doi samo ako je mogue
neposredno razvijati vodik na sljedei nain:
Fe + 2H
+
-> Fe
2+
+ H
2
Jednadba 149
Intenzitet korozije eljeza u suhom zraku na sobnoj temperaturi vrlo je slab, ali ve kod 670
0
K je
znaajno jak da bi stvarao presvlake debljine 10 do 15 m eljeznog oksida Fe
2
O
3
, Slika 54. Utjecaj
relativne vlage na intenzitet korozije eljeza
vrijeme
Slika 54. Utjecaj relativne vlage na intenzitet korozije eljeza

Osim kemijske i elektrokemijske, korozija u ovisnosti o agresivnom mediju moe nadalje biti i:
atmosferska, uzrokovana atmosferilijama i aerozagaenjima,
u tlu, uzrokovana vodom, tlom i mineralnim tvarima iz tla,

118
u vodi i vodenim otopinama.

U odnosu na eksploatacijske uvjete pojavljuje se jo i:
korozija zbog mehanikog naprezanja, vibracija i korozijskog zamora,
korozija nastala pod utjecajem lutajuih struja.

Prema nainu pojave, korozija po povrini korodiranog materijala moe biti:
povrinska,
lokalna,
tokasta,
interkristalna i
opa.

Povrinska korozija pojavljuje se na povrini metala i razliitog je intenziteta s obzirom na
homogenost strukture materijala, uzronike korozije, intenzitet lokalnih galvanskih mikroelemenata
itd.

Lokalna korozija nastaje najee elektrokemijskirn procesom djelovanjem lokalnih galvanskih
elemenata. Ova pojava najee se javlja kod legura aluminija zbog nehomogene strukture,
nepaljivom obradom povrina i slino.

Tokasta korozija tzv. pitting, stvara se u jednoj toci na mjestima gdje je zatitna oksidna kora
probuena zbog djelovanja elektrokemijskog procesa izazvanog djelovanjem galvanskih elemenata.
Najee se javlja na vodovodnim cijevima, plinskim cijevima, limovima i svim konstrukcijama s
tankim stjenkama.

Interkristalna korozija nastaje zbog razlike elektrokemijskog potencijala izmeu izluenih
kristalnih tvari po obodu kristalita i kristalita koji u prisutnosti elektrolita stvaraju katodu odnosno
anodu galvanskog mikroelementa. Taj tip korozije naroito je rasprostranjen kod duraluminija i
drugih legura koje sadre magnezij ako nisu pravilno termiki obraene. Kod istih, na granicama
kristalita Al-Mg legure pojavljuje se spoj Al
3
Mg
2
koji u prisutnosti elektrolita stvara galvanski element.

Tok i intenzitet procesa korozije

Sastav, struktura i stanje povrinske obrade nekog materijala te temperatura i koncentracija
vodikovih iona u elektrolitu, osnovni su parametri za identifikaciju toka i intenziteta procesa korozije.
Empirijski je utvreno da se intenzitet odvijanja procesa korozije najee odvija po logaritamskoj
krivulji, a rjee linearno ili po parabolinoj krivulji, Slika 55. Intenziteti razvoja procesa korozije u
funkciji vremena


119
vrijeme
Slika 55. Intenziteti razvoja procesa korozije u funkciji vremena

Neovisno da li se proces korozije razvija po linearnoj, parabolinoj ili logaritamskoj krivulji, on e
se intenzivirati za vrijednost K povienjem temperature po Arrheniusovoj relaciji:
T
b
a K = log

Jednadba 150
gdje su:
- T [
0
K] - apsolutna temperatura,
- a i b - konstante.

Koncentracija vodikovih iona kao i kisika u elektrolitu snano utjeu na intenzitet razvoja procesa
elektrokemijske korozije, Slika 56. Intenzitet razvoja procesa korozije u odnosu na pH vrijednost
elektrolita s razliitim koncentracijama otopljenog kisika. Iz navedene slike vidljivo je da intenzitet
procesa korozije eljeza u vodi naglo raste kada se ta koncentracija iona (kiselost) poveava do
odreene mjere, odnosno kada pH vrijednost tekuine, kao negativni dekadski logaritam
koncentracije vodikovih iona, pada ispod vrijednosti 5. Tada metali i njihove legure u tako kiselim
elektrolitima grade soli (s luinama visoke pH vrijednosti gradili bi hidrokside).


Slika 56. Intenzitet razvoja procesa korozije u odnosu na pH vrijednost elektrolita s razliitim koncentracijama
otopljenog kisika
Ispitivanje intenziteta razvoja procesa korozije vri se mjerenjem promjene omskog otpora na
nain kako prikazuje Slika 57. Princip mjerenja intenziteta korodiranja mjerenjem promjene omskog

120
Gdje je:
x - uzorak
P - zasiena standardna elektroda
C - standardni obloen element za kontrolu postojanosti
S - promjena otpora koji pokazuje kliza
Slika 57. Princip mjerenja intenziteta korodiranja mjerenjem promjene omskog otpora u funkciji vremena

Uzorak X koji se ispituje i referentni element R, serijski su spojeni s otpornikom S. Razvojem
procesa korozije smanjuje se presjek uzorka, odnosno smanjuje se jaina struje zbog nastalog
poveanja omskog otpora struji iz baterije, to se registrira ampermetrom. Uravnoteenje se vri
promjenom veliine otpora na navedenom otporniku, i veliina te promjene uzima se kao pokazatelj
intenziteta razvoja procesa korozije. Slika 58. Rezultati mjerenja intenziteta korodiranja na pojedinim
uzorcima metala, pokazuje te veliine za nekoliko uzoraka metala na osnovi kojih proizlazi da pod
uobiajenim uvjetima, meki elik po dubini korodira 143 m, fosforna bronca 2m, a nekorodirajui
elik 0,02 m tokom jedne godine.

trajanje ispitivanja (dana)
Slika 58. Rezultati mjerenja intenziteta korodiranja na pojedinim uzorcima metala

Zatita od korozije

Zatita od korozije vri se odvajanjem metala od okoline djelovanjem inhibitora, te prevlaenjem
materijalima koji su otporni na okolinu. Kod ovog potonjeg naina zatite moe se na povrini
formirati prevlaka netopivog spoja samog metala, npr. kod legiranog elika kromom slojem oksida,
kod ostalih metala formiranjem slojeva fosfata ili podebljanjem sloja oksida aluminija i tome slino.
Deblji zatitni slojevi, to ne znai i djelotvorniji, postiu se organskim premazima, lakovima i
metalnim prevlakama.

Postupci zatite metala od korozije dijele se prema nainu izvoenja na:
zatitu inhibitorima,

121
zatitu prevlakama organskog (polimeri), anorganskog (oksidi, fosfati, kromati) i
metalnog (galvanske, metalizacijske, vrue difuzijske i dr.) sastava,
zatitu oplemenjivanjem (legiranjem) metala,
elektrokemijsku zatitu zasnovanu na katodnoj ili anodnoj polarizaciji.

Inhibiranje korozije

Inhibitori korozije su supstancije sposobne za intenzivno smanjenje intenziteta odvijanja procesa
korozije. Da bi bio djelotvoran, inhibitor mora biti na povrini koja korodira prisutan u odgovarajuoj
koliini. Neki inhibitori, ako nisu prisutni u dovoljnoj koliini, mijenjaju samo raspodjelu korozije, to
dovodi do lokalnog napada.

Inhibitori se dijele na organske i anorganske, topive i netopive, alkalne i neutralne, hlapljive i
nehlapljive itd. Po nainu djelovanja, klasificiraju se na anodne i katodne inhibitore u ovisnosti da li
koe anodnu ili katodnu reakciju. Supstancije koje su alkalne u vodenim otopinama inhibiraju
(spreavaju) koroziju tako to ispravljaju greke u oksidnom filmu elika. To suhidroksidi, karbonati,
silikati, borati ili jednostavni fosfati alkalijskih metala. Kako se te greke podudaraju s anodama na
povrini elika, nazivaju se anodni inhibitori.

Slino djeluju oksidansi poput nitrata i kromata. Smatra se da do "pittinga" dolazi zato to
jedan od inhibitora nije prisutan u dovoljnoj mjeri na povrini metala pa stoga ne dolazi do
ispravljanja svih greaka u oksidnom filmu. Ako je koliina inhibitora na oteenom mjestu ispod
minimuma, moe doi do opasnog lokalnog napada procesa korozije.

Na Slika 59. a) Anodno inhibiranje eljeza u alkalnim otopinama b) katodno inhibiranje eljeza u
neutralnim otopinama, prikazano je djelovanje anodnog i katodnog inhibitora.

S poveanjem sadraja kisika u elektrolitu raste intenzitet procesa korozije elika i ljevova na bazi
Fe. Do tog poveanja sadraja kisika moe doi premjetanjem elektrode blie vodenoj liniji (npr. za
vrijeme oseke), poveanjem parcijalnog tlaka kisika i mijeanjem otopine tako da se dodatni kisik do
metala doprema konvekcijom. Meutim intenzivnijom dobavom kisika u neutralnim otopinama moe
se korozija usporiti postignutim viim tlakom kisika ili brzom rotacijom elektrode. Greke u oksidnom
filmu tada se ispravljaju djelovanjem kisika u obliku anodnog inhibitora, Slika 59. a) Anodno
inhibiranje eljeza u alkalnim otopinama b) katodno inhibiranje eljeza u neutralnim otopinama

Slika 59. a) Anodno inhibiranje eljeza u alkalnim otopinama b) katodno inhibiranje eljeza u neutralnim otopinama

122

U sluaju nedostatka kisika za obnavljanje oteenog oksidnog filma na metalu u agresivnoj
sredini, poveava se vjerojatnost stvaranja uvjeta za pojavu procesa korozije. Na primjer, nehrajui
elici stvaraju sloj oksida na povrini ime postaju otporni prema koroziji.

Zatitne prevlake

Priprema povrine za nanoenje prevlaka

Prije izvoenja tehnoloke operacije zatite od nastupa procesa korozije, materijali se
podvrgavaju tehnolokom zahvatu pripreme povrine. Dovoljan je samo molekularni sloj neistoa pa
da naneseni zatitni antikorozivni sloj ne prione dovoljno velikim adhezijskim silama. Pri tome,
neistoom se smatraju masne tvari i produkti korozije koji su mineralnog ili organskog porijekla i
dijele se na:
hidrofobne (vodoodbojne) poput masnoa, starih lakova, boje i drugih premaza, i na
hidrofilne (koje upijaju vodu) koje potjeu od produkata korozije i drugih u vodi
topivih neistoa.

Razlikuju se tri postupka pripreme povrine materijala:
mehanika s kojom se uklanjaju mehanike neistoe s predmeta kao to su blato,
praina, stara ulja i masti, produkti korozije, stari lakovi i boje i slino; izvodi se
etkama i krpama, mlazom vode, mlazom kremenog pijeska, bruenjem i poliranjem,
kemijska s kojom se uklanjaju ve nastali slojevi produkata korozije ili nekih drugih
neistoa dospjelih na materijal bilo kojim putem, i najee se izvodi: kemijskim
nagrizanjem kiselinama, elektrokemijskim nagrizanjem kiselinama i kemijskim i
elektrokemijskim poliranjem,
odmaivanje koje se izvodi organskim otapalima, alkalnim otopinama u vodi,
vodenim emulzijama, spaljivanjem masnoa, elektrolitikim odmaivanjem te
odmaivanje i ienje ultrazvukom.

Mehanika priprema

etkama od ica, dlaka ili plia, te krpama od jute, konoplja ili pamuka, uklanjaju se neistoe s
povrina metala u onim sluajevima kada nije mogue to initi uinkovitijom tehnologijom.
Obradci koji nemaju ugraenih sklopova u koje moe prodrijeti voda, npr. motori i brodovi, mogu
se mlazom vode pod visokim tlakom uinkovitije pripremiti za sljedeu operaciju premazivanja.

ienjem mlazom kremenog pijeska ili nekim drugim abrazivnim sredstvom, tzv. pjeskarenjem,
vrlo uinkovito se na brodovima i slinim elinim konstrukcijama odstranjuju mehanike neistoe i
tvrdi produkti poput okujina, stare prevlake, produkti korozij e, a uj edno se povrina ohrapavi da bi
adhezij a antikorozivnog premaza bila snanija. U zavisnosti od materijala koji se obrauje,
odgovarajua zrnca abraziva se uvode u struju zraka pod tlakom od 1 do 4 MPa te kroz sapnicu
ubrzavaju u tolikoj mjeri da dobivena kinetika energija bude toliko velika da njenom pretvorbom u
mehaniku, prilikom sudara zrnca s obraenom povrinom, bude vrlo uinkovita. Radi izbjegavanja
stvaranja praine koristi se i postupak tzv. mokrog pjeskarenja. Bruenjem brusnim plamom odnosno
brusnom pastom pomou rune brusilice uklanjaju se s povrina neravnine vee od 0,1 mm, a
poliranjem manje od 0,1 mm.

123

Kemijska priprema

Ovaj postupak pripreme vri se nagrizanjem kiselinom, kemijskim poliranjem i dekapiranjem
povrine.

Oksidni slojevi na povrinama elika najee se odstranjuju nagrizanjem kiselinama, naroito na
cijevima kod kojih nije mogue primijeniti postupak mehanike pripreme samarenjem. Nagrizanjem
kiselinama otapaju se oksid i elik ispod oksidnog sloja. Da bi se to otapanje elika usporilo, u otopinu
se stavljaju inhibitori koji usporavaju proces nagrizanja stvaranjem tankog zatitnog povrinskog
sloja. S porastom temperature djelovanje inhibitora slabi s toga temperatura elektrolita ne smije biti
via od 70 C. Nakon zavretka procesa nagrizanja obradci se neutraliziraju temeljitim pranjem
vodom, a po potrebi i alkalinim otopinama i time se stvara fosfatna prevlaka po povrini koja
spreava razvoj procesa korozije i ujedno slui kao podloga za boju.

Sivi lijev se samo u iznimnim sluajevima nagriza kiselinama zbog njegove poroznosti iz koje je
vrlo teko odstraniti zaostali dio kiseline.

Plemeniti elici nagrizaju se smjesom: 13% HC1, 9% NHO3 i 10% H2SO4.

Magnezij se nagriza razblaenom duinom kiselinom. Vrijeme nagrizanja iznosi samo nekoliko
sekundi. Upotrebljava se i 15%-tna vrua otopina kromne kiseline koja otapa magnezijev oksid, a na
povrini ostavlja zatitni kromatni sloj.

Postupak kemijskog poliranja primjenjuje se najee nakon bruenja radi izravnavanja stvorenih
mikrobrazda koje su prekrivene stvorenim oksidnim filmom koji je deblji u mikroudubljenjima, a tanji
na mikroispupenjima. Proces otapanja odvija se na tim mikroispupenjima najprije otapanjem
oksidnog filma pa metala. Otopina soli sa smanjenim sadrajem kiseline popunjava mikro-udubine i
ujedno usporava daljnje otapanje metala ime se dodatno izravnava obraena povrina. Za kemijsko
poliranje elika s 0,5% C upotrebljava se otopina koja sadri 500 g/l kromne kiseline i 150 g/l
sumporne kiseline.

Postupak dekapiranja koristi se za skidanje okom nevidljivog povrinskog sloja oksida. Za elik se
izvodi u otopini 30-50 g/l sumporne ili solne kiseline u trajanju od 30 do 60 sekundi, pri emu
istovremeno dolazi i do slabijeg nagrizanja osnovnog materijala. Za dekapiranje bakra i njegovih
legura primjenjuje se otopina 30-40 g/l some kiseline na sobnoj temperaturi u trajanju od 3 do 5
sekundi.

Zatita metalnim prevlakama

Za ovaj nain zatite koriste se sljedei tehnoloki postupci: presvlaenje uranjanjem u rastopljeni
metal, difuzijska metalizacija, metalizacija trcanjem, oblaganje i galvanizacija.

Uranjanje u rastopljeni metal. Obradci s prethodno kemijski obraenom povrinom uranjaju se u
rastaljeni metal, najee u cink (pocinavanje) odnosno u kositar (kositrenje) radi nanaanja
zatitnog sloja metala na njegovim povrinama. Kod pocinanih tankova za vodu produkti korozije
gomilaju se na povrini cinka i spreavaju daljnju koroziju. Ako je u tankovima vrua voda, cink moe
prema eljezu postati katoda pa s toga moe doi do perforacije.

124

Difuzijskom metalizacijom nanaa se zatitni sloj metala procesom difuzije dugotrajnim arenjem
obradka u metalnom praku (termokromiranje).
Metalizacijom trcanjem nanaa se sloj zatitnog metala.

Oblaganje ili tzv. platiranje limova, cijevi, traka i ica s korozijski otpornijim ili plemenitijim
metalom vri se hladnim ili vruim valjanjem, vruim preanjem ili vruim izvlaenjem, Slika 60.
Princip postupka platiranja lima s plemenitijim metalom


Slika 60. Princip postupka platiranja lima s plemenitijim metalom

Galvanizacijski postupak prevlaenja metala vri se procesom elektrolize. Obradak uronjen u
otopinu, koja sadri spoj metala s kojim se namjerava prevlaiti njegovu povrinu, spaja se s
negativnim polom izvora struje (katoda), dok anodu ini metal koji stvara prevlaku.

Primjer takvog procesa je niklovanje u otopini nikalnog sulfata (NiSO
4
).

Nikalni sulfat pri prolasku istosmjerne struje disocira na nikalni kation i sulfatni anion:
NiSO
4
->Ni
+2
+SO
4
-2
Jednadba 151
Kationi putuju prema obratku (katodi) i tamo se nadopunjuju s elektronima koji potjeu od izvora
struje:
Ni
2+
+ 2e
-
-> Ni Jednadba 152
ime se na povrini obratka taloi metalni nikal u obliku prevlake.

Sljedei primjer takvog procesa je kromiranje i to u obliku:
tvrde prevlake otporne na troenje,
dekorativne kromne prevlake, koje se obino nanose na predmete od bakra, nikla,
cinka i mjedi da bi se predmet ukrasio i
porozne kromne prevlake namijenjene dijelovima koji se moraju podmazivati uljem
(kouljice cilindara).

Metalne prevlake otpornije su na oteenja, i relativno su manje osjetljive na svjetlost, toplinu,
vodu i oksidaciju od organskih prevlaka ali su porozne to omoguuje stvaranje galvanskih lanaka na
njihovom dnu, a time i razvoj procesa hranja, najprije u obliku tokica a potom nastaje i ljutenje
prevlake.

Anorganske nemetalne prevlake

Ove prevlake mogu se nanositi kemijski i mehaniki. U prvom sluaju radi se o prirodnom ili
umjetnom izazivanju zatitnih oksidnih i drugih slojeva, a u drugom prevlake slabije prianjaju za

125
osnovni metal i s toga se rjee koriste. Anorganske prevlake dobivene kemijskim putem mogu biti
oksidne, fosfatne i kromatne.

Oksidne prevlake nanose se na elik, aluminij, bakar, cink i njihove legure u cilju podebljanja ve
postojeeg oksidnog sloja. Ako je naneseni oksidni sloj relativno tanji i ima zatitna svojstvo, proces se
naziva pasiviziranje. Postupak nanaanja debljih oksidnih slojeva (crnih, smeih, plavih) na eliku
naziva se bruniranje. Ova operacija izvodi se na sljedee naine:
elik se grije na zraku ili u pjeanim kupeljima u rotirajuim bubnjevima na temperaturi
od 200 do 400 C s ciljem da se stvore slojevi oksida u plavoj nijansi.
arenje u oksidirajuoj (vodenoj pari) pa u reducirajuoj (generatorskom plinu) atmosferi
na temperaturi od 800 do 900 C radi stvaranja plavocrvenog oksidnog sloja Fe
3
O
4

debljine do 20 m.
Masno bruniranje: obradci se premazuju lojem, voskom ili nekom drugom biljnom masti,
zatim se postupno griju na zraku temperature 200-400C radi stvaranja oksida Fe
3
O
4
.
Bruniranje elika s Ni i Cr u lunatim otopinama koje sadre oksidanse, npr. nitrit, kromat,
permanganat ili klorat na temperaturi od 135 do 145 C u trajanju od 10 do 60 min radi
stvaranja sloja Fe
2
O
3
. Nakon obrade predmeti se isperu i osue.

Osim elika i lijevova na bazi eljeza, oksidnom zatitom zatiuju se aluminij i bakar i njihove
legure.

Fosfatnomprevlakom zatiuju se elik, cink i aluminij pomou otopina koje sadre fosfate,
eventualno u prisutnosti slobodne fosforne kiseline. Pri tome nastaje netopivi fosfat koji vrsto prianja
uz metal. Ove su prevlake otporne na atmosfersku koroziju i znatno smanjuju koroziju cinka, elika i
aluminija. Fosfatiranje zahtijeva temeljitu pripremu predmeta, a pogodno je i kao podloga za bojenje i
lakiranje.

Topiva sol bakra u otopini za fosfatiranje stvara lanke razliitih metala na povrini obraenog
predmeta od elika i uzrokuje bre nastajanje fosfatne prevlake. Dodatkom oksidansa (nitrata,
klorata, nitrobenzena) znatno se smanjuje razvijanje vodika, koji se inae javlja na lokalnim
katodama. Glavni sastojci otopine su fosforna kiselina i fosfat nekog metala, npr. fosfati eljeza, cinka
i mangana.

Otopine s cinkom daju prevlake s vrlo sitnim zrncima. Glatkoa i zatitna uinkovitost fosfatne
prevlake poboljavaju se organskim dodacima koji vjerojatno djeluju inhibirajue na anodnu reakciju,
naroito na onim mjestima gdje je anodno otapanje najsnanije.

Kromatne prevlake nanose se na cink, kadmij, magnezij, aluminij i bakar, kao i na njihove
legure. Sastoje se od kromata trovalentnog kroma s debljinom 0,1-0,6 m. Vrlo dobro tite od
atmosferske korozije i neutralnih medija.

Prevlake mogu biti bezbojne, smee, ukaste ili zelenkaste. Pri kromatiranju esto se povisuje
sjaj, to se iskoritava za dekoraciju. Otopina za kromatiranje sadri neki spoj estovalentnog Cr i
neku kiselinu koja nagriza obraivani metal, ime se omoguuje stvaranje kromatnog sloja. Obrada
se izvodi na sobnoj temperaturi i traje 5 s - 5 min. Pred obrada se vri na uobiajen nain. esto
kromatiranju prethodi dekapiranje.

Obrada se izvodi uranjanjem, trcanjem ili prelijevanjem, i potom ispiranjem vodom. Ove su
prevlake veoma neotporne na troenje, ali su vrlo pogodne kao podloga organskim prevlakama.

126

Emajliranje se sastoji od prevlaenja metala specijalnim vrstama stakla, tzv. emajlom koji se
dobiva taljenjem smjese prakastih sirovina u rotacijskim peima. Emajl za elik grije se na
temperaturi od 1100C do 1400C u trajanju od 1 do 3 sata. Potom se tako uarena masa emajla izlije
u vrtlog vode da bi ispucala u zrnca (granulat). Sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji emajla su
kremeni pijesak SiO
2
(35-60%), boraks Na
2
B
4
O
7
, voda 10H
2
O (20-30%), soda Na
2
CO
3
, kalijev karbonat
K
2
CO
3
vapnenac CaCO
3
, kalijev glinenac, vodeno staklo, glina, cinkov oksid i dr. U smjesu se dodaju i
oksidansi koji organske neistoe veu u CO
2
i vodu.

Emajli se nanose u dva ih vie slojeva: na temeljni emajl u slojevima se nanose pokrivni emajli.
Temeljnom emajlu dodaju se dodaci za vezivanje, npr. CaO ili MoO
3
. U pokrivne emajle dodaju se
zamuivai ili pigmenti (boje). Pri taljenju emajla raspadaju se neke sirovine uz gubitak vode i CO
2
, a
gube se i neke lako isparljive tvari te se staklo uglavnom sastoji od smjese oksida.

Pri mokrom mljevenju granulata emajla dodaje se gline 5-15% i vode 35-40% i razni pigmenti
(boje), pri emu nastaje kaasta masa koja se, uz dodatak raznih sredstava radi odreivanja
viskoznosti, lako nanosi na metal uranjanjem ili prskanjem istih metalnih predmeta.

Obradci oblikovani dubokim izvlaenjem are se na temperaturi od 600 do 700 C radi otklanjanja
unutranjih napetosti i izgaranja masnih tvari. Potom se elini obradci iste nagrizanjem u 10%-tnoj
sumpornoj kiselini pri 60 C. Naneseni emajl se zatim postupno sui na policama koje se nalaze uz pei
za peenje emajla da ne doe do pucanja nanesenog sloja. Potom slijedi peenje u pei, pri emu
emajl omekava i stvara staklastu prevlaku na metalu. Vrijeme peenja traje 3-10 min, a temperatura
varira prema vrsti emajla. Za elike je 850-900 C kod temeljnih emajla, a za pokrivne 800-850 C.
Nakon peenja vri se prirodno ili usporeno hlaenje predmeta.

U posljednje vrijeme prakticira se emajliranje elika u jednom sloju kao to se to radi s
aluminijem, bakrom, srebrom, i zlatom. Debljina emajla iznosi 0,2-2 mm, od ega na temeljni emajl
otpada 0,15 mm.

Vano svojstvo emajla je koeficijent toplinske dilatacije u odnosu prema metalu. Emajl je krhak i
neotporan na udarce, a otporan je na kiseline (mlijenu, octenu i dr.).

Pored navedenih prevlaka upotrebljavaju se i betonske prevlake, prevlake na bazi vodenog stakla,
prevlake s cinkom u prahu i dr.

Organske prevlake

Oblaganje gumom i termoplastinim masama

Oblaganje gumom i termoplastinim masama, primjenjuje se najee kod elika. Kod oblaganja
gumom predmeti se najprije oiste i premazu gumenim lijepkom. Nakon suenja lijepka obljepljuje se
predmet gumenim ploama i vulkanizira na temperaturi od 100 do 150C u trajanju od 1 do 10 sati.

Kod oblaganja termoplastinim masama na oiene predmete nanese se lijepak od plastine
mase, te se na to stavljaju folije ili ploe od plastine mase i sve skupa podvrgne grijanju vruim
zrakom.


127
Premazi na bazi celuloznih estera

Za zatitu materijala vrlo esto se koriste i boje - lakovi izraeni na bazi celuloznih estera
sastavljeni od:
veziva (celuloznog estera),
sintetikih smola,
plastifikatora (ulja),
razrjeivaa,
boje (ako se ne radi o bezbojnom laku).

Nitroceluloza se dobije nitriranjem celuloze s mjeavinom nitratne i sulfatne kiseline. Nitriranjem
u celulozu moe se uvesti do 3 nitrogrupe pa se dobiva mono-, di- i trinitroceluloza. Otapanjem
srednje nitrirane celuloze u organskim otapalima dobiju se lakovi poznati pod imenom kolodij.

Dodavanjem bojenih pigmenata nitro-laku dobivaju se nitro-boje, odnosno nitro-emajli.
Nitrocelulozne boje i lakovi dobro adheziraju na valjano oienu podlogu i stvaraju vrlo tanke i
kvalitetne prevlake.

Premazi na bazi umjetnih smola

Premazi izraeni na bazi umjetnih smola po kvaliteti i svojstvima nadmaili su sve ve opisane
organske prevlake. Danas postoji veliki broj smola koje se mogu kao vezivne komponente koristiti za
proizvodnju boja i lakova kao to su:
rezolni lakovi,
alkidalni lakovi,
karbamidni lakovi,
polivinilni lakovi,
polistirenski lakovi,
poliakrilni lakovi,
klorkauukovi lakovi,
silikonski lakovi itd.

Rezolne smole proizvedene su od fenola i formaldehida procesom kondenzacije. Te smole i njihovi
lakovi su topivi u alkoholima, ketonima (aceton), luinama i djelomino u vodi. Ako kondenzacija ide k
veim molekulskim masama, dobivaju se smole slabije topive u spomenutim otapalima, a poznate su
pod imenom rezotoli. Ako se vri i umreavanje smola, poznate su pod imenom reziti. Reziti su topivi u
acetonu pa se lak dobiven na taj nain zove novolak.

Rezolni lakovi spadaju meu najotpornije lakove, odnosno smole, kako prema kiselinama i
luinama tako i prema atmosferilijama i toplini. Rezolni se lakovi pripremaju tako da se smola otopi u
organskom otapalu do eljenog viskoziteta uz dodatak potrebne koliine omekivaa. Koristi se za
lakiranje i bojenje metalnih povrina. Poslije nanoenja rezolne boje ili laka sui se na zraku oko pola
sata. Ovi se lakovi rjee koriste za lakiranje drveta jer vremenom mijenjaju boju.

Alkidalni lakovi i smole su poliesteri nastali kondenzacijom anhirida ftalne kiseline i polivalentnih
alkohola. Po svojoj prirodi su elastini pa im nije potreban plastifikator. U zavisnosti od naina
proizvodnje mogu se dobiti smole suive na zraku i smole suive poveanjem temperature. Lakovi na
bazi alkidnih smola otporni su na razne kemijske utjecaje i temperaturu. Radi poboljanja svojstava

128
uljanih boja i lakova esto im se dodaju spomenuti poliesteri. Ista je stvar i s nitrolakovima koje je
potrebno suiti u peima (tzv. peeni lakovi).

Karbamidne smole dobivaju se kondenzacijom raznih amina formaldehidom. Kao omekiva
dodaju im se trikrezil-fosfat i alkidne smole. Karbamidne smole su topive u esterima i za njih se
priprema poseban razrjeiva na bazi estera. S vodom bubre pa se to svojstvo uklanja dodatkom
alkalnih smola.

Polivinilne smole su polimerizati derivata etilena. Svojstva tih smola odreena su molekularnom
masom polimera. Odlikuju se dobrom postojanou na atmosferilijama i nezapaljivou. Tim je
smolama potreban plastifikator koji se dodaje ak i vie od 50%. Slabe su im adhezij ske karakteristike
pa se uvijek kombiniraju sa smolama s boljih karakteristika lijepljenja za podlogu metala. Polivinilne
smole otapaju se u razrjeivau sastavljenom od 30% acetona, 30% butilacetata i 40% toluena. S
omekivaem nastaju elastine i mehaniki otporne prevlake.

Polistirenske smole produkti su polimerizacije polistirena. Lakovi od polistirenskih smola otporni
su na kemikahje, svjetlo, atmosferilije, vodu itd. Najee se kombiniraju s alkidnim smolama i uljanim
lakovima i nose komercijalni naziv "stirezin H". Od polistirenskih smola proizvode se "ronila lakovi"
koji su bez mirisa, okusa i izvanrednih su mehanikih i kemij skih svoj stava. Koriste se za zatitu
ambalae u prehrambenoj industriji.

Poliakrilne smole su produkti polimerizacije i kondenzacije akrilne ili metakrilne kiseline.
Poliakrilne smole definiranih molekularnih masa otapaju se u kloriranim ugljikovodicima i esterima.
Mijeaju se s nitroceluloznim lakovima. Preteno se primjenjuju u automobilskoj i zrakoplovnoj
industriji, potom i za lakiranje ica-vodia.. Izvanredno se mijeaju s bojama i punilima, metalnim
prahovima itd. Otporni su na atmosferilije i kemikalije. Poliakrilni lakovi se sue na 350
0
K.

Klorkauuk se upotrebljava za pripremu klorkauukovih lakova. Dobro se otapa u jeftinim
otapalima. Ima dobru postojanost prema kemikalijama i atmosferilijama. Kao i u ostalim smolama
potreban je dodatak plastifikatora i razrjeivaa kod proizvodnje lakova. Kod proizvodnje boja od
klorkauuka dodaju se laku jo punila i pigmentne boje. Te se prevlake esto koriste kao izolacije.

Silikonske smole proizvode se hidrolizom metiltriklorsilana i feniltriklorsilana. Odlikuju se visokom
otpornou na atmosferilijama, vodi, kemikalijama i povienim temperaturama. Imaju izvanredna
elektroizolacijska svojstva. Daju se mijeati poliakrilnim smolama. Lak od silikonskih smola treba
sadravati otvriva koji pri suenju premaza katalizira nastavak kondenzacije. Kao otvriva najvie
se koristi cinkov naftenat. Silikonske boje i lakovi primjenjuju se za premazivanje konstrukcija izloenih
povienim temperaturama kao i za premazivanje elektroureaja.

Epoksidne smole dobivaju se kondenzacijom difenilpropana i epiklorhidrina. Postoje dvije vrste
epoksidnih smola. vrste epoksi smole modificirane su drugim smolama, i tekue epoksi smole koje
otvrdnjuju dodatkom otvrivaa. Kao otvrivai koriste se amini i aminoplasti. Epoksidni lakovi i boje
odlikuju se izvanrednim svojstvima.

Naini nanoenja organskih prevlaka

Organske prevlake nanose se na pomno oiene i pripremljene povrine od metala, tekstila ili
drveta. Postupci nanaanja su sljedei:
- premazivanje,
- umakanje,

129
trcanje,
elektrostatsko trcanje,
nanoenje valjcima,
nanoenje prelijevanjem.

Premazivanje ili lienje izvodi se etkama. Nejednolikost sloja i sporost glavna je mana tog
postupka.

Umakanje se izvodi kod serijskog prevlaenja materijala, pri emu se troe velike koliine
razrjeivaa.

trcanje se izvodi pod veim pritiskom putem rasprskaa koji moe biti upravljan runo (pitolj) ili
strojno (mehanika ruka). Najvei nedostatak tog postupka je velika disperzija premaza, a prednost je
veliki uinak nanaanja.

Elektrostatsko trcanje izvodi se takoer putem rasprskaa ali pod naponom istosmjerne struje od
oko 100 kV. estice laka ili boje nabijene su preko trcaljke, koja je spojena jednim polom, a predmet
drugim polom, ime privlane elektrostatske sile djeluju kohezijski na rasprene estice premaza.
Ovim postupkom reducira se gubitak premaza za 50%, ali se gubi na fleksibilnosti primjene sustava.

Katodna zatita

Svrha je katodne zatite da se rtvovanjem jednog metala zatiti funkcionalni dio konstrukcije.
Tako je kod pocinanog elika, konstrukcijski meki elik zatien od korozije metalom negativnijeg
naboja kojim je presvuen.

U praksi nije neophodno da metali budu u izravnom galvanskom kontaktu da bi nastupila zatita.
Na primjer, korozija elika u moru spreava se pravilnim uronjavanjem magnezijske i cinane ploe,
izvana spojene s elikom trupa broda, Slika 61. Katodna zatita elika magnezijem ili cinkom u
morskoj vodi

Magnezij je negativniji od elika te s toga djeluje u nastalom lanku kao katoda i zato se bre
troi.

Slika 61. Katodna zatita elika magnezijem ili cinkom u morskoj vodi

Magnezij je negativniji od elika te s toga djeluje u nastalom lanku kao katoda i zato se bre
troi.


130
Za uspjenu zatitu potrebna je pravilna raspodjela toka elektrine struje. Kod eline cijevi
uronjene u vodi, korozija se moe odvijati i u unutranjosti i po obodu, to ovisi o poloaju cijevi, Slika
62. Nepravilno izvedena katodna zatita. S toga spajanjem cijevi s magnezijevom ili cinkovom ploom
vjerojatno se nee zatititi itava povrina, jer se tok elektrine struje izmeu elika i magnezija
nastoji usredotoiti na odreena blia podruja metala, i ako gustoa zatitne struje nije dovoljno
velika da obuhvati i unutranjosti cijevi, doi e do njezine korozije.

Slika 62. Nepravilno izvedena katodna zatita

Nejednaka raspodjela struje otklanja se upotrebom veeg broja pravilno razmjetenih
magnezijskih ili cinanih ploa.

Drugi je nain katodne zatite s pomou vanjskog izvora struje dovoljna napona za zatitu. Ovaj
postupak moe izazvati veu potronju elektrine struje i anode. Da bi se to izbjeglo, obje se metode
kombiniraju.





131
KOORDINATE FIKSNE TOKE






Kod obnovljivih sustava mogue je nastale kvarove otkloniti. Pogonska stanja obnovljivog sustava
sustava prikazuje Slika 63. Pogonslo stanje obnovljenog sustava. Proces takvog sustava mogue je
predoiti tako to proces obnovljiva sustava prelazi iz pogonskog stanja u stanje mirovanja i obrnuto.

Slika 63. Pogonslo stanje obnovljenog sustava
Gdje je:
tp trajanje ciklikih planskih popravaka
t - vrijeme izmeu dva planska popravka
tpi vrijeme izmeu dva sluajna zastoja
tzi vrijeme prekida rada zbog iznenadnog otkaza. Nastali kvar e biti otklonjen tijekom
neplanskog popravka.


Slika 64. Vjerojatnost stanja obnovljivog sustava

Na Slika 64. Vjerojatnost stanja obnovljivog sustava. Predoena je vjerojatnost stanja obnovljivog
sustava. Veze oznauju vjerojatnosti postojeih stanja odnosno prijelaza u novo stanje procesa.

Pojedine vjerojatnosti stanja r
ij
su:
r
11
- vjerojatnost da sustav i dalje radi

132
r
12
- prijelazna vjerojatnost od rada na zastoj
r
21
- prijelazna vjerojatnost od zastoja na rad
r
22
- vjerojatnost da je sustav i dalje u kvaru

Svaki sustav mogue je opisati vjerojatnostima stanja. Za obnovljive sustave vrijede slijedei
odnosi vjerojatnosti stanja Tablica 5. Vjerojatnost stanja obnovljivih sustava.

Tablica 5. Vjerojatnost stanja obnovljivih sustava
Vjerojatnost stanja r
ij
Stanje "j" koje slijedi poetno stanje Zbroj
Rad Mirovanje
Poetno stanje "i" Rad 0< r
11
< 1 0< r
12
< 1 r
11
+ r
12
= 1
Mirovanje 0< r
21
< 1 0< r
22
< 1 r
21
+ r
22
= 1

Pogonska stanja sustava mogue je skraeno predoiti matricom vjerojatnosti stanja (r
ij
)

Jednadba 153

Ako je mogue pretpostaviti da su vjerojatnost stanja r
ij
tijekom vremena konstante, takav proces
naziva se stacionarnim. Prvi red matrice vrijedi za radno stanje a drugi za stanje mirovanja.
Dijagonalni elementi sa indeksima oznauju vjerojatnosti da se trenutno stanje zadri. Elementi
matrice s mjeovitim indeksima oznauju veliinu vjerojetnosti da se stanje promjeni.

Prosjena vremena rada i zastoja sustava, tzv. koordinate fiksne toke mogue je odrediti
pomou matrice vjerojatnosti stanja:

Jednadba 154

Osnovom navedenog koordinate fiksne toke za brodski sustav mogu se odrediti osnovom
podataka dobivenih tijekom eksplatacije.

Tablica 6. Frekvencija pojedinih stanja

Rad Mirovanje Zbroj
Rad 120.00 76.00 196.00
Mirovanje 76.00 11.00 87.00

Ukupno 283.00

Tablica 7. Vjerojatnosti stanja
Stanje Omjer Vrijednosti
r
11
120/196 0,612
r
12
76/196 0,388
r
21
76/87 0,874
r
22
11/87 0,126

Iz ove matrice oitava se da ako je sustav u radu, vjerojatnost da e i u trenutku idueg
promatranja raditi iznosi 61,2 %. Vjerojatnost pojave kvara je 38,8 %. Iz drugog retka matrice slijedi
da e nastali kvarovi do idueg promatranja biti otklonjeni u 87,4 % sluajeva a da u 12,6 % sluajeva

133
traju due od jednog dana, tj. koliko traje razdoblje izmeu dva promatranja.

Prosjena vremena radne sposobnosti odnosno kvara (koordinate fiksne toke) jesu:

T
1
= 0,693 T
2
= 0,307,

to znai da je sustav u oko 69 % sluajeva radno sposoban a u oko 31 % sluajeva se nalazi u
kvaru.



134
LITERATURA
1. Aberek, B., Flaker, J.,: Vzdrevanje sistemi, strategije, procesi in optimiranje,
Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 2005.
2. Adamovi, .,. Jefti, M. S.,: Preventivno odravanje u mainstvu, Graevinska knjiga,
Beograd, 1988
3. Adamovi, .,: Tehnika dijagnostika u mainstvu. Beograd: Privredni pregled, 1986
4. Adamovi, .,: Logistiki sistem odravanja, Privredni pregled, Beograd, 1989
5. Adamovi, .,: Metode odravanja tehnikih sistema. Beograd: OMO, 1983
6. Bertolini, D.,: Maximum CMMS, Reliability.web.com
7. Belak, S., ovo, P., Desing for maintenance, 14th Europen maintenance conference,
Dubrovnik 1998
8. Belak, S., Terotehnologija, Visoka kola za truistiki menadment, ibenik 2005.
9. Belak, S., ovo, P., Belak, B., Function integration method in technical problem solution
development, Annals of DAAAM for 2007 & Proceedings of the 18th International DAAAM
Symposium, Vienna, Austria : DAAAM International, Vienna, Austria , 2007. 69-70 (ISBN: 3-
901509-58-5).
10. Belak, S., ovo, P., Belak A., Technical problem solution synthesis based on the ideal type
method, Annals of DAAAM for 2007 & Proceedings of the 18th International DAAAM
Symposium, Vienna, Austria : DAAAM International, Vienna, Austria , 2007. 71-72 (ISBN: 3-
901509-58-5).
11. Bulat, A. Vuksan, B.,: Teorija organizacije. Zagreb: Informator, 1977.
12. Campbell, D.,: UPTIME : Strategies for excellence in Maintenance Management,
Productivity Press, Inc., Portland, Oregon, 1995.
13. ovo, P.,: Povienje pouzdanosti , Sveuilite u Rijeci, Rijeka 1999.
14. ovo,P., Banic,N., Gran,M.; Kvantitativno planiranje ljudskih resursa, 14th HDO International
conference, Maintenance 2008
15. ovo,P., Gran, M., Belak, A., Maintenance Capability Determination Based on CMR. //Annals
of DAAAM for 2007 & Proceedings of the 18th International DAAAM Symposium Vienna :
DAAAM International, Vienna, Austria , 2007. 183-184 (ISBN: 3-901509-58-5).
16. ovo,P., Gran, M., Belak, B., Reliability Based Corrective Maintenance Activity Timing, Annals
of DAAAM for 2007 & Proceedings of the 18th International DAAAM Symposium, Vienna :
DAAAM International, Vienna, Austria , 2007. 185-185 (ISBN: 3-901509-58-5).
17. Dunn, S.,: Re-inventing the maintenance process, Queensland Maintenance
Conference, 1998.
18. Europski CRAFT projekt MELISSA (Maintenance Evaluation by Linked and Integrated
Simulation in Sawmills), The Woodhouse Partnership Ltd., 2001.
19. Grothus, H.,: Univerzalni katalog sastavnih dijelova, etiri tona, Tehniki institut,
Dorsen, 1967.
20. Grupa autora,: Inenjerski prirunik IP4, Proizvodno strojarstvo, Trei svezak,
Organizacija eksploatacije, ala, I., poglavlja 6 i 9, kolska knjiga, Zagreb, 2002
21. Hartmann, E.H.,: Total Productive Maintenance, How to Successfully Install TPM in
your Plant(s), Trough the Unique TPEM Process, International TPM Institute, Inc., USA,
1998.
22. Idhammar, C.,: What constitutes world-class reliability and maintenance, Idcon Inc.
23. Kennedy, R.,: Examining the Process of RCM and TPM, Plant maintenance Resource
Centre, 2002.

135
24. Kra, A., Svilii, B., ovo, P., Opi pristup primjeni norme ISO 9001:2000 u upravljanju
kvalitetom djelatnosti visokih pomorskih uilita, Pomorstvo : journal of maritime studie
(1332-0718) Vol. 21, 2007. No. 2; Str.119-128
25. Moubray, J.,: Reliability -centered Maintenance, Butterworth-Heinemann, Oxford,
1997
26.
Nakajama, S.,: Introducing to TPM -Total Productive Maintenance, Productivity Press, Inc.,
Cambridge, Massachusetts, 1988

27. Rejec, E.,: Terotehnologija, Informator, Zagreb, 1974
28. Todorovi, J., Zelenovi, D.,: Efikasnost sistema u mainstvu, Nauna knjiga, Beograd,
1981.
29. Tomas, V., egulja, I., ii, D.,: Mogunosti i problemi primjene suvremenih...
Pomorstvo, god. 19. (2005), str. 29-41
30. ugaj, M., Strahonja, V., :Informacijski sustavi eksploatacije. Zagreb: Informator, 1992
31. Rai, V.,: Odravanje. Praktiar dio 3, Zagreb: kolska knjiga, 1973.
32. Ranilovi, M.,: Unapreenje gospodarenja tehnikim sustavima .., Sveuilite u
Zagrebu, Zagreb, 2006.
33. Reliability Centre, Inc.-Maintenance&Engineering Notes.htm: The 9 Great Benefits of
a CMMS, Reliability.web.com
34. Reliability Centre, Inc.-Maintenance&Engineering Notes.htm: The 9 Great Benefits of
a CMMS, Reliability.web.com
35. Regan, N.,: U.S.Naval Aviation Implements RCM, Naval Air Warfare Centre, Aircraft
Div., 2000.
36. Selakovi, M.,: Organizacija eksploatacije, TFR, Rijeka, 1987.
37. Smart Ship project Assessment Report, 1998.
38. egulja, I., Tomas, V., Vlahini, I.,: RCM computer based model in commercial
shipping, ISEP 98, Ljubljana 1998.
39. imi, S.,: Gotovost i projektiranje pouzdanosti, Sveuilite u Splitu, Split 2005
40. Tomas, V., egulja, V.,: Improvement of ship maintenance by applying the RCM
method, ICTS 97, Portoro, 1997.
41. Tomas, V., Tiac, A., Zenzerovi, E.,: Strategy for condition based maintenance,
ELMAR, Zadar 1999.
42. Turner, S.,: Choosing Maintenance Analysis Techniques, www.pmoptimisation.com
43. Stuchl, V.,: to bi trebalo da bude osnova za novi sistem odravanja , Mainstvo
3(5), 159 170, (2001)
44. Vasiljevi, V.,: Suvremeni sustavi za nadzor, zatitu i dijagnostiku vibracija rotacijskih
strojeva, 9. meunarodno savjetovanje Odravanje 2003, HDO, Opatija , 26.-28.
svibnja 2003
45. Wireman, T.,: Computerized Maintenance Management System, Industrial Press, Inc.,
New York, 1994
46. Woodhouse, J.,: Asset management Decision-Making, the Woodhouse Partnership
Ltd., 2001.
47. ...,: Manual "Odravanje", knjiga 2, Zagreb: CDI, 1986.
48. Prihvatljivost porivnog sustava po energiji, sigurnosti, ekologiji i odravanju projekt
Ministarstva znanosti na Pomorskom fakultetu
49. Selakovi, M., Organizacija eksploatacije, TFR, Rijeka, 1987.
50. Selakovi, M., Organizacija poslovnih sistema, TFR, Rijeka, 1994.

136
51. Holjevac, ., Raunovodstvo poduzetnika, knjiga II, Raunovodstvo, revizija i
52. financije, Zagreb, 1993.
53. Tomi, M., Adamovi ., Pouzdanost u funkciji odravanja tehnikih sistema,
54. Beograd, 1986.
55. Zgombi, H., Meunarodni raunovodstveni standard 16, Faber i Zgombi Plus,
56. Zagreb, 1994.
57. Cashin, J., Feldman, S., Lerner, J., Englard, B., Financijsko raunovodstvo I,
58. Faber i Zgombi Plus, Zagreb, 1994.
59. ..., Primjena meunarodnih raunovodstvenih standarda u poduzeu,
60. Raunovodstvo i financije, Zagreb, 1993.
61. Kovaevi, R., Krivokapi, Z., Supstitucija RD uvozne opreme sopstvenom
62. proizvodnjom, Titigrad,1983.
63. ..., Politehnieskij slovar,Sovetskaja enciklopedija, Moskva 1980.
64. Rejec, E., Definicija, klasifikacija, oznaavanje i tehnoloka analiza rezervnih
65. dijelova, Zenica, 1984.
66. Adamovi, ., Pojmovnik u podruju upravljanja odravanjem, Beograd, 1986.
67. ..., Deutsches Institut for normen, DIN 24 240, Berlin-Koln, 1976.
68. Lovri, J., Osnove brodske terotehnologije, Pomorski fakultet Dubrovnik, Dubrovnik, 1989.
69. Vujanovi, N., Teorija pouzdanost tehnikih sustava, Vojnoizdavaki i novinski centar,
Beograd, 1990.
70. Nikoli, I., Pouzdanost tehnikih sustava i ljudskog faktora-Teorija primeri , softver, Fakultet
organizacionih nauka Beograd, Beograd, 2003-2004.
71. Ramovi, R. M., Pouzdanost sustava, elektronskih, telekomunikacijskih i informacionih,
Elektrotehniki fakultet u Beogradu, Katedra za Mikroelektroniku i tehniku fiziku, Beograd,
2005.
72. Ivanovi, G., Stanivukovi, D., Pouzdanost: Analiza i projektovanje, Tehnika uprava, Split
1988.


137
Popis jednadbi
T
w
< M. Jednadba 1 ...................................................................................................................... 15
1 1
m h
(
=
(

Jednadba 2 ............................................................................................................. 16
1
MTBF
= Jednadba 3 ............................................................................................................. 16
1
( )

( )
( )
n t
R t
n t
= Jednadba 4 ............................................................................................................. 55

( ) lim ( )
n
R t R t

= Jednadba 5 .................................................................................................... 55
) (
) (
) , (
T R
t T R
t T R
+
= Jednadba 6 ................................................................................................... 56
) ( ) , ( t R t T R = Jednadba 7 ......................................................................................................... 56
indeks zahvata =
ukupan broj zahvata odravanja
ukupno trajanje zahvata odravanja
Jednadba 8 ........................................ 58
1
=

(broj sati po jednom zahvatu) Jednadba 9 ........................................................................ 58

> S > Jednadba 10 .................................................................................................................. 58
> S < Jednadba 11 .................................................................................................................. 58
( ) ( ), 0 P T t F t t = Jednadba 12 ........................................................................................... 61
( ) 1 ( ) ( ) R t F t P T t > = = Jednadba 13 ...................................................................................... 61
( )
( )
dF t
f t
dt
= Jednadba 14 ....................................................................................................... 61

= =
t
t
dt t f dt t f t R
0
) ( ) ( 1 ) ( Jednadba 15 ............................................................................ 61
1 1
1 2
( ) ( )
( )
( ) ( )
n t n t
R t
n n t n t
= =
+
Jednadba 16 .................................................................................... 61
2 2
( ) ( )
( ) 1
n n t n t
R t
n n

= = Jednadba 17 ..................................................................................... 61
2
2
( )
1
( ) ( ) 1
n t
d
dn t dR t n
dt dt n dt
(

(

= = Jednadba 18 ........................................................................ 62
2
( ) ( ) dn t dR t
n
dt dt
= Jednadba 19 .................................................................................................. 62
2
( ) ( ) dn t dR t
n
dt dt
= Jednadba 20 .................................................................................................. 62
2
1 1
( ) 1 ( )
( )
( )
dn t n dR t
t
n dt n t dt
= = Jednadba 21 ........................................................................... 62
dt t
t R
t dR
) (
) (
) (
= Jednadba 22 ................................................................................................. 62

138

=
t R
dt t
t R
t dR
0 1
) (
) (
) (
Jednadba 23 ............................................................................................... 62

=
t
dt t t R
0
) ( ) ( ln Jednadba 24 ................................................................................................. 62

=
t
dt t
e t R
0
) (
) (

Jednadba 25 ....................................................................................................... 62
) ( 1 ) ( t R t F = Jednadba 26 ........................................................................................................ 62
( )
( )
dR t
f t
dt
= Jednadba 27 ....................................................................................................... 62
( )
( )
( )
f t
t
R t
= Jednadba 28 ........................................................................................................... 62
0
( )
SR
T tf t dt

Jednadba 29 ....................................................................................................... 63
dt t R t tR t tdR Tsr

+ = =
0
0
0
) ( ) ( ) (
|
Jednadba 30 ..................................................................... 64
0
( )
SR
T R t dt

Jednadba 31 ........................................................................................................ 64
1
1
n
i
i
MTBF t
n
=
=

Jednadba 32 .................................................................................................. 64
( )
( )
e
N t
f t
n t

=

Jednadba 33 ...................................................................................................... 68
[ ]
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
e
e
e
N t
f t N t N t
n t
t
n N t
R t n N t t n t t
n

= = = =

Jednadba 34........................................... 68
( ) ( ) ( )
( ) 1
e
n N t N t n t
R t
n n n

= = = Jednadba 35 ........................................................................ 69
( )
( )
e
N t
F t
n
= Jednadba 36 ....................................................................................................... 69
1 3, 3 log k n = + Jednadba 37 .................................................................................................. 69
max min
1 3, 3 log
t t
t
n

=
+
Jednadba 38 ................................................................................................. 69
{ } ( ) ( ) ,
x
F x P X x f t dt x R

<

= =

Jednadba 39 ....................................................... 69
{ } { } 0 ( ) 0, P X x P x F x za svaki x R < = + = Jednadba 40 ................................................ 69
( )
( ) ( )
dF x
f x F x
dx

= = Jednadba 41 .......................................................................................... 69
( ) ( )
1 2 2 1
( ) P x X x F x F x < < = Jednadba 42.......................................................................... 70

139
( )
2
1
1 2
( )
x
x
P x X x f x dx < < =

Jednadba 43) ................................................................................. 70

( ) , 0, 0
t
f t e t

= > (4.6)Jednadba 44 ................................................................................. 70

= =
t
t
dt e t F t R
0
1 ) ( 1 ) (

Jednadba 45 ............................................................................... 71
( )
t
R t e

= Jednadba 46 .......................................................................................................... 71
( )
( )
( )
t
t
f t e
t
R t e

= = = Jednadba 47 ......................................................................................... 71

1
) (
0 0
= = =

dt e dt t R Tsr
t
(4.10)Jednadba 48 ....................................................................... 71
1
SR
T

= (4.11)Jednadba 49 ....................................................................................................... 71
1
( ) , , 0, 0
t
t
f t e t

| |

|
\
| |
= > >
|
\
Jednadba 50 ...................................................... 72
1
( )
t
R t e

| |

|
\
=
Jednadba 51 ................................................................................................... 73
1
( )
( )
( )
f t t
t
R t

| |
= =
|
\
Jednadba 52 ..................................................................................... 73
1
1
SR
T

| |
= + +
|
\
Jednadba 53) .............................................................................................. 74
{ } { } ( ) : ( ) , F x P X x P X x x R = =

Jednadba 54 ..................................................... 74
( ) ( ) (1 ) , 0,1, 2,....
x n x
n
f x P X x p p x n
x

| |
= = = =
|
\
Jednadba 55........................................ 75
!
( )! !
n
n
x n x x
| |
=
|

\
Jednadba 56 ................................................................................................... 75
( ) ( ) (1 )
i n i n
i n i
i x i x
n
P X x P X i p p
i
= =

= =
| |
= = =
|
\

Jednadba 57 .................................................. 76
1
0
( ) ( 1) 1 (1 )
i x
i n i
i
n
P X x P X x p p
i
=

=
| |
= =
|
\

Jednadba 58 .......................................... 76
( 1) 1 y n x n x = = + Jednadba 59 ........................................................................................ 76
( ) ( ) (1 ) , 0,1, 2,....
y n y
n
f y P Y y p p y n
y

| |
= = = =
|
\
Jednadba 60 ....................................... 76
( ) ( ) (1 ) , 0,1, 2,....
y n y
n
f y P Y y q q y n
y

| |
= = = =
|
\
Jednadba 61 ........................................ 76
( ) 1 ( ) 1 (1 )
i n i n
y n i
i y i y
n
P X x P Y i q q
y
= =

= =
| |
= = =
|
\

Jednadba 62........................................ 76

140
1
0
( ) ( 1) 1 (1 )
i y
y n i
i
n
P X x P Y y q q
y
=

=
| |
= =
|
\

Jednadba 63 .......................................... 76
( ) E x n p = Jednadba 64 ........................................................................................................... 76
( ) E y n q = Jednadba 65 ........................................................................................................... 77
( ) ( ) , 0,1, 2,....
!
x
e
f x P X x x
x

= = = = Jednadba 66 ........................................................... 77

= =
x
i
i
i
e
x X P x F
0
!
) ( ) (

Jednadba 67 ........................................................................... 77
,... 2 , 1 , 0 ,
!
) (
) ( ) ( =

= = =

x
x
e t
x X P x f
t x

Jednadba 68 ..................................................... 77
( ) E x = Jednadba 69 .............................................................................................................. 78
( )
( )
e
N t
f t
n t

=

Jednadba 70 ....................................................................................................... 78
[ ]
( )
( ) ( ) ( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
e
e
e
N t
f t N t N t
n t
t
n N t
R t n N t t n t t
n

= = = =

Jednadba 71 ........................................... 78
( ) ( ) ( )
( ) 1
e
n N t N t n t
R t
n n n

= = = Jednadba 72 ........................................................................ 78
( )
( )
e
N t
F t
n
= Jednadba 73 ....................................................................................................... 78
1 3, 3 log k n = + Jednadba 74 .................................................................................................. 79
max min
1 3, 3 log
t t
t
n

=
+
Jednadba 75 ................................................................................................. 79
0 0
: ( ) ( ) H F x F x = Jednadba 76 ................................................................................................. 79
1
SR
T

=


Jednadba 77 ........................................................................................................... 80
1
SR
T
=


Jednadba 78 ............................................................................................................... 80
( ) 1
t
F t e

| |

|
\
= Jednadba 79 .................................................................................................. 81
1 ( )
t
e F t

| |

|
\
= Jednadba 80 .................................................................................................. 81
[ ]
ln 1 ( )
t
F t

| |
=
|
\
Jednadba 81 ....................................................................................... 82
[ ] { }
ln ln 1 ( ) ln( ) ln F t t = Jednadba 82 ............................................................. 82
[ ] { }
ln ln 1 ( ) F t y =

Jednadba 83............................................................................................ 82
ln( ) t x =

Jednadba 84 ........................................................................................................... 82
ln c =

Jednadba 85 ........................................................................................................... 82

141
y x c = + Jednadba 86 ........................................................................................................... 82
F(t) = MR =
4 , 0
3 , 0 ) (
+

n
t j
Jednadba 87 ......................................................................................... 82
max
max
( ) ( )
( ) ( )
e t
e t
D R t R t
D F t F t
=
=
Jednadba 88 .............................................................................................. 84
max
D C > Jednadba 89 .............................................................................................................. 84
, 1
2
2 2
1
n r
k
i ti
i ti
f f
f

=

= >

Jednadba 90 ............................................................................................ 84
2
( ) P
2
0
> Jednadba 91 ........................................................................................................... 84
, 1
2
2 2
1
( ) ( )
( )
n r
k
e t
i t
F t F t
F t

=

Jednadba 92 .......................................................................................... 85
1 2 3
( .... )
n
R P A A x A = (8.1.)Jednadba 93 ..................................................................... 86
1 2 1 3 1 2 1 2 1
( ) ( / ) ( / )... ( / ... )
n n
R P A P A A P A A A P A A A A

= (8.2)Jednadba 94 .......... 86
1 2
1
( ) ( ) ... ( ) ( )
n
n i
i
R P A P A P A P A
=
= =

Jednadba 95.............................................................. 87
n
R p = Jednadba 96 ................................................................................................................... 87
1 2 3
1 ( ... ) 1
n
R P A A A A Q = = Jednadba 97 ................................................................ 87
1 2
( ...... )
n
R P A A A = Jednadba 98 ................................................................................... 88
1 2 3
1 2 1 3 1 2 1 2 1
1 1 ( ... )
1 ( ) ( / ) ( / ) ... ( / .... )
n
n n
R Q P A A A A
P A P A A P A A A P A A A A

= = =
=
Jednadba 99 ............. 88
1 2
1
1 1 ( ) ( ) ... ( ) 1 ( )
n
n i
i
R Q P A P A P A P A
=
= = =

Jednadba 100 ...................................... 88

1 (1 )
n
R p = Jednadba 101 ..................................................................................................... 88
1 2
1
1 ( ) ( ) ... ( ) 1 ( )
m
j j j mj ij
i
R P A P A P A P A
=
= =

(8.10)Jednadba 102 ................................... 88

1 2
1 1 1
... 1 ( )
n n m
n j ij
j j m
R R R R R P A
= = =
(
= = =
(


Jednadba 103 .................................................. 89
1
1 (1 ) 1 (1 )
n
n
m m
j
R p p
=
( ( = =

Jednadba 104 ................................................................ 89

1 2
1
( ) ( )... ( ) ( )
n
i i i in ij
j
R P A P A P A P A
=
= =

Jednadba 105 ............................................................... 89

1 2
1 1 1
1 (1 ) (1 ) ... (1 ) 1 (1 ) 1 ( )
m m n
m i ij
i i j
R R R R R P A
= = =
(
= = =
(


Jednadba 106 .......... 90
1
1 (1 ) 1 (1 )
m
m
m n
i
R p p
=
( = =

Jednadba 107 .................................................................... 90

1 1 2 2 3 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 3 1 2 3 2
( )( )( ) A A A A A A AA A AA A A A A AA A A A A AA A AA A AA A + + + = + + + + + + +
Jednadba 108 ............................................................................................................................ 90

142
1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3
( ) ( ) ( ) ( ) R P A A A P A A A P A A A P A A A = + + + Jednadba 109 ..................................... 91
1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) R P A P A P A P A P A P A P A P A P A P A P A P A = + + + Jednadba
110 ................................................................................................................................................ 91
2 3 2 3
3 (1 ) 3 2 R p p p p p = + = Jednadba 111 ........................................................................ 91
( ) ( ) ( )
!
( ) 1 1
!( )!
n n
n x n x
x x
x k x k
n
n
R t P X k p p p p
x x n x

= =
| |
= = =
|

\

Jednadba 112 ........... 91
( ) ( ) ( ) ( )
3
3 1 0
2 1
2
2 3 2 3
3
3! 3!
( ) 1 1 1
2!1! 3!0!
3 (1 ) 3 2
x
x
x
R t P X p p p p p p
x
p p p p p

=
| |
= 2 = = +
|
\
= + =

Jednadba 113 91
( ) ( )
s s s
E A t R t FP = Jednadba 114 ......................................................................................... 93
0 1
s
E Jednadba 115 ........................................................................................................ 93
0 1 FP Jednadba 116 ........................................................................................................ 93
k
i
k ak
t MTBF
A
t t MTBF MTTR
= =
+ +
Jednadba 117 .......................................................................... 95
( ) t
i
A e

+
= +
+
Jednadba 118 ............................................................................................. 96
a
MTBM
A
MTBM M
=
+
Jednadba 119 ................................................................................................. 96
1
p
MTBM
f
=
+
Jednadba 120 ................................................................................................ 96
p
p
MTTR f MPT
M
f

+
=
+
Jednadba 121 .................................................................................. 97
0
k nk
k nk z
t t MTBM
A
t t t MTBM MTD
+
= =
+ + +
Jednadba 122 ..................................................................... 97
1
1
p k
MTBM
MTBM MTBM
=
+


Jednadba 123 .......................................................................... 98
c L A
MTD M T T T = + + + Jednadba 124 ...................................................................................... 98
1
n
nom ro o i
i
K K K
=
=

Jednadba 125 ................................................................................... 101

2 2
0.2 = = kvara/1000 sati Jednadba 126 ........................................................................... 102
405
0.2
T
1000
CP
R e e

= = Jednadba 127 ........................................................................................ 103

( )
S CP
R R 1 T = + Jednadba 128 ............................................................................................ 103
S
1 1 1000 1000
m 7500 h
2 0.2 2 0.2
= + = + =

Jednadba 129 ......................................................... 103
S
S
T 405
m
1 R (T) 1 0.9969
= =

Jednadba 130 .......................................................................... 103

143
15000
0.0002 10000
T
10000
DG
R e e

= = Jednadba 131 ............................................................................. 104

( )
S DG
R R 1 T = + Jednadba 132 ............................................................................................ 104

= =
t
pt
ptdt K
0
2
2
Jednadba 133 .............................................................................................. 109
2
2
1
pt
K = Jednadba 134 ........................................................................................................... 110
Z
pt
K + =
2
2
1
2
Jednadba 135 .................................................................................................... 111
|
|

\
|
+ = Z
pt
K
2
2
2
1
2
Jednadba 136 ............................................................................................... 112
|
|

\
|
+ = Z
pt
n K
n
2
2
1
Jednadba 137 ............................................................................................... 112
1
nt t = Jednadba 138 ................................................................................................................ 113
( )
2
2
1
nt p
K = Jednadba 139 ........................................................................................................ 113
( )
|
|

\
|
+ = = Z
pt
n
nt p
K K K
n
2 2
2
1
2
1
Jednadba 140 ............................................................. 113
Z
n
pt
dn
K d
=

2
2
2
Jednadba 141 ............................................................................................... 114
Z
n
pt
=
2
2
2
Jednadba 142 ....................................................................................................... 114
Z
pt
Z
n
t pn
= =
2 2
1
2
1
2
Jednadba 143 ......................................................................................... 114
Fe -> Fe
2+
+ 2e
-
Jednadba 144 ................................................................................................... 116
2H
2
O + O
2
+ 4e
-
-> 4OH
-
Jednadba 145 ........................................................................................ 116
2Fe
2+
+ 4OH
-
-> 2Fe(OH)
2
Jednadba 146 ...................................................................................... 117
4Fe(OH)
2
+ O2 -> 2H
2
O + 2Fe
2
O
3
H
2
O Jednadba 147 ................................................................ 117
6Fe(OH)
2
+ O
2
-> 4H
2
O + 2Fe
3
O
4
H
2
O Jednadba 148 ................................................................. 117
Fe + 2H
+
-> Fe
2+
+ H
2
Jednadba 149 ............................................................................................. 117
T
b
a K = log

Jednadba 150 .................................................................................................... 119
NiSO
4
->Ni
+2
+SO
4
-2


Jednadba 151 ................................................................................................ 124
Ni
2+
+ 2e
-
-> Ni Jednadba 152 ................................................................................................... 124
Jednadba 153 ....................................................................................... 132
1, 2 2112 21, 1212 21 Jednadba 154 ...................................................... 132

Popis tablica:
Tablica 1. Prednosti i nedostaci vlastitog i vanjskog odravanja .......................................................... 26

144
Tablica 2. Razlike izmeu tradicionalne i suvremene organizacije odravanja .................................... 34
Tablica 3. Podjela otkaza prema raznim kriterijima klasifikacije .......................................................... 65
Tablica 4.- Vrijednosti faktora K
o
......................................................................................................... 101
Tablica 5. Vjerojatnost stanja obnovljivih sustava .............................................................................. 132
Tablica 6. Frekvencija pojedinih stanja ............................................................................................... 132
Tablica 7. Vjerojatnosti stanja ............................................................................................................. 132

Popis slika
Slika 1. Krivulja amca .......................................................................................................................... 16
Slika 2. Razvoj odravanja tijekom vremena ......................................................................................... 17
Slika 3. Metode i strategije koje se primjenjuju u ovisnosti od faze razvoja pojedine organizacije
odravanja .................................................................................................................................... 18
Slika 4. Redoslijed usavravanja sustava odravanja ............................................................................ 19
Slika 5. Strategija planiranja u informacijskim sustavima odravanja .............................................. 19
Slika 6. Razvoj pristupa i koncepcija odravanja ................................................................................... 20
Slika 7. Osnovni stupovi TPM-a ............................................................................................................. 23
Slika 8. Prikaz planskog odravanja ...................................................................................................... 24
Slika 9. Pregled RCM procesa ................................................................................................................ 25
Slika 10. Ekspertni sustav ...................................................................................................................... 28
Slika 11. Uee pojedinih tipova odravanja sustava broda ................................................................ 30
Slika 12. Brodski sustavi ........................................................................................................................ 31
Slika 13. Faze u razvoju sustava odravanja ......................................................................................... 35
Slika 14. Odreivanje P-F intervala ....................................................................................................... 37
Slika 15. Izvori podataka o preventivnom odravanju .......................................................................... 38
Slika 16. Intenzitet otkaza u funkciji vremena rada sustava ................................................................. 56
Slika 17. ivotni ciklus hipotetikog sustava ......................................................................................... 57
Slika 18. Opi oblika funkcija (t) i f(t) ................................................................................................... 63
Slika 19. Grafiko predstavljanje iznenadnog otkaza (1) i postupnog otkaza (2) ................................. 66
Slika 20. Intezitet otkaza u funkciji vremena rada sustava ................................................................... 67
Slika 21. Eksponencijalna razdioba ....................................................................................................... 70
Slika 22. Funkcija pouzdanosti u sluaju eksponencijalne razdiobe ...................................................... 71
Slika 23. Funkcija intenziteta otkaza u sluaju eksponencijalne razdiobe ............................................ 72
Slika 24. Weibull-ova razdioba za = 0, = const. i razne vrijednosti parametra ............................. 72
Slika 25. Funkcije pouzdanosti zavisno od parametra . .................................................................... 73
Slika 26. Funkcija intenziteta otkaza u sluaju Weibull-ove razdiobe za = 0, = const. i razne .. 73
Slika 27. Funkcija distribucije diskretne sluajne varijable ................................................................. 75
Slika 28. Funkcija gustoe vjerojatnosti kod binomne razdiobe ............................................................ 76
Slika 29. Funkcija gustoe vjerojatnosti za Poissonovu razdiobu ....................................................... 77
Slika 30. Papir vjerojatnosti za eksponencijalnu razdiobu .................................................................... 81
Slika 31. Papir vjerojatnosti za Weibull-ovu razdiobu ........................................................................... 83
Slika 32. Standardna tablice za metodu Kolmogorov-Smirnov u zavisnosti od razine znaajnosti i
veliine uzorka n. .......................................................................................................................... 85
Slika 33. Blok dijagram za serijsku konfiguraciju elemenata ................................................................ 86
Slika 34. Blok dijagram za paralelnu konfiguraciju ............................................................................... 87
Slika 35. Blok dijagram za serijsko-paralelnu konfiguraciju .................................................................. 89
Slika 36. Blok dijagram pouzdanosti za paralelno-serijski konfiguraciju .............................................. 89
Slika 37. Blok dijagram djelomino paralelne konfiguracija elemenata ............................................... 90

145
Slika 38.. Funkcija tehnikog sustava .................................................................................................... 92
Slika 39. Funkcija kriterija...................................................................................................................... 92
Slika 40. Parametri i vremenske kategorije efektivnosti sustava .......................................................... 94
Slika 41. Vremenska slika stanja ........................................................................................................... 96
Slika 42. Vremenska slika stanja za dostinu raspoloivost .................................................................. 97
Slika 43. Vremenska slika stanja za operativnu raspoloivost .............................................................. 98
Slika 44. Principijelna podjela ukupnog vremena .................................................................................. 99
Slika 45Slika 10.1. Dijagram i tabelerni prikaz korekcijskog faktora K
ro
za elektronike elemente .... 102
Slika 46. Shema sustava I .................................................................................................................... 103
Slika 47. Shema sustava II ................................................................................................................... 104
Slika 48. Odnos trokova odravanja i trokova zastoja; .................................................................. 106
Slika 49. Meuovisnost trokova odravanja u radnom vijeku eksploatacijskog sustava i vrste zastoja
.................................................................................................................................................... 107
Slika 50. Kumulativni trokovi odravanja s obzirom na vrijeme ........................................................ 109
Slika 51. Trokovi odravanja nakon planiranog korektivnog odravanja .......................................... 112
Slika 52. Razlika kumulativnih trokova; ............................................................................................. 113
Slika 53. Elektrokemijska korozija eljeza uzrokovana kapljicom vodene otopine kuhinjske soli kao
elektrolita.................................................................................................................................... 117
Slika 54. Utjecaj relativne vlage na intenzitet korozije eljeza ............................................................ 117
Slika 55. Intenziteti razvoja procesa korozije u funkciji vremena ........................................................ 119
Slika 56. Intenzitet razvoja procesa korozije u odnosu na pH vrijednost elektrolita s razliitim
koncentracijama otopljenog kisika ............................................................................................. 119
Slika 57. Princip mjerenja intenziteta korodiranja mjerenjem promjene omskog otpora u funkciji
vremena ...................................................................................................................................... 120
Slika 58. Rezultati mjerenja intenziteta korodiranja na pojedinim uzorcima metala ......................... 120
Slika 59. a) Anodno inhibiranje eljeza u alkalnim otopinama b) katodno inhibiranje eljeza u
neutralnim otopinama ................................................................................................................ 121
Slika 60. Princip postupka platiranja lima s plemenitijim metalom .................................................... 124
Slika 61. Katodna zatita elika magnezijem ili cinkom u morskoj vodi .............................................. 129
Slika 62. Nepravilno izvedena katodna zatita .................................................................................... 130
Slika 63. Pogonslo stanje obnovljenog sustava ................................................................................... 131
Slika 64. Vjerojatnost stanja obnovljivog sustava ............................................................................... 131