The SAS - John Wiseman _ survival handbook _

PRIRUCNIK ZA PREZIVLJAVANJE U PRIRODI

MILAN CEKADA
Preveo, nadopunio i uredio: _

UPOZORENJE
Tehnike preivljavanja opisane u ovom priruniku predviene su za uporabu u krajnjim sluajevima kada je u roena si urnos! osoba" #ukladno !omu izdava ne moe preuze!i nikakvu od ovornos! u bilo kakvim sporovima i sluajevima koji se mo u vodi!i pro!iv osoba ili ins!i!u$ija kao posljedi$a uporabe ili zlouporabe bilo koje od opisanih !ehnika% !e ubi!ka i o&!e'enja opreme% odnosno pre!rpljenih moebi!nih ozljeda" Prilikom prak!i$iranja i usavr&avanja ovih !ehnika preivljavanja% prava vlasnika zemlji&!a kao i svi zakoni koji &!i!e odreene ivo!injske ili biljne vrs!e% !e propisi vezani uz uporabu va!reno i bilo kakvo dru o oruja moraju se sma!ra!i najmjerodavnijima"

PRE()O*OR
Ovaj Prirunik za preivljavanje u prirodi, namijenjen je svima onima koji izlaze u prirodu, izletnicima, ljudima koji se bave istraivanjima u prirodi, a posebice vojnicima koji u sklopu programa vojne izobrazbe obrauju temu preivljavanja u prirodi. Prirunik je proiziao kao potreba obuavanja pripadnika postrojbi OS R u preivljavanju u prirodi te kao literatura kojom !e se sluiti u provedbi Plana i programa vojne izobrazbe. "o bez obzira na njegovu primjenu u Oruanim snagama R , te sukladno koncipiranosti i dostupnosti materijala od koji# je prirunik sainjen, on ima i iroku primjenu u svim civilnim strukturama, kod ljudi koji se susre!u sa izazovima prirode. $ako je pret#odno reeno, prirunik je sainjen od materijala koji su sakupljani iz razni# skripti, od koji# je jedna prevedena sa engleskog jezika. $roz navedene materijale proimlju se iskustva mnogi# ljudi koji su borave!i u prirodi i prolaze!i kroz preivljavanja na razno%raznim lokacijama i terenima stekli odreena znanja i vjetine. &ilj je ovog prirunika da svojim praktinim i jednostavnim savjetima pomogne svima onima koji zakorae u prirodu, odnosno onima koji budu suoeni sa uvjetima preivljavanja i snalaenja na nepoznatim terenima, obui pripadnike postrojbi OS R u preivljavanju u prirodi te potakne stijecanje potrebni# znanja i vjetina snalaenja na nepoznatim terenima i u uvjetima neprikladnim za normalan ivot i rad. Prirunik se svojom tematikom nadovezuje na Prirunik za temeljnu obuku vojnika kojim se ve! slue pripadnici postrojbi OS R pri provoenju obuke, nadopunjuje ga svojim sadrajem, a isto tako i oboga!uje novim saznanjima. S tim u skladu prirunik je i namjenjen zapovjednicima postrojbi OS R do najnii# razina, kao izvoaima obuke. ' ovom priruniku u najve!em dijelu su opisane vjetine preivljavanja pripadnika elitne britanske postrojbe (S.).S. % Special )ir Service*. One su proizile kako iz dugogodinjeg iskustva u obuci pripadnika postrojbi i nji#ovi# instruktora, tako i iz konkretni# operacija po cijelome svijetu. Opisane te#nike su isprobane u obuci i vojnim operacijama te predstavljaju temelj ovog prirunika. Svaki pripadnik S.).S. postrojbe morao je biti osposobljen primjeniti nauene te#nike preivljavanja te se snalaziti u odreenoj situaciji i biti sposoban preivjeti. +edna od najbitniji# stvari je i poduzimanje svi# mjera sigurnosti ljudi i imovine u situacijama preivljavanja i primjena ovi# te#nika mnogima je do sada spasila ivot. $ako bi se nauile vjetine opisane u ovom priruniku ovjek mora ponekad zanemariti neka ekoloka naela i suosjeanja prema ivotinjama, a mogu se desiti i situacije kada !e iz razloga preivljavanja biti potrebno prekriti neke zakone koji tite bilje i ivotinje. ,ovjek na to mora biti spreman. -apamtite, ovo je prirunik za preivljavanje, a to su situacije kada su ljudsko zdravlje i ivot na prvom mjestu. .e#nike preivljavanja moraju se primjenjivati s osobitim oprezom jer !ete u protivnom posljedice snositi iskljuivo vi i nitko drugi/

#+(R,+J
PR012O3OR PRIRUNIK ZA PREIVLJAVANJE Pribor za preivljavanje Torbica za preivljavanje Kompasi "oevi Izbor noa Sklapajui noevi Parang O !renje noa Suoavanje sa kriznim situacijama S!resovi preivljavanja Osnovne po!rebe Sol 3oda $ubi!ak vo%e Kako sa&uva!i !jelesne 'unkcije Pronalaenje vo%e Sakupljanje rose i ki e )ivo!inje kao znak vo%e $ondenzacija Kon%enzacija pomou sunca ,es!ilacija -o%a iz le%a i snijega -o%a iz morskog le%a ,obivanje vo%e o% ivo!inja -amke Tipovi zamki Kons!rukcija zamki Tipovi zamki )i&ane zamke .amke s opasnim !ere!om .amke sa iljcima .amke za p!ice 4ov Pravilo lova %ivlji/ ivo!inja Opasnos!i u lovu Oruje 0uk i s!rijela Oruja o% kremena Te/nika s!relja !va Om&a na zavi!lavanje Te/nika rukovanja i ga1anja Praka 3ola Koplje 3aca& za koplje 4ov ptica Opasnosti od ivotinja )ivo!injski !ragovi Sklonita i nji#ova izrada $%je pos!avi!i !abor Tipovi skloni !a 1 7 7 8 10 10 10 11 11 11 1" 1" 1# 1# 1# 1# 1# 1( 1( 1* 1* 1+ 1+ 1+ 1+ 17 17 17 18 18 18 "1 "" "( "* "* "+ "+ "+ "8 "8 "8 "8 "2 "2 "2 "2 #0 #0 #" #* #* #*

Tropska skloni !a Polarna4 zimska skloni !a Skloni !a za %ui boravak Peine Koliba $ra%nja !rs!ikom Skloni !e o% busenja BORAVAK U PRIRODI Prije odlaska u prirodu Oprema za izlet Osobna oprema O%ijevanje Odmaranje na #odnji 3oda na #odnji Pro&i avanje vo%e Procje1ivanje vo%e $ako izbje!i uljeve Odravanje obu!e Odlazak u spilju Orijentacija na zemljitu .opogra5ski zemljovidi 6rzina vjetra Oblaci $akvo !e biti vrijeme 4oenje vatre 2oriva 'ad i konopci ,vorovi Prva pomo! Ruksak Organiziranje kampa Pos!avljanje kampa ,isciplina u kampu Sapun )ivo!injski pro%uk!i $%je pos!avi!i a!or Tipovi a!ora -rea za spavanje 5o i sjekira 3ivak u kolibi .akloni $lima i relje5 Planine Snijeg i le%enjaci 0avine 6orske obale Plivanje Prelazak rijeka Pu!ovanje sa splavi Prelazak rijeka Pomagala za plu!anje Splavi Spaavanje Signaliziranje Signaliziranje /elikop!eru Prizemljenje /elikop!era Planinarske oznake i pu!ni znaci 7 slu&aju izgubljenos!i (+ (+ (7

#2 #2 (" (# (# (( (*

(7 (7 (8 (8 (2 (2 *0 *0 *1 *1 *" *# *( *( ** *8 *2 *2 +* 72 72 72 80 80 80 81 8" 8# 8# 8* 8* 8+ 8+ 88 88 88 82 20 20 20 2" 2" 2# 2# 2* 2* 2+ 27

7zbjegavanje nesre!a Pre%vi1anje nesrea Su e 8izici o% poara 9igijena Skla%i !enje i &uvanje vo%e Poari Poplave 6unje .emljo!res -ozila PREIVLJAVANJE NA OTOCIMA I OBALI MORA 'vod 9rana i gla% -o%a i e1 6oriti se i preivjeti 9rana iz mora i na o!oku 7mprovizirana sredstva za lov i ribolov Opasnos!i na moru i o!oku .a !i!a o% sunca O!rovne morske ivo!inje O!rovne i opasne ivo!inje i biljke na o!oku 7grizi zmija Otrovne biljke Pripremanje #rane PREHRANA U PRIRODI 'vod :ilj4 zna&aj i za%ae izu&avanja is/rane u priro%i 'poraba divlje 5lore i 5aune -i!aminska vrije%nos! Kalori&na vrije%nos! Ispi!ivanje novi/ i nepozna!i/ biljaka Prepoznavanje biljaka 3iljke koje se moraju izbjegava!i 2ljive Povrtne biljke i salate ,ajne biljke 8umsko divlje vo!e Kru/ "aini dobijanja ulja iz divlji# biljaka -ainske biljke 3iljni za&ini i nji/ov zna&aj za /igijenu ivo!ni/ namirnica animalnog porijekla .a&insko %ivlje bilje 4jekovito bilje 2ljive i peurke Pre/rambeni zna&aj gljiva Pravila za sakupljanje gljiva ;es!ive gljive $ljive i pe&urke sa lis!iima Pe&urke sa cjev&icama O!rovnos! gljiva4 !rovanje i lije&enje +estive divlje ivotinje Sla!kovo%ne ribe ;es!ive morske ivo!inje P!ice ,ivlje ivo!inje 10*

27 27 27 28 28 28 28 100 101 10" 10# 10* 10* 10+ 107 107 11+ 112 112 112 1"1 1"1 1"1 1"# 1"+ 1"+ 1"+ 1"7 1"7 1"7 1"8 1"8 1"2 1"2 1"2 1#( 1#* 1#7 1(1 1(" 1(# 1(( 1(+ 1(8 1(8 1(2 1(2 1*0 1*# 1** 1*7 1*7 1*8 1*8 1*8

Poznavanje %ivlja&i .e#nologija i organizacija pripremanja jela 6e!o%e !ermi&ke obra%e namirnica Obrada lovine Priprema lovine Iznu!rice $u#anje 6e!o%e ku/anja Savje!i za ku/anje 6jere sigurnos!i ,uvanje #rane Su enje 6arina%a i soljenje 3itaminizacija jela divljim biljem Pripremanje :<vi!aminski/ sokova Pronalaenje vode, dobijanje vode iz bilja te #igijenski principi uporabe vode SAMOPOMO I SPAAVANJE NA VODI Predgovor i uvod Op!a pravila plivanja kao preventiva Pravila i te#nike samopomo!i Spaavanje utopljenika bez plivakog angamana Prilaenje utopljeniku .ransport unesre!enog Razvezivanje za#vatima .e#nike vaenja DODATAK 1. Ostal !"st#$ # % &#s' (#l!" DODATAK ). Ot& $' (#l!" DODATAK *. Ostal" !"st#$" # t& $'" +l!#$" DODATAK ,. J"st#$" -#$ t#'!" . / &. # 'a t 0#/a DODATAK 1. Ot& $'" # 2as'" -#$ t#'!" . / &. # 'a t 0#/a DODATAK 3. J"st#$" -#$ t#'!" 45#$l!a6 # 5 /a7" -#$ t#'!"8 DODATAK 9. Slat% $ 5'" &#(" 47.0R).'R)

1*2 1*2 1+0 1+0 1+1 1+" 1+" 1+# 1+( 1+( 1+* 1+* 1++ 1++ 1++ 1+7 1+2 1+2 170 170 17# 17( 17( 17+ 177 180 18# 12" 12+ 128 122 "01 "0#

PR-RU.N-/ Z+ PRE,-*0J+*+NJE
PR-1OR Z+ PRE,-*0J+*+NJE
"ekoliko kljuni# stvari moe initi bit borbe za preivljavanje. -a to je potrebno prikupiti stvari prikazane na sli$i 2" Sve one mogu se smjestiti u malu torbicu (kutiju i sl.* ili kutiju za cigarete (tabakeru*, koja je teko uoljiva. Stvorite naviku da uvijek imate pribor uz sebe. "e birajte nita veliko jer moe biti neprikladno za noenje, a tada najpotrebnije stvari mogu ostati zaboravljene kod ku!e. 9nogi ljudi koji sami savijaju cigarete imaju takve kutijice. "o ova naa tabakera mnogo je korisnija, tako re!i, moe 3am spasiti ivot, dok puai kre!u prema kraju svojega. 7skustva su pokazala da svaki dio pribora zasluuje svoje mjesto, iako je ponekad neki dio korisniji u nekim situacijama nego drugi: udice za ribe, na primjer, mogu biti nekorisne u dungli, ali su vrlo korisne u pustinji. 7spolirajte unutranju stranu poklopca kutijice kako biste dobili re5lektiraju!u povrinu slinu ogledalu. &ijelu kutijicu oblijepite izoliraju!im trakama koje se mogu lako skinuti i zamijeniti, kako biste je uinili vodonepropusnom. "emojte zaboraviti redovito provjeravati sadraj kutijice, zamjenjuju!i sve ono to je kvarno ili dotrajalo, kao to su ibice ili lijekovi (tablete*. -amijenite sve lijekove kojima je istekao rok uporabe, odnosno vodite rauna o nadnevku kada i# treba zamijeniti. Slobodan prostor u kutijici ispunite pamukom (pamunom vunom* koja !e posluiti kao zatita od #abanja pribora u kutijici ili pak kao sredstvo pri paljenju vatre. 3atra je vrlo znaajna za preivljavanje. ;. 8767&0 % 3odootporne ibice su korisne, ali i glomaznije od obini#, nesigurni#. 9ogu se upaliti na svakoj podlozi, te uiniti otpornijima na kiu umakanjem glava ibice u rastopljeni vosak svije!e. 1a biste utedjeli prostor, slobodno prepolovite drvce ibica na pola. 9nogo je lake koristiti ibice #lika 2" za potpalu nego se koristiti drugim metodama. "emojte i# uzalud troiti, koristite i# ako bilo koja druga improvizirana metoda podbaci. 'zimajte i# iz kutijice jednu po jednu. "ikada kutijicu ne ostavljajte otvorenu ili na zemlji. <. S37+0=) % Od neprocjenjive je koristi kada se eli napraviti vatra, vie nego kao izvor svjetlosti. Radi boljeg pakiranja koristite etverokutne svije!e. )ko su napravljene od loja, u oskudnim situacijama koriste i# i za jelo. Para5inske ili neke druge svije!e za to su neupotrebljive. 4oj nije dobar za skladitenje, pogotovo u vru!im (tropskim* klimama. >. $R090" % $remen moe bacati iskru i kada je mokar, a sigurno !e biti uporabljiv i dugo nakon to ponestane ibica. -a stvaranje iskre najbolji je tvorniki kremen i dobro nazubljen metalni kotai! ili tome slino. ?. PO30=)4O % 9oe zapaliti vatru direktno od suneve svjetlosti, a korisno je i u traenju kr#otina, trnja i sl.

@. 7240 7 $O")& % Potrebno je nekoliko igala, ukljuuju!i i one sa velikom uicom, dovoljnom za tetivne i grube niti. 7zaberite jak konac i omotajte ga oko igala. A. '17&0 -) R760 7 "7. -) '17&0 % 7zaberite razliite veliine udica i smjestite i# u manju kutijicu ili paketi!. 1odajte i nekoliko komadi!a olova za nit. -apamtite da sa malim udicama moete loviti i velike i male ribe, dok sa velikim udicama samo one ve!e. 1odajte u pribor to je mogu!e vie niti za udice koje su korisne i za lov ptica. B. $O9P)S % Preporuljiv je kompas sa iluminiraju!im povrinama % ali morate biti sigurni da znate s njime rukovati, za razliku od neki# manji# kompasa koji 3as mogu zbuniti. "ajbolji tip kompasa je onaj ispunjen teku!inomC provjerite da negdje ne proputa teku!inu, da nema mje#uri!a u teku!ini i moe li se servisirati. 9agnetna igla je podlona koroziji. 'vjerite se je li ona na svom stoeru i okre!e li se slobodno. D. 60.) S3+0.4O % $ristal koji emitira svjetlost, veliine je manjeg novi!a i idealan je pri itanju zemljovida no!u te koristan kao mamac pri lovu na ribe. Skup je, ali i nezamjenjiv. E. F7&) -) -)9$0 % Preporuljiva je mjedena ica AG % EG cm duine. $oristi se samo za zamke, iako moe rijeiti dosta problema pri preivljavanju. ;G. 04)S.7,") P74) % Obino se moe na!i sa velikim ringovima kao rukama to zauzima dosta prostora, no ruke se mogu odstraniti. 7ste se mogu zamijeniti drvenim drkama ako je potrebno. 1a bi se zatitila od korozije i loma, moe se prekriti masnim papirom. 0lastine pile mogu posluiti ak i pri rezanju ve!i# i deblji# stabala. ;;. 9017&7"S$7 PR76OR % Ono to !e sadravati medicinski pribor, ovisi o osobnoj sklonosti pojedinca u uporabi isti#. 4ijekove treba #ermetizirati sa pamunom vunom koja !e sprijeiti #abanje. ;<. $7R'R8$7 S$)4P04 % 'zmite najmanje dva skalpela razliiti# veliina. 1rka skalpela se moe napraviti od drva ako je to potrebno. ;>. 04)S.7,"0 $OP,0 % $oristite i# za pripajanje rubova rana, odnosno privr!ivanje zavoja. ;?. )"-)P4)S. % Poeljne su razliite veliine, po mogu!nosti vodootpornog #anzaplasta, za manje ogrebotine i odravanje posjekotina istima. anzaplast se moe koristiti i umjesto elastini# kopi. ;@. $O"1O9 % 9oe posluiti kao vre!a za vodu % prima do ; litre vode.

.orbica za preivljavanje
' autu, na brodu (u amcu* ili u zrakoplovu, ne odlaite sav pribor odvojeno. .orbicu za preivljavanje treba pakirati tako da stane u dep isto kao i sav pribor za preivljavanje i to tako da se moe brzo izvaditi za uporabu. -a vrijeme pjeaenja, ne stavljajte torbicu i pribor u stranje depove, nego i# nosite na opasau. .orbica za preivljavanje treba izmeu ostalog sadravati gorivo, #ranu i pribor za oznaavanje i signalizaciju, sve to treba pakirati u metalnu limenku koja !e ouvati pribor, a i posluiti kao alat pri ku#anju. )ko ste skloni varivima ili gotovoj #rani, tada je to sve to 3am treba, a u #itnim sluajevima pruit !e pravu pomo! u preivljavanju. Sve to se koristi iz torbice u normalnim uvjetima i na putovanjima, mora to bre biti zamijenjeno.

.orbica
9ora biti napravljena od vodootpornog materijala i dovoljno velika da primi metalnu limenku. "ain kopanja torbice mora biti izveden tako da se ona kopa Hprema vanH sa dovoljno jakom kopom koja !e drati remen. -apamtite da torbica sadri ibice, vrsto gorivo i ostale stvari koje mogu spasiti ivot i kojima valja posvetiti potpunu pozornost.

9etalna limenka
9oe biti od aluminija koji je lak i vrst. 1obro !e posluiti i pri ku#anju, a u transportu titi pribor pakiran u torbici.

2orivo
Po mogu!nosti uzeti vrsta goriva (H#epo kockeH* pakirana u vlastitoj ambalai. $orisite i# ako je vatra na drva neprikladna, a inae kao potpalu. Pe! se jednostavno rasklopi tako da 5ormira prikladno mjesto za posudu za ku#anje te ujedno i dra za gorivo.

6aterijska svjetiljka
Prikladna je mala svjetiljka u obliku olovke to zauzima manje mjesta u torbici. 6aterije drite u svjetiljci, a zadnju okrenite obrnuto kako se ne bi istroile ako se baterija sluajno upali. 4itijeve baterije mogu trajati vrlo dugo.

6ljeskalice (signalne rakete*

Signalne bljeskalice koriste za privlaenje pozornosti, posebice u gustom prirodnom okruenju. Ponesite zelene i crvene mini%bljeskalice i ureaj za pranjenje (ne ve!i od naliv%pera*. .a sredstva su eksplozivna i moraju se paljivo pakirati. .reba odstraniti ureaj za pranjenje i naviti ga na bljeskalicu, izvu!i bljeskalicu i usmjeriti je prema nebu za duinu ruke te je ispaliti. Ovaj pribor koristite sa maksimalnom pozorno!u i pazite da se ne izgubi.

'metak za oznaavanje
.raka ili ipka (ploica* od 5luorescentnog materijala, dimenzija G,> I < metra, koristi se kako bi privukla pozornost ostali# u #itnim sluajevima. +edna ipka (ploica* signalizira #itnu evakuaciju. Potrebno je 5ormirati druge signale od umetaka za oznaavanje na nain da signali budu dogovoreni sa svima ostalima u grupi. 'metke pakirajte tako da ujedno poslue spreavanju #abanja ostalog pribora u torbici.

8ibice
'zmite koliko god je mogu!e ibica i pakirajte i# u vodootpornu ambalau. .renje Hnesigurni#H (obini#* ibica jedne o drugu moe potaknuti vatru, zato iste treba paljivo pakirati.

Pribor za pripravljanje napitaka

"ema nita bolje od napitka za podizanje raspoloenja. ' pribor uvrstite i vre!ice s ajem, mlijekom i e!erom. 9orate znati da aj gasi e, a kava ga pojaava.

rana
9ast je najtea #rana, ali i najpogodnija kada treba ivjeti od HprirodeH. "jezine kalorije zasluuju posebno mjesto u priboru, kao tube s maslacem i svinjska mast. 1e#idrirano meso je #ranjivo i podupire metabolizam, ali nije ukusno. ,okolada je dobra, ali je lako kvarljiva. Soli obavezno treba imati, a za transport je najbolja u obliku tableta, ili pak bolje, koristite elektrolitni praak koji sadri vitamine, sol i druge minerale potrebne organizmu.

3re!a za spavanje
3elika polietilenska vre!a, dimenzija <GG I AG cm najbolja je za zatitu tijela od #ladno!e te je dobro koristiti se njome u #itnim sluajevima kada prijeti gubitak tjelesne topline. 7ako !e se stvoriti vlanost zbog kondenzacije, unutar vre!e !e biti toplo. 6olja je toplinski izolirana vre!a od re5lektiraju!eg materijala koja odrava toplinu i rjeava ujedno problem kondenzacije.

$ompasi
-mprovizirani kompasi: $omad metalne ice (igla za ivanje je idealna* koju neprestano trljate o svilu u jednom smjeru, namagnetizirati !e se i pokazivati !e sjever ako visi objeena na niti 3slika 4"5. .rljanje o magnet mnogo je bolje od svile % polagano trljajte metal od jednog kraja do drugog i to samo u jedom smjeru 3slika 6"5. Objesite iglu za omu od niti tako da balansira na sredini. .rzaje i okretanja vora morate maksimalno izbjegavati 3slika 7"5.
#lika 4" #lika 6" #lika 7"

"a isti nain moete iskoristiti i iglu koja pluta na vodi. Poloite iglu na list papira, komadi! kore drveta ili travku i ostavite da pluta na vodi 3slika 85. Pronaite neki izvor struje jaine od otprilike < volta ili vie (baterija* i dvije kratke izolirane ice kako biste namagnetizirali metal. Omotajte icu oko igle. )ko je ica neizolirana oko igle omotajte papir ili karton. $rajeve ice privrstite za polove baterije oko @ minuta 3slika 9"5. Filet takoer moete upotrijebiti kao iglu kompasa. "amagnetizirajte otricu ileta tako da !ete ju paljivo brusiti (trljati* o dlan ruke. "akon toga ju objesite o nit 3slika :"5. $oristite se drugim metodama kako bi utvrdili smjer sjevera i nakon toga obiljeite onaj kraj svog novog kompasa koji pokazuje sjever. S vremena na vrijeme obnovite magnetizam igle i uvijek provjeravajte vaa oitanja u odnosu na Sunce.

#lika 8"

#lika 9"

#lika :"

NO,E*"o je nezamjenjiv i neop#odan u sluajevima preivljavanja. Ozbiljni avanturisti sigurno !e imati barem jedan uz sebe. "oevi su svakako opasni i mogu posluiti kao oruje. Prilikom putovanja, a posebice avionom, treba biti dobro zapakiran i neprimjetan (zajedno sa pilotskom i avionskom opremom* te ga nije uputno vaditi u napetim i nezgodnim situacijama.

7zbor noa
Sklapaju!i no sa vie otrica je koristan pribor, ali ako se namjerava nositi samo jedan no, najbolji je vienamjenski no, koji !e zadovoljiti sve potrebe e5ikasno i lako: od rezanja tanji# grana do guljenja ivotinja i pripreme namirnica. "eki noevi imaju u svojoj drci i kompas ili im je kompletna drka uplja tako da u nju stane i neto od pribora za preivljavanje. ' svakom sluaju te varijante zavisit !e od izdrljivosti uplje drke, a kompas bi mogao brzo izgubiti svoju preciznost, nakon to bi se noem zasijecala tvra drve!a. )ko se sluajno takav no izgubi, izgubio se i pribor za preivljavanje.

Z+P+;T-TE< Svatko je HotarH i spreman onoliko koliko je otar i sam no. "o kao vaan dio opreme za preivljavanje mora se drati uvijek otrim i spremnim za uporabu. "e koristite ga u svr#e kojima ne slui. "ikada ga ne bacajte u drve!e i ne zabijajte u zemlju. Odravajte ga istim ako ga ne koristite due vrijeme, nauljite ga i drite u 5utroli. Pri prolasku kroz gustu prirodu imajte naviku s vremena na vrijeme provjeravati da se no nije izgubio ili ispao. .o !e s vremenom postati automatski re5leks, posebice nakon savladavanja teeg terena. Provjeravanje svi# depova i osobne imovine, takoer moe postati jedna od navika.

Sklapaju!i noevi
Sklapaju!i no 3slika ="5 dosta je koristan i poeljno je imati takav no uza se.

a #lika =" #lika >"

Otrica noa u drvenoj drci obino ini no udobnijim za dranje i ne!e iskliznuti iz ruke ako je aka mokra ili znojna te ako je drka napravljena iz jednog komada to smanjuje mogu!nosti da se pojave mje#uri na drvetu, kao to je to sluaj sa drugim noevima. Ruka a* 3slika >"5 idealna je ako je drveni dio zaobljen, ako nastavak noa (metalni dio* prolazi kroz drku. )ko se drveni dio slomi, nastavak noa moe se omotati komadi!em tkanine ili konopcem. Ruka b* 3slika 2?"5 prikovana je za produetak noa zakovicama. Ruka c* moe se slomiti kod zakovica ako se noem obavljaju tei poslovi, a kratak produetak noa ne moe u tom sluaju koristiti kao drka. Jutrola noa d* mora se kopati izvana i mora imati nastavak u koji se provlai remeni!. #lika 2?"

Parang
Ovo je malajski naziv za tip noa sa velikom zavijenom otricom nalik HmaetiH 3slika 22"5 "o je prevelik da bi se nosio u normalnom svakodnevnom ivotu, ali je idealan kada se kre!e u divljinu. Parang, sa samo otricom duine >G cm i #lika 22" teine ne vie od B@G grama, najbolji je. "a najdebljem dijelu otrica je irine @ cm i zakrivljena na kraju u drvenu drku. -akrivljena otrica prua maksimalne mogu!nosti pri sjei drva tako da otrica udara prije nego to u istu ravninu s njom dou zglobovi ake ruke koja dri parang, pruaju!i tako zatitu aci. ,ak i ve!a drve!a mogu se posje!i parangom, to je posebno korisno pri gradnji sklonita i splavi. Parang ima tri razliite otrice: 6 % ovim dijelom obavijaju se tei poslovi (sjea drve!a i kostiju*. ) % 5ini je dio i koristi se za guljenje koe. & % takoer je 5iniji dio za rezanje i druge delikatne poslove. ) i & dijelove lako je odravati, dok je dio #lika 24" 6 najotriji. Jutrola za parang 3slika 24"5 mora imati vanjsko zakopavanje zbog sigurnosti te nastavak u koji ulazi remeni!. "eke 5utrole imaju depi! za brusni kamen za parang. Z+P+;T-TE< Postoji opasnost da se otrica paranga provue izmeu avova 5utrole. $od izvlaenja paranga "7$)1) ne #vatajte 5utrolu na onoj strani gdje je otrica. .o moe biti opasno. "aviknite se za#vatiti stranu 5utrole suprotno od otrice paranga.

Otrenje noa
Svaki pjeani kamen moe posluiti za otrenje % sivi, glineni kamen, za to je najbolji. $varc, premda se rijetko nalazi, dobar je, a moe se upotrijebiti i granit. .rljanje dva komada kamena jedan o

drugi uinit !e i# glatkima. $amen sa glatkom povrinom na jednoj i grubom na drugoj strani idealan je i moe se nositi u posebnoj 5utroli. 2ruba strana koristi se prvo za otklanjanje ote!enja na nou, a zatim 5ina strana koja izvlai 5inu otricu. Prilikom otrenja noa, ruku noa drite u desnoj ruci. $runim pokretima u smjeru kazaljke na satu i istovremenim stabilnim pritiskom prstiju lijeve ruke na metalni dio, ponite pridravati i pomicati otricu prilikom bruenja 3slika 26"5" $onstantno drite isti kut otrenja, a kamen mora biti stalno mokar. Sitni komadi!i kamena na otrici pokazatelji su kuta koji se postigao otrenjem. "0 potezati no tijekom otrenja i kada je pritisnut na kamen, prema sebi. .akvo to moe uzrokovati napuknu!e otrice. Smanjite pritisak rukom na no. -a bruenje druge strane kruni pokreti su obrnuti od kazaljke na satu. Pro5ili otrice: ) % prestrma je i brzo !e se istroiti, 6 % dobra, a & % pre5ina i moe napu!i 3slika 27"5"

#lika 26"

#lika 27"

#UO.+*+NJE #+ /R-ZN; #-TU+@-J+;+

Pri suoavanju sa kriznim situacijama najlake je prepustiti se, doivjeti slom i saaljevati se. "ema nikakve koristi predavati se i Hzakapati glavu u pijesakH, nadati se da je to samo ruan san koji !e uskoro pro!i. "e!e pro!i, a sa takvim razmiljanjem situacija !e se jo i pogoravati. Samo pozitivan stav i djelovanje su spas. -drava i dobro #ranjena osoba moe se 5iziki postaviti pred veliku dilemu, brinu!i se o samopovjerenju. ,ak i bolesna, ranjena te neodluna osoba, moe sigurno pro!i kroz takvu situaciju i oporaviti se. 1a bi tako bilo postoje odreene stresne situacije koje treba prevladati.

Stresovi preivljavanja
Situacija preivljavanja stavit !e 3as pod 5iziki i psi#iki pritisak. 9orat !ete prebroditi neke ili sve od navedeni# stresova: % stra# i uznemirenostC % bol, bolest i ranjavanjeC % #ladno!a i K ili vru!inaC % e, glad i umorC % liavanje sna (nesanica*C % dosadaC % samo!a i izolacija. 1a li ste dorasli svemu tome L 9orate biti. Samopovjerenje je rezultat dobrog treninga i usvajanja znanja. 9ora biti steeno prije nego se suoite s situacijom preivljavanja. ,injenica da sada itate ovu knjigu, upu!uje da ste poeli razmiljati o tome da se potpuno opremite to su stvarni poeci stvaranja povjerenja koje !e prevladati stra#, dosadu, izolaciju i samo!u. Jizika osposobljenost takoer odigrava vanu ulogu. 8to ste osposobljeniji to !ete se bolje sna!i pri preivljavanju, pa i preivjeti. ' poetku ne!ete mo!i spavati dok ne budete uvjereni da ste na sigurnom mjestu, a isto tako ako !ete dugo pjeaiti u opasnim uvjetima. "emojte ekati da budete prisiljeni ne spavati kako biste vidjeli koliko ste za to sposobni. 1okaite to sami sebi vjebanjem. Pripremite sva pomo!na sredstva kako biste se mogli suoiti sa umorom i nesanicom. 9orati !ete se puno truditi kako biste priskrbili #ranu i vodu to !e 3as rijeiti gladi i ei. Samo pronalaenje #rane i vode izmorit !e vas i trait !ete prikladno sklonite za odmor i oporavak od napora. "emojte u tome pretjerivati. Odmarajte se u razmacima i procijenite situaciju. 6ol i grozniavost su upozoravaju!i signali koji znae da sa 3aim stanjem neto nije u redu. .e pojave same po sebi nisu opasne, ali su svakako nepoeljne i nelagodne. 6ol se moe kontrolirati i preboljeti. .o je bioloka 5unkcija zatite oboljelog ili ranjenog dijela organizma i signal da taj dio mora mirovati. Povrijeeni ljudi sa viestrukim prijelomima, koji !e sigurno umrijeti ostanu li leati tamo gdje su pali nadaju!i se pomo!i, znaju da !e svakako morati prepuzati dugaak put iz izoliranog podruja u potrazi za pomo!i. 'smjeren i intenzivan napor zapravo moe zaustaviti ili ublaiti osje!aj boli na neko vrijeme, premda je vano pobrinuti se za povredu to je prije mogu!e. -apamtite da zanemarivanje ak i male rane ili otekline moe dovesti do kasniji# problema.

Osnovne potrebe
"ajvanije stvari potrebne za preivljavanje su R)"), 3).R), S$4O"78.0 7 3O1). Redosljed vanosti ti# stvari zavisit !e od mjesta gdje !ete se na!i. ' pustinji, voda je na vr#u popisaC u polarnim krajevima, sklonite i vatra prioritetna su briga. Odreuju!i prioritete, inite jedan od prvi# koraka u preivljavanju. .i prioriteti dre zdravu osobu dosta daleko od smrti, od gladi, dok !e tijelo koristiti svoje po#ranjene rezerve. "o, izlaganje vjetru, kii i #ladno!i, moe biti pogubno ak i u umjerenoj klimi, dok smrt nastupa u minuti naete li se u #ladnoj vodi na polovima. rana je zaista prvi prioritet. ,ak i na mjestima gdje ju je teko prona!i, obino se suoavate prije sa drugim problemima. -aklon ili sklonite u ve!ini !e sluajeva biti primarna potreba i to u uvjetima ekstremni# klima ili temperatura, ne samo u smrznutim predjelima i vru!im pustinjama, nego i na maglovitim breuljcima. Potreba za vatrom je takoer vrlo srodna potrebi za #ranom. 3oda je neto oko ega su mnogi ljudi u modernom svijetu podijeljeni. .oliko su naviknuti okrenuti samo slavinu da stalno stra#uju od redukcije vode koja bi nastupila pri nekoj ekstremnoj sui. $ao pustinjak na moru ili poslije poplave svuda okrueni vodom, moete biti oajni u traenju vode za pi!e. .akvi# je mjesta, bez obzira da li kii ili ne, puno i nigdje ne!ete na!i trag vodi za pi!e ukoliko ne znate gdje i kako traiti. ' daljnjem tekstu u ovoj knjizi obraeni su i drugi problemi i potrebe u preivljavanju, ali voda je ipak univerzalna potreba.

Sol
Sol je jedan od bitni# sastojaka za preivljavanje. ' normalnoj pre#rani uzima se dnevna koliina od oko ;G grama soli. .ijelo gubi sol putem znoja i mokra!e i taj nedostatak treba redovito nadoknaivati. Prvi simptomi nedostatka soli su grevi u mii!ima, vrtoglavicaKnesvjestica, munina i umor. 4ijek tomu je otopina od ? dl vode u koju smo stavili prsto#vat soli. ' sklopu pribora za preivljavanje mogu se nalaziti i tablete soli koje takoer morate otapati u prikladnim koliinama vode. "emojte i# gutati cijele jer mogu prouzrokovati eluane poreme!aje i ote!enja bubrega. )ko potroite zali#e soli, a blizu ste mora, moete ju dobiti iz morske vode koja sadri oko ;@ grama soli po litri, no nikako ju nemojte piti. Razrijedite je sa dovoljnom koliinom svjee vode kako bi ju uinili pitkom ili pustite da ispari nakon ega !e vam ostati kristali soli. )ko na podruju ne postoje direktni izvori soli morat !ete se osloniti na zamjenske produkte kao to je npr. ivotinjska krv, koja je bogati izvor minerala.

*O(+
3oda je jedan od bitni# elemenata za ivot. &ijeli ivot praktiki ovisi o vodi i svako ivo bi!e je nosi u sebi. Prosjean ovjek moe preivjeti tri tjedna bez #rane, ali samo tri dana bez vode. 3oda je prioritet broj jedan. "emojte ekati da 3am nestanu zali#e vode, a da je prije niste pokuali negdje prona!i. Po#ranite ono to imate i ponite to je mogu!e prije traiti izvore za stvaranje novi# zali#a. Poeljna je svjea izvorska voda, iako sve vrste voda mogu biti sterilizirane ku#anjem ili uporabom kemijski# preistaa. .ijelo ovjeka sadri B@ M vode. Ona je odravatelj organizma pri svim temperaturama, potrebna je pri odravanju bubrene 5unkcije koja eliminira otpadne tvari te je u neku ruku i vodi za ivane impulse. .eku!ine u organizmu su ograniene. 2ubitak vode u organizmu mora biti nadomjeten ili !e stradati 3ae zdravlje i snaga.

2ubitak vode
Prosjean ovjek gubi < % > litre vode svaki dan, ak i oni koji se u #ladu odmaraju gube ; litru vode. Samo disanjem se gubi teku!ina, a gubitak putem disanja i znojenja nastaje u meusobnom omjeru rada i okolne temperature. Povra!anje i proljev zbog bolesti uzrokuju daljnji gubitak teku!ine. Sve to mora biti nadomjeteno kako se ne bi poremetila ravnotea vodeC bilo vodom za pi!e ili vodom iz #rane.

$ako sauvati tjelesne 5unkcije

$ako bi zadrali gubitak teku!ina na minimumu potrebno je pridravati se slijede!eg:

7zbjegavanje naprezanja. Odmarajte se. "e puite. 6udite #ladnokrvni. -aklonite se od sunca. )ko nema prirodnog zaklona, improvizirajte ga. "e leite na toploj zemlji ili zagrijanim povrinama. "e jedite previe, jedite to je mogu!e manje. )ko nemate vode, organizam !e teku!inu uzeti iz drugi# organa za probavu #rane, a nakon toga slijedi de#idracija. 9asno jelo je najtee i za#tjeva mnogo teku!ine da bi se probavilo. "ikada ne pijte alko#ol. On takoer za#tjeva dodatnu teku!inu iz organa radi probave te moe uzrokovati nji#ov zastoj. "e priajte puno % diite kroz nos, a ne na usta. U uvje!ima krajnje oskudi$e hranom i vodom vano je< Poduzimati sve mjere da se smanje potrebe #rane te da se najracionalnije upotrijebe raspoloive koliine. Smanjiti 5izike napore, a time i energetske ras#ode organizma (izbjegavati sve suvine, nepotrebne poslove i napore*. Raspoloive zali#e #rane rasporediti to ravnomjernije da to due traju, a ovim koliinama #rane dodavati jestivo divlje bilje i ivotinje % privikavati organizam.

Nedos!a!ak vode zah!ijeva poduzimanje slijede'ih mjera< ;. 1a se 5iziki napori svedu na najmanju mjeru, u najtoplije doba dana odmarati se u #ladovini, a 5izike aktivnosti izvoditi u #ladnije doba dana (no!, jutro*. <. 7zbjegavati su#a, branjasta i jako zainjena jela, a takoer i meso jer izaziva e. 3o!e i svjee sono divlje bilje mogu dobro posluiti za gaenje ei. 9oe se nacijediti sok od biljaka. >. Raspoloive zali#e vode treba racionalno koristiti: piti pomalo i u vremenskim razmacima, kalkulirati sa vodom prilikom pripremanja #rane i obavljanju osobne #igijene. ' najteim uvjetima svu vodu koristiti samo za pi!e i za napitke.

Pronalaenje vode
Prvo mjesto gdje !ete prona!i vodu je u dolinama gdje joj je prirodno stanite. )ko nema potoka ili bazena, potraite ve!u zelenu vegetaciju i pokuajte je iskopati. 9ogu!e je da ima vode odma# ispod povrine zemlje i ona !e zaas ispuniti iskopanu jamu. ,ak i kopanje u vododerinama i koritima isueni# potoka, moe 3as dovesti do izvora ispod povrine zemlje, pogotovo u ljunkovitim podrujima. ' planinama traite vodu u pukotinama. "a obali, kopajte ispod razine vode, pogotovo na pjeanim povrinama, gdje postoje anse da dobijete oko @ cm svjee vode koja se potom 5iltrira prema dolje i pluta na teoj slanoj vodi. .a voda moe biti bljutava, ali jo uvijek je za pi!e. "a mjestima gdje greben (stijena* ulazi u vodu, potraite vegetaciju, pa ak i paprati i ma#ovine. )ko se ne moe na!i svjea obina voda, moe se destilirati i slana voda. UPOZORENJE< Sumnjajte u svaki bazen s vodom (u prirodi* gdje na obalama nema zelene vegetacije ili su prisutne ivotinjske kosti. 3rlo je vjerojatno da je ili povrina u neposrednoj blizini ili sama voda zagaena kemikalijama. Pregledajte rubove obale nisu li prisutni kakvi minerali ili kristalna zrnca koja bi ukazala na alkalne tvari. '37+0$ PRO$' )3)+.0 3O1' 7- 6)-0"). ' pustinjama postoje jezera bez izljevaC takva jezera postaju slana i voda iz nji# se mora destilirati prije pi!a.

Sakupljanje rose i kie

7zbjegavajte Hkisele kieH koje nastaju u industrijskim zonama (krajevima* to moe uzrokovati opsena zagaenja na tlu. Svugdje drugdje je kinica pogodna za pi!e, samo je treba prikupiti. $oristite to ve!u sabirnu povrinu usmjeravaju!i vodu u bilo kakve posude. Rupa iskopana u tlu obloena glinom e5ikasno !e uvati vodu, a ista treba biti natkrivena (pokrivena*. )ko imalo sumnjate u sakupljenu vodu, proku#ajte je. ' klimama sa velikim vru!inama tijekom dana i #ladno!ama tijekom no!i, moe se oekivati Hteka rosaH. $ada se ista kondenzira na metalnim predmetima moe se upiti spuvom ili tkaninom koja se

nakon toga iscijedi. +edan od naina je i taj da zaveete odje!u oko nogu i glenjeva i proe!ete se mokrom vegetacijomC voda !e se upiti i kasnije se moe iscijediti.

Fivotinje kao znak vode

S7S)3&7: 3e!ina ivotinja redovito trai vodu. 2rabeljive ivotinje nisu nikada daleko od vode % iako neke vrste proputuju tisu!e milja kako bi izbjegle sune periode. Prepoznavanje ivotinjski# tragova moe 3as dovesti do mjesta s vodom. P.7&0: Ptice koje jedu zrnje (golubovi i sl.* nikada nisu daleko od vode. Piju je u zoru i u sumrak. $ada lete pravocrtno i nisko, trae vodu. $ada se vra!aju sa mjesta s vodom, zbog teine popijene teku!ine, lete s drveta na drvo, odmaraju!i se u razmacima. )ko odredite nji#ov smjer, do!i !ete do vode. Ptice vodenjarke mogu letjeti dugo, a da se ne zaustavljaju zbog #ranjenja i pijenja vode, tako da nije obvezno da su one pokazatelj mjesta s vodom. Sokolovi, orlovi i druge ptice grabljivice takoer ne uzimaju vodu due vrijeme i ne mogu posluiti kao pokazatelj mjesta s vodom. 297-)3&7: "isu pokazatelj vode. Oni sakupljaju rosu i vlagu od plijena kojeg ulove i dugo mogu izdrati bez vode. 7"S0$.7: 1obar su pokazatelj vode, a pogotovo pele. ' potrazi za vodom lete i do A km od svoji# nastambi (konica*, ali nemaju odreene termine kada idu po vodu. 9ravi ovise o vodi. $olona mrava koja se penje uz drvo, odlazi do malog rezervoara zaostale vode. .akvi rezervoari pronaeni su ak i u su#im podrujima. 3e!ina mu#a dri se kruga od EG metara do nalazita vode, pogotovo takozvana Heuropska zidarska mu#aH koja je karakteristina po svojoj iritiraju!e zelenoj boji tijela. 4+'1S$7 .R)2O37: Obino !e voditi do zdenca, izbuene rupe ili mlake. "alazite moe biti pokriveno ikarom ili kamenjem (stijenama* kako bi se smanjilo isparavanje. "akon nekog vremena i po pronalasku takvi# mjesta, treba zamijeniti pokrov. Z+P+;T-TE< Smanjite znojenje, a ne koliinu vode koju nosite. Racionalno !ete troiti vodu ako je pijete gutljaj po gutljaj. "akon dugog #odanja bez vode i kada je pronaete, nemojte piti puno. 'zmite samo mali gutljaj. 3eliki gutljaj uinit !e od 3as de#idriranu osobu, koja !e povra!ati i izgubiti tako vie od dozvoljene koliine teku!ine.

/ON(ENZ+@-J+
#lika 28" #lika 29" #lika 2:"

$orijenje drve!a i biljaka upija vlagu iz zemlje, premda drve!e moe upijati i vodu korijenjem koje dosee vodene HploeH (povrine* na dubini od otprilike ;@ metara, to je inae preduboko za kopanje. .o nemojte niti pokuavati. Pustite neka drvo izvlai vodu i vlagu, a 3i zaveite plastinu vre!u oko grane s li!em. 7sparavanje iz listova proizvest !e kondenzaciju i kapljice kondenzata sakupljat !e se u dnu vre!e. 7zaberite zdravu vegetaciju i bujne grane. -a granu priveite usta vre!e kako bi donji kutevi vre!e visjeli prema dolje gdje !e se sakupljati kondenzirana teku!ina 3slika 28"5" Stavljanje najlonske vre!ice preko bilo kakve vegetacije na zemlji, takoer !e sakupljati vlagu dobivenu isparavanjem 3slike 29" i 2:"5 Objesite vre!icu sa vr#a ili poduprite tapom. "e dozvolite da li!e dodiruje stijenke vre!ice jer !e pokupiti kondenzirane kapi vode koje bi se trebale sakupljati u ispod napravljen kanali! obloen 5olijom. ,ak i odsjeena vegetacija moe proizvesti kondenzaciju kada se,stavljena u prostranu vre!u, zagrije. 4i!e bilja treba odmaknuti od tla s kamenjem tako da se voda sakuplja ispod biljke i isto tako ne dozvoliti da li!e dodiruje vre!u. Oblikujte vr# vre!ice, podupiru!i je tapom (iznutra*. 'redite vre!icu sa neznatnim

nagibima stijenki prema dolje, kako biste pospjeili dotok kondenzirane teku!ine na dno vre!ice. $ada primjetite da nema vie kondenzacije, paljivo zamijenite biljku svjeom.

$ondenzacija pomo!u sunca

7skopajte veliku rupu u zemlji promjera oko EG cm i dubine ?@ cm. Posudu za sakupljanje vode postavite na dno rupe na centar i prekrijte rupu komadom plastine 5olije. "apnite 5oliju tako da izgleda kao stoac sa vr#om prema posudi 3slika 2="5" .oplina sunca podie toplinu zraka i zemlje te pritom nastaje para. $ako zrak postaje #lika 2=" zasi!en, para se kondenzira na donjoj strani 5olije, kapaju!i u posudu. Ovo je posebno dobro u pustinjama ili bilo gdje drugdje gdje su dani vru!i, a no!i #ladne. Jolija se #ladi prije od zraka uzrokuju!i obilnu kondenzaciju. "a #lika 2>" ovakav nain moete dobiti najmanje pola litre vode u periodu od <? sata. Ovaj nain dobivanja vode moe takoer posluiti i kao zamka. 7nsekte i manje zmije privlai plastika. .ako mogu skliznuti niz 5oliju ili se koprcati ispod nje, odnosno pasti u rupu iz koje vie ne mogu iza!i. "ain pomo!u sunca moe se upotrijebiti za destiliranje vode iz otrovni# ili kontaminirani# teku!ina. 2ruba donja strana 5olije sa kamenom osigurava da se kapi vode slijevaju niz nju. 'zmite kamenje ili neto teko to !ete staviti na 5oliju na rubovima jame, kako bi 5olija zadrala napetost i stoasti oblik. 'vrstite posudu u jami kako je zarobljene ivotinje unutar jame ne bi mogle prevrnuti. )ko je izvedivo, koristite crijevo postavljeno prema nie kao Hsi5onH, to !e posluiti povlaenju vode bez naknadnog micanja posude i 5olije 3slika 2>"5. UPOZORENJE< 'R7" 7 9ORS$) 3O1). "ikada nemojte piti niti jedno od toga. "o i urin i morska voda mogu dati vodu za pi!e ako se destiliraju, a morska voda !e 3as opskrbiti i sa potrebnom soli.

1estilacija
Oprema za destilaciju dio je pribora za preivljavanje, no isto tako ta oprema se moe improvizirati. 1a biste destilirali teku!inu, morate napraviti neto to !e zamijeniti laboratorijsku retortu. -aronite cijev (gumenu ili plastinu* u vodu u punoj prekrivenoj posudi. Posudu postavite iznad vatre, a drugi kraj cijevi postavite u #ermetiziranu posudu koja je po mogu!nosti smjetena u drugu posudu izmeu koji# se nalazi #ladna voda. .o !e pospjeiti #laenje i kondenziranje pare koja dolazi u posudu. 1a biste sprijeili gubitak vodene pare, zapeatite otvore kroz koje prolazi cijev sa blatom ili mokrim pijeskom. +o laka metoda je ona koja se koristi u pustinjama. Pri destilaciji vode potrebno je vie vremena, ali je oprema zato #lika 4?" jednostavnija. Provedite gumenu (plastinu* cijev iz pokrivene posude u kojoj se zagaena, slana voda ili ak urin proku#ava, u drugu posudu. -a prekrivanje posude koristite tei komad metala (lima* ili koru drveta, ak i neto ve!i list sloen u stoac koji moe pomo!i pri usmjeravanju pare u cijev 3slika 4?"5.

3oda iz leda i snijega

,e!e topite led nego snijeg % dat !e duplo vie vode, bre i za manje koritenje topline. )ko ste prisiljeni topiti snijeg, u posudu prvo stavite malo, a zatim postepeno dodavajte. )ko u posudu stavite puno snijega, nii slojevi !e se topiti i namoiti snijeg u viim slojevima, ostavljaju!i u niim slojevima upljinu to moe dovesti do pregrijavanja i pucanja posude. "ie naslage snijega su vie zrnate od oni# na povrini i proizvest !e vie vode.

3oda iz morskog leda

9orski led je slan % ne koristi se za pi!e sve dok ne odstoji due vrijeme. 8to je led prije smrznut, to !e biti slaniji. .ek nastali morski led ima grube konture i mlijeno%bijele je boje. Stariji led je plavkast i

ima zaobljene rubove, to je uzrokovano vremenskim prilikama. 1obra voda za pi!e se moe dobiti iz plavog leda, a to je plaviji i glai, to je bolji. .reba se uvati ak i plavog leda koji je bio izloen naknadnom djelovanju soli.

1obivanje vode od ivotinja

Oi ivotinja sadre vodu koja se moe izvu!i isisavanjem. Sve vrste riba sadre pitku teku!inu. 3elike ribe imaju HrezervoarH svjee vode u tijelu koji se nalazi uzdu kraljenice. Razreite ribu i izvadite iznutrice, odstranite kraljenicu (riblju kost* paze!i pritom da ne prolijete teku!inu koju na kraju popijte. )ko vode ima vrlo malo, pazite da ne isiete ostale teku!ine iz ribe koje su vrlo bogate proteinima i koje u procesu probave mogu potroiti vae zali#e tjelesne teku!ine.

Z+;/E
3e!inu malog plijena (mali# ivotinja* lake je uloviti u zamku nego po!i u lov na nji#. )ko lovite male ivotinje potrebne su relativno male zamke koje se lako mogu prikriti. 4ov zamkama za#tijeva manje vjetine, to ostavlja dovoljno vremena za potragu za drugom #ranom. 'vijek budite spremni kada imate prednost i priliku uloviti ivotinju koja miruje. Puno je poznati# zamki koje rade na principu komplicirani# me#anizama. -a nji# treba vremena u postavljanju, to za#tijeva dodatni 5iziki napor. ,ovjeku za preivljavanje trebaju jednostavne zamke, lagane za konstrukciju i pam!enje naina izrade. $ako bilo, zato to svaka ivotinja ima drugo stanite, bitne su sve vrste i oblici zamki. )ko jedna zamka zakae, za nju postoji i druga varijanta, to se iznalazi na temelju pokusa i pogreaka. Osobna prevencija (zatita* ovjeka u preivljavanju, mora imati prednost nad #umanitarnim principima i na alost neke od laki# zamki mogu uzrokovati patnju i muenje ivotinje. -amke koje !e brzo usmrtiti plijen kojem su namijenjene, moda davljenjem, mogu uloviti drugu ivotinju, na primjer, uz pomo! grane drveta od koje je konstruirana i ostaviti je da se mui satima. Povremena i redovita provjera zamki je bitna. Ostavljaju!i zamku neprovjerenu, muenje ivotinje moe se produiti, a tako i rizik da ulov ukrade ivotinja grabljivica, odnosno da se ivotinja lako oslobodi. "eke ivotinje mo!i !e unititi zamku ili uiniti sve da se iz nje izvuku. 3e!ina greaka moe se izbje!i prouavanjem ivotinjski# stanita. .akoer je vaan izbor mamca i mjesta za zamku. )ko jedna zamka ne uspije, pokuajte s drugom. 6'17.0 S.RP4+737. -a lov zamkom treba dosta vremena. 7 ivotinje mogu biti vrlo sumnjiave u prvo vrijeme, ali se kasnije toga oslobode i ulete ravno u zamku. ,ak i kada ste u pokretu, nekoliko jednostavni# zamki koje se preko no!i mogu postaviti, donijet !e rezultate, a kada !ete raditi privremeni tabor, moete postaviti cijeli HlanacH zamki. 8to i# vie postavite, ve!e su i anse za ulov. Postavite to ve!i lanac zamki, koliko moete nadzirati to podruje. Provjeravajte i# u zoru i u sumrak. Prikupite divlja i obnovite zamku, kao i sve ostale zamke ako je potrebno te maknite one koje ne donose rezultate. 1a bi bila to uinkovitija, zamka mora biti to osjetljivija kako bi se iznenada aktivirala. "ajvjerojatnije !ete imati poneto prazni# zamki to ne znai da ste krivo obavili posao. 9orate pri#vatiti poneki neuspje#, no nema razloga razoaranju. )ko se zamka nije aktivirala, a mamac je nestao, znak je, izmeu ostalog, da mamac nije bio dobro postavljen ili je pak me#anizam za odapinjanje bio stisnut. Obje stvari treba obvezno provjeravati pri postavljanju zamke. Redovitim obilascima podruja, primje!ivat !ete mnoge znakove aktivnosti ivog svijeta kao i promjene, to prua znanja o prirodi koja 3as okruuje. 'z to moete tragati za biljkama i drugom #ranom te svemu ostalom to se moe sakupiti. Postavljanje mamaca privu!i !e divlja. ' situaciji preivljavanja #ranom se moe oskudjevati, no ako znate da ima ivotinja koje !ete loviti zamkama, ono malo #rane to imate iskoristite za mamac, to moe donijeti veliki ulov.

2dje postavljati zamke

Pronaite tragove divljai ili locirajte nji#ovo glasanje, to !e 3as odvesti putem od nji#ovog stanita do mjesta gdje se #rane ili mjesta s vodom. Potraite bilo kakvu prirodnu upljinu du puta kojim obino divlja prolazi, odnosno kroz odreenu poziciju % srueno drvo ili mjesto gdje tragovi zavravaju ispod nekog zakrenja na putu, to je idealno mjesto za postavljanje zamke. "e postavljajte zamke blizu ivotinjskog legla. .o je mjesto gdje ivotinja obitava, oslukuje i njui zrak. )ko na bilo to sumnja, ona !e ostati mirna ili !e koristiti manje primjetan put. .akoer ne postavljajte zamke blizu mjesta gdje odlaze na vodu. )ko postavite zamke na prirodnoj ispai ivotinja, one se ne!e njima niti pribliiti, ve! !e se koristiti

drugim putevima. $ako bilo, kada se uznemire i uspanie, traiti !e najkra!i put do sklonita. .ako !e i najjednostavnije i najoitije zamke biti uspjene. -ec, na primjer, najbolje se lovi kada je uspanien.

$onstrukcija zamki
+ednostavnije zamke nainjene su od konopca ili ice. 4ake !e biti odravati luk zamke otvoren u zraku ako je napravljen od ice. Ficu imajte uvijek u paketu za preivljavanje. ,ak i najsloenija zamka ponekad ne za#tijeva vie od noa, kada je izraujemo od drveta. 7zbor materijala za izradu zamki je vrlo bitan. $oristite jako i savitljivo drvo. "ikako ne koristite staro i trulo drvo ili drvo naeno na zemlji. 4jenjakovo drvo treba dosta udarati, lako se savija te zadrava savijen oblik i jakost.

.ipovi zamki
9e#anizam zamki zasniva se na slijede!im principima: UN+/+Z-T-, Z+(+*-T-, O1JE#-T-, Z+PET0J+T-. 'nakaivanje treba biti smrtonosno, davljenje vrsto. 0lastina motka uinit !e zamku uinkovitijom i objesiti divlja tako da visi u zraku. -apetljavanje mora biti uinkovito poput zapetljavanja mreom. "eke zamke kombiniraju se sa ta dva principa. Pravila u pos!avljanju zamki< 7zbjegnite unitavanje okoline. "e gazite po tragovima divljai, a za svoje uinite sve da i# sakrijete. "e ostavljajte nikakav znak da ste bili na nekom mjestu. Sklonite miris. Pri konstruiranju zamke ili rukovanju njome trudite se ne ostaviti miris na njoj. Rukujte njome to je manje mogu!e i po potrebi nosite rukavice. -amku ne radite od borova drveta. Svaka vrsta drva lui svoj vlastiti miris, a ivotinje koje pokuavate uloviti imaju vrlo otro osjetilo mirisa. .akoer se boje vatre, a priklanjaju se mirisu dima pa je izlaganje zamke u smjeru dima koji dolazi od logorske vatre uinkovito, jer !e prikriti svaki ljudski trag. Prikrivanje. Prikrijete svjee odsjeene vr#ove drve!a blatom. Svaku zamku na zemlji (tlu* prikrijte tako da se to je vie mogu!e vie stopi s okolinom. -amka mora biti vrsta i jaka. '#va!ena ivotinja borit !e se za svoj ivot. 'troit !e puno energije kako bi se oslobodila. Svaka slabost u zamki pomo!i !e ivotinji u oslobaanju.

Fiane zamke u obliku ome

Fiane zamke su najjednostavnije, te bi trebale biti sastavni dio svakog pribora za preivljavanje. "ainjene su od ne#raju!e ice sa malom omom na jednom kraju kroz koju prolazi #lika 42" drugi kraj ice, prije nego se zamka privrsti za kolac, kamen ili drvo. -amka ima slobodnu omu kojom se #vata manja divlja oko vrata, a ve!a oko nogu. -amka moe biti improvizirana od kakve vrpce, konopca, usukanog konca ili ice. $ada se postavlja zamka, prilagouje se ivotinji koju se njome namjerava uloviti. -ec, na primjer, obino se nalazi negdje prikriven i promatra. $ada ustanovi da je sve u redu, poinje skakutati okolo. -amku postavite za duinu ruke od HruevinaH ili zakrenja, a na tragovima nalik skakutanju zeca. )ko je zamka blie zakrenjima (grmlje ili kup granja* zec moe pro!i kraj nje ili je samo dodirnuti. Fiana zamka u obliku ome moe biti sa zemlje podrana na granicama, koje takoer mogu posluiti zadravanju napetosti i okruglog oblika ome 3slika 42"5

'poraba jednostavne iane zamke

.akva zamka koristi se za zeeve i ostale manje ivotinje. Po slobodnoj procjeni odredite veliinu zamke za ostale ve!e ivotinje, kao na primjer lisice ili jazavce. $rug zamke neka bude promjera veliine akeC Omu postaviti na visinu oko ? prsta od tlaC Omu postaviti za duinu ruke od mjesta sa tragovimaC

 Provjerite da li je dobro uvr!ena, a sa granicama poduprite omu kako bi zadrala okrugli oblik, ako je potrebno.

"apete iane zamke

'inite zamku uinkovitijom koriste!i potezni konopac pod napeto!u to !e, oslobaaju!i se, uzdi!i divlja sa tla. .o zarobljava ivotinju tako da se ne moe osloboditi, a takoer je dri dalje od ostali# ivotinja grabljivica.

Opruna elastina zamka

$ada se divlja ulovi u omu i povue je, oslobaa se zapeti otponac i plijen bude povuen sa zemlje 3slika 44"5" Ovo je dobro za zeeve i lisice, ulovit !e divlja koja nailazi iz oba smjera, a idealno se smijeta u smjeru tragova divljai u prirodnim udubljenjima stvorenim #lika 44" ruenjem stabala ili ispod odmaknuti# stijena. -asijecite urez u otponcu (a* tako da se isti zapne u uspravnom poloaju (b*. $olac za zapinjanje zabijte uspravno u zemlju. Privrstite icu ili konopac zamke za otponac te upotrijebite drugi konopac privezan za elastinu motku koji !e ujedno odravati napetost.

Fiana zamke sa mamcem

9e#anizam je isti kao i za oprunu zamku, ali je ovdje lovina namamljena ukusnim zalogajem #rane. Oma lei na tlu, mamac je razapet iznad nje 3slika 465" $ada divlja zagrize mamac, otponac se oslobaa. -amka je prilagodljiva srednje velikoj divljai kao to su lisice te moe biti smjetena na otvorenom podruju poto !e mamac svakako privu!i pozornost. 9ali proplanci u umi kao stvoreni su za ovu zamku. $oli! koji pridrava napeti konopac s mamcem mora biti lagano zabijen u tlo kako bi se zajedno sa omom i ulovljenom divljai podigao sa tla.
#lika 46"

"apeta opruna zamka

'spravno poloen koli!, ujedno dra (a* na kojemu se nalazi poluga s omom, sprjeava povlaenje poteznog konopca privr!enog na drugom kraju poluge 3slika 47"5" $ada se divlja ulovi u zamku, poluga s omom se dislocira sa draa, a potezni konopac sklizne sa kraja poluge oko kojeg je omotan. Prilagodljiva je za male ivotinje kao to su zeevi, a postavlja se u smjeru nji#ovi# tragova. 'oite kako potezni konopac osigurava jedan kraj poluge sa omom (b* dok je drugi kraj poloen na koli!%dra (a*. Potezni konopac potrebno je omotati blizu kraja poluge sa omom.
#lika 47"

,etverostruka iana zamka sa mamcem

8tap sa mamcima na oba kraja je poloen vodoravno u usjeku kolca zabodenog u tlo, a kratak otponac je smjeten izmeu tapa sa mamcima i kolca kako bi podravao poziciju tapa. Otponac je privezan konopcem za elastinu motku koja ujedno nosi i ? ome 3slika 48"5. $ada se dislocira tap sa mamcima, otponac se oslobaa. ,etiri ome !e uinkovito prekriti podruje tragova divljai, a mogu se koristiti i na istinama.

#lika 48"

1vostruka opruna zamka

1vije elastine motke zakvaene utorima jedna za drugu, savinute su iznad podruja sa ivotinjskim tragovima. Okomiti tap sa mamcem privr!en je na kraju jedne od nji#. Po dvije ome mogu biti privr!ene na svaku motku, ali trebaju biti nainjene od krute ice kako bi zadrale oblik i poloaj prema mamcu 3slika 49"5. -amka je prilagodljiva uporabi na istnama i za lov manji# ivotinja. $ada se mamac zagrize, divlja !e biti razapeta u zraku izmeu motki.

#lika 49"

-amka sa mamcem i otputaju!om polugom

8tap sa mamcem je zaklinjen izmeu koli!a zabijenog u zemlju i donjeg dijela otputaju!e poluge, dok je gornji kraj poluge pritisnut zapetim konopcem prema tapu za zadravanje 3slika 4:"5" Pomicanjem tapa sa mamcem oslobaa se poluga koja kre!e u vis pod napeto!u elastine motke, nose!i sa sobom omu. $onopac proveden od jednog kraja otputaju!e poluge, zadrava se popreno poloenim i uvr!enim tapom. 8tap sa mamcem zadrava polugu u zapetom poloaju.
#lika 4:"

Opruna trapezna zamka

Ovaj tip zamke moe posluiti pri pokrivanju dvaju ivotinjski# tragova na otvorenom prostoru. Poluga nosi dvije ome i zadrava se pod napeto!u konopca u utoru koli!a 3slika 4="5. +ednom u#va!ena, ivotinja !e osloboditi polugu sa omama bez obzira na smjer iz kojeg se pribliava.
#lika 4="

Opruna zamka sa zaobljenom polugom

#lika 4>"

#lika 6?"

Oblo udubljeni urezi u koli!ima zadravaju polugu sa omom koja je zapeta konopcem poloenim pod blagim kutem prema natrag, kako ista ne bi skliznula iz utora 3slika 4>"5. -amka je prilagodljiva lovu na zeeve i lisice. 7ako zapeta u jednom smjeru, poluga !e se osloboditi otimanjem ivotinje. 8ire podruje se moe pokriti postavljanjem vie omi na ovaj tip zamke i to na dui vodoravni tap 3slika 6?"5. Ovaj princip koristite kada su ivotinjski tragovi raireni.

-amka sa podijem ( plat5ormom *

-amka se najidealnije smjeta u manje udubljenje na smjeru ivotinjski# tragova tragova. Ome su smjetene na plat5ormama sa svake strane. Plat5orma ili podij (tvri karton ili plastika* prebaena je preko tapa zadranog u utorima pri dnu dvaju koli!a koji ujedno i zadrava otponac sa
#lika 62"

zapetim omama, 3slika 62"5. $ada se plat5orma spusti pod pritiskom ivotinje, zbog pomicanja tapa koji zadrava otponac, isti se oslobaa, a ome vrsto veu ivotinju za nogu. Ova zamka je idealna za ve!u divlja kao to su jelenska divlja, medvjedi i velika divlja iz porodice maaka. 2ornji tap zaglavljen za koli!e takoer zadrava zapeti otponac na mjestu gdje se potezni konopac spaja sa polugom otponca. Slian me#anizam (a* gore opisanome, koristi umjesto plat5orme veliku omu, a aktivira se dislociranjem otputaju!eg otponca ili donjeg tapa kako bi oma u#vatila ivotinju oko vrata 3slika64"5.
#lika 64"

Opruna zamka sa mamcem

1va ravasta koli!a zadravaju popreno poloen tap koji prolazi kroz utor na tapu s mamcem i omama, koji je opet privezan za napeti konopac to ga zadrava u prikazanom poloaju 3slika 66"5. Ova zamka se smjeta na istine, a slui za lov manje divljai i svinja. 8tap koji zadrava otponac s mamcem ili barem jedan njegov dio, mora biti etverokutnog oblika kako bi uao u takoer etverokutni utor na tapu%otponcu sa mamcem.

#lika 66"

-amke s opasnim teretom

Sve ove zamke rade na principu pada velike teine na divlja kada se uzme mamac. -amke su dobre za svinje, lisice i jazavce. 3e!e izvedbe zamki mogu se upotrijebiti za ve!e ivotinje kao to su medvjedi. UPOZORENJE< 3elike izvedbe ovakvi# zamki mogu biti izuzetno opasne po ljude isto kao i za ivotinje kojima su namijenjene. ,ak i u situaciji preivljavanja pobrinite se da svi ljudi u podruju znaju tone lokacije ovi# zamki. ' preivljavanju prakticirajte da ljude drite dalje od zamki, a iste nikada ne ostavljate neaktivirane po odlasku s podruja. Sami ne moete postaviti veliku zamku. 9e#anizam aktiviranja zamke postavite na smjeru ivotinjski# tragova, a dalje od tereta koji padaC ili !e u protivnom samo postavljanje zamke biti previe opasno. Postavljanje ravnotee u zamci je najkritiniji dio posla, te se preporua da se dobro postavi ve! prvi put.

-amka s opasnim teretom i otputaju!om polugom

Ova zamka koristi isti me#anizam kao i iana zamka sa otputaju!om polugom, s tim da ovoga puta tap zadrava na jednom kraju otputaju!u polugu u zapetom poloaju, priti!u!i jedan kraj poluge prema gore. $onopac sa otputaju!e poluge prolazi preko grane drveta gdje dri nekoliko debala ili drugi tei materijal iznad zamke. Od tapa koji zadrava polugu provedena je ica iznad zemlje, a ispod tereta 3slika 67" i 68"5. Provucite konopac od tapa koji zadrava otputaju!u polugu ispod raljastog koli!a tako da se pri aktiviranju tap izmakne u stranu.

#lika 68"

#lika 67"

-amka sa mamcem i polugom

$amenje ili nekoliko debala meusobno svezani# poduprto je potpornjem koji balansira u raljama koli!a zabijenog u zemlju. 1rugi kraj potpornja nalazi se slobodan iznad zemlje i za njega je privr!en konopac koji vodi od otputaju!e poluge (otponca* koji je obavijen oko uspravno zabijenog raljastog koli!a. Poluga je zadrana u zapetoj poziciji tapom sa mamcem koji je ujedno
#lika 69"

naslonjen drugim krajem na deblima 3slika 69"5. Pomicanjem tapa s mamcem zamka se rui. $od postavljanja zamke prvo se u zemlju zabija raljasti koli!.

-amka s opasnim teretom

.eina debla ili neka druga teina zadrana iznad tragova divljai, napinje konopac koji je provuen uz drvo i pri dnu iza tapa kojeg dre dva kratka klina zabijena u stablo. $onopac se dalje nastavlja ispod zamke i na kraju je uvr!en za koli! zabijen u zemlju. 9orate biti sigurni da je konopac dovoljno dug kako bi omogu!io deblima ili nekom drugom tekom teretu da padne na tlo. $linove zabijte u stablo lagano nakoene prema dolje, ali pazite da budu kratki kako bi se tap lagano izmakao 3slike 6:" i 6="5.

#lika 6:"

#lika 6="

-amke sa iljcima
UPOZORENJE< Ove zamke su dobre za ubijanje svinja i jelena, ali su izuzetno opasne i smrtonosne za ljude. 'vijek stanite iza iljaka kada postavljate zamku, a sve ostale u podruju obavijestite o lokaciji zamke i opasnosti koja od nje prijeti. -amku oznaite kako bi privukla panju ljudi. Osim u situaciji preivljavanja, nikada ne ostavljajte postavljenu zamku bez nadzora.

-amka s opasnim teretom i iljcima

$oristi se potpuno isti me#anizam kao i kod zadnje opisane zamke sa opasnim teretom s time da je jo dodan kamen na teinu debla i ista je oboruana sa drvenim iljcima 3slika 6>"5.

Opruna zamka sa iljcima

7zuzetno je opasna zamka za ubijanje divljai. 'inkovita je protiv divlji# svinja. Savitljiva motka sa privr!enim drvenim iljcima privezana je na drugom kraju za stablo drveta i iznad tragova divljai. $lizni prsten od nekog glatkog i vrstog materijala (ne od grubog konopca* privezan je za potezni konopac tako da aktivira me#anizam zamke 3slika 7?"5. Poluga kao otponac (a* i kratki otponac privezan za kolac, dre motku sa iljkom u zapetoj poziciji. Prut provuen kroz prsten zapet je izmeu motke sa iljkom i gornjeg kraja kolca zabijenog u zemlju, kao me#anizam osiguranja zamke do aktiviranja.

#lika 6>"

#lik

3odoravno postavljena zamka

Slina je oprunoj zamci, ali djeluje u vodoravnom smjeru. Ova zamka je na kraju suprotnom od onog na kojem se nalaze iljci osigurana i zavezana uz tlo izmeu ? koli!a. Po postavljanju zamke, otpusna poluga #lika 72" (privr!ena kratkom uzicom* zadrava savitljivu motku tako dugo dok je otpusna poluga prislonjena uz vodoravni dra pomo!u prstena. Prsten se nalazi privr!en za kraj poteznog konopca privr!enog za kolac na suprotnoj strani puta sa ivotinjskim tragovima 3slika 72"5. Provjerite da li je drveni iljak vrsto privr!en za savitljivu motku, u protivnom se moe iskrenuti u stranu pri udaru umjesto zabiti u tijelo ivotinje. Savitljiva motka je savinuta visoko tako da sigurno ubija ivotinju ili moe biti privr!ena pod odreenim kutem kako bi se to vie #lika 76"
#lika 74"

savinula 3slika 74"5. Sama napetost savinute motke za#tijeva da bude izuzetno dobro privr!ena koli!ima i jakim konopcima uz zemlju 3slika 76"5. Z+P+;T-TE< Poto su takve zamke vrlo opasne, provjerite jesu li vezice, konopci i vorovi dovoljno vrsti da podnesu napetost. "ikada se ne pribliujte zamci sprijeda ve! iza drvenog iljka. "ema nikakvog rizika ako se o zamci vodi posebna briga.

-amka sa iljcima i mamcem

'zimanje mamaca na uzici objeenoj preko grane uzrokuje pomicanje sigurnosnog prstena i oslobaanje otpusne poluge pri emu savinuta motka sa iljcima udara u smjeru prema gore i prema drvetu. Sigurnosni prsten zadrava gornji dio otpusne poluge koja je priljubljena uz uspravno zabijen kolac te tako zadrava i savinutu #lika 77" motku u zapetom poloaju. 1onji dio poluge privr!en je za konopac koji je takoer zadrava. $ako biste pove!ali uinkovitost zamke postavite nekoliko iljaka na motku 3slika 77"5.

-amka sa lukom
UPOZORENJE< "ikada ne ostavljajte zamku bez nadzora, pogotovo ako ljudi tuda prolaze % ona je potencijalni ubojica.

#lika 78"

+ednostavan luk nainjen od prikladnog drveta, postavljen je zapet i nakoen tako da odapinje strijelu blago prema gore i izmeu okomito postavljeni# drveni# kolaca. -a otponac kao otpusnu polugu zapeta je tetiva luka sa strijelom. Otponac je pridran drugom polugom za koju je privr!en potezni konopac koji mora biti postavljen okolo zamke i zavravati ispred nje u podruju cilja. Prvi dio rastegnutog konopca ispred zamke postavite blie njoj, jer strijela u protivnom ne bi bila usmjerena u ivotinju koja bi se pribliavala zamci 3slika 78"5. Ova zamka prikladna je za ubijanje ve!i# i opasniji# ivotinja i moe djelovati kada se ivotinja pribliava sprijeda zamke i potegne rastegnuti konopac. a* -aveite strijelu na mjestima za tetivu luka i za otpusnu polugu (otponac*. $oso zareite vr# otponca kako bi drao tetivu napetom, sa strane otponca zareite mjesto u kojem !e se drati za popreni tap. 1rugu polugu sa poteznim konopcem smjestite izmeu otponca pri dnu i zabijenog koli!a, b* )lternativni otpusni me#anizam. 'potrijebite etverokutno izrezan kolac (tap* i etverokutni zarez sa strane raljastog otponca. -areite gornju stranu otponca (pri kraju* to !e drati napetu tetivu sa strijelom. Privetite potezni konopac za #lika 79" slobodni krak raljastog otponca 3slika 79"5.

+ama s omom i mamcem

$opanje jame remeti okolinu i ostavlja trajan #lika 7:" peat u prirodi. .o !e neke ivotinje uznemiriti. ' drugim sluajevima moe im pojaati panju i privu!i na istraivanje. Stavljaju!i mamac u jamu prisilit !ete i# na njuenje. 4isice, divlje svinje, divlje make i jazavci sigurno !e biti privueni i samim sme!em iskopanim iz jame te !e ga razmetati. Fivotinje !e namirisati mamac i progurati glavu u jamu. )ko je proguraju ispod iljaka, vie je ne mogu izvu!i, a ako se koriste apom, u#vatit !e se u omu. Probijte etiri drvena iljka kroz rubove jame tako da vr#ovi zavre ispod povrine zemlje kako bi bili manje zamjetljivi. Poloite omu preko iljaka i priveite je za koli! zabijen pokraj jame 3slika 7:"5.

-amke za ptice 9ree

Jina mrea razapeta izmeu stabala na mjestu gdje se ptice obino #rane ili sakupljaju, najjednostavniji je nain kako i# uloviti. 'mjesto mree mogu u krizi posluiti i isprepleteni konopci izmeu stabala razapeti na putu kojim prolije!u ptice. Oni !e otetiti pticu kada se zaleti u nji#.

3apno za ptice
4ov mali# ptica vapnom jedan je od prastari# naina. ' vodi proku#ajte li!e boikovine i mljeveno ito do kljuanja, sve dok ne dobijete gustu smjesu. .om smjesom premaite grane i ostala mjesta na kojima se okupljaju ptice i to neposredno prije nji#ova dolaska. ' toj smjesi !e se zaglaviti kada pokuaju si!i sa grane.

'dice s mamcima
'dice sakrivene u vo!u i drugoj #rani mogu biti uinkovit nain lova ptica, tako da se udica zaglavljuje u grlu ptice.

8tap sa omama
Priveite puno mali# omi promjera ;,<@ % <,@ cm jedna blizu drugoj du tapa ili grane, koristite pritom neki jai materijal za ome 3slika 7="5. 8tap sa okomito okrenutim omama postavite na neko karakteristino okupljalite ptica ili na mjesta sa gnjezdima. "emojte ga pomicati kad se ulovi samo jedna ptica. Ona !e privu!i ostale i uskoro !ete i# imati nekoliko ulovljeni#.
#lika 7="

-amka u obliku koare

9e#anizam ove zamke kako je prikazano na sli$i 7>" moe se korisititi sa kavezom od iblja isprepletenog u piramidu i meusobno vrsto povezanog, koji balansira iznad poluge sa mamcem. 7sprobajte razne naine izrade kaveza, kao na primjer prikladnu kutiju ili veliku posudu. .akoer je mogu!e poduprijeti uzdignut kraj kaveza tapom za koji je privezan potezni konopac koji !ete vi povu!i. )li pri tome morate biti sakriveni dovoljno daleko. ,im ptica ue u prostor ispod kaveza, budite spremni energino povu!i konopac. 9amac postavite ispod i okolo kaveza. -amka najbolje djeluje u podruju gdje ima mnogo ptica.

#lika 7>"

-amka s otpusnom polugom i mreom

9rea lei rairena na zemlji ispod koje se nalazi daica sa mamcem. 9rea je na krajevima povezana konopcima za napetu savitljivu motku. 9otka je takoer konopcima povezana za otpusnu polugu koja se nalazi na poprenom tapu postavljenom u urez poluge i pridranom raljastim koli!ima. Postavite daicu s mamcem jednim krajem na tlo i uz zabijeni koli! s druge strane mree, a drugim krajem neto uzdignutim od tla, na donji dio otpusne poluge tako da bude u zapetom poloaju 3slika 8?"5. Ovaj

#lika 8?"

otpusni me#anizam za#tijeva veliku osjetljivost, tako da ga moe aktivirati i teina male ptice. 9amac je prostrt po daici ispod mree to privlai ptice koje !e biti ulovljene kada stanu na da!icu. Z+P+;T-TE< )ko postavljate zamke na vjebi, pobrinite se da budu jasno oznaene tako da i# ne aktiviraju ljudi koji se na podruju zateknu. -amke sa opasnim teretom i zamke sa drvenim iljcima ne smiju ostati bez nadzora, kako bi se ljude odvra!alo od nji# jer u protivnom mogu zadobiti ozbiljne ili smrtonosne povrede. -amke treba po zavretku vjebe ili odlasku s podruja obvezno rastaviti.

0O*
+asno opaanje znakova divljeg ivota i poznavanje ivotinja koje lovite potrebno je lovcu koliko i vjeto traganje i oznaavanje na podruju. .o olakava ovjeku da se snae na pravom mjestu i stekne prednost na terenu. Po terenu se valja kretati to neujnije, polako te povremeno zastati. .einu tijela prebacujte na onu nogu kojom ne iskoraujete, tako da moete procijeniti slijede!i korak, odnosno podlogu na koju !ete stati prije nego prebacite teinu. .ako se izbjegava spoticanje i smanjuje buka gaenja po raslinju i lomljenja granica. 6rzo i iznenadno kretanje preplait !e divlja. "juite zrak i oslukujte. 4ovite u smjeru suprotnom od vjetra, a ako ba morate, kre!ite se bono od smjera vjetra. 7dealno vrijeme za lov je u zoru kada je ve!ina divljai troma. Fivotinje su takoer tromije u predveerje, ali isto tako se smanjuje dnevna svjetlost te tako morate biti sigurni da poznajete teren i put natrag do svoga tabora. ' podruju koje dobro poznajete to ne!e biti problem, pogotovo ako je no!u nebo vedro i ako je mjeseina, odnosno kada je vidljivost dosta dobra. )ko lovite no!u, krenite najmanje jedan sat prije sumraka tako da se oi priviknu na smanjenje svjetlosti i na no!ne uvjete % premda !e ivotinje najvjerojatnije bolje vidjeti od 3as. $ada lovite po danu, pokuajte se kretati uzbrdo ujutro (ako je takva kon5iguracija terena* i vra!ati se u tabor poslijepodne. Promatranje ivotinjski# tragova bit !e lake ako se kre!ete uzbrdo jer su tako tragovi blii razini oiju. .oplotne struje pod zemljom potpomognute toplinom tijekom dana nose miris divljai prema gore te tako pri povratku nizbrdo nailazite na taj miris. "akon isteka dana, lova i traganja, silaenje oduzima manje energije nego penjanje uzbrdo te !ete se lake kretati. )ko se kre!ete ispravno, u ve!ini sluajeva divlja 3as ne!e primijetiti. )ko 3as ivotinja naas opazi, ostanite na mjestu. 9oda ste prvi ovjek kojeg je ivotinja vidjela i bit !e vie radoznala nego uplaena. Ostanite mirni i nepomini sve dok divlja ne skrene pogled ili se nastavi #raniti. 7zbjegavajte velike ivotinje kao to su medvjedi, osim ako ste vrsto uvjereni da i# moete ubiti prvim pogotkom: u protivnom postat !ete lovina umjesto lovca. Pribliite se to je vie mogu!e bez otkrivanja svoje nazonosti te zauzmite vrstu i sigurnu poziciju, koja prua pogled na ire podruje. 1irektan pogodak u glavu ivotinje vrlo je uinkovit, ali i riskantan osim ako ste blizu ivotinji koja miruje. &iljanje straga u prednji dio ramena, dobra je meta. ,vrst i precizan udarac, bacit !e ve!inu ivotinja. 4o udarac moe znaiti nepotrebnu agoniju ivotinje i dug put kojim !ete je potom slijediti. )ko ivotinja padne nakon prvog udarca, priekajte pet minuta prije nego se pribliite. Ostanite na mjestu i promatrajte. )ko ivotinja nije mrtva, a krvari, gubitak krvi dodatno !e je oslabiti, a kada se pribliite ona ne!e biti u stanju pobje!i. )ko je ivotinja ranjena i nastavlja se kretati, priekajte ;@ minuta prije nego je ponete slijediti. )ko krenete odma# za njom moe se desiti da !ete je slijediti cijeli dan.

Pravilo lova divlji# ivotinja 1.

' normalnim uvjetima ivotinje se NE #;-JU loviti improviziranim sredstvima (razne vrste zamki, klopki i dr.*, a ribe nedozvoljenim sredstvima (eksploziv, trovanje i sl.*. Ova sredstva se mogu koristiti samo kada je ovjeku ivot ugroen glau. <. 9ravlje liinke se mogu koristiti za is#ranu samo u krajnjoj oskudici #rane, jer su mravi vrlo korisni za zatitu ume. >. 9eso divlji# ivotinja mora se prije uporabe obvezno dobro sku#ati, ispe!i ili ispriti, kako bi se unitili paraziti koji se mogu nalaziti u njemu. ?. 0ndeminu ili zati!enu 5aunu koristiti samo kada nema drugog izbora, a ivoti ljudi su ugroeni. O27a 2&a$#la koji# se treba pridravati pri postavljanju zamki, klopki i drugi# sredstava za improvizaciju lova divljai su slijede!a:

;. <. >. ?. @. A. B.

"a osnovu tragova utvrditi ima li divljai i koje vrste, gdje se krije, kojim stazama se kre!e, gdje se #rani i ime, gdje se poji. .reba odluiti koja !e se divlja #vatati, odabrati najpogodnija mjesta, najpodesnija sredstva za lov i odgovaraju!e mamce (meke*. -amke i klopke najbolje je postavljati na izlazu iz sklonita (jazbina*, na uskim prolazima du staza na kojima se vide svjei tragovi i oko mjesta gdje se #rane. -a #vatanje zvijeri dobro i# je postaviti oko mjesta, gdje je ve! klana stoka, a kao mamac upotrijebiti utrobu zaklane ivotinje. 1ivlja se moe istjerati iz jazbine pomo!u dima te je treba #vatati u zamke (klopke* postavljene na izlazu. .ekunice i drugi glodari koji se skrivaju po rupama u zemlji mogu se istjerati ulijevanjem vode u nji#ove kanale i #vatati na izlazima iz kanala, rukama ili pomo!u omi. -eevi, pu#ovi, vjeverice, tekunice i drugi glodari lake se love od krupnije divljai jer imaju ustaljene navike i ograniena podruja svoje aktivnosti. -amke, klopke i druga sredstva za lov divljai treba postavljati u predveerje, a ujutro i# obilaziti jer divlja naje!e ide u potragu za #ranom u predveerje, tijekom no!i i rano ujutro.

Opasnosti u lovu
"eke vrste ivotinja napasti !e uvijek, a ne samo u sluaju samoobrane. "ikako nemojte taborovati na mjestima gdje ima tragova ivotinja ili u blizini nji#ovi# pojilita. Nemoj!e isprovo$ira!i napad medvjeda 9edvjedi su HistaiH i do!i !e u tabor u potrazi za #ranom. "emojte mu se previe pribliiti ili ga pokuati u#vatiti. 9edvjed sa lako!om moe ubiti ovjeka. Probajte stvoriti nekakvu buku kako bi ga otjerali % isto vrijedi i za ostale ivotinje slini# HnavikaH, na primjer #ijene. Ozlijeene i ivo!inje As!jerane u ku!A 3e!ina ivotinja pokuava pobje!i kada su ozlijeene. )ko im pokuavate to onemogu!iti, prisilit !ete i# na borbu. U rizi 9noge male ivotinje imaju otre zube i mogu bijesno napadati. ,impanze i druge vrste majmuna mogu biti vrlo loeg raspoloenja. .emeljito oistite svaki ugrizC on moe biti uzrok tetanusa. "eke ivotinje su prenosioci bjesno!e. Zmije i insek!i s al$em "aviknite se provjeravati odje!u, leaj, posteljinu i opremu za lov reptila i insekata. )ko se probudite i pronaete neto takvo u svojoj vre!i za spavanje, polako i ti#o se pomaknite kako bi se rijeili ivotinje ili kako bi izvukli sami sebe.

ORU,JE
4uk i strijela
"ajuinkovitiji su od improviziranog oruja. 4uk i strijelu je lako napraviti. Potrebno je malo vremena za postizanje vjetine rukovanja. "ajbolje drvo za luk je tzv. NsezonskoO, to ne znai da !ete uvijek uspjeno izraditi luk od takvog drveta. )ko namjeravate na nekom podruju ostati nekoliko mjeseci, sezonsko drvo moe zastarjeti, odnosno preivjeti sezonu, stoga je poeljno napraviti nekoliko lukova od razliitog drveta u sezoni, poto ona koja su zastarjela gube svoju elastinost. -a takve prilike e!injae su idealne % svi stari engleski lukovi nainjeni su od takve vrste drveta. Postoji pet vrsta etinjaa koje se distribuiraju sjevernom #emis5erom, ali izmeu sebe nemaju puno zajednikog. -imzeleno drvo, #rast, bijeli brijest, cedar, breza, vrba i kukuta su za to dobar nadomjestak.

7zrada luka
-a izradu luka koristite savitljiv tap. "ajpodobnija je duina do ;<G cm, ali je bolje odrediti je prema sebi. -a odreivanje pravilne duine tapa: drite jedan kraj tapa desnom rukom uz bok. 4ijevu ruku ispruite u stranu i odmjerite duinu tapa od lijeve do desne ake 3slika 82"5" Ovim postupkom dobit !ete standardan tip luka (dok na primjer engleski tip luka za#tijeva puno vie vjetine*.

Obrada luka
#lika 84"

#lika 82"

#lika 86"

Oblikujte tap irine @ cm u sredinjem dijelu i to se suava na ;,@ cm debljine prema krajevima 3slike 84" i 86"5. -areite krajeve (a* za vezivanje tetive otprilike ;,<@ cm od rubova tapa. )ko elite, moete odstraniti koru sa tapa. $ada luk dobije svoj konani oblik, premaite ga uljem ili ivotinjskim lojem.

Postavljanje tetive
.etiva od sirove koe je najbolja, odreite je u irini od > mm. 1obra !e biti i bilo kakva tetiva (tanki konopac*. Ostarjele stabljike kopriva imaju ilava vlakna i one mogu biti uvijene zajedno sa tetivom to !e zadovoljiti vrstinu veza. 7ako luk moe dati veliku savitljivost, poeljna je kra!a tetiva. .etiva mora biti lagano napeta na luku % glavnu napetost, odnosno jakost, tetiva !e dobiti pri odapinjanju strelice. 3eite tetivu za luk tako da je jednom omotate oko tapa i dva puta oko tetive na svakom kraju 3slika 87"5. #lika 87" )ko je luk sainjen od nesezonskog drveta, otpustite jedan kraj tetive svaki puta kada se ne koristite lukom, kako biste sprijeili da luk vremenom poprimi savinut oblik. Pravilno izraen luk bit !e puno uinkovitiji i svrsis#odniji nego bilo kakav drugi savinuti tap. "o, jednom kada izgubi elastinost, nemojte gubiti vrijeme popravljaju!i ga, napravite novi luk.

7zrada strelica
6ilo kakav ravan drveni prut bit !e dobar za strijelu, ali za to je najbolja breza. Strijele moraju biti duine najmanje AG cm i oko A mm debljine. Odravajte i# ravnima i to je mogu!e glaima. "a jednom kraju pruta zareite urez dubine A mm za tetivu luka 3slika 88"5. Provjerite da li je urez na krajevima svake strijele dovoljno irok da u njega ue tetiva luka.

#lika 88"

$rilca za strijele
$ako biste pove!ali preciznost strijele, potrebno ju je osposobiti za let. .o se najbolje postie postavljanjem pera, iako i drugi materijali mogu biti uporabljivi: papir ili lagana odje!a (krpa*. 3slika 89"5. a* Rascijepite pero poevi od vr#a prema nie. b* Ostavite <G mm golog prostora na svakom kraju pera (krilca* kako biste ga privezali za strijelu. c* Priveite tri takva krilca u jednakom meusobnom razmaku oko strijele.

#lika 89"

3r#ovi strijela
$ada ste dovrili izradu strijela, potrebno je izraditi i otar vr#. 3r# same strijele se moe zailjiti i obraditi u vatri te je i izgoren vr# strijele dobar za uporabu. $ositreni vr# je odlian, ali se i kremen moe oblikovati u izuzetno otar vr# strijele. )ko ste strpljivi, ak se i kost moe obraditi kako bi posluila svrsi. -asijecite po sredini drveni vr# strijele, u raskol strijele umetnite #lika 8:" npr. kremeni vr# i vrsto ga obveite. .etivna vlakna su dobra za vezivanje % veite i# namoena i kada se osue, dobit !ete jo ve!u vrstinu 3slika 8:"5.

Oruja od kremena
Strelice i vr#ovi koplja, sjekirice i noevi mogu biti nainjeni klesanjem kremena (crni kremen sa mutnim metalnim odsjajem, esto se nalazi sa kredom*. Pronaite plosnati komad priblino ravne povrine i dostatne veliine. Sa drugim tvrim kamenom, skleite eljeni oblik kremena. Posebno obratite panju na rubove kako bi bili dovoljno otri. 3slika 8="5.

#lika 8="

.e#nika streljatva
"amjestite strelicu na tetivu luka i sredinji dio luka uzdignite do razine oiju. 4uk drite odma# ispod strelice u ispruenoj ruci 3slika 8>"5. ,vrsto dre!i luk, lagano vucite tetivu prema natrag (napinjanje*, preko prednje strane tijela, sa strelicom u razini oiju. 2ledaju!i uz strelicu, poravnajte je sa metom. Pustite tetivu, slobodno i bez trzanja luka u trenutku odapinjanja. 1alje predstoji samo vjebanje. -a brzo ispucavanje nosite vie strelica u torbici za strelice. 1eava se mnogim strijelcima da je trenje krilaca ili same strijele prilikom odapinjanja stvaralo crvenilo na obrazu i ruci. "ekakvo platno ili komad odje!e vrsto priljubljen uz lice zatitit !e obraz bez ikakvi# smetnji pri odapinjanju strelice, isto kao i kona rukavica s jednim prstom ili konata zatita namjetena izmeu prstiju i oko runog zgloba za zatitu ruke.

#lika 8>"

Oma na zavitlavanje
+ednostavna oma na zavitlavanje 3slika 9?"5 bila je oruje s kojim je u mitologiji 1avid savladao 2olijata. 9oe biti oboruana sa obinim ljunanim kamenom. Sastoji se od jednostavne NtorbiceO smjetene na sredini duine konopca. $oa je najbolji materijal za NtorbicuO, iako se moe koristiti bilo koji drugi vrsti materijal, a i konopac moe biti konat ili isprepleten od prirodni# vlakana. $onopac privrstite tako da ini jedan komad provuen kroz NtorbicuO, odnosno dva konopca privezana ili priivena za svaku stranu NtorbiceO.
#lika 9?"

.e#nika rukovanja i gaanja

Odaberite gladak i to obliji ljunani kamen, promjera oko < cm (kvrgavi ili kamen neravnog oblika moe uzrokovati vie tete, ali !e imati i nepreciznu putanju*. -avrtite omu iznad glave u krugu koji je u ravnini s metom. Otpustite jedan kraj konopca i kamen !e pod velikom brzinom odletjeti, a uz konstantnu vjebu, i pogoditi metu. "ajvjerojatnije !ete morati isprobavati koja duina konopca odgovara za preciznije gaanje i gaanje uz promjenu daljine mete. Pri koritenju ili ome ili Npra!keO protiv ptica, probajte ispucavati vie kameni!a odjednom.

Pra!ka
Pra!ka 3slika 92"5 je oruje NkolaracaO, a koristili su je i Rimljani, samo u izvedbi ogromnog me#anizma kao naoruanje u opsadama. Potrebna vam je jaka raljasta grana, po mogu!nosti sa odreenom elastino!u, lijeskova grana je odlina za to. Potreban je i komad elastinog materijala. $omadi! zranice automobilske gume ili gume od bicikla je idealan (i jai od elastinog materijala od odje!e, iako i to moe biti uporabljivo*. "apravite NtorbicuO za kamen koju !ete smjestiti na sredinu elastine gume bilo da je provuena kroz NtorbicuO ili zaivena za krajeve NtorbiceO % kao kod pret#odno opisane ome. Privrstite krajeve gume za ralje i za ispucavanje koristite kamen.

#lika 92"

6ola
Oruje 3slika 94"5 koje 0skimi koriste za lov ptica. $amenje je zamotano u platnene vre!ice koje su privezane na konopce duine EG cm. 1rugi krajevi konopaca su zajedno vrsto povezani. 1rite bolu za kraj gdje su svi konopci povezani i zavrtite iznad glave. $ada je pustite iz ruke, ona !e letjeti kroz zrak pokrivaju!i irok prostor. 1omoroci u +unoj )merici koriste isto oruje, odnosno razne varijacije koritene u bitkama koje su vodili. 6ola u zraku moe zaplesti ili udarcem oboriti pticu, odnosno zapetljati se oko nogu ili vrata ivotinje, pruaju!i lovcu priliku da je ubije.
#lika 94"

$oplje
9otka ili tap je dobra pomo! pri pjeaenju, a ako se jedan kraj motke zailji (zaotri* moe se pretvoriti i u korisno oruje. Ravna motka duine ;,D m idealna je za nabadanje, a motka duine EG cm moe biti koplje za bacanje i to za vie namjena. 6aca za motku se moe izraditi od komada drveta oko pola duine koplja % to prua ve!u preciznost i daljinu bacanja. $ako biste uinili koplje uinkovitijim, na vr# dodajte otro isklesan kremen ili spljoteni limeni stoac % umetnut u procjep na kraju koplja ili no vrsto privezan za kraj koplja 3slika 96"5. )ko imate samo jedan no uz sebe, nemojte riskirati jer se lako moe otetiti ili izgubiti.

#lika 96"

6aca za koplje 3slika 97"5

#lika 97"

$oplje lei u lijebu izdubljenom na gornjoj strani bacaa pruaju!i se po duini i zavravaju!i prije kraja bacaa. -avretak lijeba osigurava dobar izbaaj koplja. 1a biste napravili baca za koplje, odaberite granu drveta najmanje dva puta iru od irine koplja i sa odrezanom izraslom granom od koje !ete napraviti ruko#vat bacaa. 2ranu prepolovite kroz centar koriste!i se noem kao klinom. 7zdubite gladak lijeb za koplje. Flijeb mora ravno i vrsto zavravati ine!i tako dio za odbacivanje koplja. 7sprobavajte baca kako biste odredili duinu bacaa u odnosu na koplje i prilagodili njegovu ravnoteu sebi. 6aca drite u ravnini ramena, naciljajte koplje prema meti te energino izbacite ruku u kojoj drite baca sa kopljem prema naprijed i potom prema dolje 3slika 98"5. Pri kretanju bacaa prema dolje, nagli zavretak lijeba izbacuje koplje dodaju!i mu i ubrzanje. #lika 98"

0O* PT-@+
Pokretna oma
Oma privezana za dugaak tap (motku*, 3slika #lika 99" 99"5% vrlo je uinkovit nain #vatanja ptica sa nii# grana drve!a. -abiljeite mjesto okupljanja ili gnijedenja ptica % zapamtite da vas i izmet ptica moe dovesti na ta mjesta i mjesta na koja ptice kradomice dolaze no!u kada je dostatna vidljivost kako biste i# primijetili. Prebacite omu preko ptice i povucite, zateu!i omu i povlae!i pticu prema dolje u isto vrijeme.

4ov ptica vodenjarki

9oete im se najlake pribliiti u vodi maskirani oko glave sa granama ili nekim drugim zelenim raslinjem. 3rlo oprezno pribliite se podruju gdje se vodenjarke gnijezde ili gdje obino prebivaju. -apamtite da te ptice (pogotovo one velike, kao to su guske i labudovi* mogu biti vrlo agresivne u samoobrani. 1ruge te#nike u nekim dijelovima svijeta su uporaba veliki# izdubljeni# bundeva preko glave, kao zatita. Otvori na bundevi se naprave tako da omogu!uju disanje i gledanje. 4ovac pluta s bundevom tek toliko iznad povrine vode kako bi vidio i mogao disati noen strujom izmeu ptica. $ako biste izbjegli iznenaenje, bacite prvo nekoliko takvi# bundeva u vodu. $ada se pribliite pticama, jednostavno dograbite one koje to najmanje oekuju, povucite i# ispod vode i udavite.

-amka u jami
Pronaite ili iskopajte rupu dubine oko EG cm u podruju gdje se nalaze ptice koje esto #ranu nalaze na zemlji. Promjer rupe ovisit !e o vrsti ptice koju lovite. Posipajte zrnje ili neki drugi mamac oko rupe, a u neto ve!oj koliini mamac stavite u rupu. 'zimaju!i prvo #ranu oko rupe, ptice !e u!i i u rupu kako bi uzele jo vie. '#vatite i# ili rupu poklopite sa reetkom. ' panici ptice ne!e mo!i dovoljno rairiti krila kako bi se izvukle iz rupe.

2alebovi
2alebove i druge morske ptice moete loviti zamatanjem uzice sa #ranom ili samo #rane oko kamena i bacanjem u zrak. 2aleb #vata mamac dok je jo u zraku tako da moe ak progutati i kamen, a promjena u teini, poto je galeb progutao kamen, moe uzrokovati da se ptica srui na tlo. Oito je da se ova te#nika ne!e koristiti iznad mora ve! iznad zemlje. 6udite spremni u#vatiti pticu im padne na zemlju.

OP+#NO#T- O( ,-*OT-NJ+
"apadi ivotinja su rijetki. "eke ivotinje su sklone napasti ovjeka kada se nau u situaciji preivljavanja, dok !e ostale biti vie zaokupljene time da pobjegnu. 9ale su anse u borbi protiv veliki# ivotinja kao to su na primjer velike make, medvjedi i slino izvan nji#ovi# prirodni# stanita. 'prkos tome, izbjegavajte podizanje tabora na tragovima divljai ili blizu mjesta gdje ivotinje dolaze na vodu, gdje se moete na!i na stazi kuda prolazi krdo ivotinja ili se suoiti sa radoznalom grabeljivicom. $ontrolirajte se i nemojte nenamjerno izazivati ivotinju da vas napadne. )ko se naete licem u lice sa velikom ivotinjom, ponaajte se kao zamrznuti. Polako krenite prema natrag i smirenim i ti#im glasom govorite sami sebi. 7zbjegavajte iznenadne pokrete i zapamtite da ivotinje mogu nanjuiti stra# % mnogi lovci nisu mogli izdrati u takvim situacijama i predavali su se. 'inite sve kako bi se smirili. )ko je ivotinja i dalje agresivna, razmislite da li joj moda prijeite put za bijeg. 9aknite se s njenog puta. )ko vas ivotinja poinje progoniti (ili jednostavno nemate ivaca Hsmrznuti seH i maknuti sa strane* trite u cik%cak liniji. "eke ivotinje nemaju dobar vid ili jednostavno tre pravocrtno. "o!ne grabeljivice imaju odlian vid u mraku, ali slabo raspoznju boje. One ne mogu dobro razaznati stacionarne objekte. HSmrznite seH ako vas ivotinja jo nije primjetila.

2alama i glasno komeanje mogu takoer otjerati ivotinju. Penjanje na drvo zadnje je utoite na kojem bi mogli ostati dugo vremena. "emojte sluajno odabrati trnovito drve!e, mogli bi se gadno ozlijediti i ostati zarobljeni u vrlo bolnom poloaju. 6rojne bolesti koje se prenose komarcima, krpeljima i ostalim insektima, parazitima koje moete pokupiti iz #rane i vode te razne bolesti noene vodom, mogu biti puno opasnije od napada ivotinja. IVOTINJE NEMOJTE IZAZIVATI ILI STUPATI U OKRAJ S NJIMA. ' sjevernijim umama medvjedi periodino dolaze u blizinu ljudski# prebivalita, prevr!u!i kante sa sme!em, te bi tako mogli do!i i u va tabor na lagano Ni!enjeO. $oristite se bukom kako biste i# otjerali i ne pokuavajte i# uloviti. "e pribliujte im se. 9edvjedi lako mogu ubiti ovjeka, a kad su ranjeni, jo su i opasniji, kao i sve druge ivotinje kada su Nstjerane u kutO. 9noge !e ivotinje nastojati pobje!i. )ko i# pokuate sprijeiti u tome, prisilit !ete i# na borbu. 6ilo koja ivotinja sa rogovima moe vas raniti prije nego je dosegne vae oruje. Jeleni su posebno ratoborni u sezoni parenja. .o su jake ivotinje koje mogu zadati jak udarac nogom % dok, usporedbe radi, nojevi mogu i ubiti udarcem noge. *ukovi se e!e mogu uti nego vidjeti. Prie o velikim pljakakim skupinama vukova su najvjerojatnije pretjerivanja. 3uk radoznalo promatra iz daljine, iako vi to moete s#vatiti da !e vas poeti proganjati opor vukova. )ko ste teko ranjeni i ne moete se sami obraniti, vukovi vas mogu dokrajiti. Bijene takoer love u oporima. 7ako u principu pokazuju kukaviluk, vrlo su snane i poznate kao Nistai svega pred sobomO, te i# posebice privlae taborita. "ajvjerojatnije !e podviti rep i pobje!i. ' tom sluaju to im i omogu!ite prije nego i# pokuate uloviti. 3e!i majmuni isto tako mogu ubiti ovjeka, ali oni su rijetko kada agresivni i dosta puta !e vas prije upozoriti da se maknete iz nji#ove blizine. 9anji majmuni su e!e u okrajima i u principu opasnijiC (imaju dosta otre zube*. 'griz neki# sisavaca moe uzrokovati tetanus, ukljuuju!i i &i&mi&e NvampireO koji mogu prenjeti bjesno!u. Zmije ne!e biti prijetnja sve dok iznenada ne doete u kontakt s njima. Potrebno je samo priviknuti se na nji# i obvezno provjeravati odje!u, posteljinu i opremu kako ne biste naili na zavuene reptile i insekte. Sluajno se moe desiti da se zmija ili kakva stonoga zavue s vama u postelju privuena vaom toplinom. Poznati su sluajevi da su se ljudi budili i nalazili nepoeljne posjetioce ugnjeene pod pazu#om ili ak na najintimnijim mjestima. -apamtite da one ne napadaju prve. 4agano se pomaknite i smireno se oslobodite ivotinje. "e prilazite im, ne izazivajte i# i ne dodirujte % ak i kada vam se ini da su uginule. "eke zmije krenu u napad tek kada im je plijen blizu i mogu napasti bre nego to mislite. Pazite gdje stajeteC nakon jela i kada odbacuju kou, zmije su mlitave, a na one koje su dobro kamu5lirane moe se lako nagaziti. Paljivo gledajte ispred sebe prije nego posegnete u neki grm ili kada ubirete vo!e. "eke zmije se mogu nalaziti na granama drve!a iznada vas. Ostanite mirni, nemojte raditi iznenadne pokrete ili pokuati stjerati zmiju u kut. Polako se povucite. 3e!ina zmija !e eljeti jednostavno oti!i. "e stavljajte ruke ili noge na mjesta koja ne moete vidjeti. 'mjesto ruku koristite nekakav alat ili tap za okretanje kamenja ili grana (balvana, greda*. "osite debele izme. )ko morate ubiti zmiju, upotrijebite dugaak tap kojim !ete u jednom udarcu odrubiti glavu zmiji u predjelu vrata. Potrudite se da vam to uspije ve! prvi puta % ranjene zmije mogu biti vrlo opasne. Otrovne i velike zmije nemojte podizati sa zemlje. -mije koje ive na drve!u moete oboriti udarcem u glavu ili tijelo. $ada padnu na zemlju ponovno i# udarite kako bi bili sigurni da su uginule. "ikada se nemojte pribliiti zmiji ili ju pokupiti ako niste sigurni da je uginula. "eke vrste prilino uvjerljivo mogu glumiti da su mrtve. "ije svaka zmija otrovna, a neke otrovne vrste ne ubrizgavaju uvijek otrov prilikom ugriza. 'inci ugriza variraju od dobi ugrienog, njegovog zdravlja i kondicije. 3e!ina ugriza nalazi se na rukama ili nezati!enim dijelovima nogu. Zmije koje &!r$aju o!rov< "ekoliko vrsta kobri mogu uz ugriz takoer izbaciti svoj otrov trcanjem. .o nije opasno osim ako otrov ne dospije na otvorenu ranu ili u oi. )ko se to desi mjesto se mora odma# isprati svjeom vodom ili u sluaju nude, urinom. )u&!eri< "eke vrste gutera su otrovne. 3e!ina i# je plaljiva, no one ve!e vrste mogu prouzrokovati ozljede ugrizom te snanim kandama. 9anji primjerci se mogu brzo kretati te i# pokuajte uloviti za rep. Ponekad se mogu uloviti u jami. /ornjae< 3e!ina i# ivi u vodi, a izlazi na kopno kako bi poloila jaja. "o nekoliko vrsta ivi iskljuivo na kopnu. 4ovite i# mreom ili rukama izvucite iz vode. "a kopnu, upotrijebite tap kako bi i#

okrenuli na lea. 6udite podalje od nji#ovi# eljusti i peraja za plivanje. 'bijajte i# udarcem u glavu. Razreite i# u podruju trbu#a i izvadite iznutrice. Odsjecite glavu i vrat. "ajbolje su ku#ane. 3rlo su #ranjive. +edite i# u malim koliinama. $ornjae mogu uvu!i glavu % ubodite i# i prite i# cijele na aru. $ada se oklop odvoji, spremne su za jelo. *odozem$i< Fabe su u cijelosti jestive, no koa im moe biti otrovna tako da je morate ukloniti prije peenja ili ku#anja. )ktivne su no!u u blizini vode. Omamite i# svjetlo!u i udarite nekim tvrdim predmetom. $oa neki# vrsta bradaviasti# aba moe biti izuzetno otrovna, tako da morate biti posebno oprezni. -nsek!i< 6ogati su masno!ama, proteinima i ugljiko#idratima. Prevaziite gadljivost prema njima. Potraite i# u zabaenim mjestima i procjepima drve!a te na vlanim i sjenovitim mjestima. .raite tvrdokrilne kukce u drve!ima kojima se guli kora te u trulim panjevima. Sakupite ive primjerke. 7zbjegavajte one koji vam izgledaju bolesni ili uginuli, neugodnog mirisa ili uzrokuju osip kada i# drite u ruci. ,uvajte se: korpiona, pauka i zmija koje se takoer skrivaju u zabaenim mjestima i pukotinama. 3e!ina i# je jestiva sirova, ali su pikantniji peeni. $u#anje insekata je najsigurnije. 'z to moete i# priti stavljanjem na vru!i kamen ili ar na ognjitu. Odstranite noge i krila sa ve!i# insekata % nji#ove 5ine dlaice mogu iritirati va probavni trakt. )ko jedete dlakave gusjenice, stisnite i# kako bi iscjedili unutranjost, nemojte jesti kou. Sa tvrdokrilnii# kukaca skinite oklop (ljusku*. 9ali insekti se mogu smrviti za pastu i ku#ati ili suiti za brano koje moete koristiti kao zain ju#ama ili nadjevima. "emojte sakupljati insekte koji se #rane strvinama (leevima ivotinja* ili izmetom P oni mogu biti prijenosnici in5ekcija. 7zbjegavajte gusjenice koje se nalaze ispod li!a, one esto izluuju toksineC umjesto toga i# koristite kao mamce za ribe. 2usjenice i insekti jarki# boja obino su otrovni. 3eliki tvrdokrilni kukci esto imaju vrlo jake eljusti. Termi!i< Pronalaze se u toplim klimama. 3e!ina i# jede samo vegetaciju, no oni ve!i imaju otre eljusti kojima sve grizu. .ermiti grade breuljke koji doseu visinu i do nekoliko stopa. Odlomite dijelove ti# breuljaka i potopite u vodi kako bi prisilili termite da izau van. )ko stavite dio gnijezda na ar nastati !e mirisni dim koji !e ujedno tjerati komarce dalje od vas. $ada lovite ribu, objesite dio gnijezda iznad vode. .ermiti koji !e iz njega ispadati posluiti !e kao dobar mamac. 9oete takoer ugurati granicu u gnijezdo i polako ju izvlaiti. .ermiti !e ju gristi i #vatati se za nju % no tako i# ne!ete mnogo u#vatiti. Prije ku#anja ili prenja sa veliki# termita skinite krila. "ji#ova jaja su takoer vrlo #ranjiva. Pele% ose i s!r&ljeni< Pele su jestive tijekom itavog nji#ovog ivotnog ciklusa. 9ed je lako probavljiv i vrlo #ranjiv, no teko ga je sakupiti. 2nijezda se pronalaze u upljim drvima ili pe!inama, odnosno ispod kamena koji su kao neka nadstrenica. Sakupljajte i# no!uC napravite baklju od busena trave i drite ju zapaljenu blizu ulaza u gnijezdo tako da se ono napuni dimom. "akon toga zatvorite ulaz. .o !e poubijati pele, koje vam odma# mogu posluiti za obrok, odnosno mo!i !ete do!i do meda. Pelama prije jela odstranite krila, noge i alac. $u#anje ili prenje pela sauvati !e aromu. Sa!e se takoer mogu jesti, a vosak upotrijebiti kako bi se impregnirala odje!a (kako bi postala vodonepropusna* ili izradile svije!e. "a nekim mjestima postoji mali rizik da med moe sadravati biljne otrove. +edan od pokazatelja za to biti !e miris, no najbolje ga je degustirati i vidjeti reakcije koje !e u znatno manjem omjeru nastati kao i kod konzumiranja otrovnog bilja. Ose i strljeni su vrlo opasni. Strljeni napadaju kada vas vide, a bol prilikom nji#ovog uboda je jaka. 7pak, drite se #vatanja sigurnijeg obroka. ;ravi< 3e!ina mrava ima ugriz nalik ubodu. "eke vrste izbacuju mravlju kiselinu. 9oraju se proku#avati najmanje A minuta kako bi se unitio otrov. "akon toga su prilino sigurni za jelo. #kakav$i i $vr$i< Svi imaju debeljukasto tijelo i mii!ave noge. 'darite i# granom na kojoj ima li!a ili komadima odje!e. Odstranite krila, ticala i noge. +edite i# sirove ili prite kako bi unitili parazite. Puevi i $rvi< 9oraju se jesti svjei nakon posebne pripreme. Puevi se nalaze u svjeoj vodi, slanoj vodi i na kopnu. 6ogati su proteinima i mineralima. Oni sa ku!icama jarki# boja mogu biti otrovni. 9orske pueve ostavite, osim ako i# niste sigurno identi5icirali. $ada i# sakupite ostavite i# da gladuju nekoliko dana ili i# #ranite samo biljkama kako bi izluili izmet i otrove. Potopite i# u zasoljenoj teku!ini kako bi im se proistila crijeva. $u#ajte ;G minuta uz dodavanje bilja kao zaina. &rvi su vrlo bogati proteinima. Pustite i# da gladuju jedan dan ili i# stisnite meu prstima kako bi iz nji# iscjedili gnoj. 9ogu se suiti na suncu ili bre pokraj vatre % ostavite i# na vru!em kamenju i nakon toga smrvite u brano kojim !ete zainiti ostalu #ranu.

Fivotinjski tragovi
#isav$i Slijede!i prikazani tragovi nisu u prirodnoj veliini. 3e!ina tragova je tipina za porodice ivotinja i razlikuju se sukladno vrsti. Ondje gdje su prikazana < traga, prvi je trag prednje desne, a drugi zadnje desne noge.

#kupina lasi$a 4asica, kuna i tvor su sve !utljive (pla#e* ivotinje i imaju otre, opasne zube. -amke za ove ivotinje mogu biti gipke iane zamke, zamke s opasnim teretom i mamcima na tapu. 9amci trebaju biti od ivotinjski# iznutrica ili ptija jaja. Tragovi= "erazgovjetni osim kada su u mekom zemljitu. 3idljivo je pet razmaknuti# kandi i prstiju, dlaka na apama je obino zamrena. Prednji i stranji otisci se preklapaju 3slika 9:"5.

#lika 9:"

(ivlji psi 4isice i ostale vrste nalaze se na svim kontinentima. 3ukovi su ogranieni #lika 9=" na sjevernija podruja. Ove ivotinje mogu biti vrlo opasne. 'z nji#ova izrazito razvijena osjetila besmisleno je prikradati im se. Pri obradi lovine i prije ku#anja odstranite analne lijezde. 9eso potpuno proku#ajte. Pri lovu ovi# ivotinja ljudske mirise smanjite na minimum. Tragovi i znaci= odaju na prstima. Otisci tragova prikazuju etiri prsta ape s otiscima kandi na vr#ovima. 3anjski otisci prstiju su kra!i od unutarnji#. "ajve!i je otisak glavnog dijela ape iza prstiju 3slika 9="5. 7zduen i na krajevima zailjen izmet ovi# ivotinja pokazuje ostatke krzna, kostiju i insekata. 4isice imaju vrlo zajedljiv miris, a nji#ove jazbine mogu se prona!i iskopane u mekanoj zemlji. (ivlje make Pojavljuju se na svim kontinentima osim u )ustraliji i na )ntarktiku. =utljive #lika 9>" su (prikradaju se* i op!enito se kre!u i love no!u. )ko ostavite le ove ivotinje bez nadzora mogli biste privu!i druge grabeljivice, a posebno se uvajte veliki# maaka. 9eso manji# ivotinja iz ove porodice nalik je zeijem. .emeljito ga proku#ajte. -amke za ove ivotinje moraju biti jake gipke zamke sa mamcima od iznutrica, krvi ili mesa. 9ake imaju brze reakcije i mogu izbje!i smrtonosne zamke. Tragovi i znaci= odaju na prstima, kande su uvuene dok #odaju 3slika 9>"5. 7zmet je izduen i esto skriven. "ji#ova mokra!a ima vrlo snaan miris. Ci&mi&i 7ma i# svugdje osim u vrlo #ladnim klimama. .o su mesoderi koji prezimljuju. )ktivni su no!u. $od pripreme, odstranite krila i noge te im skinite kou i izvadite iznutrice kao kod zeca. 8imii vampiri (vrsta koja pije krv* mogu prenijeti bjesno!uC dobro se pokrijte ako spavate negdje u nji#ovoj blizini. $ako bi i# ulovili, udarite i# nekim tapom dok spavaju danju. .naci= 3elike kolonije lako je uoiti. "aje!a boravita su im u pe!inama. )oveda Five u stadima u blizini vode. Stariji mujaci divlji# goveda mogu biti posebno opasni. Pogodne zamke za lov goveda su izuzetno jake gipke zamke i zamke s opasnim teretom. Tragovi i znaci= .eka i dva jasno odvojena otiska kopita, suena na vr#u i zaobljena odozada 3slika :?"5. 7zmet je slian kravljem. 7zmet moe posluiti kao dobro gorivo.
#lika :?"

(ivlje ov$e i koze Ovce tee ivotu u malim stadima na nedostupnim mjestima. $oze su ak i #lika :2" vie opreznije od ovaca i gotovo im je nemogu!e pri!i. "ajbolje zamke za lov su gipke iane zamke koje treba postaviti na tragovima. ' stjenovitim podrujima, prirodne prepreke !ete najbolje iskoristiti kao zamke s opasnim teretom. Tragovi i znaci= Otisci kopita u obliku su klina i dva tanka zailjena otiska koja nisu spojena. Prepoznatljivi su karakteristini ukoeni vr#ovi kod ovaca, a ponekad i kod koza. "a sli$i :2" su prikazani tragovi doma!e ovce (lijevo* i divokoze (desno*. 7zmet je uglavnom slian kao i kod doma!e ovce.

Jeleni i an!ilope +eleni se nalaze u dobro poumljenim krajevima na svakom kontinentu osim u )ustraliji i to variraju!i od Sjevernoamerikog losa do malenog umskog jelena u tropima. )ntilope i gazele su jednako tako rasprostranjene i razliite po vrstama. Sve ove ivotinje su srameljive, lukave i izvrsnog osjeta slu#a i nju#a. 3e!ina i# je aktivna u zoru i sumrak te se osim oni# vrsta koje ive u sunim podrujima, ne udaljavaju od vode. "ji#ovo mjesto se dobro sui, a takoer vam mogu dobro posluiti nji#ovo krzno te rogovi kao oruje za ubadanje ili dlijeto. "ajbolje zamke za lov su jake gipke zamke ili manje zamke s opasnim teretom. -a velike ivotinje dobre su zamke s omom i iljcima koje #vataju nogu ivotinje ili pak ve!e zamke s opasnim teretom. $ao mamce koristite ivotinjske iznutrice. #lika :4" Tragovi i znaci= $linasti otisci kopita 5ormiraju dva izduena oblika. .ragovi soba su zaobljeni. #lika :4" prikazuje tragove srne i koute (naprijed i gore* te soba (dolje*. 9oete primjetiti sitne otiske kandi kod sobova traga. $ada #oda, prednji i stranji otisci se preklapaju, a kad tri oni su dosta razmaknuti. 7zmet je izduenog do okruglog oblika, obino u grudama. Potraite tragove eanja na mladicama drve!a, ugriza i otrgnute kore. .u su takoer i ve!e ogrebotine nainjene jelenjim rogovima. (ivlje svinje "eke od ovi# ivotinja imaju gustu dlaku, a sve su nalik obinim #lika :6" svinjama sa karakteristinim njukama i kljovama. .eko im se prikrasti % stoga oslukujte nji#ovo glasanje nalik na #rkanje i probajte im se puze!i priuljati dok spavaju. "ji#ovo meso treba dobro proku#ati. Svojim kljovama mogu zadati ozbiljne ozljede, esto opasno blizu 5emoralne arterije na gornjem dijelu noge. .uvaj!e seD -a lov divlji# svinja najbolje su snane iane zamke, zamke s opasnim teretom, a mogu posluiti i zamke sa iljcima. Tragovi i znaci= "ji#ovi otisci kopita sa kandama dosta slie jelenjim tragovima 3slika :6"5. 7zmet je esto bez odreenog oblika, nikada izduen, vrst ili zailjen na krajevima. Potraite mjesta na kojima su se svinje valjale u blatu ili iskopavale korijenje. Zeevi 3kuni'i5 -eevi su vrlo rasprostranjena vrsta ivotinja i lako i# je loviti. 3e!ina i# #lika :7" ivi u jazbinama (rupama u zemlji*, esto u velikom broju. "ajbolje zamke za lov zeeva su one jednostavne. Fiane oprune zamke !e objesiti lovinu te tako smanjiti anse da vam ju otme kakva druga grabeljivica. Tragovi i znaci= "ji#ove dlakave ape ostavljaju malo tragova na mekanom zemljitu. $ombinacija tragova dugaki# stranji# i kratki# prednji# nogu je jasno uoljiva. -eevi imaju pet prstiju na prednjim nogama, no unutarnji prsti su kra!i i rijetko kada ostavljaju otisak 3slika :7"5. 7zmet je malen i u obliku tvrdi# kuglica. Podnoja mladi# stabala esto bivaju ogoljela (bez kore* aktivno!u ovi# ivotinja i na tom mjestu su vidljivi tragovi zubiju u obliku dviju usjekotina. $oliko god da jedete, nije mogu!e preivjeti samo na zeijem mesu. 3a organizam treba minerale i vitamine koje to meso ne pruaC pobrinite se da svojim obrocima dodate bilje i vo!e. ;ali lodav$i 8takore, mieve, zamorce i ostale pripadnike porodice glodavaca moete namamiti u zamke u obliku kaveza % ve!ina ovi# ivotinja su premale da bi se ulovile u iane zamke. .ragove razliiti# vrsta nije lako raspoznati. 8takori su prijenosnici neki# bolesti. $ada i# obraujete pazite da ne probuite unutarnje organe. 9eso svi# ovi# ivotinja temeljito proku#ajte. *jeveri$e "alaze se svugdje osim u )ustral%)ziji i na polovima, u #ladnim podrujima prezimljuju (odlaze na zimski poinak*. 6rze su i oprezne. 3e!ina i# je aktivna danju i no!u. ,uvjate se nji#ovi# otri# zubiju % u samoobrani se divlje ponaaju. One vrste koje ive na zemlji kopaju jazbine. 3e!ina i# je dobra za jelo. -a

lov koristite iane zamke sa mamcem na tapu. $ako bi i# privukli koristite prepolovljeno vo!e ili jaja. -a one vjeverice koje ive na drve!ima postavite omu promjera @ cm preko tapa sa mamcem koji naslonite na stablo. Tragovi i znaci 4sl#%a 91.8= Provakana kora drveta, nagreni oraasti plodovi, jame u obliku tuljaca u podnojima drve!a, donosno neuredno gnijezdo nainjeno od granica.

#lika :8"

#/0ON-CT+ - NJ-BO*+ -ZR+(+

Sklonite je potrebno za pruanje #lada, suzbijanje naleta vjetra i kie te zadravanje topline. Spavanje i adekvatan odmor su bitni, a vrijeme i trud koji !ete uloiti u izradu to udobnijeg sklonita, to !e vam pruiti. )ko ste primjerice rtva avionske ili automobilske nesre!e koja vas je potpuno skr#ala, od ostataka (olupina* moete napraviti dobro sklonite. "o ako olupina jo gori te postoji mogu!nost eksplozije rezervoara s gorivom, priekajte dok potpuno ne izgori i nakon toga spaavajte preostalo. )ko ste jo uz to neopremljeni i iznenada u#va!eni maglom ili je ve! pala no!, a na terenu ste gdje nije sigurno nastaviti dalje, ili vas pak umor ili ozljeda sprijeava da nastavite dalje, morat !ete izraditi bilo kakvo privremeno (prirodno* sklonite od sredstava koje !ete na!i u no!i, odnosno drati se sve dok moete vladati situacijom. ' tom sluaju improvizirajte bilo kakvu zatitu od vjetra, kie i #ladno!e. $retanje prema dolje po padini (ako je takva kon5iguracija terena*, ini se riskantno, prelaenje ak i kra!im putem kroz podruje, moe vas odvesti izvan vjetrovitog podruja. )ko nema pe!ina ili pukotina prikladni# za sklonite, posluite se bilo kakvom upljinom ili jamom u zemljji. )ko je upljina plitka, dodajte joj visinu slau!i kamenje oko nje % uvjerite se da je tlo stabilno i upotrijebite naprtnjau na leima (ako je imate* kako biste stvorili vjetrobran, prije nego se smjestite u zavjetrinu. )ko je jo uvijek dan i niste ozlijeeni, te niste zatvoreni u nepristupanim liticama ili okrueni drugim preprekama, vrijedilo bi pokuati prona!i mogu!e bolje mjesto u blizini. -a due boravke u taboru treba prona!i sigurno mjesto sa prikladnim pristupom svim glavnim potrebama.

2dje postaviti tabor L

)ko se nalazite na jako izloenom zemljitu, spustite se nie i pronaite zaklonjen poloajC isto tako sa niskog i vlanog poloaja valja se popeti na vie, su#o mjesto. 'jedno potraite mjesto zaklonjeno od vjetra na uzdignutom terenu gdje nema opasnosti od plavljenja i obruavanja kamenja ili odrona snijega. $ako se topliji zrak uzdie, a #ladan sputa, dna udolina esto !e sadravati nakupine #ladnog zraka, a po #ladnijem vremenu oekujte smrzavice i gu!e magle. ' podrujima sa puno kia, stepenaste povrine preko obronaka e!e !e biti prekrivene maglom nego oni vii i nii predjeli. 7dealno bi bilo smjestiti se u blizini vode i u podruju sa dosta drve!a (blizina ume*. 6ilo kako bilo, podi!i tabor preblizu vode moe vam donijeti nevolje sa insektima, a zvuk uborenja vode prikriti ostale zvukove koji mogu upozoravati na opasnost, odnosno zvukove traganja za neim ili oslobaanja od neega. "a obalama rijeka potraite mjesta na kojima je voda oznaila svoj najvii vodostaj. ' planinskim predjelima strujanja rijeka mogu prerasti u bujice, drastino podiu!i razinu vode. ,ak i u ravnicama drite se dalje od stari# tokova rijeka bez obzira koliko su#i bili. Obilne kie u oblinjim brdima mogu uzrokovati navalu vode i neizbjene poplave, bez ikakvog pret#odnog upozorenja. Odaberite zemljite donekle ravno i bez kamenja i stijena, uvjerite se da imate dovoljno prostora za obiljeavanje za eventualne spasilake ekipe. Provjerite da iznad vas nema gnijezda pela ili strljenova, odnosno trulog drve!a ili grana koje se mogu slomiti i pasti pri jaem naletu vjetra ili oluji. 7zbjegavajte usamljena drve!a koja privlae gromove, a u umskim predjelima odaberite podruja uz rubove uma kako biste nadzirali prostor oko sebe. "e podiite tabor na mjestu gdje prolaze ivotinjski tragovi ako ne elite da vas obilaze grabeljive ivotinje i nepoeljni gosti ili da naete svoj bivak sravnat sa zemljom pri po#odu ivotinja na nji#ovom putu, primjerice, prema vodi. 7pak, ostanite blizu bilo kakvi# oiti# ljudski# tragova.

.ipovi sklonita
.ip sklonita koje !ete sagraditi ovisi od uvjeta na terenu i raspoloivog materijala, te koliko dugo !ete koristiti sklonite. -a neop#odnu i brzu zatitu od elementarni# nepogoda, opremite sklonite privremenim pomagalima dok ne konstruirate neto bolje za boravak na due vrijeme. )ko ste odluili ostati i priekati spasilaku ekipu, ve!ina trajniji# sklonita mogu se sagraditi i poboljati kao mjesto za dobijanje na vremenu i energiji. ' drugom primjeru, za one koji ele prona!i sigurnost, privremena

sklonita mogu se izgraditi na svakom mjestu zaustavljanja. ,ak i# moete i prenositi sa sobom ako su dovoljno lagana te ako postoji rizik da na slijede!oj postaji ne!e biti dostupnog ili prikladnog materijala za izradu sklonita. Stalna sklonita !e zasigurno biti dobra za smjetaj bolesni# i ozlijeeni# kojima treba odmora da bi povratili snagu ili pak na mjestima gdje je potrebno priekati poboljanje vremenski# uvjeta za nastavak puta. Ostalo raspoloivo vrijeme koristite za stvaranje zali#a i opremanje te opskrbu #ranom.

Sklonita u urbi
)ko nema dostupni# sredstava za izradu sklonita, upotrijebite bilo kakav pokrov ili zatitu koja vam je pri ruci (izboina stijene, nagib % strmine i tako dalje* to !e vas zatititi od vjetra i kie. Stvorite prirodni vjetrobran u takvim sklonitima. "a potpuno otvorenim prostorima (ravnicama*, smjestite se leima okrenuti prema vjetru, a svu opremu stavite iza sebe kao vjetrobran.

Sklonita od debeli# grana drveta

#lika :9" -a osnovno sklonite koristite se granama koje su oborene na zemlju ili djelomino slomljene 3slika :9"5 a jo se uvijek dre za drvo. "o ipak se uvjerite da grana nije previe slomljena da vam ne padne na glavu. 'pletite u granu jo granica kako bi pokrov bio gu!i. ,etinjae su mnogo prikladnije i primjerenije toj te#nici nego iroko lisnata drve!a, iako za#tijevaju manju gusto!u (pri pletenju* kako ne bi proputale kiu. "ainite slino sklonite tako da privrstite slomljenu granu za bazu druge grane koja se rava iz stabla (a*.

Sklonite od korijenja stabla

Rasprostranjeno korjenje prikriveno zemljom pri dnu sruenog drveta moe posluiti kao dobra prepreka vjetru i olujama, ako je kutem dobro okrenuto nasuprot vjetru. 1odatno ispunjavanje rubova izmeu korijenja koje stri, obino !e sklonite uiniti uinkovitijim i omogu!iti dobru podlogu za nadogradnju prikladnijeg sklonita od drugim materijala.

'poraba prirodne upljine (udubine*

,ak i plitko udubljenje u tlu omogu!it !e neku zatitu od vjetra i smanjiti napore za izradu sklonita. $ako god, ako je potrebno poduzmite mjere za skretanje toka voda niz kosinu oko vaeg sklonita, posebice ako su to obronci (padine* ili !ete se u protivnom na!i u bazenu. "apravite krov #lika ::" (pokrov* sklonita kao zatitu od kie i toplinsku izolaciju. "ekoliko jaki# grana poloeni# preko udubljenja podrati !e deblo poloeno preko nji#, prema kojem pravilno sloite manje grane i pru!e kako bi ono nagnulo pokrov i omogu!ilo otjecanje vode. Pokrov ojaajte sa travom ili granicama i li!em 3slika ::"5.

Sruena debla
6alvan ili srueno deblo drveta samo po sebi je koristan vjetrobran ako je dobro postavljeno u odnosu na vjetar. S malim deblom izdubite udubljenje u tlu, u zavjetrini. 1eblo !e takoer odlino posluiti kao potporanj za dogradnju krova (pokrova* od granja 3slika :="5.

#lika :="

1renaa i ventilacija sklonita

Odvodni kanal izdubljen u zemlji oko bilo kakvog sklonita u kojem boravite, pomo!i !e u odravanju sklonita su#im. 6rzo napravljena sklonita obino !e imati mnogo prostora gdje !e zrak mo!i ulaziti. Otvore kroz koje ulazi zrak nemojte zatvarati jer je bitna i neop#odna sva mogu!a ventilacija.

Sklonita sa kamenom ogradom

Sklonite je puno udobnije ako u njemu moete sjediti, a ne leati, te mu zato pove!ajte visinu do grauju!i oko njega niski zid od kamenja 3slika :>"5. 7spunite otvore (prostore* izmeu kamenova (pogotovo blie tlu*, sa travom i li!em pomijeanim s blatom, te kanalima skrenite tokove kinice oko sklonita kako ista ne bi ulazila u sklonite.

#lika :>"

Sklonite od savitljivi# grana 3slika =?"5

)ko u blizini sklonita rastu kakve mladice (od koji# !ete koristiti savitljive grane*, odaberite dva reda takvi# stabljiki, oistite tlo izmeu redova od bilo kakvog otpada (li!e, granje i ostalo* i poveite vr#ove mladica od jedne prema suprotnoj kako biste dobili potporni kostur za postavljanje pokrova. "a krajeve pokrova na tlu postavite utege od kamenja ili drva. Slino sklonite moete napraviti i od savitljivi# grana zabodeni# u zemlju. )ko vam nedostaje pokrova, odaberite ili postavite savitljive grane blie zajedno, izmeu nji# isprepletite druge granice i to prekrijte sa papratima i travom.

#lika =?"

Pokrov za sklonite 3slika =2"5

3odootporna pelerina, komad plastinog #lika =2" pokrova, kakav podmeta za tlo ili atorsko platno mogu posluiti u brzoj i lakoj izradi puno razliiti# sklonita to !e vam dostajati dok ne napravite neto prikladnije. Pritom se posluite prirodnim sklonitem (a* ili napravite sklonite u obliku trokuta s vr#om usmjerenim prema vjetru (b*. Poduprite kolcima ili postavite teinu na rubove pokrova. )ko je pokrov dovoljno velik, zavucite ga ispod mjesta na kome !ete leati i to u smjeru niz tlo kako bi zadravao ili odbijao povrinsku vodu (c*. $oristite su#u travu ili paprat za pravljenje leita. "emojte leati na #ladnoj ili vlanoj zemlji. 2usto tkano platno, iako ne nepropusno, zadrat !e kiu ako ga postavite pod strmim kutem. "amjestite jedan pokrov oko ;G% ak cm unutar drugog (d*. Rijetko kada !e kia promoiti oba pokrova. $ada koristite bilo kakvu tkaninu za pokrov, izbjegavajte dodirivati unutarnju povrinu tkanine dok pada kia jer !e ona u protivnom promoiti.

3igvami (stoasti atori*

"ajbolje poznati oblici vigvama su oni sjeverno% ameriki, no ima i# i u mnogim drugim kulturama. "ajbre izvedivi oblik ima tri ili vie pognuto poloene motke privezane na vr#u, na mjestu gdje se kriaju, pri emu ine stoac 3slika =4"5. .akoer se motke mogu na jednom kraju zavezati na zemlji i onda podi!i prije
#lika =4"

Slika 65.

nego se stavi pokrov od koe (krzna*, ploa brezove kore ili platna. "a vr#u ostavite otvor zbog ventilacije. 8iri razmaci motki dat !e ve!u povrinu unutar vigvama, ali !e pospjeiti i slabije otjecanje kinice.

3igvam od padobrana
#lika =6"

Padobran, ako se objesi u svom sreditu, odma# !e stvoriti vigvam. Pobodite koli!ima donje rubove padobrana u zemlju 3slika =6"5. 1a bi se prekrio vigvam, moe se koristiti padobranski materijal, ali je jednostavnije da se sredite padobrana objesi za granu drveta 3slika =7"5. Jormirajte vigvam sa strmim stranama to !e vam omogu!iti da kinica odlazi sa povrine platna ak i kada je ono nepropusno. Presavinite dio pokrova na duplo kako biste dobili krilo ulaza, te napravite omu za vezivanje pri zatvaranju ulaza.

#lika =7"

-idovi od grana (pru!a* i izolacija

-idove je lako izgraditi umetanjem drveni# motki (tapova* ili grana izmeu okomito zabodeni# kolaca i ako je mogu!e, privezani# na vr#u. 7spunite prostor izmeu grana kako ne bi proputale kiu i vjetar. Ovo je idealno za izradu jedne strane sklonita, za zatvaranje ulaza (otvora* sklonita ili kao re5lektor topline kada se zid izgradi iza vatre. )ko u podruju nema veliki# kamenova, koristite ovu metodu i za zapreavanje tijeka voda. $ako biste napravili vrst, nepopustljiv zid, pove!ajte prostor izmeu okomito zabodeni# kolaca, stavite dva reda granja (motki, tanki# balvana*, prostor izmeu redova ispunite zemljom 3slika =8"5.
#lika =8"

Pleteni pokrovi
7zradite plot od iblja ili pleteni pokrov za krovita ili zidove sklonita od savitljivi# grana mladica, stabljika biljaka, trave i drugog li!a (moe cijelog ili ako je dovoljno dugako, razderanog zbog gu!eg pletenja*. Prvo napravite kostur pokrova od manje savitljivog materijala moe i kao odvojene povrine (dijelovi* koje !e se kasnije spojiti. Postavite i priveite glavne #lika =9" potpornje kostura. 7zmeu nji# isprepletite savitljivi materijal (grane, stabljike*. )ko pri ruci nemate materijala za vezivanje, okomito zabodite kolce u zemlju i isprepletite stabljike izmeu nji#. Prostore izmeu isprepleteni# stabljiki ispunite sa zemljom i travom 3slika =9"5. 3rlo veliki listovi, privezani i oteani prema dolje, odnosno objeeni preko stabljika biljaka penjaica upleteni# ili razapeti# izmeu motki, mogu biti preklopljeni ili poloeni jedan nad drugim u obliku pokrova od crijepova ili indre, kako bi odvodili kinicu. 1ugaka trava se moe sloiti u bunje i ispreplesti, nejednoliko se preklapaju!i prema krajevima kako bi inila #lika =:" kontinuiranu (neprekidnu* osnovu i potku. 9oete koristiti i ploe od kore drveta i sloiti po uzorku na indru. -areite koru drveta tako da dobijete ploe ak i do AG cm duine (a* i paljivo skinite koru. Preko kostura u parovima privr!eni# stabljiki od trstike ili biljaka penjaica zatvorite prostor izmeu parova (b*. 2ornji krajevi ploa od kore su stisnuti izmeu trstika, dok donji poivaju preko gornji# krajeva ploa ispod nji# 3slika =:"5.

Otvoreno i dograeno sklonite 3slika =="5

)ko nemate nita vrsto ime biste nakosili krovite prema tlu i niste se pobrinuli za odvod jaki# kia ili snijeni# oluja, upotrijebite plot od iblja ili kostur (reetku* prekriven travom kao zatitom. Podignite vodoravnu poprenu motku na drvo ili kolce zabijene u zemlju. ' smjeru prema vjetru nakosite krov ili jednostavno privrstite stabljike mladica pod kutom od ?@ kako biste napravili krovite. Obvezno privrstite tapove (motke* kao bone zidove (a*. 3atru naloite u zavjetrini i napravite re5lektor topline iza vatre (b* kako biste dobili to vie od topline.

#lika =="

.ropska sklonita
' tropskim kiovitim podrujima i tropskim dunglama tlo je vlano i obino preplavljeno razliitim insektima, pijavicama i drugim neugodnostima. 'mjesto da leite na tlu, podignite leite iznad tla. -bog toga morate izraditi i vie sklonite. Sve dok ste smjeteni na visinama i podnosite no!ne #ladno!e, manje !ete biti zabrinuti za zatitu od vjetra nego za to da ostanete prilino su#i. "ajbolje je pokrivanje krovita takvi# sklonita sa slamom od palmi, banane i drugi# vrsta veliki# listova.

)tap (zid ili krovita tropski# nastambi*

)tap je uinkovit i koristan, usprkos bodljama na vr#ovima listova od koji# je izraen i sa kojima se mora paljivo rukovati. Potraite bilo koju biljku sa slinom strukturom li!a (a* 3slika =>"5" 8to su listovi ve!i, to su bolji. )ko su pojedini listi!i na tom listu ili stabljici, iri bit !e jo bolji. )tap !e najbolje posluiti ako je svaki list uzduno rascijepljen na dva suprotna dijela (b* 3slika >?"5 "e poinjite cijepanje stabljike od dna prema vr#u jer !ete zavriti sa slomljenom stabljikom. .ijesno naslaite polovice listova na kostur krovita (c* 3slika >2"5. "eto manje gusto mogu se naslagati za zidove. 7pak pleteni tip atapa obino !e biti uinkovitiji za zidove ve!i# sklonita. 1ruga metoda: "e cijepajte stabljike listova, ve! prebacite listi!e stabljike jedne strane preko druge i prepletite i# (d*, 3slika >4"5. .o vam se moe uiniti jednostavnije, ali za#tijeva dosta prakse.
#lika =>"

#lika >?"

#lika >2"

Polarna, zimska sklonita

#lika >4"

' polarnim predjelima, jednostavna sklonita u prirodnim upljinama i udubljenjima samo !e ekati na vas. )ko u svojoj opremi nosite i opremu za bivak, moete podi!i bivak i pove!ati mu zatitu tako da !ete oko njega i na njega nagomilati mekani snijeg i to u koliini da moe izdrati teinu. -a izraivanje sklonita u tvrdom snijegu, na vrlo niskim temperaturama, bit !e vam potreban alat za rezanje snijega i izradu blokova. 4opate i pile za led su jako #lika >6" bitan dio opreme za polarne ekspedicije. Snijene pe!ine ili pe!ine u stijenama lako !e se prepoznati, dok prostori ostali ispod savinuti# grana crnogorinog drve!a nisu toliko uoljivi u sjevernim umama kada je snijeg ve! napadao oko nji#. Srednje veliko drvo moe imati upljina i slobodni# prostora upravo oko stabla (a*, dok se kod oni# ve!i# mogu na!i i rupe u snijegu ispod grana (b* 3slika >6"5.

Pokuajte kopati pod bilo kojim drvetom ispod savinuti# grana, a na strani zaklonjenoj od vjetra. ,ak #lika >7" se i pomo!u mekanog snijega dade izraditi vjetrobran. Sa opremom koju imate moete izrezati blokove snijega (c*. .o je minimalno sklonite za minimalno #lika >8" uloen napor u izradi 3slika >7"5. Privrstite podmeta za zemlju ili nepromoivo platno na vr#u zida od blokova snijega sa drugim redom blokova, te isti takav red postavite kao teinu i na donje rubove podmetaa. 'potrijebite vie snijeni# blokova kako biste zatvorili strane 3slika >8"5.

2radnja u snijegu
Pila, no, lopatica ili maeta neop#odni su za rezanje gustog snijega u blokove. Snijeg !e bez mnogo truda pri izradi blokova podnijeti teinu ovjeka, ali mora biti i dovoljno mekan kako bi se kroz njega moglo neto provu!i. 6lokove izreite u mjerama ?@ I @G cm i ;G % <G cm debljine. Sa takvim blokovima lako se rukuje, a debljina im omogu!ava dobru izolaciju i ujedno maksimalnu propustljivost sunevi# zraka.
#lika =?"

Snijeni prokop
Ovo je mnogo bri nain izrade sklonita nego pokuaj gradnje snijegom na povrini, ali prua smjetaj samo jednoj osobi i time je privremeno sklonite, za vrijeme dok ste u pokretu ili dok, na primjer, gradite neto ve!e. Oznaite veliinu podruja sukladno veliini vae vre!e za spavanje (ukljuuju!i i podloak za glavu* te izreite blokove snijega irine prokopa. Prokop mora biti #lika >9" dubok najmanje AG cm. 'zdu gornji# rubova prokopa izreite usjek (leite* irine i dubine oko ;@ cm. Poloite blokove snijega u usjeke na obje strane prokopa i nagnite i# jedne prema drugima kako biste dobili krov (a* 3slika >9"5. Svoju opremu rasprostrite ispod vre!e za spavanje kako ne biste bili u izravnom dodiru sa snijegom ispod vas. Stranu prokopa okrenutu prema vjetru zatvorite drugim blokom ili gomilom snijega. "a drugoj strani kod ulaza postavite pomian blok kao vrata (b* ili iskopajte ulaz (c* 3slika >:"5. Sve otvore i pukotine dodatno ispunite snijegom. .akvo sklonite je najbolje izraditi na blagom obronku, gdje !e se #ladan zrak sakupljati samo na ulazu u sklonite dok !e se topli zadravati unutra.
#lika >:"

Snijena pe!ina
7skopajte u nanosu vrstog i gustog snijega pe!inu koju !ete uiniti udobnim sklonitem. Poto se topli zrak uzdie, a tei, #ladniji, sputa, napravite tri nivoa (platoa* unutar sklonita: vatru zapalite na najviem, leaj za sebe napravite na sredinjem nivou dok !e se u najnii nivo sakupljati #ladan zrak. 7zdubite kanal (rupu* kroz krovite za odvod dima te drugu rupu kako biste si osigurali adekvatnu ventilaciju. 'potrijebite blok od snijega kao vrata, lagano ga namjestite iznutra kako se ne bi zamrzao i zaglavio 3slika >="5. )ko se to desi lake !e ga biti osloboditi kada je postavljen iznutra. 'nutarnje stijenke pe!ine izgladite kako ne bi kapalo sa stijenki prilikom topljenja te napravite odvodni kanal oko platoa kako bi se voda sakupljala to dalje od vas i vae opreme.

#lika >="

Snijena ku!a (7gloo*

7gloo za#tijeva dosta vremena kako bi se izradio, ali njegova stoljetna primjena kod 0skima, pokazala je njegovu uinkovitost. Prvo napravite glavni prostor za sklonite te nakon toga iskopajte ulaz odnosno napravite ulazni tunel koji !e biti dovoljno velik kako biste proli kroz njega. 'laz ne smije biti okrenut prema vjetru. 9oete napraviti savinuti tunel ili izgraditi vjetrobran radi bolje zatite. Oznaite krug na tlu oko ? metra #lika >>" promjera i ugazite ga kako biste napravili pod prije nego nastavite sa gradnjom iglooa. 7zreite i postavite blokove od snijega oko oznaenog kruga. Pripremite se kako biste iskopali tunel (a* ili ostavili prostor za ulaz (b* 3slika >>"5. Postavite drugi red blokova, ali tako da novi blok legne sredinom na spoj blokova u redu ispod. 7zradite vie redova, ali svaki postavljajte na pola donjeg reda tako da igloo poprimi konusni oblik, odnosno oblik kupole. ' nastavku oblikujte svod ulaza. 3r# iglooa zatvorite sa jednim plosnatim blokom. Otvore za ventilaciju izradite jedan pri vr#u te jedan pri dnu iglooa (ne na onoj strani na kojoj prevladava vjetar ili toliko nisko da ga snijeg moe zatvoriti*. Ostale pukotine u stijenkama iglooa ispunite snijegom. &ijelu unutarnju povrinu stijenki izgladite kako biste izbjegli kapanje. .o !e omogu!iti da kondenzirana teku!ina silazi niz zid umjesto da kaplje.

7gloo (spiralni tip*

Postavite prvi niz blokova i oblikujte ga u eljenu spiralu. "ije potrebno pomicati blokove kako bi strali unutra, dovoljno je poetni red blago nagnuti prema dolje i unutra. Oblikujte gornje i donje povrine svakog donjeg reda nakoene prema unutra. -adnji# nekoliko blokova !e trebati stabilnu potporu ostali# blokova (trebat !e se uglaviti* kako biste i# postavili. Oblikovanje prvog reda blokova u spiralu znatno !e olakati daljnji proces izgradnje. "akosite gornje rubove blokova lagano prema dolje i prema sreditu iglooa 3slika 2??"5. -adnji blok se mora oblikovati tako da se uglavi na svoje mjesto. 7ako je to dovoljno mali prostor kako bi se ostavio za ventilaciju, taj zadnji blok pomae cjelokupnoj konstrukciji da se ne srui 3slika 2?2"5.
#lika 2??"

#lika 2?2"

Unu!ar i looa 7zradite plato na kojem !ete spavati, vilji od poda (ili iskopajte nii nivo prilikom izgradnje iglooa* kako biste stvorili nii #ladniji nivo koji ujedno moe posluiti kao skladite namirnica. 7zradite ulaz kroz nie redove blokova ili iskopajte tunel ispod nji#. Sredinji dio moe se koristitii kao ulaz ako ste previe iscrpljeni da biste zavrili igloo.

7zrada sklonita
.ip sklonita koje !ete izraivati zavisit !e od: raspoloivi# materijala, raspoloivi# alata, od ega se zaklanjate (vjetra, #ladno!e, snijega, kie, insekata itd.*. $oliko dugo mislite ostati na odreenom podrujuL Snijene pe!ine i prirodna udubljenja idealna su ako se nalazite u pokretu te vam ne treba neka sloenija konstrukcija. 3eliina sklonita ovisit !e od broja lanova vaeg tima. Ostalo vrijeme iskoristite za gradnju prikladnije i #lika 2?4" sloenije nastambe i odmarajte se periodiki. Pretjerani napor koji uzrokuje i znojenje, moe se time izbje!i. Sva sklonita moraju biti adekvatno ventilirana kako bi se sprijeilo gomilanje ugljinog monoksida i omogu!ilo reduciranje vlage. Potrebne su dvije rupe, jedna blie vr#u, a druga blie ulazu. ' snijenim sklonitima otvori za ventilaciju moraju se redovito provjeravati kako bi se sprijeilo da se isti zatvore snijegom ili ledom. Redovito istite nakupljeni snijeg u ulazu ili tunelu

kako se ne bi zatvorio 3slika 2?45. 8to je manje sklonite, to !e biti toplije unutar njega. Sve dok niste u mogu!nosti podi!i temperaturu u sklonitu za nekoliko stupnjeva iznad nule, trebat !e vam malo vremena za adaptaciju nasuprot okoline.

Snijena ku!a od padobrana

Ovo je korisna konstrukcija u sluaju da ste zarobljeni ledom na moru gdje !e se dovoljno leda za izradu iglooa teko mo!i prona!i tijekom dui# perioda. Potraite snijene ili prikladne ledene blokove na otrgnutim grebenima ledeni# santi. Oznaite krug i izradite kruni zid od snijeni# blokova oko ; metar visine. Ostavite prostor za ulaz ako radite u ledu jer ne!ete biti u mogu!nosti iskopati tunel. 7skopajte nii nivo u podu kako bi se u njega sakupljao #ladan zrak. Podignite sredinji stup blokova u sreditu kruga za oko ; % ;,@ m vie od krunog zida. Prebacite padobran preko stupa i krunog zida, osiguravaju!i ga sa jo jednim redom blokova na krunom zidu iznad padobrana 3slika 2?6"5. Z+P+;T-TE< "a konstrukciji od padobranskog pokrova sakupljat !e se snijeg uslijed ega teina snijega iznad vas moe postati opasna. Stoga redovito istite snijeg sa pokrova. )ko elite zapaliti malu vatru unutar sklonita, pobrinite se za adekvatnu ventilaciju. Smjestite loite na rubnim izboinama poda gdje ne!e dosezati svod sklonita i ne blizu sredinjeg stupa. -ategnite konopce sa padobrana sa blokovima snijega ili leda, odnosno iskopajte rupu u ledu i kroz nju provucite i zaveite konopac (prikazano na manjoj slici*, kako bi padobran bio privr!en 3slika 2?7"5.

#lika 2?6"

#lika 2?7"

Fivot u snijenoj ku!i

Pri loem vremenu osigurajte unutar sklonita dobre zali#e drva ili teku!eg goriva. "e unosite mekani ili razvodnjeni snijeg u sklonite, otresite ga sa odje!e i obu!e prije nego to uete. +asno oznaite ulaz tako da ga lake moete prona!i. 1rite lopate i alat unutar sklonitaC moda !ete se morati iskopavati iz njega. $apanje u iglooima se moe zaustaviti i stavljanjem grude snijega na izvor kapanja. 'nutar sklonita se moete raskomotitiC obino je takva praksa u tim uvjetima to uva vau tjelesnu toplinu. $oristite vre!e za spavanje od plastinog materijala, posude za jelo i ostale posude uvijek moraju biti prazne kada se ne koriste. "aviknite ostale lanove tima da odlaze na aktivnosti i naputaju sklonite ranije i tek tada pristupe i!enju sklonita od sme!a. ' sklonitima gdje boravi zajedno nekoliko ljudi, organizirajte za nji# razliite dunosti. 3ano je da se konstantno netko brine o vatri. 1rugi mogu provjeravati otvore za ventilaciju, zali#e goriva, povremeno odlaziti u lov, pripremati obroke i slino. -apamtite da !ete na niskim temperaturama trebati vie #rane. 6ez obzira kolika je vanjska temperatura, unutar pravilno izgraene snijene ku!e nikada se ne!e spustiti nie od %;G. ,ak samo plamen svije!e podi!i !e temperaturu za ? stupnja. .radicionalan nain zagrijavanja iglooa kod 0skima bio je paljenje stijenja stavljenog u zdjelu sa masti. ' velikim sklonitima sa vatrom na drva, temperatura je ugodna i stalna. 'ljanice ili mast sa kostiju mogu biti zamjena ondje gdje nema drva.

Sklonita za dui boravak

)ko spoznate da je odloena bilo kakva potraga za vama i da je manje vie neizvedivo da pove!ate svoju sigurnost, da li zbog udaljenosti, godinjeg doba, nedostatka opreme, nedostatka 5izike kondicije, teit !ete tome da napravite privremeno sklonite to je mogu!e udobnije. "egdje gdje se moete udobno i sigurno smjestiti sve dok ne privuete na neki nain pozornost spasitelja ili se opremite za nastavak puta vlastitim snagama. ' #ladnim klimama trebat !e vam toplina i udobnost. ' onim toplijim, suprotno ovome, eljet !ete priskrbiti poloaj na vjetru. Sklonite mora pruiti zatitu od posljedica promjena godinji# sezona i no!ni# temperatura koje mogu odudarati od oni# po danu.

Pe!ine
Pe!ine su uglavnom ve! prirodno napravljena sklonita. ,ak i pli!a pe!ina (u stjenovitim predjelima poznata kao kameno sklonite* nudi obino privremeno sklonite, a u ve!im pe!inama dade se napraviti i prikladna Nku!aO. ' mnogim dijelovima #lika 2?9" svijeta ljudi jo uvijek ive u njima, ponegdje ak i u modernim uvjetima. Pe!ine smjetene iznad dolina bit !e su#e ak i ako se na nekim mjestima u pe!ini #lika 2?8" voda cijedi. Pe!ine su obino su#e i nema mjesta gdje bi proputale vodu, zato i# je potrebno dodatno urediti, kao na primjer preprekom za zatvaranje ulaza. .o moete napraviti pomo!u kamenja, iblja, balvana, odnosno ako je pe!ina okrenuta prema vjetru, izradite zaslone sa obje strane rubova ulaza pe!ine, lagano poloene jedan preko drugog, preklapaju!i se jednim dijelom i ine!i ulaz (a* 3slika 2?8"5. 3atru u pe!ini naloite na njenom stranjem dijelu. 1im !e odlaziti do stropa, a isti zrak ostajat !e pri dnu pe!ine 3slika 2?9"5. 1im vatre postavljene blie ulazu ne!e odlaziti van ve! !e se sakupljati unutra. )ko ste zatvorili ulaz pe!ine, napravite pri vr#u otvor za izlaz dima. Pe!ine mogu biti #ladne i ve! rezervirane od strane divlji# ivotinja, stog im se pribliavajte s oprezno!u. Puno su#og bilja i borovi# granica na zemlji pruit !e vam izolaciju. 1obra vatra obino !e otjerati zateene ivotinje. Omogu!ite im put kojim !e pobje!i. Ponekad !ete u pe!inama na!i izvore ili jezerca svjee vode, pogotovo ako ulaze duboko u brda ili planine, a mogu nastati i od podzemni# voda ili vode koja kaplje sa stijena iznad pe!ine. UPOZORENJE: Obvezno provjerite da nema opasnosti od odronjavanja kamenja u pe!ini i izvan nje. 9oete oajniki traiti sklonite, ali vam se situacija drastino moe pogorati ako budete ozlijeeni ili zatrpani kamenjem.

+ednostavne i lagane konstrukcije

Slijedite metode opisane za otvorena i dograena sklonita. .akva sklonita moete proiriti sa manje nagnutim krovom i prednjim zidom, odnosno moete izraditi okomite zidove i prekriti i# krovom sa dubokom stre#om, kako bi ste dobili dodatnu sjenu od sunca i omogu!ili da kia odlazi daleko od kolibe. 7skopajte kanal koji !e odvoditi nakupljenu vodu. )ko imate bambusove trske ili koji drugi jaki materijal, izradite vrst kostur, podignite pod sklonita sa zemlje (u tropskim klimama* kako biste smanjili mogu!nost kukcima da preplave pod. ' vru!im klimama morat !ete napraviti nepropusan krov koji !e ujedno pruiti dobru zatitu od sunca. )ko se suneva svjetlost ne probija niti kroz zidove, moete krov postaviti blago otvoren sa reetkom kako bi proputao zrak i svjetlost. $rov moete prekriti svim vrstama materijala ako se materijal ispreplete izmeu reetaka krova (ako je krov od pru!a i konopaca*, a trava i blato !e tada zatvoriti pukotine. ' klimama sa mnogo kia koristite li!e ili koru drve!a kao crijep na krovu.

$oliba
#lika 2?:"

#lika 2?>"

Procjenite vau kolibu tako da bude slina ku!i. 'vijek !ete je mo!i proirivati i kasnije dodavati sobe. 3eliina trupaca koji su vam pri ruci odredit !e duljinu zidova. -idove spojene pod pravim kutevima ine!i pravokutnik koji mora biti vrst, bit !e najlake staviti pod krov. "ajmanja zadovoljavaju!a duljina stranica pravokutnika bit !e oko <,@ m. 9oete biti sretni ako ste u mogu!nosti koristiti trupce grana koje su ve! otpale sa drve!a, povezati i# u kostur #lika 2?=" kolibe te ispuniti prostore izmeu trupaca. "o mnogo je bolje napraviti ugao kolibe postavljaju!i trupce jedan u drugi u zarezane utore. .akvi kutevi kolibe dre jakost i stabilnost itave konstrukcije. Poloite prvi red trupaca u obliku eljenom za kolibu (a*. Privrstite kuteve tako da pristaju jedan na drugoga (b*

te izreite ostale trupce tako da pristaju povr# nji# 3slika 2?:"5. 1ok su trupci stanjeni prema jednom kraju, postavite i# tako da lee tanji preko debljeg kraja (c* 3slika 2?="5. +ednom kada ste napravili kostur, ostavite prostor za ulaz koji !e biti smjeten na suprotnoj strani od strane gdje prevladavaju vjetrovi, moda !ete mo!i koristiti odreske od trupaca za obje strane ulaza. $rajeve trupaca na obje strane odreite pravokutno i tako i# uglavite u kostur kolibe na svoje mjesto (d* 3slika 2?>"5. "emojte se zamarati sa prozorima, ulaz !e vam pruiti dovoljnu ventilaciju. Prednju stranu kolibe izgradite viu od stranje kako #lika 22?" biste krovu dali nagib 3slika 22?"5. Prvi i posljednji trupac reetke krova moraju se postaviti tako da seu preko stranica zidova. $roz kolibu, od jedne do druge strane, uglavite preku koja !e drati kra!e trupce u kosturu kolibe na svome mjestu. Poloite krov od trupaca od prednje prema stranjoj strani, a koji !e se pruati preko stranica zidova. -aveite trupce krovita tako da popreno legnu na trupce zidova ili i# priveite za nji#. Odaberite ravnu plo#u na mjestu za kolibu ili je, ako je podloga nakoena, izravnajte. )ko je potrebno, kopajte, ali temelji za zidove moraju biti izravnati. Savitljiva pila iz vaeg pribora za preivljavanje, posluit !e za rezanje trupaca na eljenu duinu, odnosno ako ste stradalnik u nesre!i, posluit !e i poarna sjekira ako vam je dostupna. "ema potrebe da izraujete vrata. Objesite komad deke kako ne bi ulazio vjetar ili izradite gustu reetku od iblja kako biste zatvorili ulaz sve dok ne pribavite dovoljno materijala za vrata. .akoer se nemojte zamarati izradom prozora, ulaz !e vam pruiti dovoljno ventilacije. Prostore izmeu trupaca ispunite blatom i piljevinom ili ako su velike pukotine (prostori*, sa tanjim granicama prije nego #lika 222" to !ete postavljati blato. 6lato moete pomijeati sa travom i ma#ovinom, a za ispunjavanje prostora koristite tanji kolac. $rovite prekrijte granicama prije polaganja blata i trave. 'mjesto krova kompletno sainjenog od trupaca moete upotrijebiti i laku (obraenu* drvenu grau sa pokrovom od blata. $ora sa trupaca moe odlino posluiti ako se postavlja u ploama u obliku crijepa. Ploe od kore mogu se privrstiti za kostur krovita sa malim savitljivim granicama (stabljikama* i to dok je blato jo mekano 3slika 222"5. )ko nema nikakvog rizika od izviranja vode (u sluaju ega !e biti dobro pod izgraditi kasnije*, moete kopati unutar kolibe kako biste osigurali zemlju za blato i u isto vrijeme pove!ali visinu kolibe. )ko ostavite otvor negdje u krovu za izlaz dima, moete loiti vatru unutar kolibe. 3atru nikada ne ostavljajte bez nadzora, radije ju ugasite nego da ostane i uzrokuje poar u kolibi. )ko vam je pri ruci kamen, moete sagraditi prikladan kamin ili ognjite. Priskrbit !e vam vie topline ako ga smjestite u sredinu kolibe. $amenje postavljajte to je blie mogu!e jedan uz drugi, a male kameni!e i blato koristite kako biste popunili pukotine i prazne prostore.

2radnja sa trstikom

#lika 224" #lika 226"

$ada vam nisu dostupni niti drveni trupci niti bambusova trstika, bilo kakvo drugo jae bilje moe se povezati u snopove i od nji# 5ormirati potpornje kostura kolibe. 3eite trstiku u duge i debele (vrste* snopove poinju!i i zavravaju!i sa mornarskim vorom 3slika 224"5. Odaberite najdulju trstiku i osigurajte da im vr#ovi budu puno dui od duine snopa, kako se ne bi stvorile oslabljene toke uzdu snopa kada se on povee. Poetak snopa mora biti ravno odrezan, a vr# zailjen. #lika 227" Pripremite vie snopova, od toga i #lika 228" one tanje i due, ako je mogu!e. .anji

#lika >8"

snopovi koristit !e za uvr!ivanje stranica kolibe. 1ebele snopove postavite na uzdunim stranama poloaja na kojem !e biti sklonite 3slika 226"5. Poetne, deblje krajeve snopova ukopajte u zemlju te spojite snopove, popreno postavljaju!i i veu!i tanke snopove jedan blizu drugoga. -aveite vr#ove snopova tako da im se vr#ovi preklapaju i ine svod konstrukcije 3slika 227"5. .anke snopove nastavite postavljati preko svoda kolibe. 'pletite stabljike trstike u konstrukciju, a izmeu tanji# snopova koriste!i i# isto tako vezane u tanke snopove, odnosno sa trstikom isprepletite ploe koje se mogu privrstiti na konstrukciju 3slika 228"5.

Sklonite od busenja 3slika 229"5

Sklonita izgraena pomo!u busenja su #lika 229" alternativa drvenim kolibama kada je drvo nedostatno ili nema alata za obradu. 7zreite komade busenja trave povrine ?@ I ;@ cm i gradite pomo!u nji# po uzorku gradnje sa ciglama (tako da se preklapaju* te da tako 5ormiraju vrstu vezu. 2ornji rub zida neka bude nakoen kako bi se krov nagnuo, a morat !ete mu dodati i drvene oblice ili neki drugi vr!i materijal za reetkastu konstrukciju krovita. 8to bude ve!i nagib, bolje !e kia otjecati s krova. 1uina raspoloivi# drveni# oblica odreivati !e veliinu sklonita. 6usenje poloite i preko krova ili prekrijte travom. )ko ne oskudjevate busenjem, neka sklonite bude nisko, dovoljno da moete sjediti na podu, ali ne nikako visoko da moete stajati. +edna strana moe imati otvor (ulaz* okrenut prema vatri. 3aenje busenja iz zemlje, koje koristite za gradnju sklonita, ostavit !e na tlu jasan i upozorvaju!i znak. 9anja sklonita moete takoer izgraditi od busenja, a da budu nalik iglooima. )ko to dozvoljavaju vrijeme i vae zali#e, mo!i !ete izgraditi i ve!a sklonita pomo!u busenja. "ekakvo drvo trebat !e vam da biste oblikovali ulaz (a* i za oblice krovita. 'gradite u sklonite prostor za vatru ili kamin, ali ako za izradu istog koristite busenje, pazite da se isto od vatre ne zapali. Obloite unutarnju stranu ognjita ili kamina s glinom. Stranu sa ulazom u sklonite gradite okrenutu suprotno od strane na kojoj prevladavaju vjetrovi, a ako je sklonite malo, vatru loite izvan ulaza i napravite re5lektor topline iza nje kako bi toplina bila usmjerena prema unutranjosti sklonita. $uteve sklonita izradite po uzorku na graevine od cigle to !e pruiti vrstinu i stabilnost itavoj konstrukciji.

1OR+*+/ U PR-RO(PR-JE O(0+#/+ U PR-RO(U

1udi!e spremniD Ovaj moto izviaa je pravi moto. Provjerite da li ste 5iziki i mentalno spremni prije nego odete negdje na put te spakirajte prikladnu opremu za ono to planirate uraditi.

0is!a provjera Prije svakog puta ili ekspedicije upitajte se: $oliko dugo me ne!e bitiL $oliko #rane i vode moram ponijetiL 7mam li ispravnu odje!uKobu!u za trenutne vremenske prilikeL 1a li da uzmem neto u priuviL $oju posebnu opremu moram uzeti za teren na koji idemL 8to je prikladno uzeti od medicinske opremeL Provjera zdravs!veno s!anja Proite kroz medicinske i stomatoloke provjere i pobrinite se da dobijete sve potrebne vakcine i injekcije za podruja u koja namjeravate i!i. Spakirajte medicinski pribor koji mislite da !e trebati vama i ostalima u grupi. )rupne ekspedi$ije Razmotrite sposobnosti svakoga lana grupe da se moe suprotstaviti budu!im izazovimaC moda !e biti potrebno one nespremne izbaciti iz grupe. Redovito odravajte skupove kako bi raspravljali o planu ekspedicije i odgovornostima. Odredite bolniara, ku#ara, me#aniara, vozaa, navigatora itd. Pobrinite se da se svi upoznaju s opremom i da imate priuvne dijelove. -s!raivanje 8to je bolje vae poznavanje podruja u koje odlazite i tamonji# ljudi, to !ete imati bolje anse suoiti se sa izazovima. Paljivo prouite zemljovide, sakupite to je vie mogu!e znanja o podruju, klimi, vremenskim uvjetima, rijekama (brzini i toku*, visini planinaKbrijegova te vrstama vegetacijeKivotinjskog svijeta kojeg tamo moete oekivati. Planiranje Projekt podijelite u dvije 5aze: 5azu ulaska, cilj i povratak. +asno naznaite cilj svake 5aze te izradite vremenski tijek putovanja. 7splanirajte procedure u #itnim sluajevima kao to je nezgoda s vozilom, bole!u i izvlaenje ozlijeeni#. 1ajte si dovoljno vremena kada !ete izraivati procjenu dostignute razine planiranja. Svako podravanje preambiciozni# rasporeda moe dovesti do zamora i pogreaka u prosuivanju. Potreba za obnavljanjem zali#a vode iz tamonji# lokalni# izvora biti !e glavni imbenik u odreivanju vae rute kretanja. Pobrinite se da netko drugi ima in5ormaciju kamo planirate i!i te vremena odlaska i oekivanog povratka. 7n5ormirajte vau vezu o promjenama plana po 5azama tako da se podigne uzbuna ako doe do nemogu!nosti uspostavljanja kontakta. )ko pjeaite u brdovitom podruju obavijestite lokalnu policiju i slubu za spaavanje o vaem planu. Priuvni planovi 6udite spremni u sluaju da bilo to poe po zlu. 8to !ete napraviti ako se pokvari vozilo, ili su vremenske prilike puno ozbiljnije nego to se oekivaloL )ko ste u skupini, kako !ete se regrupirati ako se razdvojiteL 8to !e se dogoditi ako se netko razboliL Radio veza -a dugotrajna i daleka putovanja, nuno je sa sobom imati radio vezu. 'naprijed odredite plan signala tako da !ete dva puta dnevno bazi javljati svoju lokaciju i daljnje planove. 6aza vam moe javljati podatke o vremenu i ostale in5ormacije te pratiti kanal za #itne sluajeve ako bude potrebno. Odaberite one 5rekvencije koje !ete mo!i odravati u podruju u koje idete. "ajmanje dva lana grupe trebali bi znati rukovati radio vezom. Plan za hi!ne sluajeve mora se ak!ivira!i ono !renu!ka kada 'e izos!a!i dva uzas!opna javljanja" 7ako !e moda sve biti u redu, ako ne!ete ostvariti vezu kako je planirano, to !e se smatrati #itnim sluajem. Ostanite na zadnjoj prijavljenoj lokaciji ili se vratite do nje te ekajte daljnji kontakt. *ozila Provjerite da li su u ispravnom stanju. Prilagodite vozilo za brdoviti teren i ekstremne uvjeteC osigurajte priuvne dijelove i kanistere za dodatno gorivoKvodu. .am$i i zrakoplovi 'poznajte se sa procedurama u #itnim sluajevima % dobro i# zapamtite jer vam mogu spasiti ivot. "ajsigurnije mjesto u zrakoplovu je to je mogu!e dublje prema repu zrakoplova. ' sluaju nesre!e taj dio se esto lomi i ve!ina preivjeli# izvuena je iz toga dijela. ' laganimKmalim zrakoplovima uvijek

pitajte pilota za putC koliko dugo !e trajati i iznad kakvog terena letite. -apamtite te detalje jer mogu biti korisni u eventualnoj akciji spaavanja.

OPRE;+ Z+ -Z0ET
"a taborovanja u prirodu nemoj odlaziti u neprikladnoj odori, pogotovo kada se radi o duim taborovanjima ili pjeakim #odnjama. Odje!a za tabor ili #odnju neka bude radna odora ili sportska odje!a, jednostavna i praktina. @ipele (izme* su najvaniji dio opreme. )ko su cipele, obvezno neka budu visoke (umjesto nji# mogu posluiti i visoke, vrste portske tenisice*C u visokoj obu!i zglobovi ne HpleuH, noge su sigurnije i manje se zamaraju. &ipele (izme* neka budu razgaene, dovoljno iroke za dva para arapaC neka po mogu!nosti imaju on od pro5ilirane gume (HvibramH*. 1va tjedna prije polaska ponite s ovr!ivanjem koe na vaim izmama koriste!i medicinski alko#ol. .arape< na bosu nogu obuci par tanki# pamuni# arapa (nikako arape od sintetike koja je neugodna za oznojenu kou*, a preko nji# navuci vunene ili pamune arape. 1onje tanke arape upijat !e znoj, dok !e debele arape svojom meko!om olakati napor pjeaenja. ,arape moraju biti nepoderane. Blae< radna, svakodnevna odora od vrstog materijala, po mogu!nosti nepoderana. 9ogu biti i kratke #lae takoer od vrstog materijala. /o&ulja i po!ko&ulja< koulja vojnike odore, jednako kao i #lae, odgovara za#tjevima pjeake #odnje. Potrebno je odjenuti i potkoulju (majicu* koja !e upijati znojC na cilju #odnje potkoulju ili majicu valja skinuti i osuiti. *es!a ili pulover< tite od #ladno!e, a nose se prema potrebi. 3estu (pulover* valja oblaiti za vrijeme odmora i stajanja. Prilikom pjeaenja nosi se u torbi ili ruksaku odnosno po mogu!nosti smotana oko pojasa ili prebaena preko ramena. *je!rovka (ili gornji dio trenirke* titi od vjetra i #ladno!e. /i&na kabani$a (HutavacH, atorsko krilo ili ve!i komad polivinila*. .aj dio opreme treba ponijeti samo u sluaju kie, odnosno obvezno na viednevne #odnje i taborovanja. Odje!a vam mora dobro pristajati, ali ne i ograniavati vas, mora vam pruiti zatitu od #ladno!e i kie te ujedno biti prozrana. Ponesite vodootporne materijale, dijelove odje!e za presvlaenje i dodatnu toplu odje!u. -a #ladnije klime, slojevita odje!a je najbolja.

Osobna oprema
Oprema koja se nosi na taborovanje treba zadovoljiti tri uvjeta: ;. da bude lagana i prikladna za noenjeC <. da bude potpuna, bez nepotrebni# vikovaC >. da bude dobro upakirana, sloena u ruksak. S7."7 PR76OR: igla i konac, nekoliko sigurnica, rezervne vezice za izme, depna svjetiljka, depni noi!, tablete za ublaavanje bolova, zavoj i malo sterilne gaze. "a #odnju nikada ne valja i!i sa vre!icom u ruci ili runom torbom: sve stvari i #rana nose se u ruksaku ili transportnoj torbi na leima. Ruke moraju biti slobodne. "a due #odnje dobro je ponijeti rezervne arape i potkoulju (majicu*. rana neka bude spremljena u plastine vre!ice ili aluminijsku 5oliju. -a noenje vode (po potrebi* treba ponijeti uturicu.

Odijevanje
Runici, deke, presvlake za sjedala, zastori, vre!e % svaka tkanina se moe upotrijebiti za izradu odje!e, leaja za spavanje ili sklonita. Poboljajte izolaciju dodavanjem slojeva. "a noge oblaite dvoje arape, jednu preko druge, a izmeu nji# dodajte sloj su#e trave ili ma#ovine. .rava, papir, perje, ivotinjska dlaka i slino, moe se takoer dodati izmeu slojeva odje!e. $orisitite plastine vre!ice i listove kako bi improvizirali vodootporne materijale ili odsjecite veliki dio brezine kore. Odbacite vanjski dio kore i umetnite unutarnji dio ispod vanjski# dijelova odje!e. Poboljajte vodootporne kvalitete utrljavanjem ivotinjske masti (loja*, odnosno slanine ili bubrenog loja u tkaninu odje!e. "e radite ovo u sluajevima vrlo niski# temperatura gdje bi redukcija u kvaliteti odje!e zbog izolacije mogla predstavljati veliki gubitak. Qonove cipela pojaajte gumom sa kotaa vozila, oko rubova izbuite rupice kako bi ju mogli svezati oko cipele ili uiti u materijal cipele. Priveite nekoliko slojeva tkanine oko stopala omatanjem u obliku trokuta. Presavinite jedan dio preko prstiju i napravite razrez (rupicu* na vr#u. 1ruge krajeve provucite iza pete i okolo glenja te pomo!u uzica koje !ete provu!i kroz rupice zategnite tkaninu i privrstite oko glenja. Priveite dugake trake od li!a i tkanine oko pojasa ili vrata tako da vise prema dolje u obliku kabanice ili ogrtaa. 7zreite otvor za glavu u deki ili velikom komadu debele tkanine i koristite kao ponc/o. Priveite krajeve u predjelu struka kako ponc/o ne bi leprao oko vas. 9ale dijelove tkanine priijte skupa. )ko je krzno s unutranje strane pruiti !e vam bolju izolaciju, a na vanjskoj odje!i konata strana krzna pomo!i !e da se snijeg ne zadrava na njoj.

Popis opreme
Obavezno
% ruksak ili transportna torba, torbica % vjetrovka % pribor za i!enje obu!e % kapa % atorsko krilo s konopcem % duge #lae % cipele % rezervne % < koulje % < majice kratki# rukava % < kratke gae % vesta % < para arapa % < deke (ili vre!a za spavanje* % kompas i topogra5ski zemljovid % porcija za jelo % lica i vilica % ealj, pasta za zube i etkica za zube % sapun i runik % depna svjetiljka % uturica za vodu % vezice za izme % vojnike izme (visoke* % nekoliko metara konopca % pribor za ivanje % osobni komplet za preivljavanje % trenirka % kina kabanica % < depne maramice % depni no % sredstvo protiv insekata % ibice, sat i zvidaljka % olovka i notes

O(;+R+NJE N+ BO(NJ Odmori za vrijeme pjeaenja ne smiju biti niti preesti niti prerijetki, a ne smiju niti dugo trajati. "ajbolje je da se svaki# @G%AG minuta #oda uzme @%;G minuta odmora. "aravno, ako je potrebno, moe se zastati i poslije pola sata #oda. -a odmor treba izabrati su#o mjesto, zaklonjeno od vjetra i jakog sunca. ,im se stane radi odmora, valja obu!i topliji dio opreme % pogotovo zbog znoja. "e valja sjesti na travu ili golu zemlju, ve! samo na oboreno deblo, panj ili prostirku na zemlji. "oge se najbolje odmaraju ako se postave u povieni poloaj % na ruksak, panj, oboreno deblo ili kamen kraj kojega se sjedi ili lei (naravno ne na goloj zemlji*. 4ee!i na leima dobro je nekoliko puta initi pokrete nogama (kao kod vonje bicikla*. $ratak zastoj radi odmora moe se iskoristiti za podeavanje odje!e i opreme.

*O(+ N+ BO(NJ"a #odnju se ne ide edan. -a vrijeme #oda treba piti to manje. 3e!e koliine popijene teku!ine op!enito smanjuju tjelesnu sposobnost, oteavaju kretanje i izazivaju jo ve!u e. -ato je najbolje ne piti za vrijeme #odanja, ve! samo za vrijeme kratki# odmora % po nekoliko gutljaja. Prilikom svakog gutljaja malo zadrati vodu u ustima i zatim je polako progutati. Smije se napiti vode tek na kraju #odnje, nakon odmora i nakon to se tijelo o#ladilo. 3alja piti polako i pomalo. Preporua se piti samo istu i bunarsku vodu, odnosno vodu iz vodovodni# slavina. Povrinska voda, teku!a i staja!a, voda iz razni# zaputeni# bunara i svaka druga voda sumnjive isto!e moe biti zagaena te opasna po zdravlje. ' krkim krajevima i izvorska voda moe biti zagaena. ' planinskim krajevima i u krajevima gdje nema druge pitke vode, mogu se za pi!e uzimati kinica, snijeg i led. ' sluaju potrebe moe se piti i bistra jezerska voda % ali je pret#odno valja proku#ati ili dezin5icirati, odnosno proistiti 5iltriranjem. +ednako treba postupiti i sa svakom vodom sumnjive isto!e. ,esto treba ponijeti vodu za pi!e sa sobom. -a noenje vode najpogodnija je aluminijska uturica obloena pustom (5ilcom* ili laka uturica od vrste plastike. Staklene boce i HtermosiceH nisu pogodne jer se mogu razbiti. ,uture od gume nisu pogodne zato to vodi daju neugodan okus. -a duga i naporna #oda po vru!ini, kada tijelo znojenjem gubi puno teku!ine, dobro je piti lako zasoljenu vodu (; gram soli na uturicu vode*. 'mjesto toga moe se na cilju #odnje, prilikom obroka, pojesti neko zasoljeno jelo, a zatim se napiti vode, limunade ili aja.

 -a vrijeme pjeaenja moe se smanjiti osje!aj ei sisanjem slamke, travke ili sitnog kameni!a. ' istu svr#u moe se ponijeti na #odnju neto osvjeavaju!i# bombona. Sisanjem slamke, kameni!a, bombona i sl., podrauju se lijezde u ustima na jae luenje sline, pa se e manje osje!a.

Proi!avanje vode
3oda iz potoka, jezera i lokava, makar bila i bistra, moe biti zaraena uzronicima zarazni# bolesti. $inica te voda dobivena topljenjem leda ili snijega, isto tako moe biti nezdrava za pi!e jer postoji mogu!nost da je stajanjem na tlu dola u dodir s izvorom zagaenja. 7sti sluaj moe biti i s izvorskom vodom u krkim predjelima. 1a bi se takva i svaka druga voda sumnjive kvalitete mogla piti bez opasnosti po zdravlje, potrebno ju je pret#odno proku#ati ili dezin5icirati kemijskim sredstvima. Prokuhavanje vode" 3oda koju proku#avate treba vreti ;G minuta i tek tada moe biti bezopasna po zdravlje. 6udu!i da je proku#avanjem iz nje izluen kisik, ta voda nije ugodna okusa pa je dobro da se prije pijenja nekoliko puta prelije iz posude u posudu (kako bi se ponovno obogatila kisikom*. .o !e joj donekle popraviti okus. (ezinEek$ija 3raskuivanje5 vode kemijskim sredstvima, drugi je nain da se voda sumnjivog porijekla uini pogodnom za pi!e, bez tetnosti po zdravlje. ' tu se svr#u koriste tablete za dezin5ekciju vode koje se u ljekarnama prodaju pod raznim nazivima: H#alamidH, H#azocidH, HpentocidH itd. "a jednu litru bistre vode stavlja se jedna tableta, a ako je voda mutna i neista, dvije tablete (ukoliko uputom na pakiranju nije drukije odreeno*. 3odu treba dobro promu!kati (da se tablete otope* te je ostaviti da odstoji najmanje pola sata. 3oda se moe raskuiti i jodnom tinkturom: u jednu litru vode stavlja se A do B kapljica, zatim se promu!ka i ostavi da odstoji pola sata. Prilikom raskuivanja vode kemijskim sredstvima treba paziti da se dezin5icira i cijela posuda i poklopac.

Procjeivanje vode
9utnu vodu, odnosno vodu u kojoj ima vidljivi# komadi!a neisto!e, treba prije uporabe izbistriti (to treba uiniti i prije proku#avanja odnosno dezin5iciranja kemikalijama*. "ajjednostavniji nain je da se zagrabljena voda ostavi neko vrijeme stajati tako da neisto!a sjedne na dno posude. 3odu koja se izbistrila valja paljivo odliti ili je uzimati s vr#a. 3oda se moe proistiti i procjeivanjem (5iltriranjem* na vie naina: "ajjednostavniji je nain procjeivanja kroz platno, pri emu se voda djelomino oslobaa neisto!e (uglavnom trunja, pijeska i sl.*. .akozvani pjeani 5ilter 3slika 22:"5 moe se improvizirati uz pomo! ve!e limenke (od ; litre najvie* ili plastine vre!ice. "ajprije se pri dnu dobro oprane limenke (prazne konzerve*, tj. plastine vre!ice, otprilike < % > cm iznad dna, probui rupica za iscjeivanje proi!ene vode. -atim se na dno naspe sloj sitnog, dobro ispranog ljunka. "a taj sloj paljivo se poloi komad iste tkanine, #lika 22:" a zatim se naspe deblji sloj istog pijeska (visine sloja ljunka i sloja pijeska su u meusobnom odnosu ; : ?*. ' rupicu za istjecanje vode ugura se cjevica (npr. HslamicaH za sokove* i time je 5ilter dovren. 3oda koja se odozgo nalijeva u limenku odnosno vre!icu, polako !e se procijediti kroz pijesak, platno i ljunak, te !e kroz cjevicu iste!i u za to pripremljenu posudu. .akozvani papirni 5ilter 3slika 22="5 za procjeivanje vode, moe se #lika 22=" izraditi od prazne limenke bez poklopca i trake papira koja svojom duinom moe obu#vatiti limenku. "ajprije valja oko cijele limenke, u njenom gornjem dijelu, izbuiti dva vodoravna reda rupica. Rupice su promjera < % > mm, razmak izmeu pojedini# rupica u redu je priblino G,@ cm, dok su redovi rupica u meusobnom razmaku od priblino ; cm. S vanjske strane limenke ovije se traka papira (novinski papir, tanji karton i sl.*, koja !e pokriti oba reda rupica. Papir neka bude navlaen i uzduno presavijen na dva dijela kako bi se dobila dva sloja. Papirna traka privrsti se na limenku dvjema uzicama, od koji# se jedna nalazi ; cm iznad gornjeg reda rupica, a druga ; cm ispod donjeg reda rupica. 4imenka s papirnim 5ilterom postavi se okomito u odnosu na ravno dno potoka, jezera ili bare, odnosno u rupu iskopanu pored rijeke ili potoka u koju se voda dovodi kanali!em. 1a bi limenka vrsto stajala, odozgo se na nju stavi kamen, ve!e drvo i sl. Razina vode treba biti nekoliko centimetara ispod gornjeg ruba limenke, a iznad rupica. 3oda !e se kroz papir polako 5iltrirati u limenku pa !e se za otprilike jedan sat dobiti pola limenke procijeene vode.

 3oda iz potoka, rjeica ili jezera moe se procijediti i tako da se u ljunkovitom ili pjeanom tlu obale, najmanje na metar udaljenosti od ruba vode, iskopa dublja jama. ' jamu !e postupno navirati voda koja se 5iltrira kroz tlo. *+,NOD Samim 5iltriranjem (bez proku#avanja i uporabe dezin5icijenata* neista se voda samo djelomino oslobaa zagaenja. Jilteri je ne mogu uiniti potpuno bezopasnom po zdravlje.

/+/O -Z1JEF- ,U0JE*E

.eko da na #odnji ima ve!e neugodnosti od nauljani# nogu. "a sre!u, te se neprijatnosti mogu izbje!i s malo pozornosti. v $ao to je gore naglaeno, za due pjeaenje treba obuti dobro razgaene izme. Pogotovo je vano da izme budu iroke u prednjem dijelu, kod prstiju. 'nutranja obloga izama (podstava, H5uterH* neka bude itava. Poeljno je da potplat izama bude to deblji kako tabani ne bi trpjeli od neravnina na terenu. v ,arape trebaju biti nepoderane % jer rupe (a i zakrpe, ako su na nezgodnom mjestu* esto pridonose stvaranju uljeva. v Prije polaska dobro je oprati noge toplom vodom i sapunom, jer se time smanjuje neugodno znojenje. "a cilju #odnje, odnosno nakon dueg pjeaenja, isto je tako dobro oprati noge % barem u potoku (ali nakon to se tijelo odmorilo i o#ladilo*. v Osjetljivi dijelovi koe koji su izloeni trenju ili jaem pritisku (npr. tamo gdje gornji rub niske obu!e dodiruje petu*, mogu se zatititi ljepljivim ovojem s jastui!em (kupuje se u ljekarni, a poznat je pod komercijalnim nazivom H#ansaplastH, HtosamaplastH itd.*. "a isti nain moe se zatititi dio koji je ve! malo nauljan.

O(R,+*+NJE O1UFE
,izme su najvaniji dio opreme svakoga tko esto ide u prirodu, stoga treba posvetiti posebnu pozornost nji#ovu odravanju. [ Felite li da obu!a bude trajna i nepromoiva, valja je redovito istiti i mazati. 3ano je usvojiti naviku da se odma# po povratku s #odnje s obu!e ukloni sva neisto!a te da se obu!a osui i namae. [ 6lato se sa obu!e najlake uklanja tvrdom etkom ili toplom vodom. $ada je obu!a oi!ena i osuena (moe se suiti pored pe!i, a nikako na pe!i*, treba je namazati vazelinom, ribljim uljem ili lojem. [ Op!enito je pravilo da obu!u valja premazivati tankim slojem maziva, koje se dobro utrlja u kou. Pogreno je nanositi na kou debeli sloj maziva, jer !e u tom sluaju koa postati premekana, pore !e se na njoj rairiti i obu!a !e proputati vodu, a uz to !e se i de5ormirati. 7sto !e se dogoditi ako se obu!a preesto mae vazelinom ili ribljim uljem. [ )ko je na obu!i koni on, potrebno je i njega jedanput godinje pripremiti za Hpjeake naporeH. .reba ga impregnirati lalnenim uljem ili 5irnisom to !e ga uiniti otpornijim i elastinijim. [ Obu!u valja vezati jakim konanim vezicama. $one vezice nisu praktine, pogotovo zimi i u rano prolje!e, jer se navlaene lako trgaju ili same odvezuju.

O(0+Z+/ U #P-0JU
7ako za kratki odlazak u podzemlje nije potrebna specijalna oprema kakvu upotrebljavaju speleolozi, ipak valja se obu!i i opremiti na odgovaraju!i nain. Prilikom boravka u spilji treba se pridravati odreeni# pravila sigurnosti. [-a ulazak u spilju nikako nije praktina obu!a sa ravnim onom jer se u toj obu!i lako moe poskliznuti i pasti, uganuti ili iaiti zglob ili se unesre!iti na neki drugi nain. -a ulazak u spilju najbolja je i najsigurnija planinarska obu!a (HgojzericeH*, s rebrastim onom dubokog pro5ilaC takav se on ne sklie po

blatu i mokrom kamenu. )ko se u spilju krene u visokoj sportskoj obu!i, ona isto tako mora imati duboko pro5ilirani on, a ako se nose izme, one moraju duboko prijanjati uz nogu. [Prilikom ulaska u spilju obavezno treba zatititi glavu. )ko imate bilo kakvu kacigu, svakako je ponesite, ona !e tititi od udaraca i pada manjeg kamenja. )ko nemate kacigu, stavite barem kapu. $apa !e zatititi od kapanja vode sa stropa, od 5ine nevidljive praine koja se die s tla i prlja kosu i % to je najvanije % ona !e donekle ublaiti udarac glavom u stijenu ili sigu. [' spilju koja nije ureena za posjetitelje i elektri5icirana, nikako se ne smije u!i bez svjetiljke. "ajbolje sredstvo za osvjetljavanje je acetilenska lampa, HkarabitkaH, koja odlino osvjetljava u krugu od @ metara, a omogu!ava vidljivost i do >G metara. 6aterijska svjetiljka slabije svijetli, ali i ona moe posluiti za odlazak u spilju. "o podlona je kvarovima i lako moe otkazati pa uz nju svakako treba ponijeti rezervno svjetlo % drugu bateriju, 5enjer, ibice i slino. [' spilji moe biti #ladno i vlano pa ponesite odgovaraju!u odje!u (vestu, kinu kabanicu, duge #lae*. [Prije odlaska u spilju nastojte prouiti sve dostupne podatke o njoj. Raspitajte se za njezine osobitosti i mogu!e opasnosti. [ ' spilju nikada ne ulazite sami, ve! jedino u skupini. 'vijek imajte na umu mogu!e opasnosti. "e zaboravljajte da je u spilji spaavanje unesre!enog izuzetno oteano. ["e idite preduboko u spilju, pogotovo ne u njene neistraene dijelove. 7dite samo dotle dokle ste sigurni da se s lako!om moete vratiti. [' svakom trenutku vodite brigu o orijentaciji u prostoru: nastojte zapamtiti put kojim ste proli i kojim !ete se vratiti. )ko je potrebno ostavljajte na pojedinim mjestima papiri!e i druge oznake koje !e olakati pronalaenje puta prilikom povratka. [$re!ite se opreznoR 'vijek pret#odno osvijetlite prostor na koji !ete zakoraiti. "ikada ne uinite korak prije nego !ete se uvjeriti da stavljate nogu na sigurno. 3odite rauna o tome da visina stropa u spilji nikada nije jednolika, pa uvajte glavu od udarca u iznenadnu prepreku. [3odite rauna o tome da nakon kie odnosno pljuska podzemne vode mogu iznenada nabujati i u vrlo kratko vrijeme pretvoriti se u veliku opasnost. [-a vrijeme boravka u siplji, kao i drugdje u prirodi, ponaajte se kako dolikuje. "e trgajte spiljski nakit. "e arajte po stijenama. "e uznemirujte ivotinjski svijet. "e ostavljajte sme!e. )ovor ruku

OR-JENT+@-J+ N+ ZE;0J-CTU
) 0 6 J & 2 $ 1

7 4 P ' R

+ " S

O .

Orijen!a$ija po kompasu" "a kompasu su oznaene glavne i sporedne strane svijeta. Postavite kompas u vodoravni poloaj pa ga oko okomite osi okre!ite sve dok se oznaka za sjever (S* ne poklopi s magnetskom iglom (obino obojena plavom bojom na vr#u*. Raspodjela na ploici kompasa pokazuje te smjerove i smjerove svi# strana svijeta. Orijen!a$ija po sun$u" Sunce je svaki dan u godini u GA.GG sati ujutro na istoku, a u ;<.GG sati na jugu, te u ;D.GG sati na zapadu. )ko sunce izlazi ranije, onda je to neto sjevernije od istoka, ali u GA.GG sati ipak doe tono na istok. )ko sunce pak izlazi neto kasnije (zimi*, onda je to neto junije od istoka i u to vrijeme toan istok ne moemo odrediti. 7sto je i sa zalazom sunca. ' ;E.GG sati sunce je tono na jugo% istoku, a u ;@.GG sati tono na jugo%zapadu. "aravno, u podne je tono na jugu. POZORD 7majte na umu pomak satnice za tzv. ljetnog vremena.

Orijen!a$ija pomo'u sun$a i sa!a" Smjer juga, a time i ostale strane svijeta, moemo sa sigurno!u odrediti za sunana vremena, ukoliko nam je pri ruci toan sat. Sat postavimo vodoravno na dlan i okre!emo ga sve dok mala kazaljka ne bude usmjerena u smjeru sunca. ' tom poloaju prepolovimo kut to ga mala kazaljka ini sa brojkom ;<. 4inija koja raspolovljuje taj kut, kada je produimo, pokazuje smjer juga. "a obratnoj je strani, dakle sjever. Orijen!a$ija po #jevernjai" -a vedri# no!i, smjer sjevera lako se moe odrediti po zvijezdi Sjevernjai (Polarnoj zvijezdi*. Ova sjajna zvijezda uvijek se nalazi na sjeveru. "ajlake je pronalazimo pomo!u #lika 22>" zvijea 3elikog medvjeda. Ovo zvijee nije teko uoiti na nebeskom svodu jer se sastoji od B jasni# zvijezda rasporeeni# u obliku kola
3047$7

9013+01
@m

9)47

S+030R"+),)

(etiri kotaa i rudo*. $ada uoimo to zvijee, njegove zadnje dvije zvijezde spojimo zamiljenim pravcem, koji produimo oko @ puta. ' produenju na!i !emo Sjevernjau 3slika 22>"5" Sjevernjaa se nalazi u zvijeu 9alog medvjeda i najjasnija je njegova zvijezda. Orijen!a$ija po ;jese$u" Po vedroj no!i moe se smjer sjevera odrediti pomo!u mjeseca. 9lad mjesec (mlaak*, u obliku srpa, vidi se odma# po zalazu sunca na zapadu. .akozvana prva etvrt, svijetli polukrug nalik na ispunjeno slovo H1H, izlazi oko podne, a oko ;D sati je na jugu. Pun mjesec, potpuna okrugla svijetla ploa, uvijek je nasuprot suncu: izlazi na istoku, odma# po zalazu sunca, oko pola no!i je na jugu, a ujutro je na zapadu. .akozvana posljednja etvrt, nalik na ispunjeno slovo H&H, izlazi u pono! na istoku, a oko A sati ujutro je na jugu. Orijen!a$ija po pojavama u prirodi i predme!ima na zemlji" Strane svijeta moemo, ne uvijek s potpunom sigurno!u, odrediti i prema nekim znacima u prirodi, odnosno na zemlji, tlu. Po panjevima= godovi (prstenovi koji pokazuju godinje naslage pri rastu drveta* ui su na sjevernoj, a iri na junoj strani panja. Po ma/ovini= na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, jae obrasla ma#ovinom nego na junoj strani. -a odreivanje sjevera treba promatrati ne jedno, ve! vie stabala. Po kori s!abla= pored toga to je vie obrasla ma#ovinom, kora na sjevernoj strani drve!a je #rapavija i tamnija, esto i puna razni# gljivica, dok je juna strana glatka i svjetlija. Po kro njama= kronje drve!a su na junoj strani obino bujnije nego na sjevernoj. Po snijegu= u planinama snijeg uvijek bre kopni na junim obroncima, a due se zadrava na sjevernoj strani. Po zgra%ama= zidovi okrenuti sjeveru redovito su #ladniji i vlaniji od ostali#. Po crkvama= oltari katoliki# crkava naje!e su okrenuti prema zapadu, a oltari pravoslavni# crkava prema istokuC ulazi su na suprotnim stranama od oltaraC kod damija, minaret (toranj* obino se nalazi na jugu. Po grobovima= kod kr!anski# grobova, spomenik se obino nalazi na zapadnoj strani groba, a kod muslimanski# na junoj strani.

TOPO)R+G#/- ZE;0JO*-(
-emljovid je crteom predstavljeni dio zemljine povrine. Prilikom kretanja u prirodi, obino se sluimo zemljovidima na kojima su predstavljeni relje5 (kon5iguracija terena*, razni objekti predstavljeni topogra5skim znacima (naselja, vodoprivredni objekti itd.*, ume, jezera, potoci i rijeke te na moru otoci itd. Omjer zemljovida" 1ijelovi zemljine povrine prikazani su na zemljovidu u odgovaraju!em smanjenju, a omjer oznaen na samom zemljovidu, pokazuje koliko je zemljovid manji od prirodne veliine zemljita koje je na njemu prikazano. Omjer je dakle odnos izmeu udaljenosti na zemljovidu i odgovaraju!i# udaljenosti u prirodi. )ko je zemljovid omjera ;:@GGGG, to !e znaiti da ; cm na zemljovidu predstavlja @GG m na zemljitu. "aje!i omjeri topogra5ski# zemljovida su: ;:<GGGGG (generalni zemljovidi*, ;:;GGGGG, ;:@GGGG i ;:<@GGG (specijalni zemljovidi*. Topo raEski zna$i" "a zemljitu ima mnogo objekata koji su tako mali da i# se u tonom omjeru ne bi moglo unijeti na zemljovid (bili bi previe sitni*. -ato se takvi objekti, nezavisno od nji#ove veliine, oznaavaju uvijek istim znacima. Poznavanje topogra5ski# znakova neop#odno je potrebno kada se elimo sluiti zemljovidom. ReljeE !erena% tj. visinski odnosi na terenu, prikazuju se na zemljovidu na razliite naine: 1> Ko!e, uz topogra5ski znak za kotu upisana je i nadmorska visina dotine toke. "> Izo/ipse ili spojnice su crte koje na zemljovidu spajaju terenske toke iste nadmorske visine (na vojnim zemljovidima one su ucrtane smeom bojom*. 3isinska razlika izmeu dviju susjedni# spojnica zove se ekvidis!an$ija" #> ?ra'e su tanke crte koje lee u smjeru pada terena. 2u!e su i deblje ako je teren strmiji, a rjee i tanje ako je pad terena blai. (> 3ojama se teren prikazuje tako, da se tereni razliite nadmorske visine oboje razliitim bojama. "a topogra5skim zemljovidima ti se naini obino kombiniraju. Orijen!iranje zemljovida" 1a bismo se zemljovidom mogli posluiti, trebamo ga pravilno orijentirati % tj. postaviti ga u vodoravnom poloaju tako da se svi smjerovi na zemljovidu podudaraju s onima u prirodi. -emljovid moemo orijentirati na dva naina: ;. P o m o ! u k o m p a s a. "a svakom zemljovidu gornji rub odgovara sjeveru u prirodi, to znai da lijevi i desni rub zemljovida odgovaraju smjeru sjever%jug. -emljovid postavimo vodoravno

(najbolje na tvrdu ravnu podlogu*, a na kraju stavimo kompas tako da se linija sjever%jug na podjeli kompasa, poklapa sa lijevim ili desnim okomitim rubom zemljovida. .ada zemljovid zajedno sa kompasom lagano okre!emo sve dok plavi krak magnetske igle ne pokrije oznaku HsjeverH ("* na kompasu. .ada je zemljovid okrenut u pravi poloaj. <. P o m o ! u o b j e k a t a n a t e r e n u. "a taj nain orijentiramo zemljovid, kada nemamo kompas. $ada nam je poznato stajalite (stajna toka* tj. kada smo toku na kojoj stojimo na terenu pronali na zemljovidu, postavimo zemljovid u vodoravni poloaj. .ada promotrimo teren oko sebe i pronaemo nekoliko upadljivi# orijentira (npr. zvonik crkve, usamljeno drvo, most i sl.*. -atim te orijentire potraimo na zemljovidu. -emljovid okre!emo sve dok ne doe u poloaj kada se smjerovi okolni# objekata preklapaju s nji#ovim smjerovima na zemljovidu. /re!anje po azimu!u" )zimut nekog objekta na terenu (drvo, ku!a, tvorniki dimnjak* gledan s jedne stojne toke, onaj je vodoravni kut iji je jedan krak usmjeren na sjever, a drugi krak na taj objekat. )zimut se mjeri pomo!u kompasa. "a primjer: zada!a nam je da iz toke na kojoj stojimo izmjerimo azimut na toranj crkve. $ompas uzmemo u desnu ruku i okrenemo ga tako da mu smjer koji pokazuje strelica u dnu kompasa bude okrenuta tono na toranj crkve % koji ujedno tono naciljamo ciljnikom kompasa. .ada sasvim umirimo magnetsku iglu kompasa i okrenemo prsten s podjelom na HstupnjeveH i Htisu!iteH tako da se toka prstena s oznakom HOH poklapa tono s vr#om magnetske igle koji pokazuje smjer sjevera. $ut izmeu toke HOH i naciljanog objekta je azimut tog objekta (u ovom sluaju tornja crkve* i moe se lako oitati u stupnjevima i Htisu!itimaH. 'koliko nam je poznat azimut nekog objekta ili mjesta, moemo do nji# sti!i i kroz gustu umu, u magli i po mraku % ukoliko se tono drimo smjera kretanja oitanog u stupnjevima i Htisu!itimaH.

1RZ-N+ *JETR+
' meteorologiji se brzina vjetra izraava u HvorovimaH. 7zraz HvorH preuzet je iz pomorstva: to je mjera za brzinu broda koja odgovara broju prevaljeni# nautiki# milja u jednom satu (; nautika milja S ;D@< metra*. "a primjer brzina od > vora znai brzinu od > nautike milje na sat. Ti&ina" 6rzina manja od ; vora % potpuno ti#o, dim se die uspravno. 0ahor" 6rzina ;%> vora. 1im se ne die sasvim uspravno, ve! se otklanja u smjeru gibanja zraka. 9ore je malo naborano. (Srednja brzina u kilometrima: > kmK#*. Povje!ara$" 6rzina ?%A vorova. -astave lagano trepere. 4i!e se povremeno pokre!e. 3jetrokaz reagira. (Srednja brzina: E kmK#*. #lab vje!ar" 6rzina B%;G vorova. Pomalo se razvijaju zastave. 4i!e se neprekidno mie. 9iu se granice. (Srednja brzina: ;A kmK#*. Umjeren vje!ar" 6rzina ;;%;A vorova. "jiu se granice. 3e!ina zastava je potpuno razvijena. Sa zemlje se die praina i komadi!i papira. (Srednja brzina: <A kmK#*. Umjereno jak vje!ar" 6rzina ;B%<; vor. "jie se manje drve!e. 3r#ovi drve!a se vidljivo kre!u. 3elike zastave vijore vodoravno. Stvaraju se vali!i na staja!im vodama. (Srednja brzina: >? kmK#*. Jak vje!ar" 6rzina <<%<B vorova. "jie se vie i tanje drve!e. 9iu se ve!e grane. ,uje se kako #ui iznad ku!a i drugi# vrsti# predmeta. Jijukanje u dalekovodnim i ostalim razapetim icama. $iobrani gotovo neuporabljivi. Pjenuavi valovi na mirnim vodama. "a moru se pojavljuje Hvodena prainaH. (Srednja brzina: ?? kmK#*. *rlo jak vje!ar" 6rzina <D%>> vora. Povija tanja stabla. "a staja!im vodama prebacuje valove koji se pjene. Oteava #odanje. (Srednja brzina: @@ kmK#*. Olujni vje!ar" 6rzina >?%?G vorova. Povija cijela jaa stabla. Otkida granice s drve!a. Osjetno zadrava ovjeka koji #oda protiv vjetra. "a moru se pojavljuju bijele pruge pjene. (Srednja brzina: AD kmK#*. Oluja" 6rzina ?;%?B vorova. 4omi ve!e i jae grane. Pomie lake predmete, obara drvene ograde. "anosi tetu krovovima. Otkida crjepove. (Srednja brzina: D< kmK#*. ,es!oka oluja" 6rzina ?D%@@ vorova. Obara stabla srednje veliine. "anosi tete zgradama. "a moru vodena praina smanjuje vidljivost. (Srednja brzina: EA kmK#*. Orkanska oluja" 6rzina @A%A> vora. Rui krovove na zgradama. 3isoki valovi na moru. (Srednja brzina: ;;G kmK#*. Orkan" 6rzina A? vora i vie. 'nitavaju!e djelovanje. Povrina mora izgleda potpuno bijela. (Srednja brzina: ;<@ kmK#*.

O10+@Oblaci su vrlo pouzdani pokazatelji vremena i gledaju!i i#, moemo s prilinom sigurno!u odrediti kakvo nas vrijeme oekuje naredni# sati. Oblaci se razlikuju po izgledu i visini. Skupinu visoki# oblaka ine oblaci kojima se visina kre!e oko AGGG metara nad zemljom, a sastoje se od ledeni# iglica. .o su: @irus (cirrus* % lagani, tanki oblak to izgleda poput pramena. @irokumulus (cirrocumulus* % pojavljuje se u obliku bijeli# pa#uljica ili kuglica poredani# u skupine. 7zgled mu se mijenja na oigled, pa ga narod, zbog slinosti sa stadom koje pase u pokretu, naziva HovicamaH. @iros!ra!us (cirrostratus* % tanka, bjelkasta koprena koja obino pokriva cijelo nebo (moe biti i rastrgana*, ali ne slabi sjaj sunevi# zraka. Svi ti oblaci najavljuju pogoranje vremena % meutim ono moe uslijediti u razmaku od <? sata i vie. Skupina srednji# oblaka 5ormira se na visinama od <GGG % AGGG metara. +l!okumulus (altocumulus* % sloj oblaka sastavljen od uski# brazda ili pravilno poredani# gruda koje su djelomino osjenjene. Pojava altokumulusa predskazuje pojaanje vjetra u donjem sloju atmos5ere, a time i lijepo vrijeme. +l!os!ra!us (altostratus* % sivkasta oblana koprena, razliite gusto!e. Sunce se kroz nju vidi kao okrugla ploa. )ltostratus rijetko daje oborine, a i one ve!inom ne stignu do zemlje. Skupina niski# oblaka razvija se na visinama ispod <GGG metara. #!ra!okumulus (stratocumulus* % sastoji se od tamni#, kuglasti# gruda oblaka. "ebo tada obino ima izgled uzburkanog mora. #!ra!us (stratus* % jednolian sloj oblaka slian magli. )ko i daje oborine, onda je to samo sitna kia, a najvjerojatnije je da !e prokiiti za A % B sati, za koje !e se vrijeme oblaci stratusa zgusnuti u nimbostratus. Nimbos!ra!us % gust i taman oblani sloj koji daje dugu kiu (zimi snijeg*. 9eu niske oblake ubrajaju se i takozvani oblaci vertikalnog razvitka. "ji#ova je osnovica na neki# @GG metara, ali se proteu u visinu do A kilometara. "astaju tako da se mase #ladnog zraka diu u vie slojeve i tamo o#lauju. /umulus (cumulus* % bijeli ljetni oblak, nalik na grude pamuka, na velike bregove ili tornjeve. -nak je lijepog vremena. 9eutim kumulus moe lako prerasti u kumulonimbus. /umulonimbus (cumulonimbus* % razlikuje se od kumulusa po tome to mu je vr# vlaknastog izgleda i to se u gornjem sloju proiruje poput nakovnja. $umulonimbus znai jak pljusak ili grad uz grmljavinu.

/+/*O FE 1-T- *R-JE;E

Po znacima u prirodi moe se s prilinom tono!u predvidjeti kakvo nas vrijeme oekuje. (im" )ko se dim iz dimnjaka die ravno uvis, to je znak lijepog vremena. )ko se dim sputa nisko, predstoji kia. Zvijezde" )ko su zvijezde sjajne i trepere, znai da !e sutra biti lijepo vrijeme, a ako su HmlijeneH i ne trepere, bit !e runo. ;jese$" 6istar i ist mjesec predskazuje lijepo vrijeme. 9jesec, kada ima svijetao krug oko sebe ili je zastrt, predskazuje runo vrijeme. Rosa" 4aka rosa ujutro zna!i lijepo vrijeme. )ko nema rose, vjerojatno !e nastupiti loe vrijeme. 0as!avi$e" )ko lastavice lete visoko, bit !e lijepo vrijeme. )ko lete nisko pri zemlji % dolazi kia.

0O,ENJE *+TRE
"ajvanije pravilo: vatru treba loiti sasvim sitnim granicama. Su#o ali debelo granje tee je upaliti od sasvim sitnog ako je ono malo vlano. Slijede!a dva pravila odnose se na zrak: 2" "atrpano drvo se HguiH jer nema zrakaC stoga drvo ne smije biti prilegnuto jedno uz drugo. 4" 4oenje granjem ili granama koje se raljaju na sve strane takoer nije uspjeno jer je prevelik meusobni razmak izmeu grana tako da i# plamen ne dostie. "ajvanije je mirno i paljivo sloiti drva jer od brzine obino nema vatre. 'pamtite i ovo: bolje je cijepano drvo nego oblice s korom. $orjenje daje jaku toplinu. "e koristite grane koje ste nali ispod su#og li!a jer su redovito u stanju truljenja, a takvo drvo slabo gori.

1a bi se brzo i bez problema zapalila vatra na otvorenom, potrebno je prije svega slijede!e: a* dovoljno su#e potpale, b* dovoljno su#og goriva za prvi# nekoliko minuta dok se vatra potpuno ne razgori. -ato prije nego li pristupite loenju vatre, sakupite dovoljno su#araka koji se u umi nalaze na tlu. Pogotovo !e dobro do!i su#e jelove, smrekove i borove grane te brezova kora. Sve sakupljene su#arke istrgajte na kra!e komade. "eka budu pri ruci kada zaponete s loenjem. "aime, zapaliti vatru pa tek onda trati umom da bi se sakupljalo gorivo, nije niti najmanje uputno. 8ibicama je najlake zapaliti vatru. Ponesite sa sobom obine ibice u vodonepropusnoj vre!ici, zapakirane tako da ne!e strugati jedna o drugu i zapaliti se. Rascjepite svaku ibicu na dvije tako da i# moete to due imati. 3lanim ibicama koso udarajte o povrinu trake za paljenje ili i# vucite uzdu nje. )ko vam je kosa su#a i ne premasna, omotajte sa nekoliko vlasi glavu vlane ibice. Statiki elektricitet !e osuiti ibicu. $ada god palite ibice, zapalite i svije!u (ako je imate*. Sa svije!om !ete mo!i zapaliti mnoge druge stvari tako da ne!ete morati troiti ibice. ,ak !e i mala svije!a dugo trajati ako se paljivo koristi. -a potpalu, odnosno onaj materijal kojem !ete prinijeti prvu ibicu i zapaliti vatru, sakupite potpuno sitne granice, a jo je bolje da to bude su#a brezova kora, stara isuena ma#ovina ili su#a trava % materijal koji plane od samo jedne ibice. Paljenje vatre znatno !ete olakati ako za potpalu izaberete nekoliko su#i# pruti!a i pret#odno i# pripremite na odgovaraju!i nain. "ajprije s nji# #lika 24?" odstranite koru, a zatim i# po cijeloj duini sa svi# strana gusto zareite noem kako je prikazano na sli$i 24?. )ko elite zapaliti vatru neposredno poslije kie, teko !ete na!i su#e granice, su#u ma#ovinu ili su#u travu za potpalu. ' tom sluaju moete se posluiti potpalom koju ste pret#odno kod ku!e pripremili na slijede!i nain: w 'zmite stari konopac za suenje rublja i odreite komad duine od metra do metra i pol. 'moite ga u rastopljeni para5in. .ako pripremljeni konopac izreite u komade duine ;@ % <G cm. w 'zmite nekoliko listova novina i savijte i# u uski svitak. -atim na vie mjesta u meusobnim razmacima od @ cm, vrsto sveite svitak uzicom. 8karama razreite svitak izmeu vezova i svaki dobiveni komad umoite u rastopljeni para5in 3slika 242" 5. 7 jedan i drugi preparat izvrstan su materijal za potpalu po kinom #lika 242" vremenu. Pripremite i# prije odlaska na taborovanje. Para5in se prodaje u ljekarni ili prodavaonici kemikalija.
#lika 244"

#lika 248" #lika 246" #lika 247"

Paljenje va!re zapaljivim uljima 4sl#%a 1)).8= Pomijeajte petrolej (na5tu* sa pijeskom i zapalite u izbuenoj limenci ili iskopajte rupu za vatru. 'lje moete zapaliti mjeaju!i ga sa petrolejom (na5tom* ili anti5rizom. "e prinosite vatru direktno prema teku!im gorivima: napravite 5itilj koji !ete zapaliti. Paljenje pove&alom 4sl#%a 1)*.8= Povealom moete takoer zapaliti vatru. 'potrijebite povealo iz pribora za preivljavanje, dalekozora, naoala ili 5oto%aparata. Jokusirajte suneve zrake tako da dobijete malu i svijetlu toku. 1rite ju mirno i zaklonjenu od vjetra. $ada se oko nje pone dimiti moete polako pu#ati prema njoj i vatra !e se zapaliti. 3aru! iz s!reljiva 4sl#%a 1),.8= Rastavite metak i isipajte barut na ognjite (a*. -a paljenje koristite 5itilj. 7li ostavite neto baruta u a#uri i napunite ju sa komadi!ima odje!e (b*. -atvorite otvor a#ure i ispalite metak u zemlju. .injaju!e komadi!e odje!e koji !e izletiti stavite na ognjite za pripalu vatre. Kremen 4sl#%a 1)1.8= .o je kamen koji se svugdje moe prona!i. 'darite po njemu sa nekim metalnim predmetom i nastati !e iskre (a*. Paljenje uz pomo ba!erije @akumula!oraA 4sl#%a 1)3.8= Privrstite #lika 249" dvije ice za polove baterije (akumulatora*. )ko nemate icu, iskoristite metalni alat. )ko koristite akumulator od vozila, morate ga prvo izvaditi iz vozila. Polako primaknite gole krajeve ice jednu prema drugoj. 7skra !e

nastati malo prije nego se ice dodirnu. Primaknite tako ice materijalu kojeg !ete pripaliti. "ajbolja pripala za ovo je konadi! odje!e natopljen petrolejom ili na5tom. 0uk za paljenje va!re= .renjem nekog komada tvrdog drveta (tapa* koje rotira u bazi mekog drveta nastati !e prvo zapaljiva praina, a zatim i toplina. 7 tap i drvena ploa kao baza moraju biti potpuno su#i. 7zdubite malu depresiju (ulegnu!e* blizu kraja drvene ploe baze. 7spod ploe izdubite upljinu u koju !ete staviti pripalu. 8tap koji !ete rotirati mora biti ravan, ako nije, oblikujte ga tako. "apravite luk od savitljivog drveta, zategnite konop ili vezicu sa cipela (izama*. "aite neki upalj kamen ili komad drveta kojim !ete pridravati gornji dio tapa i ujedno pritiskati ga prema dolje 3slika 24:"5. $onopac luka omotajte jednom oko tapa. Postavite donji kraj #lika 24:" #lika 24=" tapa u ulegnu!e, mirno pridravajte gornji dio tapa i lagano ga priti!ite prema dolje dok pomi!ete luk u smjeru naprijed%nazad. 4agano pove!avajte brzinu vrtnje tapa kako on poinje buiti rupu u bazi mekane drvene ploe. $ada tap probije plou i ue u upljinu sa pripalom, pritisnite ga jae i snano zavrtite. 8tap mora cijelo vrijeme biti u okomitom poloaju, a kretnje luka jednakomjerno. Pomo!i !e i ako jednom nogom kleknete na drvenu plou koju HbuiteH kako se ne bi pomicala 3slika 24="5. "astavite sa vrtnjom tapa sve dok usijani vr# tapa ne #lika 24>" propadne u pripalu. 4agano zapuite kako bi rasplamsali vatru. #lika 26?" Slinom metodom, samo bez luka i uz koritenje ruku, takoer moete zapaliti vatru. ' ulegnu!e u drvenoj ploi moete staviti malo pijeska koji !e poboljati trenje i omogu!iti bre paljenje vatre 3slike 24>" i 26?"5. "a sli$i 262" prikazan je nain na #lika 262" koji moete uz pomo! nekog trvrdog i iljastog predmeta dobiti strugotine za pripalu vatre. -a to korisitite neko mekano drvo koje !ete lake izdubiti. Paljenje va!re uz pomo kemikalija= Slijede!e mjeavine mogu se zapaliti uz pomo! kremena ili stavljanjem ispod toke trenja ako vatru palite uz pomo! luka i tapa. 9jeavine paljivo pripremite i izbjegavajte kontakt sa metalima. Sve ime radite mora biti su#o, pa i vae ruke. $alijev klorat i e!er u omjeru mjeavine >:;. $alijev klorat moete prona!i u nekim tabletama za grlo. $alijev permanganat i e!er u omjeru mjeavine E:;. $alijev permanganat ini dio vaeg pribora za preivljavanje. "atrijev klorat i e!er u omjeru mjeavine >:;. "atrijev klorat slui za suzbijanje korova. Sa kemikalijama rukujte oprezno. "atrijev klorat se moe zapaliti i uslijed treskanja % stoga ga nemojte tresti ili proliti jer se izlivena teku!ina moe zapaliti i ako stanete na nju.

Oprezno s vatrom
4oenje vatre na otvorenom u prirodi, za#tijeva naroit oprez jer vatra dobar sluga, moe vrlo lako i brzo postati % lo gospodar. "ekontrolirani plamen, ali i najmanja zaostala iskra, mogu izazvati umski poar ili druge nevolje. -ato prilikom loenja vatre, potujte slijede!a pravila sigurnosti: "e loite vatru tamo gdje je to zabranjeno. Potujte znakove upozorenja na koje nailazite. "a mjestu koje ste izabrali za loenje vatre paljivo oistite teren u krugu od tri metra. Odstranite su#o li!e, su#u travu, granice, iarke i slino kako biste loili vatru na tvrdoj i istoj zemlji. "e loite vatru ispod stabala ili meu korijenjem. 4oite je dalje od drve!a odnosno raslinja kako biste sprijeili da iskra izazove poar.

 "e palite vatru po jaem vjetru (plamen se moe prenijeti na okolno raslinje*. 6udite oprezni dok stavljate na vatru su#o crnogorino drvo koje baca iskre. Po mogu!nosti loite vatru blizu vode. 'koliko loite vatru dalje od izvora ili potoka (odnosno obale rijeke ili jezera*, pripremite kantu s vodom ili pijeskom kako biste u sluaju potrebe mogli brzo ugasiti vatru. "ikada ne naputajte vatru. "e ostavljajte je da gori sama niti minutu. "eka je uvijek netko pored vatre. Prije odlaska na spavanje ili prije nego to napustite teren, odnosno kada vam vatra vie nije potrebna, ugasite je. "ajprije je polijte vodom, zatim tapom razgrnite pepeo i ugarke te dodatnim polijevanjem ugasite i najmanju tinjaju!u trun. 7majte na umu da poslije 3aeg odlaska vjetar moe raznijeti pepeo i iskre te izazvati poar. -ato na kraju proite prstima kroz pepeo te se uvjerite je li se dovoljno o#ladio 3slika 264"5" )a&enje va!re vodom i bez vode

PO8$ROP7 3O1O9

3).R'

R)-6)&)+ 3).R' 7 S)S.R'F7 F)R S) 1R30.)

R)-6)&)+ F0R)37&' 7 '2)80"O O2"+78.0 PR0$R7+ P7+0S$O9 747 2OR'=0 $O9)10 64).O9 1R30.)

#lika 264"

'3+0R7 S0 1) O1 3).R0 "7+0 OS.)4O "78.) PO8$ROP7 +O8 +01"O9

Tipovi va!re

P7R)971)

P)2O1)

#lika 266"

-3+0-1)S.)

PO47"0-7+S$)

*rs!e o nji&!a

R0J40$.ORS$O

4O3),$O

#lika 267"
3+0.)R

O1 $)90")

)OR-*+
1rva za vatru suite tako da i# poloite iznad vatre na dvije preke na dovoljnoj visini kako se ne bi zapalila 3slika 268"5. Poloite svjea drva pokraj vatre i to na smjeru vjetra kako bi ujedno zatitili vatru dok se sue 3slika 269"5. Poznavanje te#nika suenja drva vrlo je korisno u uvjetima vlanog vremena. 3odite rauna da i# suite na mjestu gdje do nji# ne!e do!i zalutale iskre.

#lika 26:" #lika 269"

#lika 268"

?!e%i!e energiju= nemojte sije!i grane, pokuajte i# slomiti preko kamena i slino 3slika 26: H a5. 1ebla i ve!e grane moete takoer postaviti preko vatre tako da izgore po sredini 3slika 26: H (5. &ijepajte debla tako da ne koristite sjekiru ve! postavljanjem noa na jedan kraj debla kojeg !ete potom udarati kemanom 3slika 26: H 05. $ada jednom zaponete, procjep se moe proirivati drvenim klinom zataknutim u pukotinu kojeg treba potiskivati prema dolje. "emojte to raditi ako imate samo jedan no, jer se moe otetiti. (ru a oriva )ivo!injske iznu!rice= dobro i# osuite te pomjeajte sa travom i li!em. Trese!= moete ga prona!i u movarama. )ko osjetite pod nogama mekano i elastino dno koje izgleda crno i puno vlakana, onda ste pronali treset. Osuite ga prije paljenja. $ada gori potrebna mu je ventilacija. ?kriljac= bogat je uljem i brzo se pali. "eke vrste pijeska takoer sadre ulje i gore uz mnogo dima % dobro za signaliziranje. .apaljive !vari= Petrolej (na5ta*, #idraulino ulje, motorno ulje, izmet #lika 26=" insekata. "atopljene uljem gume vozila i svi os!ali koni i gumeni ma!erijali postaju zapaljivi. )ivo!injska masnoa= koristite ju u limenci kao pe!nici i zapalite uz pomo! 5itilja. Paljenje ulja i vo%e 4sl#%a 1*:.8= izbuite rupicu u dnu limene posude sa vodom i posude s uljem u koju utaknite zailjen tapi! kako bi usmjerili protok @aA. 'lje i voda zajedno teku prema dolje po oluku na limenu plou. )ko elite pojaati protok malo izvucite tapi!, za smanjivanje ga gurajte u otvor. Protok teku!ina trebao bi biti u omjeru od jedne kapi ulja na < % > kapi vode. Prvo ispod limene ploe zapalite malu vatru koja !e ju ugrijati. Samu mjeavinu na povrini ploe nakon toga zapalite. 9jeavina je vrlo #lapljiva i zapaliti !e gotovo sve.

U,+( - /ONOP@Prilagodite tip, debljinu i duinu ueta kojeg nosite onome to oekujete da !ete napraviti s njim. "ajlon ima neki# prednosti u vrlo vlanim klimama i kada je teina tereta kritina, no moe se rastopiti (rastegnuti* i sklizak je kada je vlaan. 'e debljine oko E % ;G mm preporuuje se za vezivanja, bacanja i planinarenje. 9oete ga koristiti kao sigurnosni konop i za penjanje, no nije dovoljno debeo za penjanje rukama ili kao oslonac za stopalo pri penjanju. 'e za penjanje treba biti elastino kako bi absorbiralo ok bez da pritom stee i pritiska penjaa ili ozlijedi bilo koga pri padu.

6riga oko ueta

)ko je ue izraeno od prirodni# vlakana treba ga zatititi od izloenosti vlazi ili jakom suncu te od insekata i glodavaca. )ko se namoi, nemojte ga na silu suiti pokraj vatre. "emojte ga vui ili ostavljati na goloj zemlji. Prljavtina moe prodrijeti u njega i unititi vlakna. 'e mora sluiti svrsi kojoj je i namijenjeno P nemojte se pri penjanju koristiti konopom za suenje vea ili ue za penjanje koristiti kako bi neto privezali % iako !ete u situaciji preivljavanja moda morati koristiti ue iste duine za mnoge druge stvari.

6acanje ueta
4ake je baciti namotano ue nego jedan njegov slobodni kraj. )ko to ba morate izvesti, neka na kraju koji bacate bude svezan veliki vor ili neki uteg. Obratite pozornost da drugi kraj ueta vrsto drite u ruci. 'vijek bacajte ue preko i iznad sigurnosnog konopa tako da onaj koji #vata jo uvijek moe do!i do njega iako propusti u#vatiti onaj kraj koji ste mu dobacili. ,a bi bacili ue= "amotajte pola duine ueta na prste i dlan desne ruke, podignite kaiprst i ue namotajte oko ostali# prstiju. Prebacite drugi namotaj na lijevu ruku. $ada bacate ue, namotaj u desnoj ruci otpustite trenutak prije nego to izbacite namotaj iz lijeve ruke. .a %alek izba&aj= Priveite prikladan teret za bacanje za kraj ueta. Paljivo namotajte ostatak ueta na tlu ili oko slobodne ruke, ali tako da bude potpuno oputeno kako ne bi pri izbaaju negdje zapelo. "emojte riskirati da vam odleti i drugi kraj ueta. Priveite ga za neki vrsti objekt (kamen, drvo*. )ko prebacujete ue s utegom preko neke grane, pazite da vas uteg pritom ne bi udario kada se zanjie. $ada prebacujete sigurnosni konop, pazite da ne pogodite osobu kojoj elite pomo!i.

7zrada ueta
6iljke ilave stabljike (penjaice*, neke vrste trava, trska, palme i ivotinjska dlaka mogu se iskoristiti kao materijal za izradu ueta. Od stabljika koprive moe se izraditi prvoklasno ue, a od kozje krvi (biljka* mogu se isplesti vrsti konopci za vezivanje. 8to su jaa vlakna biljke, to !e ue biti jae. "eka kruta vlakna mogu se uiniti gipkima dranjem na pari ili zagrijavanjem. Savitljive stabljike penjaica i neki# drugi# dugaki# biljaka mogu se koristiti kratko vrijeme, a mogu postati kr#ke kako se budu suile. 'e napravljeno od biljni# vlakana koje je usukano ili meusobno isprepleteno biti !e dugotrajnije. .etive (ile* iz nogu ivotinja takoer su dobar materijal za ue, no one se dosta teko sue.

.*ORO*3rlo je vano odabrati pravi vor za odreeni posao. "ikada neznate kada !ete morati upotrijebiti vor, tako da je dobro nauiti kako i gdje i# primjenjivati, kako i# vezivati i odvezivati. ' uputama oko vezivanja vorova koje slijede, onaj kraj ueta ili konopca koji se koristi za vezivanje vora naziva se Bivim krajemB, kako bi se razlikovalo od onog kraja konopca koji je slobodan. )rebenski 3ambulan!ni5 vor 3slika 26>5" $oristi se za vezivanje konopaca iste debljine. "epopustljiv je pod napeto!u, a ipak ga je lako odvezati. "ije siguran za konopce razliiti# promjera, niti za najlon. 9oe se vezivati s drugima materijalima koji se koriste na primjer u prvoj pomo!i. Povucite desni kraj konopca preko lijevog @aA i onda provucite ispod njega @bA. "akon toga lijevi kraj povucite preko desnog @cA i provucite ispod njega @%A. 1vije petlje bi se trebale na!i jedna uz drugu i zategnute uz povlaenje oba kraja @eA. $ako bi bili sto posto sigurni, vor zavrite polu%petljom koriste!i ivi kraj konopca na svakoj strani vora @'A.

#lika 26>"

Jednos!avni vorovi 3slika 27?"5 Ovi vorovi se brzo veu i pomo!i !e vam razumijeti kompliciranije vorove koji slijede.

a* Slobodni vor

b* Slobodna petlja

c* Osmica d* Osmica sa petljom #lika 27?" e* Ponovljena osmica

Pripajanje konopa$a S/ee! ben% 4sl#%a 1,1.8: )ko se ispravno vee i napetost ne poputa, ovaj vor se ne!e otpustiti (skliznuti*. ,ouble s/ee! ben% 4sl#%a 1,).8: Ovo je sigurnija inaica. $oristite ju kod vlani# konopaca i ondje gdje napetost nije konstantna. )ko ovi vorovi nisu zategnuti oni !e se otpustiti. "e koristite i# kod glatki# konopaca, npr. najlonske niti za pecanje. Ribarski vor 3slika 276"5" 7dealan je za spajanje gipki# konopaca, ica, kliski# konopaca i ribarski# konopaca od crijeva (ove zadnje pret#odono namoite kako bi bili savitljivi*. ,vor je vrlo siguran no teko ga je odvezati. "e preporuuje se za nezgrapnu uad ili konopce od najlona. (vos!ruki ribarski vor 3slika 277"5" Ovo je jaa inaica pret#odnog vora. "e koristite ga kod najlonski# niti za pecanje, najlonski# konopaca ili nezgrapni# uadi. .vor od !raka 3slika 278"5" $oristi se za spajanje trakasti# (plosnati#* materijala npr. koe ili dijelova tkanina.

#lika 272"

#lika 274"

#lika 276"

#lika 277"

#lika 278"

*ezivanje omi Cvrs!a om&a 4sl#%a 1,3.8> Ovo je oma koja se ne!e stegnuti niti skliznuti kada se zapne. 3ee se na kraju konopca. Klizea om&a 4sl#%a 1,9.8> Ovo je oma koja se lako zatee. "apravite malu omu kroz koju provucite dui kraj konopca. "ikada ne veite klize!u omu oko struka jer se ponaa kao oma za vjeanje i mogla bi vas ubiti.
#lika 27:"

#lika 279"

Tros!ruka om&a 4sl#%a 1,:.8> Oma nainjena dvostrukim konopcem. Ova oma moe se iskoristiti za tegljenje opreme ili podizanje ivotinja na nain da se jedna oma stavi oko svake butine a druga oko prsiju. ;o je%na om&a o% %vos!ruke ua%i 4sl#%a 1,;.8, kojom moemo poduprijeti ili podi!i nekoga iz neke pukotine. Ome se ne!e niti stegnuti niti zapetljati, 5ormiraju!i svojevrsnu sjedaljku, jedna petlja !e pristajati oko stranjice, a druga oko gornjeg dijela tijela.

#lika 27="

#lika 27>"

#edlarska pe!lja 3slika 28?5" Ovo je petlja koja ne!e skliznuti. 9oe se napraviti na cijeloj duini konopca tako da nisu potrebni krajevi konopca. "a jednom konopcu se moe napraviti nekoliko petlji kako bi svezali ljude zajedno. Ovo je takoer korisna petlja za penjanje. "jima se mogu obu#vatiti prsti na nogama ili zglobovi pri tegljenju ivotinja. ")PO90"): )ko nije ispravno zategnuta, petlja moe skliznuti.
#lika 28?"

0jes!ve "apravite koliko je god mogu!e sedlarski# petlji du konopca. ' nji# moete stavljati preke od jakog drveta ili dijelova olupine 3slika 282"5. $oristite dva konopca na kojem petlje moraju biti jednako rasporeene i s jedne i s druge strane, kako bi mogli napraviti to bolje ljestve. $ako radite petlje tako stavljajte preke u nji# i vrsto i# zategnite. Preke neka vire nekoliko centimetara iz petlji na svakoj strani. "a kraju i# isprobajte koliko su izdrljive.

#lika 282"

0jes!ve od vorova 3slika 284"5" Serija slobodni# petlji napravljeni# u razmacima na jednom glatkom konopcu uiniti !e penjanje mnogo lakim.

#lika 284"

Bonda vor 3slika 286"5" Slobodna oma sa krunom petljom koja je

idealna za #vatanje lasom. )ko imate samo jedan konop ne koristite ga kao laso, to uzrokuje #abanje i ote!enje konopa.

Prije nego to !ete #vatati ivotinju lasom, uvjerite se koliko je ona snana. Snana ivotinja moe jako povu!i konop i liiti vas i obroka i konopa. )ko ste konop privrstili za sebe, moe i vas povu!i i na taj nain ozlijediti. 'mjesto toga usidrite konop P zaveite ga % za drvo ili stijenu. Uzlovi $oristite i# za privezivanje konopaca za stupove, ipke ili motke.

#lika 286"

#lika 287"

Kruni i %va poluuzla 4sl#%a 11,.8> "ajbolje je usidriti konop za neki stup. "a taj nain konop moe podnijeti naprezanje iz bilo kojeg smjera. Provucite konop iza stupa i jo jednom ga okruite. 1ovedite ivi kraj naprijed i ispod drugog kraja i provucite kroz omu koja se pritom 5ormira. -ategnite i napravite puluuzao kako bi vor bio siguran. 6ornarski uzao4 &vor za !ere!e 4sl#%a 111.8> 'inkovit je ako je naprezanje okomito. "ije dobar ako je naprezanje pod nekim drugim kutem ili je nejednako.

#lika 288"

7zao za %ebla 4sl#%a 113.8> $oristite ga kao poetni uzao za dizanje i teglenje, odnosno vuu teki# debala.
#lika 289"

Killickov uzao 4sl#%a 119.8> $ako bi osigurali konop za sidreni uteg ili teret, napravite uzao za debla oko jednog kraja tereta i zategnite. Produite konop uz teret i napravite poluuzao.

#lika 28:"

6arlinov uzao za klinove 4sl#%a 11:.8> Privremeni vor za osiguranje sidrenog konopa za stup ili privezivanje za okomite klinove. Privr!ivanjem kratkog i jakog tapa za konopac mogu!e je dobiti dodatnu snagu i vrsto!u konopa.

#lika 28="

1rzoHo!pu&!aju'i vor 3slika 28>"5" Sugiran vor, koji !e se jednim naglim trzajem za slobodni kraj konopa odvezati. Preporuuje se za konopce koji se privremeno veu.

#lika 28>"

#kra'ivanje konopa Ov&ja koljenica4 skraivaljka> 'trostruite konop. "apravite poluuzlove na vanjskim duinama i kroz nji# provucite susjedne lukove. -atgenite konop polagano poveavaju!i napetost 3slika 29?"5. Ovaj vor moete ojaati tako to !ete provu!i tapove kroz ome i iza glavnog konopa 3slika 292"5. Slui za skra!ivanje konopa prilikom nekog posla za onoliko koliko nam je potrebno, a da ga ne reemo. Razvezuje se na potez srednjeg dijela skra!enog konopa. "ikada ne sjecite konop ako to nije potrebno: dva konopa koja su spojena imaju samo pola snage cijelog konopa. $oristite gore opisan vor kako bi skratili konop ili premostili ote!en dio.

#lika 29?"

#lika 292"

Osi uranje !ere!a Transpor!ni &vor Dakos 4sl#%a 13).8> $oristite ga za osiguranje tereta na velikim visinama ili kako bi privezali krovite. $ako bi bio to uinkovitiji, povucite konop svom snagom prema dolje i onda ga osigurajte sa dva poluuzla. )ko se vor sluajno odvee, ponovno ga zategnite i osigurajte, ali ovaj put bez poluuzlova.

#lika 294"

Prusikov vor 3slika 296"5" $lize!a petlja. Ona ne!e skliznuti ako bude pod napeto!u, ali im ona malo popusti skliznut !e. Par ovi# vorova moe vam posluiti kao osiguranje za ruke i noge prilikom penjanja ili nji#anja du #orizontalne ravni. Ovaj vor je takoer dobar za atorske konopce. $ada se koristi za penjanje ili prelazak nekog podruja po uetu, spojena petlja kao to je prikazano na sl#0# , je najsigurnija. )ko ne moete dobiti spojenu petlju, spojite krajeve nakon to napravite vor. .estirajte taj spoj na najve!e mogu!e naprezanje prije nego to upotrijebite ue.

#lika 296"

Privr&'ivanje Postoje razliiti naini privr!ivanja sukladno poloajima dijelova koje privr!ujete. Ove te#nike su izuzetno korisne za izradu splavi (plovila*, sklonita i slino. Ce!veroku!no pri&vr ivanje 4sl#%a 13,.8> Slui za privr!ivanje greda koje se kriaju pod pravim kutem. $ao poetni vor posluiti !e vam uzao za debla. "a kraju, omotaje zavrite poluuzlom oko jedne grede i osigurajte mornarskim uzlom. Kruno pri&vr ivanje 4sl#%a 131.8> $orisitite prilikom privr!ivanja greda jednu uz drugu kako bi dobili produenu gredu. Ponite sa mornarskim uzlom oko obije grede.

#lika 297"

#lika 298"

,ijagonalno pri&vr ivanje 4sl#%a 133.8> $orisitie kada se grede ne kriaju pod pravim kutem, odnosno kada i# je potrebno povlaiti jednu prema drugoj zbog pripasavanja. Privr!ivanje zaponite dijagonalno uzlom za debla oko obije grede, a zavrite sa mornarskim uzlom na jednoj od greda.

#lika 299"

Posmi&no pri&vr ivanje 4sl#%a 139.8> $oristi se kako bi privrstili krajeve dviju greda ili motki pod nekim kutem, npr. u obliku slova ). Privr!ivanje zaponite mornarskim uzlom oko jedne od motki. "a kraju, konopcem omotajte spoj izmeu motki nekoliko puta i zavrite ponovno mornarskim uzlom oko druge motke. -atezanje spoja !ete napraviti razmicanjem motki u oblik slova ). Slina se metoda moe iskoristiti za spajanje triju motki kako bi dobili tronoac. "apravite omotaje oko svi# triju motki i veza izmeu nji#. 1onje krajeve motki zabijte u zemlju ili uvrstite kako se ne bi dalje irile ili primicale.

#lika 29:"

.vorovi za pe$anje

#lika 29=" 'dica na crijevu. "apravite vor kao na slici, natopite crijevo i provucite kroz oko udice.

#lika 29>" 'dica na najlonu 7.

#lika 2:?" 'dica na najlonu 77. #lika 2:2"

Zamr&eni vorovi 3slika 2:2"5" $oriste se kako bi privrstili improvizirane udice za crijevo ili nit. Ovdje su primjeri improvizirani# udica s okom i bez njega. ' oba primjera na kraju treba zategnuti nit kako bi se vor stegnuo i ispitao na naprezanje.

#lika 2:4" Petlja u najlonu 7. 1vostruka jednostavna petlja.

#lika 2:6" Petlja u najlonu 77.

#lika 2:7" Spajanje petlji. Sa slobodnim krajevima. Provucite svaku od niti kroz petlju druge i povucite kako bi se zategle.

#lika 2:8" Spajanje najlona.

PR*+ PO;OF
Ogrebotine
Po uestalosti su na prvom mjestu meu ozljedama u dinaminoj djelatnosti ljudi koji odlaze u prirodu i divljinu. Ogrebotina je ote!enje povrinskog sloja koe pri emu je kapilarno krvarenje esta popratna pojava. $apilarno krvarenje se zaustavlja samo po sebi (spontano*. Ogrebotini uvijek treba posvetiti potpunu pozornost i obraditi je. S ozlijeenog dijela treba istom gazom odstraniti strana tijela (pijesak, iverje, zemlju*, a zatim gazom navlaenom u alko#olu ili u razrijeenoj otopini joda, oistiti okolinu rane. 2aza se uvijek povlai od ruba rane prema zdravoj koi. "a ve!e ogrebotine stavlja se sterilna gaza i lagani zavoj.

"agnjeenja
"agnjeenja su ozljede uzrokovane tupim predmetom (tapom, kamenom, eki!em*, bez ote!enja koe na mjestu udarca. 'blaavaju se stavljanjem #ladni# obloga i razliiti# krema te masti koje smanjuju bol i ubrzavaju povlaenje potkoni# krvarenja.

Strano tijelo u koi

.rn, mali kameni! ili iver se moe izvu!i sterilnom pincetom. Ozlijeeno mjesto treba oistiti sterilnom gazom natopljenom u alko#olu ili razblaenoj otopini joda, a zatim pokriti sterilnom gazom i 5lasterom (zavojem*. 9eutim, ako je u tkivo zabodeno ve!e strano tijelo (npr. no, sjekira, klin, kolac, dijelovi pile*, ne smijemo ga micati, odnosno vaditi. Potrebno je bez odlaganja zaustaviti krvarenje (kompresivnim zavojem*, osigurati ugodan transport i ozlijeenoga odvesti u zdravstvenu ustanovu.

Ozljede oka
Ozlijeeni neka miruje. 3alja staviti istu gazu na oko i preko nje zavoj ili zalijepiti 5laster. "e stavljajte kapi ili mast u oko. "e vadite sami strana tijela iz oka, budu!i da su mogu!e jo tee ozljede. Ozlijeenoga treba odma# odvesti lijeniku.

Ozljede u#a
' sluaju krvarenja iz u#a ili stranoga tijela u u#u, ne stavljajte ulje niti kapljice. Ozlijeeni neka miruje. Pokrijte u#o gazom ili zavojem. Potom postupite kao i kod ozljede oka.

$rpelj na koi
'zrokuje svrbe i peckanje na mjestu prodora u kou. 3rlo je opasan, budu!i da moe prouzroiti oboljenja modani# ovojnica i mozga. .reba ga u cijelosti odstraniti. Pokuajte to uiniti natopivi mjesto na koi petrolejom, benzinom, uljem ili lakom za nokte. .ada naje!e sam otpadne sa koe. Pove!alom se moe provjeriti nije li koji dio krpelja (kukice i rilce* ostao u koi. 1rugi nain je da krpelj odstranite iglom ili 5inom pincetom kontroliraju!i postupak pove!alom. $rpelji se naje!e nalaze u visokoj travi i u bunju umoviti# predjela.

$rvarenje
$rvarenje moe biti vanjsko i unutarnje. 3anjsko krvarenje moe biti kapilarno (zaustavlja se spontano*, vensko (krv izlazi jednoliko iz rane i tamnija je* i arterijsko (krv iz ozlijeene rane izlazi u mlazovima u ritmu srani# otkucaja i svjetlija je*. 7nu!arnje krvarenje= Ovo vrlo ozbiljno stanje esto nastupa nakon zadobiveni# snani# udaraca, prijeloma kostiju ili kod prodorni# rana. .eko je otkriti kod unesre!enog da se radi o unutarnjem krvarenju. Simp!omi= Frtva osje!a laganu vrtoglavicu, nemir i klonulostC izgleda blijedoC koa je #ladna i vlana na dodirC puls je slab ali vrlo ubrzan. :rveno obojenaEkrvava mokraa ukazuje na mogu!e ozljede bubregaKmokra!nog mje#ura. Krvava s!olica ukazuje na mogu!e ozljede crijeva. Povraanje krvi ukazuje na mogu!e ozljede eluca. Iska ljavanje krvi u obliku 'ine crvene pjene ukazuje na mogu!e ozljede plu!a. 'nesre!enog polegnite sa nogama lagano podignutim od tla. "eka bude stalno utopljen, no pazite da ne doe do pregrijavanja. Ozbiljni sluajevi unutarnjeg krvarenja za#tjevati !e strunu medicinsku pomo!. Zaus!avljanje krvarenja< ;* Pritiskom prsta na krvnu ilu, tako da ila bude izmeu prsta i tvrde podloge (kosti*: to je privremena mjera do de5initivnog zaustavljanja krvarenja kompresivnim zavojem. <* 8trca li svijetlocrvena krv (arterijska* u mlazovima u ritmu rada srca, valja pritisnuti krvnu ilu uz ranu u smjeru srca (to znai, ako je krvarenje na ruci % pritisnite iznad rane, a ako je na glavi % ispod rane*. >* 7zlazi li iz rane ravnomjerno tamna krv (venska* valja pritisnuti prstom na ruci ili nozi uvijek ispod rane, a na glavi ili vratu, iznad rane.

 "akon zaustavljanja krvarenja pritiskom, stavite vrsto stegnuti zavoj (kompresivni zavoj*. 9oete ga postaviti gotovo na svim dijelovima tijela. $od jaki# krvarenja iz ruke ili noge dobro je nakon zaustavljanja krvarenja imobilizirati ozlijeeni ekstremitet u povienom poloaju. .rokutnu maramu najbolje !ete iskoristiti za omatanje ranjene glave, ake, stopala, koljena, lakta, nadlaktice i natkoljenice % gdje marama slui za vrsto podvezivanje i zaustavljanje krvarenja. ' nevolji moete upotrijebiti i kravatu te opasa. P+,NJ+D 'nesre!enoga koji jae krvari, uvijek polegnite tako da mu noge budu poloene malo vie od glave. "eka miruje. Prilikom transporta, postupajte paljivo.

Rane i previjanje
Otvorene rane predstavljaju rizik za pojavu in5ekcija, posebno tetanusa % zbog !ega je bitna pret#odna vakcinacija sviju koji odlaze na putovanje. Sva strana tijela moraju se iz organizma izvaditi sterilnim pincetama. Osim u situacijama preivljavanja, ovaj posao je najbolje prepustiti strunom medicinskom osoblju. 7zreite dio odje!e na mjestu ozljede, oistite podruje rane i isperite ranu kako bi odstranili svu prljavtinu. Ranu istite od njenog sredita prema rubovima. "akon toga ranu osuite i na nju stavite istu tkaninu. 7mobilizirajte ud na kojem se nalazi rana tako da bude u ugodnu poloaju. -avoj na rani treba mijenjati ako se navlai, pone zaudarati ili ako se bol u rani pojaa. Sve to mogu biti indikatori in5ekcije.

4okalne in5ekcije tretirajte umakanjem u vru!u zasoljenu vodu ili stavljanjem topli# obloga namoeni# zasoljenom vodom kako bi izvukli gnoj iz rane. $ao oblog moete upotrijebiti bilo to to se moe gnjeiti: riu, krumpire, komade kore drveta, ilovau (glinu*. Ove materijale morate pret#odno proku#ati i nakon toga umotati u tkaninu. Primjenite takav oblog na in5icirano podruje. On mora biti zagrijan onoliko koliko tijelo moe izdrati. Pazite da ne izazovete opekline. Primjena topli# materijala i topline, npr. zagrijanog kamenja umotanog u tkaninu, moe takoer pomo!i lijeenju. Sapun djeluje antiseptino, koristite ga za ispiranje rana. Prije obrade rane svoje ruke operite u proku#anoj vodi. Ranu isperite proku#anom vodom ili ako je nemate, urinom koji je sterilan i ne!e potaknuti in5ekciju. Civanje rana 9anje rane, npr. od noa, mogu se zatvoriti avom. .emeljito oistite ranu i zaijte ju. ?avovi 4sl#%a 193.8= $oristite steriliziranu iglu i konac ili crijevo. Svaki av napravite zasebno, poevi od sredine rane. Privucite rubove rane zajedno i zaveite av. "akon toga krenite sa ivanjem rane prema vanjskim rubovima. Samoljepljivi avovi 4sl#%a 199.8= $oristite samoljepive 5lastere koje izreite u obliku leptira. Privucite rubove rane zajedno. Stavite 5laster prvo na jednoj strani rane, privucite koliko je god mogu!e i pritisnite ga na drugoj strani rane. )ko se rana pone in5icirati % ako je crvena, oteena ili bolna % odstranite neke od avova ili sve nji# kako bi pospjeili curenje gnoja. Ostavite neka gnoj do kraja iscuri.

#lika 2:9"

#lika 2::"

Tre!man o!vorenih rana "ajsigurniji nain tretiranja ve!ine rana zadobiveni# u situacijama preivljavanja je prekrivanjem istom tkaninom, a ne ivanjem. )ko ranu niste u mogu!nosti temeljito oistiti, mora se dozvoliti rani da zacijeli iznutra. 9oda !e duboke rane biti potrebno drenirati (napraviti drenau* ili ju otvoriti kako bi u nju umetnuli sterilizirani zavoj. Ostavite komad zavoja da izlazi iz rane van. 1ozvolite rani da se proisti nekoliko dana. Smanjujte veliinu zavoja u rani kako ona zacijeljuje, sve dok ga ne!ete potpuno maknuti i ranu obaviti istom tkaninom. )ko morate ponovno ivati ili otvarati ranu sterilizirajte pret#odno pribor kojim !ete to raditi (no ili iglu*. Prilikom obrade duboki# rana nemojte koristiti antiseptina sredstva jer moe do!i do ote!enja tkiva. Ranu isperite proku#anom vodom. 8ane u pre%jelu prsa= Stavite dlan ruke preko rane (na mjestu gdje je probijen prsni ko* kako bi sprijeili daljnji ulazak zraka u upljinu. Polegnite unesre!enog, tako da bude nagnut na stranu na kojoj je ozlijeen i poduprite mu glavu i ramena. -atvorite ranu velikom, vlanom tkaninom koja ne smije biti jako stisnuta na ranu, odnosno prekrijte ju plastinom ili aluminijskom 5olijom, te sve skupa vrsto omotajte zavojem. 8ane u pre%jelu !rbu/a= "ikakve krute ili teku!e tvari ne smiju se davati unesre!enomu. Fe koja se javlja smanjujte tako to !ete mu mokrom tkaninom ovlaiti usnice i jezik. )ko su ispala crijeva iz

trbune upljine prekrijte i# tkaninom koja mora biti cijelo vrijeme navlaena. "emojte pokuavati gurati i# natrag u trbunu upljinu. )ko nisu ispali i neki drugi organi, ranu vrsto omotajte zavojem. 8ane u pre%jelu glave= Osigurajte da su dini putevi proi!eni te da jezik nije pao unatrag. 7zvadite umjetno zubalo (ako ga unesre!eni ima*. $ontrolirajte krvarenje. )ko ste sigurni da nema nikakvi# ozljeda kraljenice, poloite unesre!enog u boni poloaj. Trauma!ske ampu!acije= 7spitajte ranu i priveite vidljive arterije koje izlaze iz rane sterilnom tkaninom. Obrada rane< ;. ,istom gazom oisititi ranu od zemlje i pijeska. <. Okolinu rane, ali ne i samu ranu, oprati toplom vodom i sapunicom, uvijek povlae!i od ruba rane prema okolnoj koi. okolinu rane, prema potrebi, obrijati % povlae!i britvicom od ruba rane prema van. >. Okolinu rane natopiti alko#olom ili razrijeenom otopinom joda. ?. Ranu prekriti sterilnom gazom i staviti zavoj. @. 7mobilizirati ranjeni dio tijela. A. Osigurati udoban prijevoz. B. .ijekom A % D sati bolesnika odvesti lijeniku, zbog nune primarne obrade rane.

$rvarenje iz nosa
6olesnik neka sjedne i prigne glavu prema koljenima. "eka vrsto zaepi nos i tako dri ;G % ;@ minuta. "a vrat je dobro staviti #ladan oblog. -a to vrijeme u nosu !e se stvoriti ugruak i krvarenje !e prestati.

Fuljevi
Fuljevi nastaju uslijed ritminog, dugotrajnog pomicanja povrine koe uz stijenku neprikladne obu!e ili drke alata (drka lopate, sjekire, eki!a, odvijaa i sl.*. "a nogama nastaju zbog grubi#, preveliki# ili premali# cipela, poderani# ili nepaljivo pokrpani# arapa ili naje!e kao posljedica dugog pjeaenja. Fulj treba obraditi kao otvorenu ozljedu. -nai, temeljito i paljivo oprati toplom vodom i sapunicom jo nepuknuti ulj te obloiti mjesto sterilnom gazom u vie slojeva. 9irovanje i zamjena neprikladni# arapa i obu!e znatno olakavaju stanje. "i u kom sluaju ne otvarajte ulj iglom ili noi!em. )ko ulj spontano pukne, odravajte isto!u rane, mijenjajte sterilne gaze i iste arape i to vie mirujte. 1oe li do irenja upale i jaki# bolova, treba potraiti lijeniku pomo!.

Prijelomi
Prijelomi (ruku, nogu, rebara ili kraljenice* mogu biti otvoreni (otvorena rana gdje je vidljiva kost i mjesto prijeloma ili je kost probila kou* ili zatvoreni. $od otvorenog prijeloma postoji opasnost da in5ekcija doe do kosti. )ko je ekstremitet izoblien, mora ga se ispraviti prije imobilizacije. Ovaj postupak je bolan i ako je unesre!eni u nesvijesti obavite to kako treba. $od otvorenog prijeloma najprije zaustavite krvarenje, a zatim imobilizirajte ozlijeeni dio. )ko je prijelom na ruci ili nozi, pokuajte posti!i to prirodniji poloaj prelomljenog ekstremiteta te imobilizirajte dva susjedna zgloba kako se dijelovi polomljene kosti ne bi micali. .ako ste sprijeili daljnje razdiranje tkiva, krvni# ila i ivaca. 7mobilizirani dio zadaje manje boli prilikom transporta nego nezbrinuti prijelom. Pokuajte prona!i mogu!e prijelome kostiju prije nego to vam naknadne otekline uzrokovane prijelomima oteaju taj posao, odnosno prije nego to !ete dodirivati ili micati unesre!enog. Prije svega tretirajte sve ostale #itne ozljede i stanja kao to su zastoj disanja ili krvarenje. Simp!omi= +aka bol koja se pogorava kretanjem ozlijeenog dijela tijela. Osjetljivost ak i na blagi pritisak. Oticanje uz postupnu promjenu boje koe ili nastajanje modrica. ,e'ormi!e!= oito skra!ena duina ekstremiteta, nepravilan oblik, neprirodni pokreti P ove simptome moete usporediti sa neozlijeenim ekstremitetom. .vuk krckanja prilikom micanja eks!remi!e!a= nemojte namjerno pomicati ozlijeeni ekstremitet kako bi to provjerili.

 'koliko se radi o prijelomu rebara, unesre!eni treba mirno leati na ravnoj tvrdoj podlozi, bez pomicanja. 7sto vrijedi i za bolesnika s ozljeenom kraljenicom. 'nesre!enome treba davati sredstvo protiv bolova. Prilikom stavljanja unesre!enog na nosila, paljivo ga pri#va!aju barem etvorica % stavivi ruke s dlanovima okrenutim prema gore ispod njegova tijela. ' trenutku podizanja svi dlanovi moraju biti u istoj visini. 'nesre!enoga treba paljivo spustiti na transportno sredstvo. Pri tome se ozljeeni dio ne smije niti najmanje pomaknuti. 7mobiliziranog bolesnika ne smije se premjetati na druga nosila. ,ovjek s ozlijeenom kraljenicom nerijetko teko pokre!e ruke ili noge lijeve i desne strane tijela. -a imobilizaciju se moe upotrijebiti svaki prikladan materijal (daice, ku#ae, letve, grane, skije i tapovi, puka, opasa i marama* te predvieni pribor prve pomo!i. POZORD "ajprije se svlai odje!a sa zdravog dijela tijela, a tek onda s onoga gdje je uoena ozljeda. 7mobiliziranog bolesnika treba uz najve!u panju odvesti lijeniku.
)ko se ne oekuje medicinska pomo! obradite zatvorene prijelome to je prije mogu!e nakon ozlijeivanja tako to !ete izravnati ozlijeeni ekstremitet (polagano i snano povu!i dijelove ekstremiteta iznad i ispod mjesta prijeloma kako bi se rubovi slomljene kosti spojili* i nakon toga ga imobilizirati cijelom njegovom duinom. $ao materijal za imobilizaciju mogu vam posluiti komadi drveta, smotuljci novina, skijaki tapovi i sl. 7zmeu imobilizacijskog materijala i koe stavite neki materijal (ma#ovina je najbolja* kako ne bi uzrokovali dodatnu bol pritiskom materijala na ekstremitet.

)ko nije dostupan nikakav imobilizacijski materijal priveite ozlijeeni ekstremitet uz tijelo. ' prirodne upljine izmeu ekstremiteta i tijela stavite obloge kako bi ozlijeeni dio stalno bio u jednom poloaju. 0kstremitet privrstite za tijelo ispod i iznad mjesta prijeloma i ispod najblieg zgloba. -a privr!ivanje koristite mekane materijale. Osigurajte da se imobilizacijski materijali ne postavljaju direktno na mjesto prijeloma ili da vorovi koje ste napravili ne pritiu ozlijeeni ekstremitet. Povremeno provjeravajte cirkulaciju krvi u ekstremitetu.

8ok
8ok moe ubiti ovjeka. $ako bi to sprijeili morate brzo djelovati. Simptomi su #ladna i vlana koa, slabost, vrtoglavica ili klonulost, plitak i brz puls, mogu!a pojava ei, povraanje ili nesvjestica, koa je blijea nego normalno, esto sivkaste boje te gubitak boje usnica. Ozbiljno krvarenje, gubitak tjelesni# teku!ina zbog teki# opekotina, uestalog povra!anja ili proljeva moe dovesti do stanja oka. Ostali uzroci mogu biti udar elektrine struje i srani udar. Osigurajte unesre!enog i ne uzbuujte ga ili pomiite vie nego je to potrebno. )ko je pri svijesti, polegnite ga na lea na tlo i podignite mu noge oko >G cm od tla. Otkopajte mu odje!u koju nosi na sebi kako ga ne bi stezala. Prioritet je poveati dotok krvi u vitalne organe. "emojte mu dati nita za jesti ili piti. Pokrijte unesre!enog kako bi ga utopliti, ali nemojte ga jo dodatno zagrijavati. Provjeravajte disanje i puls te lijeite ozlijede ako i# ima. )ko je unesre!eni u nesvijesti mogu se pojaviti povra!anje i znaci oslabljenog disanja. 6udite spremni unesre!enom dati umjetno disanje Bus!a<na<us!aB i masau srca. 9ogu!e je da !e stanje oka potrajati due vrijeme. "emojte unesre!enog nepotrebno pomicati i osigurajte da se odmara. )ko budete smireni i prisebni, pacijent !e osjetiti da se brinete za njega i odgovorit !e vam. "ikada ne ostavljajte osobu u oku preputenu samoj sebi.

'dar elektrine struje

' tom sluaju treba postupiti oprezno i brzo. "ajprije, unesre!enoga treba iskljuiti iz strujnog kruga. Pri tome valja paziti da i sami ne postanete dio strujnoga kruga. Spasitelj treba nositi obu!u od gume ili plastinog materijala. 3odenim povrinama (lokvama* pod naponom nikada ne prilazite s metalnim predmetom. 0lektrini vod treba ukloniti iskljuivo s dugim, su#im drvenim tapom. Odma# poslije toga valja pristupiti mjerama reanimacije % sve dok ne stigne lijenika pomo!. "e doticati unesre!enoga sve dok nije prekinut dovod struje. Simp!omi= 9oe do!i do zastoja rada srcaC grenje mii!a moe biti toliko snano da !e odbaciti osobu na odreenu udaljenost. Opekline izazvane elektrinom strujom mogu biti mnogo dublje nego to !e se uiniti na prvi pogled.

'1)R 9'"+0 Simp!omi= Frtva je obino oamu!ena ili u nesvijesti. Odje!a moe biti za#va!ena vatrom. Opekline od elektrine struje biti !e mnogo ozbiljnije na mjestima gdje su bilo kakvi metalni predmeti doli u dodir s koom (npr. nakit*. Tre!man= Primjenite umjetno disanje i masau srca ako je potrebno. 9oda !e trebati due vrijeme ponavljati postupak oivljavanja. Oporavak esto nastupa neto kasnije.

2uenje i zastoji
)ko je dolo do zastoja disanja, uklonite bilo kakvo strano tijelo iz dini# puteva, prstima oistite usnu upljinu i osigurajte da jezik ne pada prema natrag. Primjenite umjetno disanje. )ko osoba moe udisati i kaljati, uvjerite je da pokua iskaljati ono to joj smeta u dinim putevima. )ko ne moe sama proistiti dine puteve primjenite 9eimlic/ov za/va! (kod odrasli# osoba*. Beimli$hov zahva! 3slika 2:="5< Stanite iza osobe kojoj treba pomo! i koja je pri svijesti te obavijte svoje ruke oko njenog struka. Stisnite aku desne ruke sa palcem prema unutra i pritisnite je iznad pupka i ispod prsne kosti. 1lanom lijeve ruke obu#vatite desnu aku. "akon toga etiri puta snano povucite ruke prema sebi i gore. )ko ovaj postupak ne uspije, snano udarite dlanom etiri puta u lea izmeu lopatica i ponovite eimlic#ov za#vat. Provjeravajte da li su dini putevi oi!eni. Ponavljajte postupak ako bude potrebno % nemojte odustati. Postavite unesre!enu osobu koja je u nesvijesti na lea, sa glavom nagnutom (zabaenom* prema nazad. $leknite preko nogu osobe ili pored nje, ruke stavite jednu preko druge iznad pupka i dlanovima okrenutim prema trbu#u. Prsti neka vam budu isprueni. 7spruenim rukama, radite brze pritiske prema trbu#u i u smjeru sredita prsnog koa. Pritisci moraju biti dovoljno jaki da izbace strano tijelo. )ko vam to ne uspije, okrenite unesre!enog na bok i udarite ? puta dlanom izmeu lopatica. Ponovite pret#odno opisani pritisak na trbu# ako je potrebno. Samopomo )ko ste sami, primjenite eimlic#ov za#vat tako to !ete sami sebe pritisnuti o neki tupi predmet (npr. panj drveta ili naslonja stolice* 3slika 2:>"5. Posebni slu&ajevi ;ala dje$a< Okrenite i# naglavake dre!i i# jednom rukom za glenjeve, a dlanom druge udarite ? puta izmeu lopatica. Osim toga, moete poloiti dijete potrbuke preko svoji# koljena, pridravaju!i rukom dijete ispod prsiju, a glava neka im #lika 2:>" visi prema dolje. 1lanom ruke udarite po leima. )ko strano tijelo ne izae, primjenite eimlic#ov za#vat koriste!i samo jednu ruku. 'potrijebite manji pritisak nego za odraslu osobu, a koji mora biti dovoljno snaan da izbaci strano tijelo iz dini# puteva. (ojenad< 'potrijebite puno manju snagu pri udarcu u lea. )ko strano tijelo ne izae, stavite < prsta jedne ili obje ruke izmeu pupka i donjeg dijela prsne kosti. 6rzo pritiskajte prema trbu#u i gore. Postupak ponovite ? puta. Trudni$e< 1lanove ake postavite na sredinu prsne kosti i pritiskajte prema gore i unutra. Prevencija gu enja Pri!isak na prsa moe uzrokovati pomanjkanje zraka. )ko vas zatrpa lavina ili odron zemlje, unite sa rukama savijenim prema tijelu i jako uvuenim laktovima kako bi zatitili prsni ko. Penjau koji se posklizne i ostane visiti na uetu privezanom oko prsiju teko !e biti disati u takvoj situaciji. ' tom sluaju morate na!i naina da malo otpustite ue kako bi smanjili pritisak na prsa. )ko se olupina vozila ne moe podi!i sa osobe zarobljene pod njom, upotrijebite neku polugu kako bi ju podigli i osigurali. Ulazak dima i plina u plu!a moe se sprijeiti postavljanjem 5ine mreaste tkanine preko ustiju i nosa. 'nesre!enima se mora omogu!iti brz dolazak do svjeeg zraka. 7zvucite unesre!ene na vilji teren ili upotrijebite respirator. ;anjak kisika je opasan u sklonitima koja nemaju nikakvu ventilaciju. 4oenje vatre unutar sklonita samo jo pove!ava rizik od trovanja ugljinim monoksidom. 'nesre!eni moraju do!i do svjeeg zraka.

#lika 2:="

Trovanje u ljinim monoksidom je smrtonosno u zatvorenim prostorijama i teko je otkriti prisustvo ovog plina. Simptomi odgovaraju onima kod predoziranja alko#olom: oslabljena memorija i prosuivanje te zanemarivanje opasne situacije. $ada koristite pe!, osigurajte da prostorija ima adekvatnu ventilaciju. $ako bi ispitali da li u prostoriji ima dovoljno kisika, zapalite svije!u: ako plamen postane dui i vilji to je znak ozbiljnog pomanjkanja kisika: odma# ventilirajte prostoriju. 'nesre!eni moraju do!i do svjeeg zraka.

Op!enito o trovanju
"emojte poticati unesre!enog na povra!anje % to moe vie tetiti nego koristiti. Povra!anje moe biti korisno samo onda ako je otrovna tvar pojedena ili popijena nakon vrlo malo vremena: u tom sluaju njeno gurnite prste do kraja drijela unesre!enog. Povra!anje nemojte poticati niti ako su u organizam unijete korozivne tvari, na5ta (petrolej* ili razliita otapala. Pokuajte doznati to je unesre!eni progutao. Opekotine oko ustiju mogu ukazivati na prisustvo otri# tvari. 'naprijed se morate in5ormirati o svojstvima kemikalija kojima ste izloeni kao i adekvatnim sredstvima za pomo! u sluaju nesre!e. 1ini putevi moraju biti pro#odni: postavite unesre!enog u poloaj koji !e mu to omogu!iti. Pripremite se za sluaj da !e unesre!eni povra!ati, imati napadaje ili greve. )ko disanje prestane, dajte mu umjetno disanje, no izbjegavajte bilo kakve tragove otrovni# tvari oko ustiju unesre!enog. Pomijeajte aj i drveni ugljen % sa milijekom i magnezijem, ako vam je dostupno. Ovaj protulijek absorbira otrovne tvari u probavnom sustavu. "eke biljke, npr. otrovni brljan, otrovni ruj i otrovni #rast, uzrokuju iritaciju koe. 1ijelovi koe koji su bili u dodiru s ovim biljkama moraju se temeljito oprati sapunom i vodom. Odje!u skinite i operite. 'potrijebite alko#ol kako bi neutralizirali ulje koje je preostalo na koi. )ko se pri rukovanju sa biljkama pojave ozbiljne reakcije, nemojte ruke pribliavati i stavljati na lice ili neke druge dijelove tijela sve dok i# temeljito ne operete. Osip ili otekline mogu utjecati na vae disanje, vid i mokrenje. .RO3)"+0 Simp!omi= Otrovi koji ulaze u dini sustav ili napadaju ivani sustav mogu uzrokovati pomanjkanje kisika i zastoj disanja. SR,)"7 '1)R Simp!omi= +aka bol u prsima, kratak da#, nesvjesticaKvrtoglavica, kolaps (gubitak snage*, uznemirenost, jako znojenje, plavetnilo usana ili pojava modri# mrlja na koi. Tre!man= )ko doe do prestanka disanja primjenite umjetno disanje te masau srca kada se izgubi puls.

Opekline
Razlikuju se po jaini i opsegu (od crvenila, mje#ura, obamrlog tkiva do pougljenjenog tkiva*. +aina opekline ovisi o temperaturi predmeta i duini djelovanja topline na kou te o debljini i vlanosti koe. 3atru na zapaljenoj odje!i ugasite tako da ne raspirujete plamen jo vie. Polegnite unesre!enog na zemlju i zakotrljajte, pokrivajuj!i ga dekom. 'klonite s unesre!enog dijelove odje!e koji jo tinjaju (a koja ujedno zadrava toplinu* te nakit. Pokuajte smanjiti temperaturu polijevanjem opeenog tkiva vodom % drite opeklinu pod blagim mlazom teku!e #ladne vode oko ;G minuta. "emojte na opeklinu stavljati antiseptina sredstva ili masti. "astavite sa #laenjem sve dok se vie ne!e osjeati bol na opeenom mjestu kada se prekine sa polijevanjem. "emojte vie dirati opeeno mjesto osim to !ete na njega staviti sterilnu tkaninu. 7zmeu opeeni# prstiju na rukama i nogama stavite komade tkanine kako bi sprijeili da se ne zalijepe jedno za drugo. $asnije moete proku#ati u vodi koru nekog tvreg drveta (npr. #rasta ili bukve* i o#laenu staviti na opeeno tkivo kako bi ga umirilo. 'nesre!enom dajte da pije mnogo teku!ine u malim ras#laenim dozama u kojoj je otopljeno T ajne liice soli ili sode bikarbone. 9jeavina se dobija stavljanjem navedene koliine soli ili sode bikarbone u pola litre vode. -rs!e opeklina
1uboke opekline su pougljenjene ili bijele boje te se moe vidjeti tkivo i kosti. Povrinske opekline su puno bolnije. 9je#ure (plikove* nemojte nikada namjerno buiti. )ko je opeeno lice ili vrat, pobrinite se da dini putevi budu slobodni. Opekotine uzrokovane vrelom teku!inom tretirajte isto kao i opekline od vatre. Opekline u ustima i grlu naje!e su uzrokovane vrelim plinovima, vrelim teku!inama ili korozivnim (nagrizaju!im* kemikalijama. 'nesre!enom dajte male gutljaje #ladne vode kako bi se opekline ras#ladile. Otekline u grlu mogu utjecati na disanje. Primjenite umjetno disanje ako je potrebno. $od opeklina oiju, drite otvorenim one kapke i po oku polijevajte dosta teku!ine

kako bi isprali kemikalije. "agnite glavu unesre!enog tako da isprane kemikalije ne dospiju u usta ili nos. $oristite mnogo vode kako bi razrijedili ili isprali korozivne kemikalije i odstranili odje!u. "emojte pokuavati neutralizirati kiseline luinama ili obratno. Opekline uzrokovane tim sredstvima tretirajte kao i sve ostale opekline. Opekline nastale udarom elektrine struje ili munje tretirajte kao i opekline uzrokovane vatrom.

3e!ina opeklina uzrokovati !e i ok. "amakanje opseni# opeklina #ladnom vodom moe taj ok pojaati, no to je potrebno poduzeti kako bi se izbjeglo daljnje ote!enje tkiva.

Sunanica
"astaje uslijed prekomjernog izlaganja tijela sunevim zrakama. 6olesnik ima glavobolju, obuzima ga osje!aj malaksalosti i nesvjestice. Odgovara mu lee!i poloaj u debeloj #ladovini s raskopanom odje!om i #ladnim oblozima na vratu i prsima.

-mijski ugriz
'griz neotrovne zmije ostavlja na koi trag u obliku vjeni!a. 'griz otrovnice ostavlja dvije toke oko koji# se javlja plavo%ljubiasti prsten obrubljen crvenilom. )ko ste sigurni da se radi o neotrovnoj zmiji, dovoljno je oprati ranu sapunicom i toplom vodom i zatim je zaviti sterilnim zavojem. 6olesnika treba obavezno odvesti lijeniku. "akon ugriza otrovnice, treba ruku ili nogu podvezati iznad mjesta ugriza. 1a bi se sprijeio ulazak otrova u krvotok, skalpelom ili noi!em (pret#odno ugrijanim nad plamenom* zarezati na mjestu uboda u kri i tako omogu!iti djelomino ispiranje otrova. "ekada se sugeriralo da ovjek s potpuno zdravim zubima moe bez opasnosti po svoj ivot isisati iz rane dio otrova i ispljunuti ga. Preporuljivo je sa sobom nositi serum antiviperinum i dati injekciju unesre!enome. 6olesnika treba imobilizirati te brzo i paljivo transportirati u zdravstvenu ustanovu. 6olesnik ne smije #odati, a ovi# uputa treba se strogo pridravati.

'bod pele, ose i strljena

Ovi ubodi su bolni i neugodni. 'bodi vie strljena mogu biti smrtonosni. Falac treba obavezno izvaditi. "a ubodeno mjesto dobro je prisloniti #ladan metal (npr. no ili sjekiricu*, a kasnije stavljati #ladne obloge.

'tapljanje
Prva pomo! sastoji se u tome da se davljenik to prije izvue iz vode. -atim treba iz njegova organizma to prije izbaciti vodu. 1a bi se to postiglo, davljenik se postavi glavom prema nie, presavijen preko koljena osobe koja prua pomo!. $ada se davljeniku izbaci voda, pristupa se umjetnom disanju % stezanjem i oputanjem davljenikova grudnog koa. .ijekom davanja umjetnog disanja poeljna je i masaa srca 3slika 2=?"5. Simp!omi= 4ice, a posebice usne i u#a, pomodre i nabreknuC na usta i nosnice poinje izlaziti 5ina pjena. Tre!man= "emojte pokuavati odstraniti teku!inu iz plu!a unesre!enog. -aponite s umjetnim disanjem to je prije mogu!e. )ko je unesre!eni jo uvijek u vodi, poduprite njegovo tijelo i zaponite s umjetnim disanjem us!a<na< us!a nakon to iz usne upljine uklonite sva strana tijela.

#lika 2=?"

Oivljavanje (reanimacija*
.o je sloeni postupak kojim nastojimo vratiti unesre!enoga u ivot. Primjenjuje se kod bolesnika u besvjesnom stanju kojem je prestalo disanje i rad srca (npr. kod utapljanja, udara groma, udara elektrine struje*, a to stanje nije potrajalo due od ? minute. Postupak se sastoji od naizmjeninog upu#avanja zraka u dine puteve metodama Husta na ustaH, Husta na nosH ili Husta na usta i nosH (praktino

kod djece*, te vanjske masae srca ritmikim, snanim pritiskom (kod odrasli#* na donju tre!inu prsne kosti unesre!enog. [ )ko dvojica obavljaju reanimaciju, nakon jednog upu#avanja slijedi pet vanjski# masaa srca, naizmjenino do pojave spontanog disanja i rada srca. Pritom se promatra dizanje i sputanje prsnog koa prilikom upu#avanja zraka u dine puteve, kao i pojava pulsa na vratnoj arteriji, nakon pravilne masae srca. [ )ko reanimira jedan ovjek, tada nakon dva upu#avanja slijedi ;@ snani# pritisaka na prsnu kost (masaa*. $od odrasloga treba pritisnuti prsni ko AG puta u minuti, a kod djece DG, pritiu!i dlanom u srednjoj tre!ini prsne kosti. +aina pritiska PRIBOR I MATERIJAL na prsnu kost treba biti takva da se prilikom vanjske masae u odraslog ZA PRVU POMO ovjeka prsna kost sputa ?%@ cm, a u djeteta <%> cm prema kraljenici. ; boica otopine joda /+(+ RE+N-;-R+ JE(+N .O*JE/ P omjer disanja i vanjske masae srca je < : ;@ (poslije dva upu#avanja zraka, slijedi ;@ ritmiki# masaa srca*. /+(+ RE+N-;-R+JU (*OJ-@+ % omjer je ; : @ (poslije svakog upu#avanja zraka u dine puteve, slijedi @ ritmiki# pritisaka na prsni ko*. [ PO#TUP+/ O,-*0J+*+NJ+ TRE1+ UPORNO PRO*O(-T- (O POTPUNO) OPOR+*/+ UNE#REFENO)% O(NO#NO #*E (O/ NE #T-)NE 0-JE.N-/" Onesvije&!eno bolesnika koji die i radi mu srce, dovoljno je postaviti u desni boni poloaj 3slika 2=2"5. &rtei prikazuju kako se onesvijetenog koji lei na leima postepeno premijeta u tzv. Hboni poloajH.
; boica alko#ola ; kolut 5lastera > sterilne gaze veliine ;K? m 2 ; gaza od ; m 2 < zavoja za prst (irine @ cm* < zavoja za prst (irine ;G cm* ; elastini zavoj ; prvi zavoj ; trokutna marama ; paketi! H#ansaplastaH ; paketi! vate > sigurnosne igle Hzi#ericeH ;kare ; pinceta ; povealo ; krema za sunanje ; Serum )ntiviperinum (serum pro% tiv zmijskog ugriza* .ablete protiv bolova (analgin i sl.* ; tamne naoale ; ilet $ramerove ine % < komada 0smarc#ova traka (platnena ili gu% mena* ; boica tableta za proi!avanje vode

#lika 2=2"

$utija za noenje navedenog pribora

Op!eniti poreme!aji
9ale probavne smetnje su relativno beznaajne, no simptomi koji ukazuju na mngo ozbiljnija stanja ne smiju se ignorirati. )ko je #rana adekvatna, najbolje lijeenje je gladovanje tijekom jednog dana i odmaranje. 'zimajte dovoljno teku!ine. Pre#lade i groznice lijeite odmorom i aspirinom te pokuajte prona!i uzroke. Ozbiljnija stanja kao upala plu!a, indicirana su upalom, groznicom, gubitkom da#a, kaljem sa zeleno%utim ili krvavim ispljuvkom i boli pri disanju. 'nesre!enog utoplite i povremeno mu dajte gutljaj tople vode.

6olesti
7n5ektivne bolesti su uzrokovane bakterijama (npr. kolera, dizenterija, tuberkuloza*, virusima (pre#lade, gripe, ospiceKboginje* i rikecijama (npr. ti5us*. 9alo je vjerojatno da !e se ove zarazne bolesti pojaviti osim ako i# ve! niste prije donijeli sa sobom ili dobili od ljudi na koje ste naili. Oni koji preivljavaju podloniji su bolestima koje se prenose vodom, insektima ili ivotinjama. Ondje gdje nisu dostupni nikakvi lijekovi, lijeenje se u velikoj mjeri oslanja na simptome i stvaranje to udobnije sredine za unesre!enog.
Prevencija je bolja od lijeenja. $ako bi izbjegli izbijanje bolesti:

a* b* c* d* e* 5* g*

pribavite sve adekvatne vakcinacije prije putovanja (ako ste u mogu!nosti*, pro!avajte vodu za pi!e, perite ruke prije pripreme #rane ili jela, operite i ogulite vo!e, sterilizirajte pribor za jelo, pokrivajte izloene dijelove tijela kako bi smanjili rizik od ugriza insekata, operite i zadimite odje!u u kojoj se nalaze paraziti (npr. ui*,

#* i* j*

operite se i pritom izbjegavajte gutanje vode, spaljujte sve ljudske izluevine, zatitite #ranu i pi!e od mu#a i crva.

7zolirajte mjesta na kojima je dolo do izbijanja zarazni# bolesti. S ostalim lanovima grupe odravajte minimalne kontakteC proku#ajte sav pribor kojim se pacijent koristioC prekrijte rane i osjetljiva mjesta na tijelu unesre!enog kako ne bi dolo do dodatne in5ekcije. .emeljito se operite nakon tretmana pacijenta. -atitite se od kapljica prilikom ki#anja ili kaljanja pacijenta. Posebno obratite pozornost na mjesta gdje !ete odlagati izmet pacijenta, kako bi sprijeili daljnje irenje zaraze, odnosno da do istog dou ivotinje.

Proku#ajte svu vodu, ak i onu za pranje zubiju. Prekrijte rane te izbjegavajte stajanje u vodi u opasnim podrujima. Najra&irenije boles!i u svije!u L"2t s2#& <a= 8iri se pomo!u glodavaca i zaraenom vodom. 'zrokuje ozbiljnu uticu. ' organizam naje!e prodire preko rana ili opekotina, odnosno preko zaraene vode. Simp!omi= pojava utice, pospanost, groznica. 0ije&enje= Penicilinom i .etraciklinom. Za&a<'# >"2at#t#s= Prenosi se zaraenim izmetom ili urinom. ' organizam ulazi pomo!u zaraene vode te preko otvoreni# rana na koi. Simp!omi= 9unina, gubitak apetita, bolovi u trbu#u. $oa obino poprima u!kastu boju. 0ije&enje= Odmor i dobra njega najbolji su oblici lijeenja. P l# /#!"l#t#s= 8iri se pomo!u zaraene vode za pi!e. Simp!omi= Paraliza. 0ije&enje= 3ru!i oblozi na mii!ima i dobra njega. Ba0#l'a 5#<"'t"&#!a= 8iri se pomo!u mu#a, zaraene vode i kontaktom sa izmetom koji sadri bacile. Simp!omi= $rvavi izmet, iznenadno povienje tjelesne temperature. 0ije&enje= )ntibiotici, odmor, mnogo teku!ine kako bi izbjegli rizik od de#idracije koja nastaje uslijed gubitka tjelesni# teku!ina. T&(.?'# t#@.s= 'zrokuje ga bacil salmonele. Simp!omi= Slini kao i kod dizenterije, uz glavobolju, bolove u trbu#u, groznicu, gubitak apetita, bolove u ekstremitetima i delirina stanja. 0ije&enje= )ntibioticima i cijepljenjem koje !e sprijeiti zarazu. K l"&a= Opasnost koja se pojavljuje svugdje u ne#igijenskim sredinama. Simp!omi= Povra!anje, gubitak pulsa u predjelu zgloba ake, #ladna i vlana koa te grevi mii!a. .a !i!a= 9oe se posti!i redovitim cjepljenjem protiv kolere. 1oles!i !oplih krajeva 3oles!i koje se prenose vo%om B#l>a&<#a= 6olest crijeva ili mokra!nog mje#ura uzrokovana endeminom, mikroskopskom vrstom crva koji je karakteristian za dijelove )5rike, )rabije, $ine, +apana i Sjeverne )merike. ' organizam ulazi putem zarane vode za pi!e ili preko otvoreni# rana na koi. Simp!omi= 7ritacija urinarnog trakta. 0ije&enje= "iridazol u preporuenim dozama. T&a%a$#0a= ' organizam ulazi putem zaraene vode ili preko otvoreni# rana na koi (obino na stopalima*. 4arve trakavice mogu uzrokovati i upalu plu!a. .rakavica ivi u crijevima. Simp!omi= )nemija i op!a malaksalost. 0ije&enje= 'z odgovaraju!e lijekove u preporuenim dozama, proku#ana paprat je vrlo mo!an preparat za uklanjanje trakavica. A/"('a 5#<"'t"&#!a= Prenosi se preko zaraene vode i neproku#ane #rane. Simp!omi= 'mor, tromost. 9oe do!i do povienja tjelesne temperature. Stolica moe biti tvrda, ali !e imati izrazito neugodan miris te !e biti vidljvi tragovi krvi i crvene sluzi. 0ije&enje= 9nogo teku!ine, odmor i adekvatni lijekovi.

3oles!i koje se prenose insek!ima $ako bi smanjili bilo kakav rizik, prekrijte izloene dijelove koe, spavajte pod mreom protiv komaraca, koristite sredstva za odbijanje insekata i nemojte kampirati u blizini movara ili staja!e vode. 'zimanje odgovaraju!i# lijekova prije odlaska na put ili u opasna podruja, mogu vas zatititi od malarije. Mala&#!a= "ije ograniena samo na tropska podruja. Prenosi se preko sline enke ano5eles komarca. Ova bolest ubija u prosjeku oko milijun ljudi godinje samo u )5rici. Simp!omi= Povratna groznica. 7ako se znoji, pacijent osje!a intenzivnu #ladno!u i ima jake napadaje dr#tavice. Pojavljuje se jaka glavobolja, slabost i povra!anje koje prati groznicu koja dodatno oslabljuje i umara pacijenta. 0ije&enje= 4ijekovi protiv malarije kod koji# treba precizno slijediti upute za uzimanje. Preventivno uzimanje lijekova prije odlaska u opasna podruja. D"'+a= Prenosi je komarac. Protiv ove bolesti nema vakcine niti lijeka. ' prvom redu treba poduzeti sve mjere da ne budete ugrieni od strane komaraca. Simp!omi= Osip, glavobolja, groznica, vrlo jaka bol u mii!ima i zglobovima. -a potpuni oporavak ponekad je potrebno vie tjedana. .ta +& <'#0a= Prevladava u )5rici i Sjevernoj )merici. Simp!omi= 2lavobolja, krvarenje iz nosa, munina i groznica. Srani puls moe biti usporen. $od ozbiljni# sluajeva javlja se bol u nogama, leima i vratu. 'brzano ote!enje jetre moe dovesti do utice i otkazivanja rada bubrega. 0ije&enje= Odmor i njega. Protiv ove bolesti nema uinkovitog lijeka. Pobrinite se za vakcinaciju prije odlaska na put. T#@.s= Spada u grupu zarazni# bolesti koje se obino prenose mu#ama, krpeljima i sitnim parazitima. Simp!omi= 2lavobolja, zatvor stolice, kolaps, bol u leima i kaljanje, nakon !ega slijedi groznica, blagi delirij te osip u obliku mali# crveni# tokica. Srani puls takoer moe biti usporen. 0ije&enje= )ntibiotici. .akoer je dostupna i vakcinacija. 9ali paraziti koji se uvlae pod kou, npr. larve obada, moraju se ukloniti prije nego stvore uvjete da daljnju in5ekciju. Ova stovrenja odstranite uz pomo! igala, a na in5icirano podruje stavite antiseptiku mast. Oboljenja !oplih krajeva T 2l t'# +&6"$#= Ovo je esto prvi znak sunanice. Simp!omi= Plitko disanje, povra!anje, vrtoglavica. 0ije&enje= Odmarajte se u #ladu. Pijte vodu koja je malo zasoljena (prsto#vat soli na pola litre vode*. S.'6a'#0a= 'zrokovana je duim izlaganjem suncu i vlazi. .akoer se moe pojaviti i bez direktnog izlaganja suncu. Simp!omi= 6lijedo lice, #ladna i vlana koa, slab pulsC osjeaj slabosti, vrtoglavica 7 mogu!i grevi. "akon svega moe uslijediti delirij ili nesvijestica. 0ije&enje= $ao i kod greva. T 2l t'# .5a&= Ovo je najozbiljnija posljedica izlaganja sunevoj toplini. Simp!omi= 3ru!a, su#a koaC pocrvenjelo, grozniavo lice, ali nema pojave znojenja. .jelesna temperatura raste, puls je brz i jak. +aka glavobolja koju esto prati povra!anje. "akon svega moe uslijediti nesvijestica. 0ije&enje= 4egnite u #lad, glava i ramena neka budu lagano podignuti. Skinite vanjsku odje!u. .ijelo o#ladite namakanjem preostale odje!e na sebi sa mlakom (ne #ladnom* vodom i ventiliranjem. "emojte tijelo potpuno uroniti u vodu % ve! njome lagano poprskajte pacijenta. $ada se povrati svijest, unesre!enome dajte gutljaje vode. $ada se tjelesna temperatura vrati na normalu, unesre!enome zamijenite odje!u i pobrinite se da mu bude toplo. 'ranjanje unesre!enog u #ladnu vodu moe biti jako opasno, no u ekstremnim sluajevima kada postoji opasnost od smrti ili ote!enja mozga, to moe biti jedini nain koji treba primjenjiti kada se primjete e5ekti poetnog o#laivanja tijela. ' tom sluaju unesre!enog je potrebno polagano sputati u vodu. 'nesre!enom dobro izmasirajte ekstremitete kako bi se pojaala cirkulacija krvi. 7zvucite unesre!enog iz vode im se tjelesna temperatura spusti. Pokrijte unesre!enog ako pone dr#tati.

Opasnos!i u hladnim klimama 1ugo izlaganje #ladno!i opasno je bilo gdje u svijetu. H#2 t"&/#!a= 2ubitak tjelesne temperature uzrokovan izlaganjem #ladno!i. Obino nastaje uslijed pretjeranog umaranja, neadekvatne odje!e ili sklonita, nedostatka #rane te neznanja i nedovoljne pripremljenosti. 9okra odje!a ili kupanje u #ladnoj vodi samo !e to pospjeiti, kao i depresivnost, stres te ozlijede koje vas usporavaju. Simp!omi= 7racionalno ponaanje, iznenadne erupcije energije nakon koji# slijedi malaksalost, usporenje re5leksa i iznenadni nekontrolirani napadi dr#tavice, nedostatak koordinacije, glavobolje, mutan vid i bolovi u trbu#u, kolaps ili nesvijestica. 0ije&enje= Sprijeite daljnji gubitak topline. -atitite se od bilo kakvi# padavina. -amijenite mokru odje!u su#om, jedan po jedan dio. Pokraj unesre!enog postavite izvore topline (npr. zagrijano kamenje*. Postavite i# na trbu# unesre!enoga iznad pupka, na donji dio lea, ispod pazu#a, na stranji dio vrata, zglobove ake i izmeu butina. 'nesre!enom dajte tople napitke i zae!erenu #ranu, ali samo kada je potpuno pri svijesti. "emojte mu davati bilo kakva alko#olna pi!a. Pacijent nije izljeen ako mu se snizi tjelesna temperatura: za potpuni oporavak potrebno je vrijeme. )ko se tjelesna temperatura brzo gubi % isto tako brzo morate ponovno zagrijati unesre!enog. )ko se tjelesna temperatura sporo gubi % unesre!enog morate sporo zagrijavati. O<"(l#'"= "astaju kada se smrzne koa i meso. Pogoeni su svi izloeni dijelovi tijela 7 podruja daleko od srca: ruke, stopala, lice. Prvi znaci ozeblina obino su osjet bockanja, nakon !ega se na koi koja je utrnula pojavljuju krpice nalik na vosak. Prevencija= $onstantno pratite simptome: odma# poduzmite odgovaraju!e mjere na prvi znak utrnule koe. 'nesre!eni neka na licu radi grimase kako bi odrao mi!i!e u pokretu, takoer neka mi!e rukama i lupa nogama (stopalima*. "ikada ne izlazite van bez odgovaraju!e odje!e. 7zbjegavajte se namoiti. "ikada ne dotiite metal golim rukama. 7zbjegavajte sluajno prolijevanje na5te (petroleja* po izloenim dijelovima tijela (koi* na temperaturama niim od GU&. 0ije&enje= Ozebline obino pogaaju izloenu kou: zagrijte ozeble dijelove tijela (moda !e biti bolno kada se ozeblina odmrzne*. 1uboke ozebline potrebno je postupno odmrzavati toplom vodom one temperature koju va lakat moe ugodno podnijeti. "emojte kou trljati snijegom ili ju izloiti toplini pokraj otvorene vatre. -atitite za#va!ene dijelove tijela od daljnji# ozlijeda. 1aljnje smrzavanje prouzroiti !e plikove koji se mogu pretvoriti u ireve. "emojte buiti plikove i nikada ne trljajte za#va!ena podruja. $oristite se toplinom tijela kako bi unesre!enog postupno zagrijavaliC ako se pritom javi jaka bol to znai da je zagrijavanje bilo prebrzo. S'#!"-' sl!"2#l = Ovo je oblik privremenog sljepila. 9oe se pojaviti i kod oblanog vremena uslijed jake danje svjetlosti, odnosno kada nema izravne suneve svjetlosti. Simp!omi= Oi postaju osjetljive na blijetanjeC oi poinju mirkati i naprezati se. 3id poprima ruiastuKcrvenu nijansu. +avlja se osjet kao da imate pijeska u oima. 0ije&enje= Otiite na tamno mjesto i zaveite oi. "a elo stavite vlaan i #ladan oblog. Stanje !e se samo od sebe popraviti. R $ $s%a ( l"st st 2ala= "astaje kada su vam stopala due vrijeme vlana, #ladna, odnosno bila umoena u vodu. $ako bi to sprijeili pobrinite se da su vam stopala uvijek su#a, nosite obu!u koja vam dobro pristaje te vjebajte stopala i noge. Simp!omi= .rnci u stopalima i osjet bockanja, nakon !ega slijedi obamrlost uz otro bodenje. Stopala poprimaju ljubiastu boju uz nastajanje oteklina i plikova. 0ije&enje= Osuite stopala, nemojte trljati ili buiti plikove. Podignite noge od tla i zagrijte stopala. "emojte upotrebljavati umjetne izvore topline. "emojte masirati stopala. Odmor i zagrijavanje su najuinkovitije lijeenje. ;edi$ina iz prirode Prirodni lijekovi se mogu koristiti kada su iscrpljene sve medicinske zali#e ili kako bi dopunili postoje!e. 9okra!a (urin* se moe koristiti kao antiseptiko sredstvo za ispiranje rana. 4arve (liinke* !e zadrati ranu otvorenom i istom sve dok se unesre!enom ne prui bolja medicinska pomo! (pritom pazite da ne ponu prodirati zdravo tkivo*.

Priprema biljaka 9nogi suvremeni lijekovi dobijaju se iz biljaka, no ti procesi su kompleksni i pokuaji da se takve biljke primjene u lijeenju mogu biti vrlo opasni. Ono to je ovdje prikazano je popis biljaka i nji#ova medicinska primjena kojoj mogu posluiti uz jednostavne pripreme. "uno je paljivo identi5icirati biljku. Op!e je pravilo da su biljke najuinkovitije u vrijeme cvijetanja. Razliiti dijelovi biljke mogu imati razliitu primjenu. 3e!e i jae doze prirodnoga lijeka mogu napraviti vie tete nego koristi. .a pripremu napi!aka= isjecite i izmrvite biljku, preko smjese polijte kipu!u vodu, promjeajte i ostavite da se o#ladi. Otopinu ne trebate cijediti jer !e biljke potonuti na dno posude. )ko ne moete proku#ati vodu, posudu do pola napunite #ladnom vodom i ostavite na suncu da se zagrije. Preporuljivo je koristiti oko >G grama bilja na pola litre vode. )ko nemate vode i nema sunca, isiite ili savaite li!e kako bi iscijedili sokove. Ono to je ostalo od li!a odbacite. .a pripremu ku/anog soka o% bilja= isjecite, ostruite i zgnjeite korjenje. Smjesu potopite u vodi (aku korjenja na pola litre vode* i neka tako stoji pola sata. "akon toga otopinu proku#ajte i neka kljua sve dok se koliina teku!ine ne smanji za jednu tre!inu. Stabljiku i li!e zgnjeite rukama, kamenjem ili drvenim tapovima dok ne dobijete sonu kau. Sok iscjedite izravno u ranu, a ostatak kae rairite oko in5iciranog podruja. Preko svega stavite veliki list i priveite. .a pripremu !opli/ obloga= -gnjeite korjenje, li!e ili itavu biljku i oblikujte plosnati jastui!. )ko je smjesa presu#a dodajte malo vode. Primjenite ovakav oblog na ozlijeeni dio tijela te pokrijte velikim listom. 'vrstite oblog. Prirodni lijekovi 6iljka Za <a.sta$l!a'!" %&$a&"'!a=
-elika pu/ara @gljivaA Trpu!ac

Primjena
u obliku obloga zgnjeeno li!e u obliku obloga

Za .%la'!a'!" s#2aA s/#&#$a'!" .2ala # 6#?7"'!" &a'a=

Slijede!i prirodni lijekovi su za vanjsku primjenu u obliku namakanja ozlijeenog dijela tijela < do > puta na dan ili ako je potrebno u obliku obloga. ku#ani sok od korjenjaC za rane od ivotinjski# ugriza primjenite Ci&ak zgnjeeno sirovo korjenje i sol 6i jakinja @samonikla biljkaA sok iscjeen iz listova koji se stavlja izravno na ranu $avez ku#ani sok od korjenja kao oblog Kiseljak zgnjeeno li!e 3azga sok iz li!a koji se stavlja izravno na ranu 9ras! ku#ani sok od kore Ka i&ak zgnjeeno li!e 0obo%a zgnjeeno li!e -ra!i @poro%ica glavo&ikaA zgnjeeno li!e Po!o&arka @vrs!a sala!eA sok koji se stavlja izravno na ranu

Za +& <'#0"=
Ove biljke potaknuti !e znojenje koje !e zaustaviti groznicu. 3azga napitak od cvijeta i ploda 0ipa napitak od cvijeta

Za ( l $" # 2 $&"5"=
3anjska primjena. 3reza 3oraina Ci&ak 6i jakinja @samonikla biljkaA $avez 3rusnica Kiseljak 0obo%a -ra!i @poro%ica glavo&ikaA -rba Krava&ac @Trubaljika4 FnzelikaA napitak od li!a napitak od cijele biljke, osim korjenja ku#ani sok od korjenja napitak od cijele biljke, osim korjenja ku#ani sok od korjenja koji se stavlja na oteklinu napitak od li!a i ploda zgnjeeno li!e (za povrede* zgnjeeno li!e koje se stavlja na povredu zgnjeeno li!e koje se stavlja na povredu ku#ani sok od kore (za glavobolje* ku#ani sok od korjenja

Za 2&">la5"A ( l' +&l # 5#?'" s/"t'!"= 6iljka Primjena

3orovnica 3oraina Ci&ak $avez 9ren 0ipa Kopriva 9ras! Trpu!ac -rba

napitak od li!a i ploda napitak od cijele biljke, osim korjenja ku#ani sok od korjenja napitak od cijele biljke sirovi korjen napitak od cvijeta napitak od li!a ku#ani sok od koreC koristite za ispiranje grla napitak od li!a i stabljike ku#ani sok od kore ku#ani sok od ploda napitak od li!a napitak od li!a ku#ani sok od cijele biljke napitak od korjena napitak od cijele biljke, osim korjena, sa zdrobljenim drvenim ugljenom

Za -"l.6a'" s/"t'!"=
3orovnica Papra! Kupina 6asla&ak 9ren 6en!a @6e!vicaA

Za 2& l!"$=
'zimajte u dva do tri navrata dnevno sve dok se simptomi ne povuku. 3orovnica ku#ani sok od ploda 0isi&ina @8umenikaA napitak od cijele biljke, osim korjena Kupina napitak od li!a ili ku#ani sok od ploda 3rusnica ku#ani sok od ploda -eliki be%rinac @Pimpinella napitak od li!a saGi'ragaA 0jeska @0je njakA napitak od li!a 6en!a @6e!vicaA napitak od cijele biljke, osim korjena 9ras! ku#ani sok od kore Trpu!ac napitak od li!a i stabljike

Za <at$ & 42& (l"/" sa st l#0 /8=

)u!ika @)u!ikovinaA 6asla&ak 3azga Oskoru a Ora/ iscjeeni sok iz ploda ku#ani sok od cijele biljke iscjeeni sok iz ploda iscjeeni sok iz ploda ku#ani sok od kore

Za >"/ & #5"=

-a vanjsku primjenu, dva do tri puta dnevno. 3orovnica iscjeeni sok iz ploda 9ras! ku#ani sok od kore Trpu!ac iscjeeni sok

Za 0&#!"$'" 2a&a<#t"=
Papra! -ra!i @poro%ica glavo&ikaA napitak od korjenja napitak od li!a i cvijeta, koristite umjereno u malim koliinama

"0$7 $OR7S"7 674+"7 PR0P)R).7 $lavobolje= Od li!a i kore vrbe moe se dobiti ku#ani sok koji sadri salicin, sastavni dio aspirina. .aras!anje= 7scjeeni sok od li!a mijakinje (samonikle biljke* pomae obnovu tkiva. $orjen jagode sadri tvar koje pomae i!enju zubi. $ora breze se moe destilirati (ocijediti* kako bi se dobila smola koja pomae pri smirivanju reakcija na koi.

#lika 2=4"

RU/#+/

$ada se ide na taborovanje, bivakovanje, #odnje i sline odlaske u prirodu, osobnu opremu nosite u ruksaku. Ruksak treba dobro pristajati na ramenima i leima, treba biti nepropusan, vrst i izdrljiv. Ruksak s vanjskim metalnim okvirima je najbolji: iako je tei i moe zapeti o grane, moe ponijeti nezgrapan i velik teret, pa ak i ozlijeenu osobu 3slika 2=4"5. Okvir bi trebao omogu!avati koliki toliki prostor izmeu ruksaka i vai# lea kako bi se sprijeilo dodatno znojenje. "ajbolji su boni depovi ruksaka oni koji se zatvaraju patent zatvaraem.

Pakiranje opreme
$od pakiranja stvari u ruksak treba se pridravati ovi# pravila: 3slika 2=6"5 Posuda 2" Svaki predmet u ruksaku mora imati svoje Pribor za stalno mjesto. 4" "a dno ruksaka koji dolazi na #igijenu $onzerve lea treba staviti jednu deku, torbicu s odje!om i (#rana* rubljem (meke stvari* da ruksak ne ulja lea. 6" Razni alati i ostalo "a dno ruksaka stavljaju se stvari koje na #odnji nisu potrebne, a naroito su teke. 7" ' sredinu &ipele Odje!a Odje!a, ruksaka stavljaju se torbica s raznim priborom. 8" $onzerve e (rublje* vrea za (#rana* #lika 2=6" ' depove ruksaka treba staviti stvari koje su spavanje sitne, ali uvijek potrebne na putu. 9" Sasvim izvana na ruksak stavlja se druga deka, kina kabanica, porcija za jelo i uturica za vodu. :" "a ruksaku mora biti sve dobro pritegnuto i vrsto zakopano, tako da on ini kompaktnu cjelinu. =" Poeljno je da osim ruksaka i transportne torbe objeene preko ramena ne nosite nikakvu drugu prtljagu. Ruke moraju biti potpuno slobodne. )ko je vlanoKmokro pakirajte stvari u plastine vre!ice. 8ator i teke stvari (npr. radio* idu na vr#, ali nemojte da vam ruksak bude previsok jer !e vam biti teko odravati ravnoteu po jakom vjetru. $varljivu #ranu drite u konzervama i zatvorenim staklenkama.
$ina kabanica Odjelo (rublje* Posuda Odje!a

OR)+N-Z-R+NJE /+;P+
)ko meu grupama (skupinama* oni# koji preivljavaju ne postoji zapovjedna struktura, uspostavite organizacijski odbor koji !e imati striktne odgovornosti. 1nevni raspored je vrlo bitan za obavljanje dnevni# poslova. Svatko tko je sposoban mora sudjelovati u obavljanju oni# tei# ili neugodni# poslova, osim ako su vjetine pojedinaca vrlo upitne to moe dovesti do gubitka nji#ovi# sposobnosti.

6avljenje nekim poslom otklanja dosadu i odrava moral. 7nvalidima treba dodijeliti lagane i prikladne poslove. ' svako vrijeme u kampu se netko treba nalaziti tko je sposoban koristiti signale ako se pojavi spasilaki zrakoplov ili #elikopter. )ko vas nema dovoljno izbjegavajte udaljavanje iz kampa sami. 7dite najmanje u parovima. "o!na okupljanja doprinjeti !e disciplini i omogu!iti provedbu kratkog bri5iranja i diskusije o novim strategijama. 1osada moe biti vrlo opasna za one koji preivljavaju sami tako da se svakodnevno trebaju odrediti neki ciljevi bilo iz praktini# razloga ili iz zabave. 'obiajena rutina doprinosi boljem moralu. Bi ijena u kampu 1osljedno odravanje #igijene potrebno je prakticirati u kampu.

Postavljanje kampa
-a#odi i mjesta za nudu moraju se postaviti nizbrdo od kampa (ili na dostatnoj udaljenosti* te daleko od mjesta sa zali#ama vode kako bi se izbjegao rizik zagaenja. Odredite mjesto za prikupljanje vode za pi!e. Osigurajte da nitko ne obavlja poslove pranja iznad tog mjesta. "ie od njega odredite mjesto za ispiranje i pranje vea, a jo nie od toga mjesto za i!enje i pranje pribora za ku#anje.

-a#odi i odlagalita sme!a trebali bi biti udaljeni od kampa % po mogu!nosti % niz vjetar, ali ne toliko daleko kako bi bilo neprikladno odlaziti do nji#. Raskrite puteve prema tim mjestima kako bi bili lako dostupni. "ikada ne obavljajte nudu u blizini zali#a pitke vode. ,ak i ako ste jedini u situaciji preivljavanja, iskopajte za#od. "emojte upotrijebljavati dezin5ekcijska sredstva P nakon nude izmet prekrijte zemljom. "apravite pokrov za za#od koji !e sprijeavati pristup mu#ama i redovito ga mijenjajte. )ko se ponu iriti neugodni mirisi iz za#oda, iskopajte novi. Stari za#od potpuno zatrpajte, a stara drva za pokrov spalite. ,uboki za/o% 4sl#%a 1:1.8= 7skopajte rupu dubine ;,<@ m i irine ?@ cm. Obloite stijenke rupe balvanima, kamenjem ili zemljom do vr#a. -aepite sve pukotine i otvore izmeu balvana ili kamenja. Preko rupe postavite balvane i ostavite samo rupu za obavljanje nude. 6alvane pospite #lika 2=7" piljevinom kako bi zatvorili procjepe i prosotre izmeu nji# i odvratili mu#e. Otvor za nudu zatvarajte drvenim poklopcem, plosnatim kamenom ili velikim listom na kojeg poloite kamenje kako ne bi odletio 3slika 2=7"5. 7riniranje= 7skopajte rupu dubine AG cm. .ri tre!ine rupe ispunite velikim kamenjem povr# koji# nanesite sloj zemlje i u kojeg !ete zapiknuti lijevak napravljen od kore drveta 3slika 2=9"5. 6jes!o za spaljivanje= Sme!e se mora spaljivati. 3atru palite u podruju gdje ste napravili za#ode i to u velikim limenim kantama (bavama*. "eizgorene ostatke spalite u pret#odno pripremljenim rupama u zemlji.

#lika 2=8"

#lika 2=9"

1isciplina u kampu
"emojte pripremati mamce za lov divljai u kampu: krv, iznutrice i kou ostavite u podruju zamki, a ne u kampu. ranu uvajte pokrivenu i podignutu iznad zemlje. 9ijenjajte pokrove (poklopce* na posudama odma# nakon to i# ispraznite. Odje!u i opremu slaite na mjestima gdje se ne!e mo!i navlaiti ili zapaliti. "eka sve bude uredno sloeno. Objesite prljave predmete i pribor za ku#anje na drvene motke i grane drve!a. "ikada ne ostavljajte vatru bez nadzora.

Sapun
Pranje sapunom ini kou manje otpornom na vodu i podlonijom za bakterije i mikrobe. 7pak, sapun je bolje antiseptino sredstvo nego mnoga druga, kao na primjer jod, koji unitava tkivo. 7dealan je za i!enje ruku prije rukovanja sa priborom za prvu pomo!. ' svakom sluaju probajte sauvati to vie zali#a sapuna. Izra%a sapuna= Potrebna su vam dva sastojka % ulje i luina (alkali*. -a ulje vam moe posluiti ivotinjski ili biljni loj, ali nikako ne mineralni. 4uina se moe dobiti sagorijevanjem drveta ili morskog korova kako bi nastao pepeo. -a izradu sapuna, isperite pepo vodom, procijedite i ku#ajte zajedno s uljem. "eka se ku#a u kljualoj vodi sve dok preostala teku!ina ne ispari. "eka se smjesa o#ladi. Ovakav sapun nije antiseptian. $ako bi to postao, dodajte korjen #rena ili borovu smolu. Prevelika koliina luine u mjeavini suiti !e kou koja !e tako biti preosjetljiva (bolna*.

Fivotinjski produkti
Koa i krzno= Pravilno obraena koa je mekana, jaka, otporna te se ne!e brzo pokidati. $oa ima dobru toplinsku izolaciju i propusna je za zrak i vodena isparavanja. Sa koe treba skinuti krzno kada izraujete mokasine (lagane cipele*, sklonita, vezice, kaieve, vre!e za vodu ili kanue (amce*, no ostavite ga za izradu tople odje!e, posteljine ili podloge za zemlju. Struganjem koe, uz uporabu kosti s otrim rubom, kremena ili drveta, odstranite masno!e i svaki komadi! mesa. Pazite da ne zasijeete kou

ili krzno. ' Hi!enjuH koe mogu vam pomo!i i mravi i ostali insekti ako ju ostavite rasprostrtu na zemlji. Pritom pazite da ne ponu nagrizati samu kou. $ako bi osuili kou rastegnite je to je vie mogu!e tako da bude napeta i ostavite na suncu. .rljanje soli i drvenog pepela u kou moe vam pomo!i u tom procesu. "emojte dopustiti da se koa navlai sve dok proces suenja nije zavren. )ko ima vrlo malo sunca ili ga uop!e nema, kuu suite iznadKpokraj vatre. -a to koristite samo toplinu i dim te je drite dalje od isparavanja prilikom ku#anja #rane. -ezice i bi&evi= 7zreite kratke vezice direktno od koe, po njenoj duini. $ako bi dobili ve!u duinu izrezujte i# u spiralu, paze!i na jedanku irinu, kako bi izbjegli nastajanje slabi# toaka na vezicama. Te!ive kao ni!i= +aki mii!i nogu i glavne tetive mogu se osuiti i koristiti kao niti (konci, ice*, tetive luka, kratki konopci i uvr!enja za vr#ove strijela. .etive su nalik na jake, bijele trake koje su ljepljive ako su mokre te se teko sue. 6je/ur= 9je#ur, kao i eludac veliki# ivotinja, moe vam posluiti kao spremnik za vodu. ,vrsto sveite sve otvore mje#ura ili eluca kako ne bi proputao.

2dje postaviti ator L

Povi&en !eren" 8ator je najbolje podi!i na povienom mjestu. "ije potrebno da to bude breuljak, ve! mala uzvisina koja !e, u sluaju kie, omogu!iti otjecanje vode. #vje!lo i sjena" "e valja taborovati na mjestu bez drve!a i sjene, a isto tako ni u dubokoj sjeni. 8ator treba biti u blizini ume ili umarka, ali ne u samoj umi ispod drve!a jer !e nakon kie jo sat % dva kapljice padati po atoru. Pod drve!em ima i vie insekata. "ajbolje je ator postaviti na mjesto koje je ujutro i cijelo prijepodne obasjano suncem, kako bi se ator brzo osuio od jutarnje vlage. 'laz atora neka bude okrenut prema suncu. Nikada ne podii!e &a!or< ispod visokog drveta (opasnost od gromaR*: u gustoj travi (visoka i bujna trava najpouzdaniji je znak da je tlo vlano*: pored mravinjaka: u koritu presuenog potoka: na ilovai: u jarugama i vrtaama. Ca!or mora bi!i zati!en od vjetra (umom ili padinom*, a u blizini mora biti pitke vode i dovoljno su#araka za loenje (ukoliko ne ku#ate na plinskom ili benzinskom ku#alu*.

Podizanje atora
"ajprije treba ator rastaviti i provjeriti da li su svi konopci i HabiceH za natezanje u redu. .ada ga podignemo na okomite motke. "akon toga zabiju se prednji i stranji koli!i, zatvore se atorska vrata pa se uvrste prednja dva koli!a koji zateu krov. "akon nji# zategnu se dva stranja pa tek onda koli!i u sredini. "a kraju se zabiju koli!i koji napinju okomite stijenke atora i uvr!uju atorski pod.

1obro postavljen ator

$rila moraju biti lijepo nategnuta i glatka, bez ikakvi# nabora, jer su tako otpornija protiv kie. .jeme atora mora biti ravno, a ne da bude nalik na Hkonjsko sedloH. $rila moraju biti skopana, kako bi se mogla lako otkopavati i zakopavati (odnosno vezati*. 1onji rubovi atora moraju svuda naokolo doticati zemlju. $oli!i moraju biti vrsto zabijeni pod kutem od AG kako i# vjetar ne bi iupao.

3ana atorska pravila

;. "e dirajte krov atora za vrijeme kie. Svako tanje atorsko platno na tom !e mjestu proputati vodu. <. Podignuti ator mora biti vrsto zategnut. >. Pred kiu olabavite atorske konopce (pomo!u HabicaH*. )ko je ator ostao vrsto napet, moe se desiti da se iupaju koli!i. ?. Provjerite ator odma# ujutro % rastvorite vrata i podignite zidove. "eka u nj ue sunca i zraka. @. "e slaite (pakirajte* vlaan ator. Spakirano mokro atorsko platno trune. A. Prije slaganja atora dobro oistite platno od neisto!e, a naroito od kukaca i muica koje zasjednu na zidove atora.

B. $oli!e ne umatajte u smotani ator. "ajprije i# dobro oistite od zemlje, osuite na suncu, a onda i# umotajte u su#u krpu ili stavite u vre!icu. .ek tada i# moete obmotati atorom.

.ipovi atora
.ipovi atora koji se naje!e upotrebljavaju na taborima te u planinarskim i turistikim kampovima 3slika 2=:"5: ;. #!re&ni &a!or najjednostavniji je tip atora, najpogodniji za no!enje na putovanju, kada se svakog predveerja ponovno podie ator. "e zauzima puno prostora u ruksaku. "amijenjen je za dvije osobe. <. Ca!or Aku'i$aA za 9 osoba, najraireniji je tip atora. 1ovoljno je prostran i pogodan za dui boravak u prirodi. ' njemu ugodno mogu taborovati < % ? osobe. >. Ca!or Aku'i$aA za 7 osobe je manji. ' njemu, jedna do druge, mogu spavati ? osobe. "o na taborovanju, taj je ator pogodan za dvojicu, tada u njemu ima dovoljno prostora za krevet, opremu i kretanje.
#lika 2=:"

?. APiramidaA se sve rjee koristi za tabore i kampove. .aj tip atora je svojevremeno bio upotrebljavan u vojsci. @. Planinarski &a!or s prednje je strane nii i ui (ponekad je nia i ua stranja strana*. 4ijepog je oblika, lagan, voda s njega lako otjee. Obino ima mjesta za < % > leaja. A. /ombinirani &a!or namijenjen je turistikim (prvenstveno HmorskimH* kampovima i tvornice ga izrauju u raznim kombinacijama.

"o! u atoru
"o! pod atorom nije isto to i no! prospavana u sobi. -ato pokuajte usvojiti slijede!e taborske navike: [Pred zalazak sunca spustite podignute atorske zidove, kao i ulazna krila % kako u ator ne bi ulazila vlaga. [Prije spavanja malo popustite atorske konopce i uz to pogledajte jesu li koli!i vrsto i sigurno zabijeni. [Sjekira, no i ostali alat neka HspavajuH s 3ama. "e ostavljajte i# vani, ali niti u atoru na goloj zemlji. 'motajte i# u tkaninu ili plastinu 5oliju i drite na polici. [Prije spavanja osuite runik i sapun. Sapun stavite u kutiju ili omotajte runikom. [ &ipele unesite u ator. Stavite i# na su#u podlogu (posebno izraen nosa ili policu*, a ne na golu zemlju kako biste i# ouvali od vlage. ["aoale, runi sat, kemijsku olovku i slino, stavite pred spavanje u cipele. .ako se ne!e izgubiti niti !ete ujutro sjesti ili nagaziti na nji#. [Joto aparat, kazeto5on i sline predmete, stavite pred no! u plastinu vre!icu. [Pred no! spremite #ranu: neka bude pokrivena ili zamotana i po mogu!nosti podignuta na visinu kako biste je ouvali od mieva i slini# HzvijeriH. [Pokriva s kojim ste doli na Htaborsku vatruH moete prije odlaska na spavanje malo zagrijati pored vatre. 6it !e vam toplije u atoru. [Spavajte u pidami ili trenirki (odnosno u majici i ga!ama ako je toplo* a nikako u koulji, puloveru i drugoj odje!i koju ste nosili preko dana. Skinite sve to stee i spreava normalnu cirkulaciju krvi. [ 9ajice, potkoulje i ostalo rublje stavite pred no! u krevet ili vre!u za spavanje, odnosno u ruksak. Pamuk navlai vlagu pa !e, ukoliko ne bude zati!eno, rublje kroz no! postati vlano. [1epnu svjetiljku, odnosno ibice, ostavite pred spavanje nado#vat ruke.

[)ko je no!u u atoru #ladno, stavite na krevet (izmeu gornje stranice kreveta i slamarice, odnosno vre!e za spavanje* nekoliko listova novinskog papira. .o je odlina izolacija od #ladno!e koja dolazi od tla.

3re!a za spavanje
+edan od najvaniji# predmeta osobne opreme je vre!a za spavanje, za#valjuju!i kojoj se i za pro#ladni# taborski# no!i spava ugodno. ' trgovinama se mogu na!i vre!e za spavanje razliita kroja, materijala i izvedbe. "ajvie !e odgovarati vre!e koje se mogu prati, koje nisu tee od ;K< kg i koje, savijene, zauzimaju malo mjesta. 1akako, vano je i to da su dovoljno kvalitetne, da u dovoljnoj mjeri tite spavaa od #ladno!e (to uglavnom ovisi od materijala kojim su ispunjene*. 6udu!i da se vre!a za spavanje kupuje na due vrijeme, te je (ako se s njom postupa pravilno* predmet trajne vrijednosti, prilikom kupnje ne treba iskljuivo gledati na cijenu. 3re!e punjene paperjem su lake i pruaju bolju izolaciju nego one od standardni# materijala. 7pak, kada se namoi, paperje gubi svoje sposobnosti izolacije i takve vre!e je kasnije teko osuiti. )ko nemate atorsko krilo, vre!a za bivak od HprozranogH materijala pruiti !e vam zatitu od vlage.

3re!a za spavanje od pokrivaa

Od dva pokrivaa (deka*, moete na brzinu sastaviti jednostavnu vre!u za spavanje. Osim pokrivaa, za tu improvizaciju potrebno je D % ;< igala sigurnica. Postupak je prikazan na sli$i 2==" : Presavijte prvi pokriva na tri dijela, a zatim slobodni rub najgornjeg dijela spojite sigurnicama s donjim rubom. 1onji kraj presavijenog pokrivaa uvijte prema gore pa i to privrstite iglama sigurnicama. .ako pripremljen prvi pokriva poloite na drugi, na jednu njegovu polovicu. slika 2==" Polovicu drugog pokrivaa koja je ostala slobodna, prebacite preko prvog pokrivaa. $rajeve drugog pokrivaa meusobno spojite sigurnicama. 1onji dio drugog pokrivaa uvijte prema dolje te isto tako privrstite iglama sigurnicama. ' tako sloenoj vre!i znatno je toplije nego pod HslobodnimH pokrivaima.

"o
"o je osobni alat, neop#odan prilikom razni# aktivnosti u prirodi. "o moe biti u koricama (tzv. HlovakiH, planinarski* ili na sklapanje (s raznim korisnim dodacima kao to su odvija, otvara za boce, konzerve i sl.* 7majte na umu slijede!e: "o je alat za rezanje drva te odreeni# namirnica (kru#a, mesa, povr!a, vo!a*. "e reite njime predmete tvre od drveta, ne struite njime po metalu, ne upotrebljavajte ga kao sjekiru, ne tucite po njemu eki!em. "e otvarajte otricom noa konzerve, ne koristite se njome umjesto odvijaa. "e zabadajte no u zemlju ni u drvo. v Prilikom nabavljanja noa, pazite da otrica bude od dobrog elika. )ko nabavljate no na sklapanje, neka ima HkonicuH koja !e spreavati iznenadno zatvaranje i otvaranje. v 6udite oprezni prilikom uporabe noa. Reite uvijek od sebe, a nikada prema sebi. v -arezivanje se uvijek ini krajem noa koji je blii drci, a rezanje cijelom duinom otrice. v Felite li prerezati granu, reite dijagonalno, a nikako okomito na granu. v $ada sa tapa noem skidate koru, drite jedan kraj tapa vrsto u ruci, a drugi stavite na tvrdu podlogu % nikako na koljeno. $oru skidajte zarezuju!i od sebe. v "o odravajte istim. Oistite ga nakon svake uporabe. v ,uvajte no od ranja. S vremena na vrijeme namaite ga tankim slojem ulja ili masti. .e!iri vana pravila< ;. "ikada ne zabadajte no u zemlju. <. "o na sklapanje uvijek otvarajte s dvije ruke. "e otvarajte ga otricom okrenutom prema sebi (ve!

prema van*. >. "e ostavljajte no na stolu s otricom prema gore ?. "o se drugoj osobi daje s drkom prema naprijed. Onaj tko uzima no, uvijek ga pri#va!a za drku.

Sjekira
] Sjekira neka bude otra. .upa sjekira e!e je uzrok nesre!ama nego otra. ] Pazite da sjekira bude dobro uvr!ena (usaena*, kako se ne bi odvojila od drke i prouzrokovala nesre!u. ] Prilikom sjee u umi uklonite oko sebe sve grane i ostale predmete u irini ispruene ruke u kojoj drite sjekiru 3slika 2=>"5.
#lika 2=>" #lika 2>?"

] "e zabadajte sjekiru u zemlju. "e ostavljajte je da lei na tlu. "o!u je unesite u ator. ] "osite li sjekiru u ruksaku ili s vanjske strane ruksaka, otrica mora obavezno biti u navlaci. ] "osite li sjekiru bez navlake, drite je tako da otrica bude okrenuta u stranu % od tijela. )ko se desi da padnete, u trenutku odbacite sjekiru od sebe. ] $ada dodajete sjekiru drugoj osobi, sjekira mora biti okrenuta prema dolje, s otricom Hu stranuH. .om se prilikom sjekira dri i pri#va!a za drak. ] $ada sijeete punim zama#om prema dolje, dre!i sjekiru obim rukama, obavezno budite u raskoraku 3slika 2>?"5. .*R#T - OCT+R NO, TE #JE/-R+ PO#0U,-T FE PR-0-/O; N+JR+Z0-.-T-J-B T+1OR#/-B R+(O*+ P+ - Z+ -ZR+(U PRE(;ET+ /OJ- #U PR-/+Z+N- N+ #0-@- 2>2"
#lika 2>2"

6ivak u kolibi
' prirodi ator moe biti ku!a no trebate znati zano!iti i pod vedrim nebom, bez atora. -a topli# ljetni# no!i na morskoj obali nije nikakav problem prespavati bez ikakvog zaklona: na sloj zgrnuti# borovi# iglica, poloi se deka i legne se u trenirci. "o u kontinentalnim je krajevima ugodnije spavati pod zaklonom, a ako prijeti kia, tada se ak moramo pobrinuti za krov nad glavom. #lika 2>4" prikazuje nekoliko naina pravljenja zaklona i koliba. "ikakvi opisi nisu potrebni, stoga kaimo neto o leajevima koje !ete na licu mjesta improvizirati od materijala to ga nudi priroda. "ajugodniji i najmeki leaj moe se izraditi od granja jele ili smreke. .reba nasje!i dovoljno granja duine ;,@ metra. "a mjestu leaja grane se zabadaju debljim krajem u zemlju, tako da vrci dolaze u sredinu. 2rane se pobodu po cijeloj povrini leaja. "a rubove se poloe etiri tanje ravne grane i na kutevima se privrste koli!ima. Prednost ovog leaja, osim to je mekan i elastian, u tome je to je topao jer zrak koji se zadrava izmeu iglica uva toplinu. +elove i smrekove grane mogu se postavljati na mjesto leaja i bez zabijanja u zemlju. +ednostavno se poslau u sloju debelom do <@ cm. 3alja paziti da se deblji krajevi grana postavljaju prema rubu leaja, a da se vr#ovi isprepli!u u sredini. "a etvore ralje zabodene u zemlju poloe se dvije motke po duini leaja i spoje se omatanjem konopcem. 1ugako tanko iblje vrbe i sl. umetne se u #lika 2>4" sloju debelom do ;G cm izmeu konopca.

-aklon od atorskog krila

8atorsko krilo moe posluiti za izradu zaklona na #odnji ili bivaku. -aklon !e tititi od vjetra i kie, a u nudi moete pod njim i preno!iti. #lika 2>6" prikazuje nekoliko tipova zaklona od atorskog krila. Od vie atorski# krila moe se sastaviti ator pod kojim !e no!iti vie osoba.

Oblaenje za #odnje u zimskim uvjetima

"avucite nekoliko slojeva prostrane i lake odje!e. -rak koji ispunjava prostor izmeu pojedini# komada odje!e, tititi !e od #ladno!e. Osobito je vano da ispod koulje ili pulovera (veste* nosite majicu koja !e upijati znoj i koju !ete poslije mo!i skinuti i osuiti. "a #odnju poite u sasvim su#oj odje!i, a u ruksaku ponesite jo neki priuvni komad odje!e. -a izlazak na snijeg obavezno obujte izme (visoke cipele*. Potrebno je da i# jo prije polaska, dok su su#e, namaete uljem ili posebnim mazivom. Po povratku s #odnje izme valja polako osuiti pored grija!eg tijela i onda i# oetkati i paljivo namazati. ' izme obavezno obujte dvoje arape (pamune i deblje vunene*, a dva priuvna para imajte u ruksaku. "e obujte pretijesne izme (obu!u*, ne zateite vrsto vezice na izmama jer to oteava normalnu cirkulaciju krvi i dovodi do ozeblina nogu. "ogama !e biti znatno toplije ako u obu!u stavite uloke izrezane od obinog novinskog papira (u vie slojeva* koji je odlian toplinski izolator.
#lika 2>6"

8ator na snijegu
9jesto za podizanje atora izaberite puno prije pada sumraka. 9jesto neka bude zati!eno od vjetra i snjeni# nanosa. "e podiite ator pod drvetom. ' snijegu dobro ugazite prostor na kojem !ete podi!i ator. 6udu!i da u snijegu ne moete zabiti #lika 2>7" atorske koli!e, ukopajte ukrtene tapove za koje !ete privezati atorske konopce 3slika 2>7"5. 8ator moete uvrstiti sistemom deblji# drveni# motki % nosaa za koje je objeeno tjeme atora. Ogradite ator visokim snjenim zidom, vjetrobranom. 8ator koji !ete podi!i na

snijegu mora biti opremljen dnom. 1obro je upotrijebiti dva atora, manji i ve!i, jedan u drugome: zrani sloj izmeu nji# bit !e odlina toplinska izolacija. "ajve!i problem za vrijeme no!enja je #ladno!a koja dopire od tla. -ato na dno atora postavite nekoliko slojeva za zolaciju: novinski papir, sijeno ili slamu, zrani jastuk ili vie slojeva deka. -a spavanje obucite deblje zimsko donje rublje (poeljan jednodjelni HkombinezonH* i trenirku. ' atoru neka gori plinsko ili benzinsko ku#alo, karabitna svjetiljka ili svije!a to !e dobro temperirati zrak u atoru. Pred ulazom u ator naloite vatru za ku#anje i grijanje. 4onac s vodom (rastopljenim snijegom* drite cijelo vrijeme bivakovanja iznad vatre % kao to i vatra treba gorjeti cijelo vrijeme. *+,NO< zali#a drva za vatru neka bude obilna: sakupite dvostruko vie drva nego to mislite da !ete upotrijebiti.

-aklon od snijega
Svi iskusni moraju znati kako napraviti zaklon u snijegu, u sluaju da vas iznenada za#vati snjena me!ava, da zalutate u zasnijeenom prostranstvu ili da iz bilo kojeg drugog razloga budete prisiljeni zano!iti na otvorenom. #like 2>8" i 2>9" #lika 2>8" #lika 2>9" prikazuju da se u snjenom nanosu moe na!i odlian zaklon od #ladnog vjetra. 7skopajte rupu u snijegu dovoljno veliku da okolo ostane jo praznog prostora. -avucite se unutra: zrak koji se pomalo zagrijava pomo!i !e da sauvate tjelesnu toplinu.

$rplje
$ada vam na #odnji ili u nekoj drugoj prilici predstoji #odanje po dubokom snijegu, to je itekako naporno, pokuajte izraditi jednostavne krplje % pomagalo za #odanje koje spreava propadanje nogu u snijeg. .o su ovalni ili okrugli drveni obrui 3slika 2>:"5, iznutra prepleteni pru!em, konopcem ili icom. 8iroke su <@ % >G cm, a na gornjoj im je strani remeni! u koji se udjene izma. -a izradu obrua (okvira* iskoristit !ete savitljivu svjeu granu. Pogodne su grane crnogorice, vrbe i lijeske. )ko je za vrlo #ladna vremena grana smrznuta, morat !ete je najprije zagrijati pored vatre ili na suncu kako biste je mogli savinuti u krug ili elipsu. $rajeve savinute grane poveite icom ili vrstim konopcem. .ako napravljeni obru isprepletite svjeim granicama, konopcem, icom, letvicama ili slinim materijalom. "a obruu pret#odno zareite male kanali!e, kako bi vezovi bolje HsjeliH. -atim iz konopca izradite remeni!e za izme. $rplje moete za izme privrstiti i vezicama.
#lika 2>:"

/0-;+ - RE0JEG
Planine
Snijegom prekriveni vr#ovi ne pruaju niti #ranu niti sklonite. Penjanje i prelazak ledeni# povrina za#tijeva vjetine koje se moraju nauiti u specijalnim planinarskim kolama ili teajevima. )ko vas stigne nesre!a na podruju planine, a vrlo su male mogu!nosti spaavanja, kre!ite se danju do udolina gdje bi moglo biti #rane, a mogu!e je izraditi i sklonite. "o!u i u uvjetima slabe vidljivosti ovo moe takoer biti opasno. Pronaite sklonite sve dok se vidljivost ne pobolja. Skloniti se moete izmeu stijena ili olupina (kr#otina*. Prikupite deke iz olupine i pokrijte se kako bi smanjili izlaganje okolnim uvjetima. Od plastini# vre!a mogu se improvizirati vre!e za spavanje. "a kamenoj podlozi spavajte potrbukeC na padini spavajte glavom okrenutom prema vr#u brda. Nesi urna podruja $ada silazite, teko je vidjeti to se nalazi ispod vas. "astojte se kretati usporedno s grebenom kako bi vidjeli to je ispod. 'daljenija strana doline pomo!i !e vam predoiti sliku onoga to se nalazi na

vaoj strani. -emljite moe blago i postepeno padati izmeu udaljeni# padina, ali moe vas i obmanuti. Padina na kojoj se nalazi sitno kamenje moe biti varljiva i izdaleka se ini ravna i vrsta, sve dok ne stignete blizu nje. #pu&!anje Svladavanje strmina (litica, grebena* bez ueta je vrlo opasno. "ikada se nemojte pokuavati popesti na visoke litice. ' sliaju pada zrakoplova manje je rizino priekati spasioce nego se pokuati penjati. "a strmim liticama okrenite se prema stijeni. "a onim manje strmima gdje ima duboki# i iroki# izboina, nastojte zauzeti postranini poloaj (boni*, a ruku koja se nalazi s unutranje strane tijela koristite za potporu i pridravanje. "a laganim padinama sputajte se lagano pognutim tijelom i licem okrenutim prema van. 2dje je to mogu!e, teret nosite u rukama (dre!i ga u dlanovima*. #pu&!anje ue!om 'etom se mogu!e spustiti i niz potpuno strme litice. $oristite duplo ue, osim ako nije netko ostao na vr#u tko !e ga odvezati, a ako ste ga spremni ostaviti iza sebe, tada koristite jednostruko ue za viekratno sputanje. 'sidrite ue za neki vrsti predmet (kamen, drvo* i testirajte ga na svoju teinu. 7zbjegavajte otre rubove kamena. Provucite oba kraja ueta izmeu nogu s prednje strane, dovedite na lijevu stranu i ispred tijela te prebacite preko desnog ramena i niz lea. Od naprijed pridravajte ue lijevom rukom, a odostraga desnom. Stopala stavite na liticu i razmaknite i# jedno od drugog oko ?@ cm te se blago nagnite prma nazad. "eka ue omotano oko tijela dri vau teinu. "emojte se pokuavati pridravati vaom gornjom rukom. $ada ste spremni, polako se ponite sputati. 3aa donja ruka neka kontrolira brzinu sputanja. Pri otputanju ueta naizmjenino radite rukama, jednom pa drugom. Prije nego to !ete povu!i ue dolje, uvjerite se da stojite na vrstoj podlozi i da imate plan kako dalje. +ednom kada povuete ue moda se ne!ete vie mo!i vratiti odakle ste doli. Ovkakav nain sputanja moe biti opasan. .renje ueta moe otetiti vau odje!u i kou. Ovo nikada ne pokuavajte osim ako ste u drutvu sa strunjakom ili u situaciji preivljavanja. Penjanje
Penjanje se ini mnogo lakim, no sigurnije je obi!i prepreke kako bi izbjegli da se negdje ne zaglavite. Put penjanja isplanirajte u podnoju strmineC tijelo neka vam bude podalje od stijena, stopala ravno i vrsto na tlu i sada moete pogledati prema gore. "emojte se previe naprezati i naginjati prema nazad. 'vijek odravajte trostruki kontakt sa podlogom. +ednom rukom ili nogom potraite slijede!i oslonac, testirajte ga i nakon toga potraite oslonac za drugu ruku ili nogu.

$ako bi se popeli preko pukotina, koristite !e/niku %imnjaka. Okrenite se leima prema jednoj strani pukotine, a nogama se uprite preko pukotine u drugu stranu. Polako se kre!ite prema gore. Penjanje ue!om
Osoba se moe popeti uz pomo! ueta privr!enog oko struka u obliku luka koji se tada povlai. ' svakoj 5azi uspona, kako bi se odmorili i namjestili za daljnji uspon, potraite vrstu izboinu i drvo ili kamen za koji !ete usidriti ue. 'e priveite vorom u obliku osmice ili jednostavnim vorom. 9oete koristiti te#niku tako da prebacite ue iza sebe na lea te slobodni kraj dvostruko omotate oko one ruke koja je slobodna. 1rugom rukom drite ue koje je privr!eno za kamen ili drvo i polako se ponite penjati. Svojom teinom odravajte ue zategnutim. 'e, kamen (drvo* za koje je privr!eno ue i vi, trebate biti u pravocrtnoj liniji.

1esnom rukom uzmite ue i lijevom ga provucite iz lea. 7spruite desnu ruku kako bi to dalje u#vatili ue, primaknite lijevu ruku desnoj i desnom rukom u#vatite oba ueta. 4ijevom rukom zategnite ue prema sebi kako ne bi bilo labavo. 'vijek budite spremni u#vatiti ue u sluaju da ponete padati. 'e oko vas mora stalno biti zategnuto to !ete posti!i primicanjem ruku 3slika 2>="5. P+( #+ #T-JEN+ ;O,E U1-T-D "a slobodnim stijenama uvijek njeno provjeravajte oslonce i nikada ne #vatajte oslonac vuenjem ruke prema sebi. 6udite oprezni da ue koje ste svezali oko kamena isti ne pomakne ili oslobodi. ,ak i maleno kamenje koje pada moe vam nanijeti ozbiljne ozljede. )ko otrgnete koji komad kamena (stijene* glasno upozorite one koji se penju ispod vas.

#lika 2>="

Snijeg i ledenjaci
)ko nemate sa sobom prikladni planinarski cepin i kuke te niste vjeti u rukovanju sa njima, pokuajte se kloniti planinskog snijega. "a strmim padinama penjite se u cik%cak liniji i podupirite cepinom za snijeg kako bi bili stabilniji. "a takvim strminama silazite unatrake pomau!i se tapom ili cepinom koji !e vas zaustaviti u sluaju da se poskliznete. "a manjim strminama pri koraanju ukopavajte pete i poduprite se drvenim tapom za #odanje. 1obro razmotrite svaku mogu!nost nastanka lavine pri koritenju ovi# metoda.

Sigurnosna ua%= Skupina ljudi koja prelazi ledenjak trebala bi biti meusobno vezana na razmaku ne manjem od E metara izmeu osoba. 3oa skupine u svakom trenutku treba tapom provjeravati snijeg ispred sebe kako ne bi bilo upljina. 'ad 5iksirana na oba kraja za neki vrsti objekt sprijeiti !e eventualan pad: zaveite jedno kra!e ue oko struka i priveite ga za glavno ue prusikovim &vorom. Ovaj nain omogu!iti !e vam klizanje du glavnog ueta, ali !e sprijeiti bilo kakav pad. )ko jedan od lanova skupine propadne u upljinu, mora ga se vrlo oprezno izvu!i: pritisak ueta na prsa moe izazvati nesvjesticu zbog pomanjkanja kisika. Spustite ue s napravljenom petljom kako bi unesre!eni stavio noge u nj i rasporedio teinu. )ko je unesre!eni u nesvijesti biti !e potrebno vie ljudi i truda da ga se spasi. 6rzina je izuzetno vana: temperature u upljinama su vrlo niske i unesre!eni !e postepeno slabiti.

4avine
4avine su ozbiljna prijetnja u svim planinskim podrujima. Obino nastaju na padinama od >G % ?@ stupnjeva tijekom <? sata snijeni# oborina. "akon to ve!ina snijega padne (to traje otprilike nekoliko sati* priekajte jedan dan dok se snijeg ne slegne. $ia ili povienje temperature zraka nakon snijeni# oborina pove!ati !e rizik iz razloga to se snijeni nanosi ne!e sti!i stabilizirati. )0+*N+ PO(RU.J+ OP+#NO#TSnijegom prekrivene ispupene padine. Padine u zavjetrini gdje se akumuliralo dosta snijega. 1uboke snijegom ispunjene vododerine. ;jere opreza "epravilne ili poumljene padine su najsigurnije. 'tjecaj topline sunca na snijeg moe uzrokovati lavinu tako da do podneva koristite uglavnom sjenovita mjesta i izbjegavate ona obasjana suncem. Poslijepodne se drite padina koje su bile izloene, izbjegavaju!i onu stranu koja je sada izloena suncu prvi puta. 7zbjegavajte manje vododerine i udoline oko koji# se nalaze visoke strmine. 1rite se grebena i vilji# terena iznad puta kojim moe krenuti lavina. 4judi i penjai su esto ti koji uzrokuju lavinu, ako se to desi, vie anse !ete imati ako se naete iznad nje nego da vas ona poklopi ili se kotrlja preko vas. &ijelo vrijeme pratite to se deava oko vas, posebice ako negdje ujete lavinu, a ne moete ju vidjeti. Procjenite mjesto gdje je nastala lavina, njezin smjer i prije koliko vremena se desila. .o !e vam biti vodi! gdje bi se mogle desiti druge lavine. /ljune s!vari za odravanje !opline Odje!u odravajte istom % Prljavtina i mast, blokiraju prolaze za zrakR 7zbjegavajte pregrijavanje % 3entilirajte seR "osite odje!u oputeno % 1ozvolite zraku da cirkuliraR Odravajte odje!u su#om % 7zvana i iznutraR

9orske obale
3e!ina morski# obala nude bogate izvore #rane i izvrsne izglede za preivljavanje. Pje &ane plae= 3rste ivotinja koje se ukopavaju u pijesak % mekuci, koljke, rakovi i crvi, ostaju ispod pjeska i dok se voda povue. Oni privlae ptice koje se njima #rane. Postoji mogu!nost pronalaenja svjee pitke vode u pjeanim naslagama, a to je obino i mjesto na kojem raste vegetacija. Pjeane naslage mogu biti pune insekata tako da izbjegavate kampiranje na tim mjestima. 3la!ne obale i u a rijeka= "a mjestu gdje rijeka utje!e u more nakuplja se sediment 5ormiraju!i velike blatnjave povrine. Ondje se nalaze mnogobrojne vrste crva i koljaka (mekuaca* to je bogato #ranilite za ptice i ostale ivotinje.

S!jenovi!e obale= )ko obalne litice nisu prestrme, u stijenama se mogu stvarati bazeni s vodom punim razliitoga ivota. .akve stijene ine pogodnu podlogu za rast morskoga korova, a u njenim pukotinama esto borave #obotnice i glavonoci. 9eke stijene, kao to su kreda, lapor i vapnenac brzo erodiraju i imaju glatke povrine. "a tvrdim stijenama mogu se prona!i pukotine u obliku kriki koje pruaju dobro mjesto za gnijedenje ptica. ?ljun&ane plae= "eprestano gibanje ljunka (kameni!a* na plai predstavlja nepogodno stanite za ve!inu biljaka i ivotinja. Plime mogu varirati u odnosu na lokaciju i doba godine. 7"17$).OR7 37SO$7 P479) 4inija otpada (sme!a* du plae. Promjene u teksturi pijeska (ljunka*. $orov, koljke i promjene boja na povrini stijena.

Sigurnost na obali
Pratite vrijeme nastanka plima i prouite njene karakteristike kako bi izbjegli da vas plima odsje!e od kopna, odnosno da vas oseka odnese na pu!inu. 'vijek provjeravajte pristup od pjeane ili stjenovite plae. Provjerite da li podalje od plaa postoje jake morske struje, a posebice oko rtova. Pjeani sprudovi i potopljene stijene takoer su opasni. Ondje gdje plaa strmo ulazi u duboku vodu nalaziti !e se jaka protustruja. )ko ulazite u takvu vodu priveite oko struka sigurnosno ue, a drugi kraj privrstite za stabilnu stijenu ili drvo.

Plivanje
Prilikom pecanja ili plivanja ostanite na dubini gdje moete stajati na dnu i promatrajte velike valove koji bi vas mogli izbaciti iz ravnotee. )ko ste u#va!eni u protustruju velikog vala pokuajte se odgurnuti od dna i isplivajte na povrinu ili u mirnije podruje. Pokuajte doplivati do obale rone!i ispod valova i plivaju!i izmeu nji#. $ada naie slijede!i val, okrenite se prema njemu i zaronite ispod njega. "eka proe iznad vas. .ako nastavite dok ne doete do obale. )ko ste u#va!eni jakom strujom, nemojte se opirati % plivajte preko nje bonim stilom i probajte nizvodno do!i do kopna. 6oni stil plivanja nije najjai ili najbri stil, ali najmanje umara. Oputeno tijelo najbolje pluta, stoga ostanite mirni. .eko je potonuti u slanoj vodi. 2lavna opasnost nastaje ako se nagutate slane vode. Fene imaju ve!e mogu!nosti plutanja na vodi od mukaraca i prirodno plutaju na leima. 9ukarcima je prirodni poloaj plutanja licem prema dolje, no nemojte zaboraviti podizati glavu kako bi u#vatili zraka. *i&e o si urnos!i u vodi u po lavlju BSa/ 2 / 7 # s2a?a$a'!" 'a $ 5#C *oda Svjea pitka voda se najbolje pronalazi u rukavcima mali# rijeka % velike rijeke obino su zagaene i pune mulja. 6azeni svjee vode u stijenama mogu se identi5icirati po tome to u njemu rastu zelene alge koje nisu napali mekuci i koljke (morske koljke i mekuci ne mogu preivjeti u slatkoj vodi*. Potraite svjeu vodu koja kapa ili curi kroz stijenu, a posebice na onim mjestima gdje raste ma#ovina i paprat % takva voda je pitka. )ko ste zarobljeni na stijenama koje izbijaju iz vode daleko od obale, jedini izvor vode za pi!e moglo bi vam biti more. "ikada ne pijte morsku vodu bez destiliranja. 9oe se koristiti za ku#anje % ali ne prakticirajte to sve dok imate zali#a svjee vode.

Opasnosti
Oprez u vodi koja je previ&e mu!na da bi vidli kroz nju" "osite cipele kada ste u potrazi za #ranom kako bi se zatitili od bodlji i trnova, koji mogu prouzroiti vrlo bolne rane. )ko se ubodete i trn se slomi, moete ga jo dublje gurnuti u tkivo pokuavaju!i ga izvaditi istiskivanjem. ' ve!ini sluajeva trn !e sam iza!i iz tkiva nakon nekoliko dana. (obro kamuElirane ivo!inje kao na primjer morske rae, mogu leati na dnu mora skrivene: u tom sluaju, ako #odate dnom, bodite tlo ispred sebe nekim tapom i podiite pijesak i kamenje. Ozljede od rae mogu se ublaiti vrlo vru!om vodom.

Ne uraj!e ruke u podvodne puko!ine % moglo bi vas neto ugristi. /oraljnom rebenu uvijek se pribliavaj!e s velikim oprezom" 7 greben i njegovi stanovnici % na primjer stoaste koljke koje izbacuju otrovne bodlje % mogu predstavljati opasnost. Ribe u la unama es!o mo u bi!i o!rovne % ak i jestive vrste koje ive u otvorenom moru. ' tom sluaju valja loviti ribu na onoj strani grebena lagune koja je okrenuta prema moru. +ko se na vas priljepila meduza ne pokuavajte vu!i njene pipke ili drugom rukom obrisati sluz s koe % jer !e se meduza jo vie priljepiti. 'potrijebite morski korov ili odje!u, odnosno opeklinu moete obrisati pijeskom. Bobo!ni$e imaju vrlo !vrd kljun, a neke vrste mogu zadati i otrovne ugrize, kao na primjer #obotnica s plavim prstenovima. Napadi morskih pasa dogaaju se u vrlo plitkim vodama. 3u%i!e na oprezuH .uvaj!e se zmija u vodi % one mogu biti izuzetno otrovne. )ko neku pronaete na obali, probodite ju ostima ili vr#om tapa u obliku vila % moe vam dobro do!i za jelo.

PRE0+Z+/ R-JE/+
Putovanje sa splavi
-a grupu od puno ljudi trebati !e nekoliko splavi. ' tom sluaju prva grupa ne nosi sa sobom opremu ili namirnice. "a prvom splavu trebaju se nalaziti najspremniji ljudi koji !e upozoravati na opasnosti i pomo!i u sluaju nezgoda. 3odopade i brzake !ete najlake uoiti po pari ili izmaglici koja se izdie iznad nji#. .akoer i# je mogu!e uti s odreene udaljenosti. )ko ste u nedoumici pristanite uz obalu i izvidite situaciju pjeke s obale. 7skrcajte se sa splavi prije nego stignete do opasni# mjesta na rijeci. Opremu prenesite kopnomKobalom nizvodno i na mjestu gdje rijeka ponovno postaje sigurna, ostavite nekoga tko !e vam signalizirati da je odavde sigurno nastaviti putovanje. "akon toga se vratite na mjesto gdje ste ostavili splav i odveite ga da sam slobodno doplovi do sigurnog mjesta. "akon ovoga moda !e trebati obaviti sitne popravke na splavi, ali !e ljudi barem biti sigurni. "ikada ne putujte sa splavi po no!i ili u mraku. "o!u vrsto priveite splav i napravite sklonite na viljem zemljitu, dalje od rijeke. /aljue% movare i ivi pijesak )ko je mogu!e izbjegavajte svaki prelazak preko movare. ' sluaju da morate tuda i!i, pokuajte je prije!i skau!i s vrstog tla na drugo. )ko ponete tonuti u kaljui, pokuajte plivati prsnim stilom do vrstog tla. "emojte pokuavati skakati ili gaziti nogama ispod sebe. 8to se vie budete pritom rastegnuli to !ete ravnomjernije rasporediti svoju teinu.

Prelazak rijeka
Prvo pokuajte prona!i dio rijeke koji je dovoljno plitak da ga moete bez problema prije!i pjeke % osoba koja ide prva mora paljivo ispitati da li ispred sebe na dnu rijeke nema neki# nagli# padova ili udubina. -a to koristite dugaku drvenu motku. Obratite pozornost na velike komade stijenaKkamenja na dnu. Prilikom prelaska moete stati na nji#, ali budite oprezni da se ne poskliznete ili uganete gleanj. ' u!ima rijeka prevladavaju jake struje, a javljaju se i plime. 7zbjegavajte prelazak rijeke na takvim mjestima osim ako nemate amac ili splav. "ajbolje je da krenete uzvodno i potraite sigurniji prijelaz. "emojte oekivati da !ete do!i na drugu stranu rijeke tono na mjesto koje je nasuprot vas. Stoga paljivo odredite mjesto za poetak prelaska i uzmite u obzir brzinu toka rijeke tako da otprilike moete odrediti mjesto gdje !ete se iskrcati.

Prou&avaj!e rijeku 4sl#%a 1;;.8= $retanje povrine rijeke moe vas uputiti na neto to lei ispod povrine vode. 2lavni tok struje moe se uoiti u obliku pruge koja nalikuje obrnutom slovu H3H, ako prolazi oko nekog predmeta u vodi @aA. ' tom sluaju iri krakovi pruge !e se pruati nizvodno. 3alovi koji se ine kao da stoje na jednom mjestu @bA pokazatelj su stijene na dnu rijeke. )ko je prepreka blie povrini vode tada se nizvodno stvara vrtlog kod kojeg se ini kao da se povrinska voda kre!e suprotno od glavne struje. )ko se neka ve!a stijena nae na dnu rijeke koje je malo strmije @cA, tada vrtlozi koji

ondje nastaju mogu proizvesti snanu povratnu silu nizvodno od prepreke. .akvi vrtlozi mogu biti vrlo opasni.

#lika 2>>"

0E(EN+ *O(+ U1-J+ "emojte plivati ili prelaziti preko duboke vode ako joj je temperatura dosta niska. Ona moe imati 5atalne posljedice za va organizam. Pad u ledenu vodu doslovno moe izbaciti da# iz vas. .ijelo gubi kontrolu mii!a, svijest slabi, a smrt nastupa za ;@ % <G minuta. OP7R7.0 S0R Poduzmite neto. 6rzo se kre!ite prema kopnu. $otrljajte se po snijegu kako bi absorbirali vodu. Sklonite se u sklonite i odma# osuite sav pribor."apravite splav. Rijeku prelazite pjeke samo u sluaju kada voda nije dublja od vai# glenjeva. "oge pritom morate trenutno osuiti im se dokopate obale. Prelazak rijeke aenjem "ikada ne precjenjujte u prostiranju vode, koliko god plitka bila. $oristite drveni tap koji !e vam pomo!i pri odravanju ravnotee. Podignite #lae ili i# svucite tako da budu potpuno su#e kada stignete na drugu obalu. "osite izme na nogama % dat !e vam bolju stabilnost nego bosa noga. Otpustite remen kojim je ruksak privr!en za vas tako da ga lake moete maknuti ako se jako oznojite, no nemojte ga potpuno skidati: neka vam pomogne i on odravati ravnoteu. $ada prelazite preko vode idite uz struju koja !e vas dovesti malo nie nizvodno do mjesta iskrcavanja. "emojte gaziti krupnim korakomC koristite tap kako bi ispitali svako mjesto na dnu prije nego nogom stanete na njega. 2rupa ljudi koji prelaze rijeku istovremeno, trebaju i!i jedan iza drugoga dre!i rukom osobu ispred sebe za opasa, dok se na elu mora nalaziti najjaa osoba u grupi. 9oete upotrijebiti i dugaku motku koju !e svi u grupi drati jednom rukom sa strane. .o !e ujedno posluiti i za kontrolu ravnanja grupe. Prelazite rijeku okrenuti licem prema obali i kreu!i se prema naprijed pod laganim kutem u smjeru toka rijeke. Pazi!e na plutaju!e odlomljene grane kako ne bi za nji# zapeli i izgubili ravnoteu. $ada !ete se na!i pred nekom preprekom osjetit !ete svu snagu vodene struje i moda se ne!ete mo!i kretati. Pronaite zaobilazni put oko prepreke. Prelazak uz pomo' ue!a 6it !e vam potrebno ue trostruke duljine nego to je irina rijeke i najmanje troje ljudi koji !e u jednoj turi prelaziti preko rijeke % prvo prelazi najspremniji lan grupe dok druga dvojica paze na ue kako bi bilo to je mogu!e manje u vodi, odnosno da budu spremni pomo!i osobi koja prelazi rijeku u sluaju bilo kakvi# problema. Osoba koja prelazi je osigurana uetom oko prsiju. 1ruga dvojica nisu vezani. Oni moraju paziti na ue ako bude potrebe. "ajjai u grupi prelazi prvi 3slika 4??"5.
$ada prva osoba prijee na drugu obalu, odvezuje ue oko sebe, druga osoba se potom vee za ue i poinje prelaziti rijeku. Sada prva i tre!a osoba kontroliraju ue 3slika 4?2"5.

#lika 4??" #lika 4?2"

#lika 4?4"

$ada druga osoba prijee preko rijeke, tre!a se vee za ue i poinje prelaziti. Prva osoba odrava najve!i napor dok druga pazi na ue i lana grupe koji prelazi te je spremna za pomo! u sluaju bilo kakvi# problema 3slika 4?4"5.

R-JE/E #U OP+#NE "ikada ne ulazite u vodu osim ako ne postoji drugi put prelaska preko nje. Paljivo odaberite mjesto prelaska. 7zbjegavajte visoke obale po kojima !e biti teko se popeti. 7zbjegavajte prepreke u vodi. 3odena

struja !e biti jaa prema sredini rijeke, a strme obale bi mogle biti jo i strmije pod vodom tako da !e izlazak na nji# biti nemogu!. Potraite to ravnije dno rijeke za prelazak. 8ljunano dno je najpogodnija podloga za gaenje preko rijeke. Preplivavanje rijeke )ko ne znate plivati, nemojte niti pokuavati % oslonite se na druge i koristite neto na emu !ete plutati. ,ak bi i najjai plivai trebali koristiti pomagala za plutanje kako bi sauvali energiju i odrali svoju opremu donekle su#om. "e plivajte potpuno odjeveni, trebat !e vam neto toplo kada stignete na drugu obalu. 6ilo bi dobro da se na mjestu iskrcavanja na drugoj strani rijeke nalazi kakav mol ili grana koja !e vam pomo!i da se lake izvu!ete na obalu. 7zbjegavajte zamreno granje u vodi jer bi u njemu mogli zapeti. ' vodu uite uzvodno i pustite da vas struja odnese do mjesta na drugoj obali na kojem ste se planirali iskrcati. Provjerite jainu (brzinu* vodene struje promatranjem kretanja plutaju!i# objekata u rijeci. Potraite bilo kakve prepreke i vrtloge u vodi. )ko prilikom plivanja naiete na vodeni korov polako se pokuajte osloboditi ili preplivati taj dio rijeke. +ednom kada najjai pliva proisti put preko rijeke, ostali ga mogu slijediti istim putem.

Pomagala za plutanje
9oete koristiti sve to pluta na vodi: kante za gorivo, plastine boce, manja debla (trupce*. Svoju odje!u stavite u vodonepropusnu vre!u tako da u njoj ostane dosta praznog prostora. -aveite otvor vre!e, omotajte nekoliko puta i ponovno zaveite. Pri prelasku vodene prepreke drite se za vre!u, a noge koristite za plivanje. "apravite svenjeve od granja koje umotajte u vodonepropusni materijal kako bi dobili zrane depove. "a to sloite svoju opremu i osigurajte ju konopcima. "emojte pokuavati sjesti na takvu HplutauH ili je na drugi nain opteretiti svojom teinom. 2rupa se treba podijeliti u manje skupine od etiri ovjeka, svezati svoju opremu zajedno i koristiti je kao pomagalo za ozlijeene osobe ili neplivae. )ko nemate vodonepropusnog materijala, napravite malu splav ili amac na kojem !ete prevesti opremu. Svu opremu sveite, a ako je ona preteka, napravite splav na dvije razine tako da, ako se donja nae pod vodom, na gornjoj vaa oprema ostane sigurno su#a.

Splavi
Splav, ak i ako je nespretno napravljen, ne!e se odma# prevrnuti. $oristite neko prikladno uplje ili lagano drvo, odnosno grane sa vr#ova kronji koje su otpale. 4imene bave od ulja ili na5te te bilo kakvi plutaju!i predmeti mogu poduprijeti splav. )ko u blizini nema debala, posluiti moe i komad vodootpornog materijala kojim !ete obloiti amac od pletenog iblja. "ikada nemojte nepotrebno riskirati. Samo vrlo otporni i jaki materijali izdrati !e eventualne brzake na rijeci, a na velikim rijekama, ako vam se splav slomi mogli biste se suoiti s mukotrpnim i dugotrajnim plivanjem do obale. 7spitajte splav ili bilo koje plovilo koje ste izradili u sigurnim vodama u blizini kampa, prije nego to krenete na put. Svu opremu sveite i osigurajte za splav. Pobrinite se da nita ne visi #lika 4?6" preko ruba splava jer bi u plitkim vodama moglo zapeti za podvodno granje i sl. Svi koji se nalaze na splavi morali bi biti vezani uetom oko struka i za glavni sigurnosni konop, odnosno za splav. Sigurnosni konopci moraju biti dovoljno dugi kako bi omogu!ili slobodno kretanje, ali ne predugi da doseu preko ruba splava. "a brzim rijekama koje imaju brzake i vodopade bolje je ne vezati se. )ko se splav nae u nevolji ili ga ne moete kontrolirati, nastojte ga dovesti do obale. ' plitkim vodama, kontrolirajte kretanje splavi s dvije dugake motke % jedna osoba s motkom neka bude na prednjem, a druga dijagonalno na suprotnom kutu splavi. #lika 4?6" prikazuje nain izrade splavi od trupaca koje zajedno dre dva para svezani# letvi. Postavite dvije malo deblje letve od savitljivog drveta na tlo % one moraju biti dovoljno dugake da prelaze irinu splavi. Preko nji# postavite trupce. 1ruge dvije letve postavite preko trupaca, a iznad oni# na kojima lee trupci. Sveite zajedno svaki par letvi na nji#ovim krajevima. "eka jedna osoba stane na letve i priti!e i# zajedno tako da bi i# mogli to vr!e svezati. .ime smo postigli da se trupci zaglavljeni izmeu letava ne!e mo!i nikamo pomicati. 'rezivanjem lijebova u letvama na mjestu gdje smo i# svezali zajedno, postiemo da konop ne moe sluajno skliznuti s nji#.

#lika 4?8"

#lika 4?7"

7pravljanje sa splavi 4sl#%" )D,. # )D1.8= "apravite kormilo u obliku vesla ili peraje koriste!i se motkom i nekom plo#om. .ako improvizirano kormilo postavite na nosae u obliku slova H)H koje konopcima privrstite za kuteve splavi. $ormilo privrstite na nosa tako da bude stabilno.

#P+C+*+NJE
Prvi uvjet spaavanja je staviti do znanja drugima u kakvoj situaciji ste se nali i gdje se nalazite. +ednom kada ste ostvarili kontakt moete odaslati i druge in5ormacije.

Signaliziranje
#O# @BSave Our SoulsBA je meunarodno priznati signal za nesre!u. ;+I(+I @7pomoHA P od 5rancuske rijei mIai%es to znai pomozite mi, je signal koji se koristi u radio komunikaciji. 2otovo svaki signal koji se ponavlja !ri pu!a posluiti !e kao poziv u pomo!: tri vatre ili stupa dimaC tri zviduka ili pucnja, odnosno tri svjetlosna signala. )ko koristite zvune ili svjetlosne signale, napravite pauzu od jedne minute izmeu svake grupe od po tri signala. 8a%io pre%ajnici= amci za spaavanje su obino opremljeni radio%predajnicima koji koji mogu pokazivati tonu poziciju unutar kratkog dometa. $ako bi izbjegli gubitak vrlo vrijedne energije iz baterija, uvajte i# u priuvi sve dok se ne ukae prilika da je va signal primljen. Sa dalekometnim radio% predajnicima aljite pozive u pomo! na uobiajen nain. Prenosivi 3 J primopredajnici mogu komunicirati samo sa stanicama koje se nalaze u liniji optike vidljivosti, bez ikakvi# opstrukcija (prepreka* izmeu stanica (iako se na nekoj visokoj koti moe postaviti relejna stanica koja !e prenijeti signal*. Ovakva oprema obino je podeena na 5rekvenciju planinarski# slubi spaavanja, no ipak je potrebno dogovoriti sve moebitne procedure prije samog odlaska. )ko u grupi imate odailja, provjerite baterije. ' nekim sluajevima moe posluiti i motor vozila kako bi proizveo elektricitet za punjenje baterija. 8tedite gorivo i planirajte komunikaciju sukladno dogovorenim s#emama ;eunarodni si nal za pomo' u planinama je A zviduka u minuti (ili A bljeskova svjetlosti i slino* nakon koji# slijedi ; minuta tiine, a zatim se signal ponavlja. Odgovor se sastoji od davanja bilo kakvih znakova !ri pu!a u minu!i% sa po jednom minutom stanke. Primivi odgovor, unesre!eni nastavlja sa odailjanjem jedno znaka svake minu!e kako bi se po tome orijentirao onaj koji dolazi u pomo!. #!alni si nali
7skoristite prednosti terena. Odaberite visoki poloaj za emitiranje svjetlosni# signala. Podignite nekakvu maketu neobinog oblika na grebenu stijene koja !e privu!i panju. -rakoplovi obino lete iznad brdovitog terena od nii# podruja prema viima tako da !e padine iza grebena ili vr#ova biti skrivene kako !e im se zrakoplov pribliavati. Signali postavljeni blizu vr#ova trebali bi biti vidljivi iz bilo kojeg smjera. Oznake na zemlji postavljajte na terenu koji !e biti najuoljiviji.

Olupine vozila ili zrakoplova= "aputeno vozilo ili prizemljen zrakoplov mogu biti korisna pomagala za signaliziranje. 2orivo, motorno i #idraulino ulje se moe zapaliti. 2ume i elektrina izolacija proizvode mnogo dima. Staklo i kromirane povrine mogu posluiti kao dobri re5lektiraju!i materijali. Prsluci za spaavanje i padobrani lako su uoljivi. Posloite raznobojne, sjajne predmete na vidljivom mjestu na zemljitu kako bi privukli neiju panju. "o!u upalite svjetla vozila ili zrakoplova (ako rade*. )ko su baterije ili akumulatori slabi, tedite i# kako bi mogli posluiti pri paljenju svjetala ili davanju zvuni# signala. -a!ra i %im= Signalne vatre upalite odma# kada se ukae potreba #lika 4?9" za pomo! unesre!enim (ozlijeenim* osobama ili kada vam je nuno potrebno sklonite. Prikupite gorivo i koristite ga za taborsku i signalne vatre. 'palite tri vatre u obliku trokuta na jednakim udaljenostima jedna od druge. 9ogu posluiti i grupe upaljeni# vatri koje su jasno odvojene. )ko imate premalo zali#a goriva koristite taborsku vatru u svr#u signaliziranja. 'naprijed pripremljena ognjita za signalne vatre treba stalno odravati su#ima kako bi bila spremna za paljenje u sluaju nailaska zrakoplova ili bilo koje druge letjelice. "a5ta (petrolej* se moe koristiti kao pripala, no nemojte ju nikako prolijevati po ognjitu. Poloite komad tkanine natopljene na5tom (petrolejom* izmeu granja (drva* na ognjitu. Posudu s na5tom ili petrolejom udaljite od ognjita na sigurnu udaljenost. Priekajte nekoliko sekundi i tada moete

upaliti H5itiljH. )ko se vatra ne upali odma# izvucite tkaninu i provjerite da li u ognjitu ima tragova eravice prije nego to dodate jo na5te na ognjite. 7majte sveanj zeleni# grana, ulja ili gume pri ruci kako bi stvorili dim ako bude potrebno. )ko vatru palite u vegetaciji ili u blizini drve!a, oko ognjita podignite zemljani nasip kako bi sprijeili eventualno irenje vatre na okolni teren. "e palite vatre izmeu drve!a gdje !e nji#ove kronje blokirati signal. Palite i# na otvorenom prostoru. )ko se nalazite na obali rijeke ili jezera, izgradite male splavi na koje !ete postaviti vatre. Splavi usidrite ili veite uadima za objekte na obali kako i# ne bi odnijela vodena struja. Strelica na sli$i 4?9" predstavlja smjer toka rijeke. ,rvea kao baklje= $oristite mala, izolirana (usamljena* drva kao signalne vatre. -apalite vatru izmeu grana (u kronji* koriste!i se su#im, otpalim granjem ili naputenim ptijm gnijezdima. "a ovaj nain !e se zapaliti li!e kronje to !e proizvesti dosta dima. 3atre zapaljene u podnoju odumrli# stabala gorjet !e dugo vremena, no nemojte riskirati kako ne bi nastao umski poar. )ko se to desi, va ivot !e postati jo ugroeniji nego to je bio kada ste doivjeli nesre!u s vozilom ili zrakoplovom. Iluminirajue va!re= "a istini izradite stoac s plat5ormom koja !e poduprijeti ognjite 3slika 4?:"5. $oristite granje zimzelenog drve!a kako bi ognjite cijelo vrijeme bilo su#oC ovo granje !e gorjeti vrlo intenzivnom svjetlo!u i proizvoditi !e dosta dima. Prekrijte cijeli stoac sa materijalom jarki# boja, npr. padobran, koji !e i sam biti uoljiv po danjem svijetlu. Prije nego namjeravate upaliti vatru skinite ga sa stoca % u prvim trenutcima vaa vatra najvjerojatnije ne!e biti zamjetljiva sve dok se ne razbukta. Paljivo odravajte vae stoasto ognjite tako da drvo bude cijelo vrijeme su#o. $rajeve tapova zabijte u zemlju kako bi sprijeili #lika 4?:" da se naginju pri jaem vjetru. 3atra zapaljena na ovakav nain vidljiva je kilometrima. Kori !enje %ijelova olupine za signaliziranje va!rom= -apalite vatru na komadu nekog metala. $ada se on zagrije, pospjeuje da plamenovi vatre izgledaju sjajnije. )ko je metal ispoliran, ponaat !e se i kao re5lektor, intenziviraju!i odsjaj vatre. -ndika!ori dima .ijekom dana, dim je dobar pokazatelj lokacije. 'vijek imajte spremne zali#e materijala koje proizvode dim kako bi i# postavili na vatru. 1im ne!e samo pomo!i spasilakim letjelicama da vas pronau, on !e takoer ukazivati na smjer i jainu vjetra blizu povrine. Pobrinite se da dimni signali budu postavljeni nie uz vjetar od mjesta koje ste predvidjeli za sputanje letjelice ili bilo kakvi# drugi# signala tako da budu vidljivi onima koji vam dolaze u pomo!. Svjetli dim najbolje je uoljiv na tamnim podrujima ili umama. -a to koristite zelenu travu, li!e, ma#ovinu i paprat. 3lani materijali proizvode dobru tinjaju!u vatru, npr. odbaeni pokrivai za sjedala mogu tinjati dugo vremena. 1im takoer odbija insekte od napada na vas ili vae zali#e #rane. .amni dim se najbolje vidi na snijenoj ili pjeskovitoj (pustinjskoj* podlozi. -a to koristite gume ili ulje. )ko atmos5erski uvjeti djeluju tako da se dim prostire u slojevima kao magla uz povrinu zemlje, podignite ve!u vatru kako bi i dim odlazio vilje u zrak. .oplotne struje !e tada odnijeti dim na prikladnu visinu. 1U(-TE (O;-C0J+T-< "a rijeci, zamjetljiv plove!i predmet (objekt* koji nosi vau poruku, moe privu!i neiju panju, npr. mali splav sa jedrom svijetle boje na kojem pie SOS. )ko nema naznaka akcije spaavanja i poeli ste razmiljati o povratku na svoju ruku, ostavite jasne tragove tako da spasioci koji mogu kasnije do!i imaju podatak u kojem smjeru ste otili. Ostanite u blizini uobiajeni# ruta kojima lete zrakoplovi ili se drite otvoreni# podruja. TR- #TUP+ (-;+ iz vatri koje istovremeno gore u meusobnom malom razmaku u istoj ravnini, stariji je znak za poziv u pomo! u sluaju nevolje u planinama i pustinjama. 1im se postie bacanjem svjee trave i li!a na vatru, odnosno loenjem svjei# grana. -nakovi za pomo! ne smiju se zlorabitiR .reba i# davati samo u sluaju stvarne nude. Svatko tko zauje ili ugleda signale za pomo! duan je odma# odgovoriti i po#itati u pomo!, odnosno obavijestiti onoga koji je u mogu!nosti pruiti pomo!.

Signaliziranje #elikopteru
(+
% .rebamo pomo! ('krcajte nasR* % H1aH (odgovor na pitanje posade #elikoptera* % Sletite ovdjeR

NE
% "ije nam potrebna pomo!R "e trebamo nitaR Sve je u reduR % H"eH (odgovor na pitanje posade #elikoptera* % "e slije!ite ovdjeR

#lika 4?="

' potragu za osobama nestalima u planinama, u umskim prostranstvima i u drugim nenastanjenim podrujima, spastelji nerijetko polaze #elikopterom. 7sto se tako #elikopterom polazi u pomo! ugroenima odnosno unesre!enima koji se nalaze na teko pristupanim mjestima, daleko od cesta i naselja. 1a bi se u tim okolnostima olakalo sporazumijevanje osoba na terenu sa spasiteljima, slubeno su pri#va!ena dva meunarodna znaka rukama, koji se sa zemlje upu!uju posadi #elikoptera. .o su znaci 1) i "0, 3slika 4?="5 koji zavisno od prilika, mogu imati i odreenije znaenje. Onaj koji signalizira treba stati na to vidljivije mjesto, leima okrenut vjetru. Poeljno je da na sebi ima neki odjevni predmet koji bojom odudara od okoline. Signal upu!uje samo jedna osobaR Pret#odno, kako bi se privukla panja spasitelja, moe se ispaliti signalna raketa (ako je imate*, a ujedno mogu i ostali lanovi skupine ma#ati rukama (slue!i se kouljama, komadima krpa i sl.*. $ada postane vidljivo da je posada #elikoptera primjetila pozive, ostali se moraju skloniti sa strane kako bi pozornost posade bila usmjerena samo na onoga koji !e signalizirati.

Prizemljenje #elikoptera
'koliko se ukae potreba za sputanje #elikoptera, potrebno je da u okviru svoji# mogu!nosti olakate posadi njenu zada!u. -a prizemljenje #elikoptera potrebna je istina veliine ;@ I <G metara. .eren u pravilu ne smije biti nagnut. ' sluaju potrebe sami !ete prona!i teren pogodan za sputanje #elikoptera i ukloniti s njega sve prepreke. Pogotovo treba voditi rauna o tome da nadomak izabranog i pripremljenog terena ne bude neka zapreka o koju bi #elikopter mogao udariti repnim vijkomR .reba imati na umu i to da se #elikopter ne smije sputati u guduru. Odgovaraju!im znacima ruku upozorit !emo pilota na prostor za slijetanje, paze!i pritom da stojimo barem ;G metara daleko od ruba tog prostora (a ostali lanovi skupine trebaju biti jo dalje*. Pilotu !emo pomo!i ako nadomak istine za slijetanje zabodemo u tlo palicu sa zastavicom ili maramom % to !e mu pokazati smjer vjetra. -imi je na cijelom prostoru za slijetanje potrebno utabati snijeg, odnosno odstraniti ga. Skije za skijanje koje se nalaze blizu mjesta slijetanja #elikoptera, moraju leati na tlu, a ne da su okomito zabodene u snijeg.

Signali Hzemlja % zrakH

Osim dva pret#odno opisana meunarodna zna% ka rukama, ponegdje je uobiajena uporaba jo neki# signala, koji se sa zemlje upu!uju spasilakim #elikopterima i zrakoplovi% ma. ' nastavku su opisani signali koji se isto tako daju rukama, odnosno cijelim tijelom:
7spruenom desnom rukom signalist mae prema dolje: H6acite nam poruku (pismene upute*H.

Rukama ispruenim iznad glave, signalist mae Hna% prijed % nazadHC H"ije po% godno za slijetanje. "e pokuavajte sletjetiRH
Signalist je na vidljiv nain pokrio ui rukama: H7mamo radio%stanicu. Prijem ispravan. +avite nam se radio%stanicom.H

Signalist ui, ruku ispru% eni# u smjeru istine po% godne za sputanje: HPre% poruujemo da sletite ovdje.H
Signalist nepomino lei na zemlji na leima, ruk u ispru% eni# iznad glaveC znaenje: HFurno nam je potrebna me % dicinska pomo!RH

Signalist stoji uspravno, s de % snom rukom vodoravno ispru % enom u odreenom smjeru: H'skoro !emo mo!i nastaviti )ko7demo je mogu!e, priekajte.H put. u smjeru ruke.

Signalist stoji uspravno, vodo % ravno raireni# ruku: HPotreb % na nam je #rana % voda % oprema % gorivo za voziloRH

Planinarske oznake
Prilikom kretanja u planinama najve!u poteko!u predstavlja pronalaenje puta. -bog toga u planinama na ve!inu vr#ova i drugi# toaka vode oznaeni putevi. Oznake se sastoje od crvenog prstena koji zatvara bijeli krug. .e su oznake postavljene uzdu puteva po stablima, kamenim blokovima i stijenama, a izraene su uljanim bojama. Osim ti# op!eniti# oznaka (markacija* upotrebljavaju se i bijele ili crvene strelice (prema boji podloge* uz koje je esto oznaeno i mjesto kamo vodi put te vrijeme potrebno da se put prevali #odom. 3rijeme #oda obino je ono koje utroi odrasla osoba uz jednolino i umjereno #odanje. -a silazak se rauna jedna tre!ina vremena manje nego za uspon. Ponekad se radi oznaavanja posebne planinarske staze (koja, na primjer, vodi do pe!ine ili izvora* za oznaku upotrebljava plava boja umjesto crvene.
7di ovim putem Pouri ovim putem Potri ovim putem 3rati se 7di lijevo 7di desno "aprijed je opasno Prepreka, savladaj Rastali smo se 6jei u smjeru strelice Ponesi ovo "e idi ovim putem Odmori se i priekaj druge Sastat !emo se ovdje za > sata 7di oprezno dalje .abor u tom smjeru 3eliki tabor 1obar put 4o put 1o tabora > km. Put, cesta u tom smjeru Pitka voda u tom smjeru $u!a u tom smjeru Prijei preko vode Prijelaza nema 9ost u blizini Opasnost. 6udi spreman ,ekaj ovdje @ minuta 9 Pismo na A koraka Sakrij se i promatraj 7zvrio sam zada!u 6ijesan pas "ali smo "emamo #rane +elo 2ledaj, zapaaj, zapamti 1obri ljudi 4oi ljudi 'PO9O=R Poaljite pomo!R -vidi ovdje (do odgovora* Odmor Signaliziraj Signalizirali smo Podigni tabor 7stok -apad Sjever +ug Sjeverozapad Sjeveroistok +ugoistok +ugozapad Ovdje je nastamba izvidnika -apovjednitvo postrojbe ,ekamo u najbliem selu 3ratili smo se Otili smo 7di u tabor 6ili smo ovdje u GE.>G sati "amirnice, #rana je blizu Pitka voda je blizu "epitka, zagaena voda

Putni znaci
Putni znaci su oznake kojima se planinari i ostali ljudi mogu koristiti u prirodi (iznimno i u naseljenim mjestima*, kako bi onima koji !e do!i iza nji# oznaili smjer kretanja, upozorili i# na razliite okolnosti, izrekli odreene zapovijedi i slino. Putni znaci crtaju se otrim predmetom na vlanoj zemlji, pijesku ili snijegu, odnosno kredom na kori drveta, as5altu, drvenoj ogradi. 9ogu se slagati i od granica, kameni!a, iarki i slinog, odnosno utiskivati stopalom u mekano tlo. -nakovi se u pravilu ostavljaju s desne strane puta ili, po dogovoru, samo na odreenim mjestima (kako bi i# uoio samo onaj kome su namijenjeni*. Onaj kome su znaci namijenjeni treba i#, nakon to je s#vatio poruku, izbrisati ili unititi (osim znakova koji su ostavljeni kao trajna upozorenja*. 'obiajeni putni znaci prikazani su na sli$i 4?>.

-nak opasnosti

#lika 42?"

#lika 4?>"

' umi, u planini, u krkoj divljini, na obalama rijeka, jezera, mora i drugdje u prirodi ima mjesta na kojima ovjeku prijeti opasnost. Ponekad je potrebno da one koji !e do!i na opasno mjesto vidljivim znakom upozorite da se moraju uvati. Osim uobiajeni# putni# znakova (koje ostali ne znaju HitatiH*, na kritinom mjestu na primjer: na rubu ponora, na dijelu puta gdje prijeti opasnost kameni# odrona, uz izvor koji je zagaen moete postaviti i veliki znak koji u svijetu planinara i istraivaa ima znaenje HopasnostH. .aj jednostavni znak HVH moete sloiti od ravni# grana ili kamenja 3slika 42?"5" Poeljno je da znak bude to ve!i.

' sluaju izgubljenosti

"a #odnji, odnosno prilikom svakog izlaska u prirodu, treba itavo vrijeme voditi brigu o orijentaciji u prostoru. ' svakom trenutku trebate biti uvjereni u kojem smjeru idete, kojim putem, gdje se trenutno nalazite i koliko jo preostaje do cilja. 7pak, uza sve to moe se dogoditi da zalutate, naroito prilikom pjeaenja u planinama, u dubokim umama, u magli i u mraku. $ako postupiti u tom sluajuL $ada utvrdite da ste zalutali, neka 3as ne u#vati panika. 9irno sjednite i odmorite se, ako u torbici ili ruksaku imate neto za jelo, okrijepite se. "akon toga u miru razmislite o poloaju u kojem ste se nali i razmotrite to se sve moe uiniti. "aravno, najvanije je na!i pravi put. )ko uza se imate topogra5ski zemljovid i kompas, odredite na karti podruje na kojem se po prilici nalazite, a zatim nastojte utvrditi i svoju tonu poziciju (za to je potrebno poznavanje topogra5ije*. .ako !ete biti u mogu!nosti izabrati daljnji smjer kretanja % bilo prema prije utvrenom cilju #odnje, bilo u smjeru neke ve!e komunikacije, naselja, vode i slino. )ko nemate topogra5ski zemljovid, nastojte na neki drugi nain odrediti gdje se po prilici nalazite. Orijentirajte se u miru. "astojte se prisjetiti kuda ste sve ili, gdje ste skrenuli s pravog puta. Pokuajte s nekog visokog mjesta promotriti okolinu: moda !ete prepoznati teren kojim ste ili, ugledati neki objekat pored kojeg ste proli prije nego to ste se izgubili. Pokuajte na!i put natrag do mjesta gdje ste skrenuli s pravog puta. $ako ne biste jo vie zalutali, putem ostavljajte putne znakove na tlu, prelomljene granice, papiri!e nabodene na nji#. )ko se ne uspijete vratiti na stari put, preostaje vam samo jedno % pokuajte do!i do neke ku!e, naselja, ceste ili eljeznice, radilita i sl. i tako okonati lutanje i neizvjesnost. )ko poznajete u grubome kraj u kojem se nalazite, pokuajte odrediti na kojoj se strani nalaze najblii naseljeni predjeli. "a jedan od poznati# naina potraite sjever i odredite smjer kretanja. -a vrijeme #odanja drite se tog smjera kako se ne bi dogodilo da se kre!ete u krugu (to se zalutalima esto dogaa*. 6udite uvjereni da !ete se izvu!i. 7majte na umu da no! i magla znatno oteavaju snalaenje, pa je u planinama, umama i krkim divljinama #odanje no!u i po magli vrlo opasno pogotovo ako vam kraj nije dobro poznat. 1akle, ako prije no!i ne stignete do naselja (odnosno ako se zateknete u gustoj magli*, pripremite zaklon u kojem !ete proboraviti do jutra. Sakupite mnogo su#araka i naloite vatru. )ko imate neto #rane, veerajte. 6udite bezbrini % ujutro !ete prona!i put. )ko imate opremu za boravak i no!enje u prirodi (npr. atorsko krilo, vre!u za spavanje ili barem pokriva* i ako vremenske prilike to dozvoljavaju, u zaklonu moete pripremiti leaj za spavanje. 9eutim, ako nemate odgovaraju!u opremu, bolje je ne spavati, pogotovo ako je #ladno vrijeme (ve! kod temperatura nii# od W;Go& tijelo se moe toliko o#laditi da je mogu!e smrzavanje*. )ko niste opremljeni za no!enje, a nalazite se u ravnici ili na nekom manje opasnom terenu, moete nastaviti #odanje i no!u. Odmarajte se kad god osjetite potrebu, ali ne predugo da se tijelo previe ne o#ladi.

-Z1JE)+*+NJE NE#REF+
"esre!e i izoliranost nisu jedini uzroci nastanka situacija preivljavanja. 9noge prirodne i one ljudskom rukom izazvane sile, mogu prouzroiti nesre!e u kojima !e do!i do izraaja vae vjetine preivljavanja.

Predvianje nesre!a
9eteoroloke situacije po cijelomm svijetu prate se <? sata dnevno i igraju vanu ulogu u predvianju nesre!a. Pratite vremenske prognoze koje vas mogu upozoriti na ozbiljnije nadolaze!e nevrijeme i nesre!e kao to su poplave, uragani, vulkanske erupcije i zemljotresi.

Sue
' podrujima umjerene klime, ako su vrijednosti kini# oborina daleko ispod normalni#, mogu!a je pojava sua. 'ginula vegetacija uzrokuje poreme!aje u svim #ranidbenim lancima koji poivaju na njoj. )ko sua postane ozbiljna, mrtve i umiru!e ivotinje mogu zagaditi i ono malo vodeni# zali#a koje su preostale.

Rizici od poara
4eevi i uginule ivotinje trebaju se pokopati u dubokim jamama. Su#a zemlja bi mogla biti dosta tvrda, no zakapanje je najuinkovitija metoda uklanjanja mogu!i# izvora in5ekcija. 4eevi se mogu i spaljivati, no poto u okolini moe biti su#oga li!a i granja, vatra lako moe izma!i kontroli i ako nemate vode pri ruci, ona !e se brzo rairiti. )ko morate zapaliti vatru iskopajte rupu u zemlji i odravajte malenu vatru na koju !ete paziti cijelo vrijeme.

igijena
"edostatak vode za pranje i sanitarne potrebe moe predstavljati rizik po zdravlje. -nojenje !e pomo!i da vam pore na koi budu otvorene te ne!e dozvoljavati nakupljanje prljavtine, ali ak i ako vam je potrebna sva voda za pi!e, morate osigurati redovito pranje ruku nakon nude i prije pripremanja jela. "apravite za#od u blizini tabora.

Skladitenje i uvanje vode

)ko nema kia ili se uslijed ljetni# vru!ina zemlja poinje drastino suiti, poduzmite mjere skladitenja vode u najve!im mogu!im koliinama. 3odu morate koristiti vrlo razborito. 9jesto drite natkriveno i u sjeni kako bi izbjegli prekomjerno isparavanje vode. 7skopajte rupu na sjenovitom mjestu u kojoj !ete drati cisternu, izbjegavaju!i pritom korjenje drve!a. Obloite ju najlonom ili nekim plastinim materijalom, odnosno cementom ako ga imate (no nemojte ju potpuno ispuniti sve dok se cement ne stvrdne*. )ko u podruju ima gline, iskopajte rupu i obloite ju glinom. )ko u niim slojevima zemljita gdje kopate rupu ima prirodni# naslaga gline ili tvrdi# stijena, to !e pomo!i vodi, ili bilo !emu drugom to uvate u rupi, da ostane #ladnaC u tom sluaju otvor rupe neka bude mali. ' uvjetima teke sue budite posebno oprezni zbog kontaminacije zali#a vode. 6olesti od uginuli# ivotinja mogu se brzo rairiti. $oliko god bili edni, sku#ajte svu vodu prije pi!a. "ikada ne troite vodu bezobzirno. 3oda koritena za ku#anje, kasnije se moe iskoristiti za pranje. Proku#ajte svu vodu za pi!e. )ko presui izvor vode, mogli biste ju dobiti kopaju!i jo dublje u zemlju, no to !ete dublje kopati to !ete iscrpiti vie vode koja se nalazi u zemlji. Pokuajte jesti #ranu koja koja sadri visoki posototak vode (vo!e*, a koje ujedno za#tijeva malo pripreme ili i!enja. 9u#e mogu biti veliki problem % osigurajte da sva #rana bude pokrivena. -atitite svoje zali#e od praine koja takoer moe biti opasna ako je vjetar podigne sa povrine zemlje. $ada je priroda uznemirena ozbiljnim suama, ivotinje se poinju abnormalno ponaati. 7zluene eu, ina!e poslune i dobre ivotinje, mogu vas poeti napadati.

Poari
"ajbolja zatita od poara je prevencija. 9nogi poari su uzrokovani nepanjom ovjeka, zbog odbaeni# opuaka cigareta ili ibica. Sunce koje sja kroz komadi! stakla moe tijekom sune sezone prouzroiti poar. Cumski poari )ko se nalazite na mjestu poara u umi (odnosno na mjestu gdje se taborska vatra sluajno poela iriti*, ili na livadi, vaa prva zada!a treba biti da ju pokuate ugasiti. Prvi znak da se pribliava umski poar biti !e miris dima. "akon toga !ete najvjerojatnije uti vatru prije nego to vidite plamenove. Primjetit !ete neobino ponaanje ivotinja, ak i prije nego to s#vatite uzrok. Pu! za bije )ko ste zateeni u podruju gdje bijesni poar i kada postane prekasno da ga sami pokuate ugasiti, nemojte se odma# dati u bijeg % osim ako je vatra toliko blizu da vie nemate nikakvog drugog izbora. ,ak i ako osjeate da vas odje!a sputava, nemojte ju skidati i bacati jer vas moe zatititi od uasne topline. 1im !e ukazivati na smjer vjetra % poar !e se najbre iriti u tom smjeru. )ko vjetar pue smjerom od vas, a prema vatri, kre!ite se prema vjetru. 7dite prema bilo kakvoj prirodnoj prepreci poaru P npr. vodenim preprekama. Rijeka je najbolja prepreka % ak i ako ju plamenovi mogu prebaciti, bit !ete prilino sigurni u vodi.

"emojte trati glavom bez obzira. Stanite i razmiljajte. Odaberite put za bijeg. Provjerite okolno podruje i utvrdite smjer vjetra kako bi predvidjeli smjer mogu!eg irenja poara. )ko vjetar pue prema vama, poar !e najvjerojatnije putovati bre u tom smjeru % a plamenovi mogu preskakati i velike praznine. Poar bre putuje uzbrdo tako da se ne pokuavate penjati na vilji teren. Pokuajte zaobi!i vatru ako moete, no neki umski poari mogu bijesniti na 5rontu irine od nekoliko kilometara, pa !e u tom sluaju obilazak biti nemogu!. )ko nemoete do!i na rub poara ili iza!i izvan zone vatre, bjeite do prvog velikog proplanka, dubokog klanca (kotline*, rijenog toka ili vododerine. Odlazak pod zemlju )ko nema u blizini nikakve prirodne prepreke poaru ili vododerine u kojoj se moete skloniti, a zona poara je preiroka da bi pretrali kroz nju, moda !ete morati prona!i zatitu u zemlji. 4judi su preivljavali poare zakapaju!i se u zemlji i prekrivaju!i se njome, dozvoljavaju!i tako vatri da prijee preko nji#. Rizik je velik, ne samo od topline ve! i guenja. Poznato je da vatra guta sav kisik. 7skopajte to ve!u upljinu i oistite ju od trave i granja, nabacajte zemlju na kaput ili odje!u koju imate, lezite na zemlju licem prema dolje i prekrijte se kaputom na koji ste nabacali zemlju. Rukama prekrijte usta i nos i diite kroz nji#. Ovaj nain ne!e pove!ati koliinu kisika, ali moe o#laditi i 5iltrirati vreli zrak i iskre, koje mogu otetiti va dini sustav. Pokuajte zadrati da# kada vatra prolazi iznad vas. Os!anak u vozilu "emojte pokuavati voziti kroz gusti dim. )ko ste sa vozilom u podruju poara, parkirajte ga na nekoj istini. Skrenite sa ceste, no pazite da ne zaglibite u blatu. 'gasite svjetla i ostanite u vozilu. 1obro zatvorite sve prozore. 'gasite ventilaciju i zaepite sve zrane otvore. 3ozilo !e vam pruiti kakvu takvu zatitu od topline. 9ogu!e je preivjeti na taj nain sve dok se stakla na vozilu ne ponu topiti, a do tada bi vas zona poara trebala pro!i. Postoji opasnost od eksplozije rezervoara, ali ako je vatra intenzivna, imate vie ansi ako ostanete u vozilu nego da ste vani. 1orba pro!iv &umsko poara ' umama koje se uvaju i iskoritavaju mo!i !ete vidjeti protupoarnu opremu koja je postavljena u razmacima na odreenim mjestima uzdu glavni# puteva. Oprema bi se trebala sastojati od svenjeva grana u obliku metli i mlatilica sa gumenim trakama u obliku lopata. Ova oprema moe biti uinkovita u sprijeavanju nastanka poara. Poari u z radama -atvorite sve rupe oko vratiju i prozora. "avucite sve zastore. 9aknite se od vanjski# zidova i nemojte pokuavati u panici bjeati iz ku!e ako ju vatra za#vati. +ednom kada vatra proe, izbjegavajte udisanje dima i pokuajte iza!i van, odnosno pogasiti preostale manje vatre. Poar u vozilima "ajve!u opasnost kod vozla predstavlja eksplozija rezervoara sa gorivom. &ilj treba biti kontrolirati vatru tako da ona ne doe do rezervoara. Obino !e vatra prvo za#vatiti dovode goriva (ako oni nisu zati!eni* koji !e se ponaati kao 5itilj i na kraju dovesti vatru do rezervoara. )ko vatra za#vati vozilo u zatvorenom prostoru, ubrzo !e nastati opasna koncentracija dima i otrovni# plinova. Prvo pokuajte ugasiti vatru % ali ako to nije mogu!e, izvezite vozilo izvan zgrade prije nego jo vie ugrozi ivote ljudi ili imovinu. "emojte ulaziti u vozilo. Sve to treba moete napraviti izvana, pa i upravljati kretanjem vozila. )ko je mogu!e, izgurajte ili izvucite vozilo van. )ko vae vozilo ima gumb za paljenje, prebacite u niu brzinu ili u natrag i pritisnite gumb kako bi vozilo smo iskoilo van. S konvencionalnim paljenjem, okre!ite klju tako da se vozilo kratko pali. Pripremite se ako vozilo bude snano krenulo prema naprijed. ' ote!enom vozilu vrata mogu biti zaglavljena. )ko ga u#vati vatra pokuajte iza!i kroz bilo koji prozor ili nogama razbijte vjetrobransko staklo. )ko je vatra unutar vozila upotrijebite aparat za gaenje poara ili ju ugasite pomo!u odje!e ili deke. Sintetiki materijali kojima je prekriven unutranji dio krova vozila brzo gore to proizvodi gusti dim i otrovne plinove. .akav materijal !e odolijevati ak i kada vatra bude ugaena, stoga izaite van na zrak to je prije mogu!e. (R,-TE #*OJ +P+R+T Z+ )+CENJE PO,+R+ U*-JE/ PR- RU@-D "emojte ga drati u sanduku ili u prtljaniku P drite ga ondje gdje !e vam biti na do#vat ruke. 'darac u vozilo moe izobliiti poklopac prtljanika i tada ga moda ne!ete mo!i otvoriti.

Poari u zraku -rakoplovi su opremljeni automatskim sustavom za gaenje poara na motorima i runim aparatima u kabinama. ' sluaju poara odma# se moraju poduzeti mjere. "a civilnim letovima odma# pozovite stjuardesu im posumnjate na vatru % osoblje zrakoplova zna gdje se nalazi oprema za gaenje poara i kako ju koristiti. 7zbjegavajte stvarati paniku meu ostalim putnicima. )ko primjetite tinjanje ili plamenove, pokuajte i# ugasiti dekom ili odje!om. "ajve!a opasnost od poara nastaje neposredno prije uzlijetanja kada se oko zrakoplova stvara oblak isparavanja od goriva, te posebno prilikom slijetanja u oteanim uvjetima kada rezervoari sa gorivom mogu biti probueni, a elektrine i iskre statikog elektriciteta mogu zapaliti isparavanja. Sve mjere opreza moraju se poduzeti kako bi bili sigurni od poara. 3i takoer moete pomo!i. "e puite, ako je to izriito zabranjeno. .akoer nemojte puiti i drijemati.

Poplave
Poplave se mogu desiti iz mnogo razloga. "eki od nji# su prelijevanje rijeka, jezera i akumulacijski# jezera zbog jaki# ili dugotrajni# kia (ne obavezno od kia koje padaju na podruju gdje je nastala poplava*C od narastanja razine mora ili jezera to moe biti uzrokom podmorski# zemljotresa i zastrauju!i# plimni# valova i vjetrovaC ili uruavanja brana i nasipa. +ake kie brzo mogu prouzroiti bujice na podrujima gdje ima su#i# rijeni# korita ili izrovati uski kanal ispod i iza nasipa koji !e se potom poeti uruavati te tako ruiti sve na svom putu. $onstantne kie koje nakon sunog razdoblja due vrijeme padaju te jake oluje, upozorenje su da se trebate kloniti vodeni# kanala i niskoga zemljita jer poplava moe pogoditi jo ira podruja. 'vijek je sigurnije kampirati na nekakvom grebenu ili izboini. )ko razina vode raste, premjestite se na vilje podruje. ' brdovitim predjelima klonite se dolina koje su posebno podlone poplavama. Poplave ne bi trebale biti veliki problem, barem ne u poetku, jer !e i ivotinje traiti sigurnije vilje podruje. $ako grabeljivice, tako i nji#ov plijen, vie !e se koncentrirati na to da potrai zaklon % no budite oprezni od panini# ivotinja u vodi koje vas mogu ozlijediti. 9oda !e biti vrlo teko dokopati se svjee vode za pi!e jer !e poznati izvori najvjerojatnije biti kontaminirani. Sakupite kinicu koju !ete koristiti za pi!e, a nju kao i svaku drugu vodu morate proku#ati prije uporabe. Poplavljene z rade )ko ste u zgradi kada razina vode pone rasti, ostanite gdje jeste. 7zloit !ete se manjem riziku nego da se pokuate evakuirati. 7skljuite plin i struju i pripremite zali#e #rane za sluaj nude, toplu odje!u i vodu za pi!e i dobro zatvorenim posudama (5laama*. 'zmite baterijsku svjetiljku, zvidaljku, ogledalo i odje!u jarki# boja koja !e posluiti za signaliziranje. 'zmite i pe! za kampiranje (ako ju imate*, svije!e i ibice. Popnite se na gornji kat ili na krov. )ko !ete biti prisiljeni biti na krovu neko vrijeme napravite sklonite. )ko je krov nakoen, dobro je da se sve osobe zaveu za dimnjak ili bilo koju drugu vrstu izboinu. )ko se razina vode nastavi dizati pokuajte napraviti nekakvu splav. )ko nemate uadi koristite posteljinu. Osim ako se voda prebrzo die i prisiljeni ste se evakuirati, ostanite na krovu sve dok se dizanje vode ne zaustavi. Evakua$ija Potraite sklonite ili vilji teren. "e morate biti u podnoju brda kako bi bili u niskom podruju. $ada se kre!ete ili vozite prema sigurnom podruju zapamtite da i mali pad terena na cesti moe initi veliku razliku u dubini vode. )ko se vae vozilo zaustavi, napustite ga. 3i i vae vozilo mogli bi biti odneeni vodenom strujom. "emojte pokuavati prelaziti velike kaljue ili vodene struje osim ako niste sigurni da razina vode ne!e biti via od polovice kotaa vaeg vozila ili vai# koljena. )ko morate prije!i, koristite te#nike prelaska rijeke. )ko prelazite mostove koji se nalaze pod vodom budite posebno oprezni jer je poplava mogla unititi dijelove mosta. -znenadne poplave ' sluaju iznenadni# jaki# kia, klonite se dolina i rijeni# korita i to za vrijeme kia i nakon nji#. "e morate se nalaziti u podnoju brda kako bi vas za#vatila bujica vode koja sa sobom nosi blato i raznorazne olupine i kr#otine. Poplave u obalnom podruju Ovo se obino deava uslijed kombinacije plimni# valova i vjetrova koji i# mogu uiniti ak i ve!im. 'pozorenja za poplavu obino !e sti!i na vrijeme i evakuacija je u tom sluaju najbolje rjeenje.

Nakon poplave "emojte izlaziti van sve dok ne budete uvjereni da je sigurno. 9oda dolazi jo oluja. $ako se poplava povlai, ona ostavlja iza sebe prizore devastacije i tijela rtava poplave. S opadanjem vode i zagaenjem dolazi i rizik od izbijanja bolesti. D 5at'" /!"&" 2&"<a= spalite sve ivotinjske leeve % nemojte niti pomiljati jesti i# % i temeljito proku#ajte svu vodu prije uporabe bilo za ku#anje ili pi!e. "eki !e plodovi (vo!e ili povr!e* nakon to se voda povu!e moda biti dostupni, a isto tako i ptice koje su pobjegle, takoer mogu biti dobre za jelo.

4avine
Postoji nekoliko vrsta lavina. 0avina na mekanoj snjenoj podlozi Snijeg koji pada na zaklonjenim padinama, ne moe se nataloiti i stvrdnuti kao snijeg koji je ve! na podlozi. 1olazi do 5ormiranja praznina i itave takve nakupine mogu propasti u nji#, no bilo kakav poreme!aj ili glasna buka mogu pokrenuti takvu nakupinu koja se onda pretvara u lavinu. Planinska 3visoka5 lavina ,esto je rezultat novoga snijega koji pada na ve! stvrdnutu podlogu ili u #ladnim i su#im uvjetima. Ova lavina moe poeti i kao lavina na mekanoj podlozi, no ona moe dobiti na zama#u i nakupiti sve vie su#oga snijega !ime postie vrlo velike brzine. Pokrijte nos i usta kako bi preivjeli % smrt nastaje zbog davljenja snijegom kojeg ste uda#nuli. 0avina od mokro a snije a 'obiajena je za vrijeme topljenja snijega ili leda, emu je obino uzrok nagli porast temperatura nakon snijeni# padavina. Puno se sporije kre!e nego planinska lavina, ali na svom putu trga drve!a i odnosi stijene. $ada se zaustavi smrzne se i ovrsne gotovo trenutno, to moe ozbiljno zakomplicirati eventualno spaavanje. 4ezite vodoravno na tlo i puzanjem nastojte ostati na povrini lavine (nakupine drve!a i kamenja mogu oblikovati vrlo duboke naslage*. Rijeite se svakog tereta. Prekrijte nos i usta kako ne biste progutali ili uda#nuli snijeg. $ada se lavina smiri napravite to je ve!e mogu!e udubljenje oko sebe prije nego to se snijeg stvrdne i zaledi te pokuajte do!i na povrinu. Rjeite se sve ostale opreme koju niste uspjeli odbaciti jer !e vas ona sprijeavati u pokuaju izvlaenja. Sauvajte energiju kako bi mogli vikati u sluaju da ujete ljude u blizini.

9unje
+edna od najve!i# opasnosti u prirodi su udari gromova. $od nas svake godine odnesu desetine ljudski# ivota. 'dari gromova esti su za vrijeme oluja, pogotovo u prolje!e i ljeto. )ko se za vrijeme grmljavine zateknete na otvorenom, vodite rauna o opasnosti i ponaajte se na odgovaraju!i nain, pridravaju!i se sljede!i# pravila: ;. 7majte na umu da u planini najve!a opasnost od udara groma prijeti na vr#ovima, na #rptovima i grebenima te na stjenovitim liticama. ' dolini grom naje!e udara u usamljena stabla (pogotovo ona koja imaju duboko korijenje, a nalaze se na tlu gdje se skuplja podzemna voda*, te u razliite predmete koji usamljeno stre uvis. Opasni su i rubovi uma i breuljaka, obale rijeka i neposredna blizina izvora i movara. <. -a nevremena s grmljavinom nastojte se to prije udaljiti s izloeni# mjesta, kao i od usamljeni# stre!i# mjesta koja mogu privu!i gromove. Sklonite se u neko udubljenje (jarak, unutranjost spilje i sl.* ili u umu u kojoj su stabla podjednake visine. )ko je u blizini zgrada, sklonite se u nju (ve!ina vrsti# objekata ima gromobrane*, a isto tako moete se skloniti u automobil. >. )ko ne moete pobje!i od visoki# objekata, sjednite na neku su#u podlogu koja !e vam pruiti dobru izolaciju. "amotaj su#og ueta za penjanje takoer je dobra izolacija. "emojte sjedati na bilo to mokro. Sagnite glavu prema dolje i priljubite koljena na prsa, podignite stopala sa zemlje i uvucite sve ekstremitete. "emojte doticati tlo rukama jer !e to prouzroiti kontakt tako da munja moe pro!i kroz vas. )ko nemate nita to bi vas izoliralo od tla, legnite i ispruite se to vie moete. ?. Ponekad moete osjetiti da je udar munje neizbjean po trncima na koi i osjeaju da vam se die kosa na krajevima. )ko stojite, odma# se bacite na zemlju i to prvo na koljena i sa rukama koje dodiruju tlo. )ko vas udari munja, naboj !e moda prona!i najbri put do zemlje kroz vae ruke % izbjegavaju!i tako grudni ko i najvjerojatnije vas spasiti od sranog zastoja. 6rzo legnite na tlo.

@. )ko sa sobom nosite neki masivniji metalni predmet (npr. sjekiru, planinarske klinove ili cepin*, odloite ga i udaljite se od njega. 9etalna masa privlai gromove. A. $lonite se daleko od bilo kakvi# metalni# objekata i ograda. "emojte nepotrebno odbaciti opremu jer !ete ju potpuno izgubiti (na primjer kod penjanja*. Su#a sjekira sa drvenom drkom moe se zaiskriti na vr#u, no ona je ipak dobro izolirana. 6lizina veliki# metalni# objekata moe biti vrlo opasna, ak i ako niste u kontaktu s njima, jer udarni val uzrokovan zagrijanim zrakom % poto munja udari % moe otetiti vaa plu!a. B. NE #/0+NJ+JTE #ED a5 negdje gdje !ete biti najvia toka u okolini, b5 pod #rastove, topole ili brijestove (jer su iskustva pokazala da u nji# naje!e udara grom, dok u smreke, jele i borove udara malo rjee, a u bukvu gotovo nikada*, $5 pored stupova dalekovoda i slini# visoki# objekata, d5 na ulaze spilja i tunela (jer je zrak na ulazima naje!e ioniziran*, e5 na strme obronke, pod stjenovite izboine ili pukotine u stijenama (ak i ako se ini da su izvrstan zaklon*, E5 u blizini metalne mase, 5 u naputene tagljeve i kolibe, ukoliko je nji#ov krov vii od okolni# stabala. D. -a grmljavinskog nevremena nemojte se kupati u rijeci ili jezeru, jer je to vrlo opasno. E. )ko vas jaka grmljavina zatekne u atoru, ne dotiite metalnu konstrukciju i mokre stijenke atoraC ugasite tranzistorski prijemnik i izbjegavajte uporabu plinskog ku#ala. "ajbolje je sjediti ili leati na gumiranom zranom jastuku na sredini atora. ;G. )ko ste se sklonili u automobil, zatvorite prozore, spustite antenu za radio i mirno sjedite. ' automobilu ste sigurni. ;;. )ko se za jake grmljavine zateknete u ku!i koja nema gromobran, ugasite televizor, nemojte tele5onirati niti ukljuivati elektrine aparate i plinske ureaje. "emojte stajati blizu dimnjaka.

-emljotres
-emljotres dolazi iznenada i bez ikakvog upozorenja. 9anja podr#tavanja tla mogu se desiti na bilo kojem podruju, ali veliki zemljotresi ogranieni su na poznata podruja (zone*. 'z pra!enja koja obavljaju seizmolozi, zemljotresi se mogu predvidjeti, to tada omogu!uje provedbu evakuacije. Fivotinje neposredno prije zemljotresa postaju izuzetno uznemirene, nervozne i spremne na bijeg. 'zastopna preliminarna podr#tavanja tla poznata kao predudari, nakon koji# esto slijedi razdoblje seizmike tiine, obino pret#ode velikom zemljotresu, kojeg ta podr#tavanja zapravo pokrenu. Ova poetna podr#tavanja esto se ne mogu niti zamjetiti. ;jere predos!ronos!i kod zemljo!resa Pratite vijesti lokalne radio postaje i savjete ako je objavljena mogu!a opasnost od zemljotresa. 7skljuite plin, struju i zatvorite vodu ako se tako za#tjeva. 9aknite velike i teke stvari sa visoki# polica. )ko zatreba, imajte u pripremi zali#e svjee vode i #rane, baterijsku svjetiljku, pribor za prvu pomo! i aparat za gaenje poara. 7 zgra%ama= Ostanite unutra. Pogasite vatre. $lonite se stakla, ukljuuju!i i ogledala, a posebno veliki# prozora. 'nutarnji kut ku!e ili unutranjost koja je dobro poduprta, dobra su mjesta za zaklon. "ii kat ili podrum pruaju vam najbolje izglede za preivljavanje. 'vjerite se da li postoji vie izlaza van. Sklonite se ispod stola ili velikog komada namjetaja koji !e vam pruiti zatitu. ' trgovinama, klonite se veliki# reklama i polica s robom. ' visokim zgradama, nikada ne idite u li5tove. Stepenita !e se moda napuniti ljudima u panici. 7 vozilu= -austavite se to je prije mogu!e i ostanite u vozilu % ono !e vam pruiti neku zatitu od padaju!i# objekata i predmeta. Sagnite se ispod razine sjedita i tako !ete se jo vie zatititi od objekata koji mogu pasti na vozilo. $ada podr#tavanja prestanu dobro razgledajte okolinu kako bi uoili razne prepreke ili opasnosti kao to su potrgani elektrini kablovi i urueni putevi ili mostovi koji vam mogu posluiti za izlaz iz podruja. 5a o!vorenom= 4ezite vodoravno na tlo. "e pokuavajte bjeati. Podr#tavanje vas moe daleko odbaciti ili moete iznenada propasti u pukotinu. $lonite se visoki# zgrada i stabala. "emojte namjerno odlaziti pod zemlju ili tunele gdje moete ostati zarobljeni zbog uruavanja. )ko se uspijete dokopati otvorenog prostora nakon zemljotresa, ne vraajte se u zgradu jer i najmanje naknadno podr#tavanje moe prouzrokovati uruavanje nestabilni# struktura ote!eni# u prvom udaru. "a padinama brda najsigurnije je popeti se na vr#. Obronci su skloni klizanju zemljita to bi vam uveliko smanjilo anse za preivljavanje. Plae % ako se ne nalaze ispod stijena % u poetku mogu biti prilino sigurne, ali poto plimni valovi obino slijede nakon zemljotresa, morati !ete se premjestiti s plae na vilje otvoreno

podruje odma# nakon to podr#tavanja prestanu. "aknadna podr#tavanja najvjerojatnije ne!e biti toliko opasna kao tsunami. Smirite se i brzo razmiljajte: brzina je izuzetno bitna u trenutku kada nastupi zemljotres. 9alo je vremena kako bi organizirali ostale ljude. )ko je potrebno upotrijebite i silu kako bi odveli ljude na sigurno ili i# gurnuli na tlo. Nakon zemljo!resa Provjerite sebe i stale da li ste ozlijeeni. Pruite prvu pomo! ako je potrebno. Ote!enja kanalizacije, zagaenje vode i opasnosti od leeva zarobljeni# u ruevina predstavljaju opasnost od izbijanja bolesti koje mogu biti isto toliko smrtonosne kao i zemljotres. Spalite sve leeve, ivotinjske i ljudske. Posebno budite oprezni kod sanacije i osobne #igijene. Jiltrirajte i proku#ajte svu vodu. Provjerite da li su ispravne i neote!ene sanitarije prije nego to !ete i# upotrijebiti. "e sklanjajte se u ote!enim zgradama ili ruevinama. Od ostataka izradite sklonite. Pripremite se na naknadna podr#tavanja tla i udare. Oprezno otvarajte ormare jer predmeti iz nji# mogu popadati po vama. Oistite prolivene ku!anske kemikalije i potencijalno opasne tvari. "e palite ibice ili upaljae niti koristite elektrine aparate, ako postoji bilo kakva mogu!nost od curenja plina. 7skre mogu izazvati eksploziju plina.

3ozila
3ozila mogu igrati vanu ulogu u izbjegavanju nesre!a. 6udite sigurni da znate kako najbolje iskoristiti vae vozilo u bilo kakvoj situaciji. Prije uporabe vozila -a poetka dugi# putovanja podesite rezervoar za gorivo za dugotrajna putovanja i pobrinite se za dovoljne zali#e pitke vode (pogotovo ako odlazite u divljinu ili nenaseljena podruja*. 1izalica je beskorisna na pjeskovitim podrujima i tresetitima, a treba ponijeti i zranu vre!u. 1odatni 5ilteri biti !e potrebni za dovode goriva i zraka. Opskrbite se gumama za mekani teren (pijesak, blato i sl.* te uadima i sajlama za izvlaenje ako zaglibite. -a odlazak u vilja podruja podesite karburator. ' ikarama debele i visoke arape zatititi !e vas od ozljeda u trnju. )nti5riz, prikladne gume i lanci za snijeg potrebni su vam u zimskim uvjetima. 9otor !e za#tijevati posebno podeavanje sukladno klimatskim uvjetima i dostupnim priuvnim dijelovima. Ponesite sa sobom priuvni kota i dobar alat. Za vrijeme vru'ina i u !oplim klimama Pregrijavanje= -austavite se i dozvolite motoru da se o#ladi. )ko vozite po tekom terenu i zaustavljanje ne dolazi u obzir, ukljuite grijanje. Ovo !e znatno poboljati #laenje vode i, iako !e se temperatura unutar vozila pove!ati, motor !e se bre #laditi. $ada bude prilike za to, zaustavite se i otvorite #aubu. "emojte otvarati ep #ladnjaka (kilera* sve dok se temperatura ne spusti. Provjerite #ladnjak i sva crijeva da nema neki# rupa kroz koje bi curila teku!ina. )ko #ladnjak curi pokuajte zatvoriti (zakrpati* rupe. ' takvim uvjetima kada ne!ete mo!i izvu!i maksimum od vozila, pokuajte voziti polagano, kako se ne bi potpuno zaustavili. 6e!alni %ijelovi mo!ora mogu bi!i vrlo vrui= 6udite oprezniR Svi metalni dijelovi vozila mogu postati dovoljno vru!i da prouzroe opekotine. "ikada ne ostavljajte ozlijeenu osobu ili ivotinju u zatvorenom vozilu za vrijeme veliki# vru!ina % ak niti po sunanom vremenu u podrujima umjerene klime. 'vijek ostavite otvorene prozore zbog ventilacije. 7scrpljenost zbog vru!ine ubija ak i u sjeni. U uvje!ima hladno'e i hladnim klimama )ko ste zarobljeni u snijenoj oluji, ostanite u vozilu. )ko se nalazite na prometnici, postoji mogu!nost da ubrzo budete spaeni. Odlazak po pomo! moe biti vrlo rizian potez. Ostavite motor vozila u radu ako imate dovoljno goriva. -atvorite poklopac motora tako da se gubi to je manje mogu!e topline i pobrinite se da je ispuna cijev ista. "emojte riskirati da ispuni plinovi prodru u unutranjost vozila. )ko se osjeate pospano, zaustavite vozilo i otvorite prozore. "emojte zaspati dok vam motor jo radi. 7skljluite grijanje im ste se zagrijali i ponovno ga upalite kada se temperatura spusti. )ko nemate dovoljno goriva, umotajte se svime to imate od odje!e, dekama i slino i kre!ite se unutar vozila. )ko morate iza!i iz vozila kako bi preli neke male udaljenosti, na primjer ako znate da pomo! moe biti vrlo blizu, oznaite putokaz % al (komad odje!e* svijetle boje moe vam pomo!i da ponovno pronaete vozilo. $ada oluja prestane, ako je jo dan (u protivnom ekajte do jutra*, dobro je proetati se ako se jasno vide putevi ili orijentiri (npr. telegra5ski ili elektrini stupovi*. )ko pue sa svi# strana i snijeg prijeti da !e vam

zatrpati vozilo, izaite i izgradite sklonite u snijegu. $ada oluja prestane nacrtajte velike znakove u snijegu, odnosno koristite se drugim signalima kako bi privukli panju. Paljenje vozila= 'vijek pokuajte parkirati vozilo na nagibu tako da moete upaliti vozilo dok se ono kre!e nizbrdo. +ednom kada motor proradi nemojte ga gasiti, provjerite da vam runa konica radi i nikada ne ostavljajte djecu ili ivotinje bez nadzora u vozilu dok motor vozila radi. O%magljivanje prozora= "emojte voziti ako vam je staklo zamagljeno i ako je mogu!e gledati samo kroz male odmagljene otvore. 'trljajte luk ili sirovi krumpir na unutarnjoj strani stakla kako bi zaustavili zamagljivanje. Prekrijte vanjsku stranu prozora i vjetrobranskog stakla novinskim papirom kako bi sprijeili da se na njima nakupi inje i led. )ko se papir ovlai, on !e se ipak zalijepiti za staklo. Prekrivanje mo!ora= Omotajte deku oko motora kako bi sprijeili da se zamrzne, ali ju nemojte zaboraviti skinuti prije paljenja motora. Prekrijte nie dijelove #ladnjaka (kilera* kartonom kako se ne bi smrznuo. )ko su vrlo niske temperature, neka #ladnjak bude tako prekriven itavo vrijeme. ' protivnom skinite prekrivku kako bi sprijeili pregrijavanje. 8ukovanje me!alnim %ijelovima= "e dodirujte nikakve metalne dijelove golim rukama. 3ai prsti se mogu smrznuti u dodiru sa metalom to vam moe otkinuti kou. $ada rukujete metalnim predmetima u rukavicama to moe biti dosta nespretno, stoga pokuajte omotati prste ljepljivom trakom. ,izelski mo!ori= 1izelsko gorivo sadri vodu i moe se smrznuti na niskim temperaturama. 'vijek pokrivajte prednji dio motora i provjeravajte kako ne bi dolo do pregrijavanja. Omotajte motor tijekom no!i ili kada je ugaen. "eki vozai su prakticirali paliti malene vatre ispod smrznuti# rezervoara. Samo vi u tom sluaju moete prosuditi da li je ova metoda vrijedna rizika. Op'eni!o Propa%anje kva&ila= ,esto je uzrokovano dolaskom ulja ili masti na diskove kvaila. $ako bi i# odmastili ili oistili upotrijebite aparat za gaenje poara. Puknue remena ven!ila!ora= 7mprovizirajte novi prijenos sa tkaninom, kravatom ili konopom. Jlek!ri&ni vo%ovi= )ko elektrini vodovi puknu, moda !ete i# mo!i zamijeniti vrbinom granom. Svaka biljna stabljika koja u sebi sadri dosta vode, prenijeti !e struju od akumulatora do motora. $rajeve stabljike umetnite u kontaktne otvore. $ada palite motor, stvara se smrtonosni napon struje od ;.>GG volti: nemojte dodirivati ice i kontakte. Redovito i esto mijenjajte stabljike jer !e se one brzo osuiti. Is!ro en akumula!or= Startajte motor guranjem vozila, vuenjem ili putanjem da ide nizbrdo. Prebacite u drugu brzinu i otpustite kvailoC tako !e se on naglo upaliti.

PRE,-*0J+*+NJE N+ OTO@-;+ - O1+0- ;OR+

U*O(
' +adranskom moru naoj zemlji pripadaju mnogi otoci, otoi!i, #ridi i grebeni od koji# su neki nastanjeni, a veliki broj i# je koji su bez stalni# nastambi. Oko <K> priobalja i povrine otoka ine krenjak, kamenjari ili goleti s rijetkim grmolikim ostacima nekadanji# uma, a ostatak su makija, obradive povrine i borova uma. "a prvi pogled ovo podruje je krto, surovo i vrlo teko za boravak i ivot, a posebice za onoga tko se prvi puta tu nae. "o ako se malo bolje pogleda, to je i nepresuni izvor #rane iz mora i s kopna. Pojedinac moe biti na ovom terenu izgubljenC zato treba biti sposoban i iskoristiti sve mogu!nosti da preivi. -bog vrlo velikog broja otoka, mornar ili neki drugi stradalnik mo!i !e isplivati na neki od nji# i preivjeti uz uvjet da poznaje mogu!nost preivljavanja. 2rupa boraca na izvrenju posebne zada!e ili bilo tko drugi tko se nae u bojnim djelovanjima moe biti izoliran i odsjeen od svi# redovni# izvora opskrbe. Stanovnitvo u katastro5i ili ratu moe ostati bez #rane i vode. Svi oni moraju i morat !e traiti spas u moru i divljoj prirodi. Ovaj dio govori upravo o tome to se sve na otocima i u moru moe na!i i iskoristiti za preivljavanje. .o !e u ve!ini sluajeva biti skromna i siromana ponuda, ali dovoljna da se preivi, a ponekad !e to biti bogat ulov ribe i koljaka dostojan trpeze svakog sladokusca. 1rugi svjetski rat i razvoj naoruanja, totalni rat na moru, kopnu i u zraku, na svim zemljopisnim irinama i duinama, stavljali su borce u najrazliitije, vrlo teke i iznenadno promjenljive uvjeteC borba u okruenju, zrani desant, brodolomi, #avarije zrakoplova i dr. 1jelokrug kretanja borca bio je ogroman i borac se mogao izvan vlastite volje i plana zapovijedanja na!i u potpunoj izolaciji, osuen na milost i nemilost prirode dok mu eventualno ne stigne pomo!. Poto je priroda u pravilu nemilosrdna prema svakome tko je ne poznaje, neke su velike vojske, kao S)1%a ili 3elike 6ritanije, poele poklanjati ozbiljnu panju kako preivjeti u prirodi i obuavati svoje oruane snage u tom smislu. Poela se provoditi i sistematska obuka sa ciljem da se stekne otpornost i samopouzdanje pred nepoznatim, jer se uvidjelo da je stra# od nepoznatog naje!e opasniji od stvarne opasnosti. 7z toga vremena poznato je niz korisni# publikacija. $asnije, u doba N#ladnog rataO, u nekim, nazovimo, NagresivnimO vojskama svijeta, suvremeno tretiraju!i ovaj problem, prilo se planskoj obuci specijalni# snaga namijenjeni# za gerilska i antigerilska djelovanja, postrojbi koje su planski predodreene za ivot u izolaciji. ' specijalnim centrima ove se postrojbe obuavaju u nainima pre#rane bez ovisnosti od regularne logistike opskrbe. 1akle, tu se radi o jednoj vrsti NsamoposluivanjaO iz divlje prirode. Prouavaju se mogu!nosti koritenja prirode i opstanka na svim kontinentima, jer se ne zna gdje !e biti potrebna specijalna djelovanja i uporaba specijalni# snaga. 7 male vojske na europskom kontinentu takoer obavljaju svoja ispitivanja. Jrancuski znanstvenik 3ombar% za potrebe mornarice obavio je znanstveni eksperiment preivljavanja bez #rane <> dana na )tlantiku. $asnije se slina istraivanja provode i u Pirinejima, dok njemaka vojska objavljuje prirunik N6oriti se i preivjetiO, a ").O izdaje prirunik na jezicima lanica saveza sa uputama za snalaenje u izvanrednim stanjima. ' Rusiji za vrijeme <. svjetskog rata obilno se koristilo divlje bilje za is#ranu, nakon rata nastavljaju se sistematska ispitivanja po bivim sovjetskim republikama. "itko ne eli mogu!i rat doekati nespreman. rana postaje neto to se ipak moe prona!i, a zato su potrebna znanja, vjetine i dosta samopouzdanja.

rana i glad
Sve ivene namirnice po svojoj 5iziolokoj ulozi u organizmu mogu se svrstati u tri grupe: ;* namirnice koje imaju energetsku uloguC <* namirnice koje imaju gradivu ulogu i >* namirnice koje imaju zatitnu ulogu u organizmu. "eke namirnice imaju preteito jednu od navedeni# 5unkcija, dok ve!ina ima sloenu ulogu. 0nergetske #ranjive tvari (e!eri, masti i bjelanevine* u stanicama organizma sagorijevaju s kisikom i oslobaaju toplinsku energiju. Polaze!i od te injenice bilo je mogu!e #ranjive tvari spaliti u kisiku i do!i do rezultata nji#ove kalorijske vrijednosti (; g e!era daje oko ?,; kaloriju, bjelanevina ?,; kaloriju i masti E,> kalorije*. Proces sagorijevanja #rane u organizmu je vrlo sloen i naziva se me!abolizam. -a jedinicu mjere toplinske energije slui kalorija. 0nergija proizvedena u organizmu slui za rad svi# organa, za probavu #rane i za psi#o5iziku aktivnost. Odrasla osoba za rad svoji# organa u

mirnom lee!em stanju troi dnevno oko ;A@G kalorija. -a izvrenje svi# ostali# aktivnosti potrebna je dopunska energija koja ovisi od teine i trajanja rada. -a vrlo teke radove ove potrebe mogu prije!i i ?GGG kalorija. ' pre#rani se najvie koriste e!eri i to @G%AG M dnevni# potreba, zatim masti <G%<@ M te bjelanevine (koje imaju i veliku ulogu u izgradnji nai# tkiva* ;G%;@ M. 'loga vitamina i mineralni# soli u naem organizmu je vrlo vana, a nji#ov promet vrlo sloen. "ji#ova zatitna uloga je speci5ina i vezana za pojedini elemenat. Poznata je od davnina uloga i znaaj svjeeg vo!a i povr!a u zatiti od avitaminoze &. 1anas su poznati mnogi vitamini, a istrauju se i nepoznate 5unkcije novi# vitamina. "e manje znaajna je i uloga mineralni# soli (ku#injska sol u prometu vode, kalcij u izgradnji kostiju, eljezo, kobalt, bakar u izgradnji krvni# stanica, te jod, 5luor, cink i drugi sa speci5inim 5unkcijama u organizmu*. ranu ine namirnice koje je ovjek stolje!ima pronalazio i odabirao u prirodi i kasnije je sam uzgajao. Sve namirnice se prema porijeklu mogu podijeliti na: ;* biljneC <* ivotinjske i >* namirnice mineralnog porijekla. Prema biolokoj vrijednosti namirnica izvrena je nji#ova podjela na: itarice (zrnevlje, brano, kru#, tijesta*, mlijeko i mlijene proizvode, meso, ribu i jaja (meso sisavaca, ptica, morski# i rijeni# riba, jaja doma!i# i divlji# ptica*, masti (svinjska mast, ulje, maslac, margarin*, povr!e (lisnato i zeljasto, plodovito i korjenito, krtole, lukoviasto i ma#unasto*, vo!e i slatkii. 2ladovanje oznaava nedovoljnu is#ranu svim potrebnim namirnicama. .rajnije gladovanje moe dovesti do ote!enja organizma u cjelini ili pojedini# njegovi# 5unkcija. ' sluaju rata sigurno je da !e do!i do poreme!aja u is#rani stanovnitva zbog smanjene proizvodnje #rane, ratni# razaranja objekata i komunikacija, unitavanja kapaciteta pre#rambene industrije i skladita te potpunog prekida opskrbe na pojedinim terenima. .ijekom <. svjetskog rata u mnogim zemljama dolo je do drastinog poreme!aja is#rane stanovnitvaC is#rana je racionirana, a u koncentracijskim logorima i logorima za ratne zarobljenike milijuni ljudi umirali su od gladi i njeni# posljedica. ' uvjetima obrambenog rata mora se raunati na sve mogu!e posljedice poreme!aja is#rane ljudi, pa i na potpuni prekid opskrbom stanovnitva ivenim namirnicama. Stanovnitvo !e biti upu!eno na vlastitu proizvodnju i na lokalne izvore #rane. 1ragocjenu pomo! na!i !e u prirodi i njenim bogatstvima, jestivim divljim biljkama i ivotinjama. Poznavanje ti# mogu!nosti od prvorazrednog je znaenja za opstanak i u najteim situacijama. Stanovnitvo koje se u miru dobro #rani ima i odreene priuve i mo!i !e lake i due podnijeti gladovanje. 9eutim ono koje u miru ima lou is#ranu, vrlo brzo !e stradati, posebice starije osobe, bolesnici i djeca. Smanjenje dnevnog obroka za ;G M mo!i !e se podnositi i due vrijeme, do godinu dana, smanjenje za <G M do A mjeseci, a >G M do samo > mjeseca. Ovo smanjenje !e biti pra!eno smanjenjem tjelesne teine u istim postocima te brojnim drugim poreme!ajima psi#o5izikog zdravlja. 1anas se predlau norme is#rane u sluaju rata koje bi omogu!ile is#ranu stanovnitva i koje bi sprijeile teke posljedice gladovanja. Predlau se slijede!e norme: optimalna, minimalna za dui period, minimalna za kra!i period i norma za preivljavanje. "orma za preivljavanje omogu!uje da tijekom > mjeseca njene primjene ne doe do tei# ote!enja organizma i radne sposobnosti. Obrok za preivljavanje prema predloenim normama, kre!e se od ;<@G kalorija za djecu do A godina, te do ;EGG kalorija za odrasle. -a radnike ona treba iznositi od <GGG % >GGG kalorija, ovisno od teine rada. Ovaj obrok treba sadravati e!ere, bjelanevine, masti, vitamine i minerale u odreenim koliinama.

3oda i e
3oda za pi!e na naim otocima je oduvijek bila dragocjena, do nje se teko dolazilo i briljivo je uvana. Siromatvo podzemnim i povrinskim vodama je stanovnitvo upu!ivalo na opskrbu kinicom i na izgradnju sabiralita i cisterni. 6ogatstvo jednog doma!instva cjenilo se prema cisterni s vodom za pi!e. ,ovjek izgubljen na ovom podruju vrlo brzo, u roku od nekoliko sati, bit !e u ivotnoj opasnosti zbog nedostatka vode za pi!e. Falosna je injenica da ovjek okruen morem mora stradati od ei, jer je ta voda nekorisna za pi!e. -bog toga je poznavanje svi# mogu!nosti pronalaenja i dobijanja vode za pi!e na otocima i obali od prioritetne vanosti za opstanak i preivljavanje. ,ovjek bez vode, izloen jakom djelovanju sunca, vrlo brzo propada. Poslije jednog dana koa postaje su#a, usnice su#e i ispucale, mokri sve manjeC gubi na teini, javlja se slabost, pospanost, duevni poreme!aji, to sve vodi brzom smrtnom zavretku. Ovo je navodilo mnoge da na bilo koji nain pokuaju piti more. $rue mnoge prie o mornarima i ribarima izgubljenim na puini i preivjelim za#valjuju!i pijenju morske vode. 3isoke koncentracije soli u moru (nae more ima prosjenu slanost od >,D M* ne dozvoljavaju 5iltraciju kroz bubrege, a pijenje mora preko G,@ l na dan, izaziva proljev i poreme!aje u trbu#u to ubrzava de#idraciju organizma. 1anas je dokazano da je pijenje morske vode tetno, da je ne treba mijeati sa slatkom vodom i da je mnogo korisnije piti po malo raspoloive pitke vode, koristiti zaklone od sunca, odmarati se i moiti odje!u i tijelo morskom vodom. 1obijanje slatke vode iz mora je bio problem koji su dugo izuavali znanstvenici mnogi# zemalja.

1anas se u zemljama siromanim rijekama i jezerima pretvaraju ogromne koliine mora u pitku vodu metodama koje oslobaaju soli iz mora, a zovu se %esalinizacija. Ove metode su 5izikalne, bioloke i kemijske. ' kompletima za preivljavanje na moru nalaze se pribori za 5izikalnu i kemijsku desalinizaciju. $oritenjem sunani# destilatora mogu!e je dobijanje pitke vode na splavovima i amcima za spaavanje. $ompletom za kemijsku desalinizaciju mogu!e je dobiti oko ? l slatke vode na dan. Sakupljanje kie i rose mogu!e je pomo!u gumiranog platna, plastini# 5olija i prirunog materijala. Od ovi# materijala se pravi ljevkasta povrina ije dno se probui i sakuplja se kinica. Sa ve!i# povrina mogu!e je spuvom sakupljati rosu. "a moru je no!u jako izraena pojava rose, tako da ju je mogu!e sakupiti i koristiti za pi!e. +edan od naina za dobijanje teku!ine je i cijeenje ribljeg soka. Riblji sok se dobija rezanjem ribe na komade i cijeenjem uvrnutom tkaninom i tapom. Od jednog kilograma ribe moe se dobiti oko >GG ml soka, u kojem se nalaze pored vode, bjelanevine i neto soli. "eprijatnog je okusa, ali moe nadoknaditi organizmu izgubljenu vodu. "a mnogim naim otocima, nastanjenim, a i onim manjima, postoje cisterne sa kinicom. 9noge od nji# su danas naputene i nalaze se uz stare ribarske ku!e i zaklone. Seoske cisterne su ucrtane na zemljovidima i vrlo lako se mogu prona!i. Poznavanje i itanje zemljovida moe nas dovesti do cisterni i spasiti nam ivot. "a dalmatinskom podruju, u kamenitom terenu, nau se i lokve ili atrnje koje takoer mogu biti dragocjene kao izvor vode za pi!e. 3odu iz ovi# izvora treba dezin5icirati na pogodan nain. "ajbolji nain je Kpan!oci%L tabletama (preparat klora za dezin5ekciju vode*, koje ima svaki borac u ratu. "ajjednostavniji nain dezin5ekcije je proku#avanje vode, ako je to mogu!e. Postupak dobijanja vode za pi!e se sastoji od izbistrivanja, na nain da za#va!ena voda odstoji dok se ne staloi mulj i prljavtina. 9ogu!e je i improvizirano 5iltriranje vode kroz izbuenu limenku obavijenu papirom naenim na terenu. "a kraju treba ista!i da, ako nema vode za pi!e, ili je ima vrlo malo, ovjek treba izbjegavati #ranu. .ijekom ei se brzo gubi apetit. $ada ima malo vode, preporuuje se smanjena is#rana, a kada ima vode vie od ; l na dan, is#rana moe biti normalna.

1OR-T- #E - PRE,-*JETrana iz mora i na otoku

' priobalju i na otocima i kopnu nalazimo mnotvo organizama koje ljudi koriste u pre#rani. ' prvom redu to su ribe i glavonoci, zatim rakovi, puevi, koljke i ostale ivotinje bogate bjelanevinama. Od brojni# vrsta riba u priobalnim vodama moe se loviti oko BG vrsta koritenjem jednostavne ribarske te#nike, a ostale vrste se love sloenim ribarskim alatima. Ribe predstavljaju bogat izvor bjelanevina i mogu se lako loviti udicama i vrama. 'dice, olovo i uzice nalaze se u svim kompletima za preivljavanje na moru, a nji#ova uporaba je jednostavna. 9ale vre moemo izraditi od iblja i savitljivi# grana zelenike, mirte, smrdljike ili trske. "ajjednostavniji nain je sakupljanjem. Sakupljati moemo pueve, jeince, rakove i koljke uz obalni rub. 7 ove ivotinje predstavljju bogat izvor bjelanevina. U2 &"5'# sa5&-a! (!"la'6"$#'a % 5 '"%#> 2#t /#> # / &s%#> -#$ t#'!a. *rs!a mesa 1jelanevine $ove%ina )DA1 Tele!ina 1,A; 3ijela morska riba )*AD Ogrc 1:AD -olak ))AD 6orsko jaje 13AD ' daljnjem tekstu daje se opis naje!i# jestivi# morski# ivotinja. Opis riba ne!e biti dat u ovom poglavlju jer su sve ribe koje se mogu loviti u priobalnom moru jestive. ( J % slike u ,O,FTK7 (>* #;EK+ *0+#U0J+ J (lasatka, vlasatka* Fivi privr!ena na tvrdoj kamenoj podlozi. 7z tijela ivotinje izbijaju smei, sluzavi i pomini trakovi pa je ova ivotinja nalik na biljku. Pri dodiru trakovi are te od nji# mogu nastupiti ozbiljne povrede nezati!eni#

dijelova tijela. 9oemo je na!i na plitkim, kamenitim, ti#im i sunanim obalama. Sakupljaju se skidanjem sa podloge pomo!u noa ili nekog drugog vrstog predmeta. 1a bi se odstranile o!rovne tvari vlasulja se prvo posoli, ostavi pola sata, zatim ispere u nekoliko voda i dobro ispri na masti ili ulju. *E0-/- R+/ J (rakovica, grancigula, bogdan, ranjak* 6oravi na morskom dnu, posebno onom obraslom morskom vegetacijom, u pukotinama priobalni# stijena do nekoliko metara dubine. 3rlo esto je obrastao po leima morskom travom te ga je teko primijetiti. 4ovi se ronjenjem na da#, vrama, pomo!u #arpuna ili posebni# ribolovni# alata. +ede se ku#an ili peen. ,1-R+@ (kosmelj, grmalj* Smee%zelenkasti rak koji ivi u kamenim upljinama i pukotinama u razini plime i oseke. "ikada ne ide dublje od ;G m. ,esto se skriva u nakupinama morski# algi. 7ma snana klijeta koja mogu izazvati manje povrede. )gresivan je. 4ovi se noem, pomo!u razni# tipova osti i iljati# tapova ili na meku od ribljeg mesa. +edu se ku#ani ili peeni, a izvanredna su meka za lov #obotnice. "ajbolje vrijeme za lov je u predveerje ili no!u pomo!u neke svjetiljke. #UC+ Rak maslinasto%smee boje, ivi na pjeskovitim i muljevitim terenima obraslim morskim travama. 4ovi se sakupljanjem. +edu se peeni, a dobra su meka za lov riba. Osim ove tri vrste rakova u priobalnim vodama moe se sakupljati uz pomo! sloene ribarske te#nike jo nekoliko vrsta: /OZ-@+ J% J+#TO) J% B0+P J% ZEZ+*+@ J% /U/+% C/+;P J% *+1-F i neki manje vani rakovi. O)R@ J (ugrc, nanar, nanara* Pu privr!en uz kamenje obalnog ruba na grebenastim, #ridinastim obalama. 9oe se na!i u pukotinama obalni# stijena, pod kamenjem, izmeu ala i svuda u podruju plime i oseke. "ajbolje se sakuplja u zalaz sunca, kada izlazi iz svoji# pukotina. 9ogu!e je sakupljanje i danju. +edu se ku#ani, vade se iz ku!ica iglom ili pomo!u duguljastog otrog trna. 9ogu se koristiti za pripremanje riblji# ju#a. 1obra su meka za lov riba. Sadre ;D g bjelanevina na ;GG g istog mesa. PR-0JEP+/ J (lupar* Privr!en je svojom donjom stranom za tvrdu kamenitu podlogu u zoni plime i oseke. Sakupljaju se skidanjem sa podloge pomo!u noa ili nekog drugog vrstog predmeta, najbolje za vrijeme oseke. +edu se sirovi i ku#ani, a dobra su meka za lov riba. Ogrca i priljepaka u obalnom rubu pusti# otoka moe se sakupiti za jedan sat oko < kg. +edan kilogram sadri oko ;@G g istog mesa, odnosno <A g bjelanevina ili ;D@ kalorija. PUZ0+T/+ (u#o Sv. Petra* Pu kameno%sive boje, nastanjen na tvrdim, kamenitim, kosim podlogama na manjoj dubini, gdje se obino zadrava na bonim stranama kamenja i #ridina. 4ovi se sakupljanjem u plitkim vodama ili ronjenjem na da#. +edu se ku#ani, a mogu posluiti i za pripremanje morski# ju#a ili gulaa. 1obra su meka za lov riba. *O0+/ J (vol, volak kvrgavi, volak bodljikavi* Fivi na kamenito%muljevitim terenimaC #rani se raznim otpacima 4ovi se ronjenjem na da# ili pomo!u improvizacija (od iane ograde, pletera, pletene trske u irini od ; kvadratnog metra*. "a rubovima se otea kamenjem. "a pleter se postave riblji otpaciC kosti ili neka strvina*. 7mprovizacija se potopi u more. "akon <? sata se vadi zajedno sa volacima. +edu se dobro ku#ani. 1obra su meka za lov razni# riba.

*RETENJ+.+ J (akatara* Pu sivkasto%zelene boje, piramidalnog oblika. Fivi na #ridinastim obalama obraslim travom. "alazimo i# na morskom dnu, kamenju ili stijenama. +edu se ku#ani. Prazne ku!ice ovi# pueva esto naseljavaju rakovi. 4ovi se sakupljanjem ili ronjenjem na da#. 1obra su meka za lov riba, naroito primjerci u kojima ive rakovi. /UNJ/+ J (muula, papak, koljak* Fivi u gustim kolonijama privr!ena za dno na tvrdim terenima, grebenima i kamenim blokovima u pli!im vodama. Obino bira strane zati!ene od udara morski# valova. 4ovi se ronjenjem i to skidanjem pomo!u noa ili kuke. $oriste se sirove, ku#ane, peene i kao dobra meka za lov riba. (+)NJ+ J 8koljka tamnomodre, nekada crne glatke ljuture. Fivi u skupinama, privr!ene za obalu, #ridine, luka postrojenja, plutae, za brodske konopce, sidrene lance i pod brodovima. ,este su u blizini izliva slatki# voda i u blizini izliva kanalizacije. 4ove se sakupljanjem uz obalni rub uz pomo! nekog tvrdog i otrog predmeta. +edu se ku#ane ili peene, a dobra su meka za lov riba u vrama. Oprez< $od sakupljanja dagnji treba paziti da se ne sakupljaju u blizini izljeva kanalizacije, kao i one koje ive ispod brodova, na sidrenim lancima, plutaama zbog opasnosti od trovanja koje moe nastati od boja kojima su premazani metalni predmeti. PER-#/+ J (lostura, ljutura, o!ura* "ajve!a je jadranska koljka. Fivi okomito privr!ena za podlogu. "alazimo je na muljevito%pjeskovitim dnima manji# i ve!i# dubina. 4ovi se ronjenjem na da# ili pomo!u ome ili drugi# improvizacija (klijeta*. +edu se sirove (samo mii!*, ku#ane (cijela* i na brudet. $od i!enja ljuture treba oprezno odstraniti paprenu kesu koja se nalazi meu mesom, a zatim dobro isprati u morskoj vodi. 9eso ljuture i mii!i mogu se suiti na suncu, soliti ili dimiti. 1obra su meka za lov riba. 4juture se mogu koristiti kao pribor za jelo. .+C/+ J Sivo%ljubiasta ili rumena koljka koja ivi na pjeskovitom dnu, na dubini od ;G i vie metara. 7ma i# vie vrsta. 4ove se ronjenjem na da# ili sakupljanjem za mirnog vremena pomo!u klijeta za lov koljki. +edu se ku#ane. #R.+N/+ J (kapica* Fivi na pjeskovitim terenima. 4ovi se ronjenjem na da#. +edu se svjee ili ku#ane. 9ogu posluiti kao meka za lov riba. 0+(-N/+ J (prnjavica* Smea ili sivo%u!kasta, srcolika, grubo izbrazdana koljka. "alazi se na pjeskovito%muljevitim pli!acima uz obalu gdje se vrlo lako sakuplja u doba oseke ili kopanjem i sakupljanjem pomo!u lopate ili motike po pjeskovitoj podlozi. +edu se sirove i ku#ane. 7ma i# vie vrsta. /UF-@+ J Ove koljke obu#va!aju ve!i broj vrsta. 2lavna im je karakteristika to ive zakopane u pijesku ili mulju. "alazimo i# na pli!im obalama gdje se lako love kopanjem ili sakupljanjem, naroito za vrijeme oseke. 4ako se kopaju pomo!u male motike ili nekog otrog predmeta. +edu se sirove, ku#ane i peene. /OP-TO 8koljka teke, debele i #rapave ljuture, kameno%sive boje s karakteristinim iljcima od ; do < cm duine. Fivi na plitkim, kamenitim i ti#im obalama, naroito u blizini izvora slatke vode. 4ove se ronjenjem na da# ili pomo!u specijalni# klijeta. +edu se sirove.

PR#T+@ J (prstak, morska datula* 8koljka kestenjaste boje, ivi u vapnenim stijenama itave nae obale, gdje bui vapnenu podlogu i prodire u nju. 9oe se sakupiti samo razbijanjem kamena. Stijene u kojima ive prstaci su pune mali# okrugli# pukotina i po tome se prepoznaju. Samostalne stijene izbuene od ovi# koljki postaju lake te su lagane za vaenje. 4ove se ronjenjem na da# i vaenjem stijena na obalu te nji#ovim razbijanjem ili NklesanjemO kamene povrine u koju su uli, odakle se vade pomo!u klijeta ili pinceta. -a nji#ovo vaenje potreban je jak eki!. +edu se sirovi, ku#ani i peeni, a dobra su meka za lov riba u vrama. -bog energije koja se troi razbijanjem kamena i vaenjem na povrinu, nije preporuljiv lov kod gladovanja ili oskudice. C0J+N+/ @JE*+#T(prstavac* 6ijelo%u!kasta, tanka, staklasta i duguljasta koljka. Fivi na pjeskovitom pli!aku uz obalu, gdje god ima slatki# voda ili pored u!a rijeka, na dubini od >G cm do > m. .o je pokretna koljka koja se kre!e i preko pola metra od svoje rupe. 4ovi se kopanjem po pijesku ili pomo!u posebnog u #arpunu zailjenog eljeza, koje se zabode u rupu u pijesku. +edu se svjee ili ku#ane, a mogu posluiti i kao meka za lov riba u vri. #-P+ J Fivi na dubljem blatnom dnu, odakle u prolje!e prelazi u pli!e kamenito dno gdje polae jaja na morsku travu. 4ove se cijele godine ostima, mreama i improvizacijom (lovna sprava* zvana NsipacO. +edu se ku#ane i peene. 0-)+NJ J (lignja, oliganj, kalamar* Fivi u jatima na dubljem muljevitom tvrdom dnu. 4ove se cijele godine u zalaz sunca ili jutrom rano pomo!u lovne sprave zvane NlignjaraO (peka5ondo* ili pljuskalo. +edu je ku#ani, peeni ili preni. BO1OTN-@+ J "alazimo je u pukotinama podvodni# pe!ina i krapa u obalnim vodama, odakle u sumrak izlazi u lov na pliine i uz obalu. .o je najve!i jadranski glavonoac, koji esto dosee u duini kraka i do < m. obotnica je agresivna i napada ronioce ukoliko se nae u neprilici. 4ovi se ostima, vrama i razliitim improvizacijama. "ajbolja meka za lov #obotnica su rakovi ili komad bijele tkanine privr!ene na trokraku udicu (tri udice vezane zajedno*. )ko se #obotnica sakrije u pukotinu ili neku upljinu, ili pobjegne pod kamen, mogu!e ju je istjerati pomo!u malog grumena modre galice ili plavog kamena zamotanog u krpu ili arapu. Pomo!u uzice, kesica sa plavim kamenom namjesti se u blizini mjesta ili pred mjesto gdje se #obotnica zaklonila. Poslije nekoliko minuta #obotnica obino naputa mjesto zbog smetnji koje nastaju u njenom vidu od plavog kamena. +edu se ku#ane, peene ili prene, a mogu!e je i prilino uspjeno njeno konzerviranje za dui period dimljenjem, te soljenjem i suenjem. ;UZ)+*+@ J (mrka* 4ii na #obotnicu, mnogo je manji, tamno%sive je boje i crnkasto ispjegan. Fivi na pjeskovito%muljevitim pli!im obalama. 4ovi se ostima ronjenjem na da# ili improvizacijama, najbolje u rano jutro. +edu se ku#ani, peeni, preni, a mogu!e je i nji#ovo konzerviranje suenjem i soljenjem. JE, @RN- J (jeina, jeinac kamenjar* Okrugla ivotinja crne boje, otri# i kratki# bodlji, na vr#u krti#, koje lako ranjavaju pri sakupljanju. Fivi na plitkim, #ridinastim terenima sve do >G m. 4ovi se sakupljanjem po #ridinastoj obali, ronjenjem na da# i pomo!u improvizacija. +edu se nji#ovi jajnici izrazito naranaste boje, koji sazrijevaju od travnja do kolovoza. +ajnici se vade tako to se noem ili kamenom raspori jeinac pa se iznutra pomo!u lice ili slinog pribora izvadi @ zrakasto poloeni# jajnika. +edu se sirovi. Osim ove vrste jeinaca u +adranu postoji je pjegavi, karakteristian za neto ve!e dubine, takoer je dobar za jelo. ;GG g jajnika sadri ;< g bjelanevina. ;OR#/O J+JE (morski limun, smrdokul* Fivotinja je nepravilnog oblika, poput mjeine smee boje, neugledna, ponekad blatnjava i vrlo esto sa ljuturama uginuli# koljaka. Fivi privr!ena na pjeskovito%muljevitom dnu ili na podvodnim stijenama, na

betonskim blokovima ili na kamenim gromadama isti# primorski# luka ili pristanita. 4ovi se ronjenjem na da# ili pomo!u sloene ribarske te#nike % posebni# povlani# mrea, zvani# drede. +edu se nji#ovi naranasto%uti jajnici, sirovi. +ajnici imaju intenzivan miris na jod. +ajnici se vade rezanjem morskog jajeta na dva dijela. 'nutarnji plat mjeine itav je ispunjen jajnicima. ;GG g jajnika sadri ;B g bjelanevina, dosta vitamina & i vitamina ). ' mediteranskim zemljama ova su jaja nacionalni specijalitet te se prodaju na trnicama. TRP O1-.N- J (pitelj, pistelj, morski krastavac, kacamarin* "alik je na krastavac, tamne je boje i bradaviast. Fivi na pjeskovito%muljevitim terenima. 4ovi se ronjenjem na da# ili pomo!u improvizacija. -a jelo se koristi unutranji bjelkasto%sede5asti sloj koe nalik na slaninu. .rp se raspori noem, a bijeli se dio sloja koe iznutra odvoji pomo!u vrstog predmeta. Ovi komadi mogu se jesti preni, ku#ani ili sueni na dimu. 6ijeli sloj koe takoer je dobra meka za lov riba. 3anjski plat trpa (smei dio* nije uitan zbog sadraja kalcijevi# ploica. (UP-N J (pliskavica* 3eliki je jadranski sisavac koji esto prati jata riba. Pozna se po karakteristinom nainu plovljenja na povrini mora. 4ovi se #arpunom, pukom ili uporabom eksplozivni# sredstava. -a jelo se koristi meso ili loj od kojeg se dobiva ulje. 9eso dupina je tamno%crveno, poput konjskog, a moe se koristiti peeno ili preno. "ajbolji nain uporabe mesa je da se rasjee na velike krike, opere od krvi, posoli i sui na vjetru ili dimu. .akvo meso je pri#vatljivije jer gubi neprijatan miris na riblje brano. Salo dupina (loj* otopljeno moe posluiti za prenje ili za premazivanje obu!e i drvene grae (impregnacija tkanine*. ' +adranu postoje etiri vrste dupina. ;OR#/+ /ORNJ+.+ J (elva glavata* Fivi svuda, ali nije tako esta. 4ovi se #arpunom, eksplozivnim sredstvima ili u mree. -a jelo se koristi meso, ku#ano ili peeno uz dodatak zaina, od loja se dobiva ulje za zain ili impregnaciju. 9eso se moe soliti i suiti kao i dupinovo. +aja se mogu koristiti ku#ana ili prena. ;GG g mesa sadri <; g bjelanevina. ;OR#/E PT-@E (galebovi X, igre X, ronci X, vranci X, zovoji* 2nijezde se na pustim obalama, pustim otocima, u pukotinama #ridina, litica, ponekad na alu te ikari i makiji uz more. Odrasli primjerci love se pukom, na udicu ili pomo!u zamki. 9ladunci se love rukom, od mjeseca travnja do srpnja, prije nego to polete, dok se jaja sakupljaju od travnja do kraja svibnja. 9eso odrasli# ptica je tvrdo, mirisa poput ribe. Priprema se tako to se odbaci glava i iznutrica, opere i stavi u rasol jedan dan, a zatim ku#a, pee ili pri. 9eso mladunaca je mekano te se nakon i!enja ku#a ili pri. +aja se koriste samo svjea i to tvrdo ku#ana ili prena. "eposredno uz obalni rub gdje se osje!a utjecaj morske vode, a ako je obala plitka, niska, muljevita ili pjeskovita, na kojoj se osje!a dizanje i sputanje mora u vrijeme plime i oseke, moe se na!i isto tako zavidan broj jestivi# vrsta. 10+*OR J Smei guter nalik na zmiju koji nikada ne ide preko <GG m nadmorske visine. 4ovi se rukom ili pomo!u raklji. 9eso mu se moe jesti peeno ili preno. )R./+ .+N.+R+ J $ornjaa koja ivi na su#im i obraslim mjestima, a ponekad po poljima i livadama. 4ove se sakupljanjem. Pripremaju se prene ili im se meso koristi za pripremanje ju#a. Oklop se razbija stavljanjem kornjae kratko vrijeme na ar, a zatim se lagano rasjee noem. /UN+ J Fivi u rupama po kamenjaru, ikari i makijama, na otocima i kopnu. 4ovi se zamkama pored rupa, u rano jutro ili no!u. 9eso se priprema prenjem ili peenjem.

.+)+0J Fivi na junom primorju i junodalmatinskim otocima. 4ovi se pukom ili no!u pomo!u zamki postavljeni# pored naselja. Ove ivotinje potrebno je dobro oistiti, oprati, po mogu!nosti u morskoj vodi, odbaciti iznutricu, dobro posoliti i pripremiti prenjem ili peenjem. ZE0EN+ ,+1+ J Fivi u vodama, u blizini voda, lokava i na poplavnim krakim livadama. 4ovi se no!u rukama, pomo!u svjetla, improvizirani# ostiju, improvizacija za lov aba ili mreama. +edu se prene, peene ili na brudet, a nji#ovi krakovi su dobra meka za lov barski# ptica. "a naim otoi!ima, otocima i na priobalju mogu se u odreenim godinjim dobima sakupljati biljke i loviti ivotinje bogate svim potrebnim #ranjivim sastojcima. 6iljke mogu posluiti kao izvor vitamina ) i &, minerala, kroba i e!era, ali to ovisi o korisnom dijelu biljke. 4i!e je u pravilu bogato vitaminima, ali kalorijski siromanoC plodovi imaju obilje vitamina i e!era, dok su krtole, korijenje i lukovice bogate krobom i drugim e!erima te je velika nji#ova kalorijska vrijednost. Stoga u oskudici radi oboga!ivanja obroka vitaminima prvenstveno treba koristiti lisnate dijelove biljaka i upotrebljavati i# kao povr!e, za salate i ajeve, a za osiguranje kalorija koristiti krtole, korijenje, lukove i divlje vo!e. 9asti u biljkama ne moemo na!i, osim u divljoj maslini i smrdljici, a bjelanevine samo u jestivim gljivama, no jestive gljive na priobalju nisu este. "a otocima i priobalju sre!emo oko ;<G jestivi# biljni# vrsta, koje se mogu koristiti u razliitim godinjim dobima kao povrtne biljke, zainske, za salate, kao ajne biljke ili biljke kruarice. "ajve!i broj biljaka moe se sakupiti na naem podruju u zimsko%proljetnim mjesecima, dok se plodovi nalaze u jesen, a ljeti se preteno biljke mogu koristiti kao ajne. ' obalnom rubu i na obraslim povrinama otoka i kopna nalazimo ivotinje. "eki otoci su nastanjeni plemenitom divljai (zeevima, 5azanima, lisicama, patkama i divljim kuni!ima*. Osim toga mogu se na!i i druge ivotinje i ptice (u zimskim mjesecima ptice selice*. Sve one (puevi, kornjae, vrane, jeevi, pu#ovi i zmije* predstavljaju vrijedan izvor bjelanevina i masti. Stanovnitvo nai# otoka je u prolosti u tekim danima oskudice i gladi koristilo neke od biljni# i ivotinjski# vrsta u pre#rani, dok za ve!inu nije ni znalo. ' daljnjem tekstu daje se opis naje!i# vrsta jestivi# biljaka nai# otoka prema podrujima (mjestima* nji#ovog nalaenja. "eposredno uz obalni rub na golom stijenju, gdje se osje!a utjecaj morski# valova i gdje su stijene karakteristino bijele, nalazi se vegetacija mrkijen!a. Ovaj pojas za#va!a cjelokupni obalni rub otoka i priobalja u irini od ;G do @G m. ' pukotinama stijena, na alu ili okomitim ploama, nalazimo mnoge vrste jestivi# biljaka. ;+T+R (petrovac, !urac, motrika* .rajna biljka zeleno%u!kasti#, soni# i mesnati# listova nalik na koplje. &vjetovi su zelenkasto%uti, a cvatu ljeti. Raste du cijele nae obale, u krapama, na grebenima, na liticama, alima, zidovima i uvijek u neposrednoj blizini mora. $oriste se listovi (mladi* za salate, sirovi, ku#ani, ukiseljeni i kao zain. O;+)+ (caklenjaa, salikornija* 2rmolika biljka sa lankovitom, mesnatom stabljikom, bez listova, koja podsje!a na Nslane tapi!eO. Rasprostranjena je du svi# obala, na mjestima gdje su pukotine ispunjene vlanom zemljom, na niskim poplavnim obalama, kao i na vlanim pjeanim alima. $oriste se mlade mesnate stabljike za varivo u prolje!e, a mogu!a je i nji#ova uporaba u drugim godinjim dobima, ako i# ima. -a topli# i kini# jeseni biljka se moe sakupiti i u ovo godinje doba. P+#J- 0U/ (luac, divlji luk, puri!* "alik je na pitomi luk, raste svuda u pukotinama obalni# stijena, meu kamenim blokovima, na liticama te na nizu mali# jadranski# otoi!a. Ovu vrstu mogu!e je na!i i pored vinograda, puteva, po neplodnom zemljitu i meu obradivim kulturama (vinogradi, maslinici*. 4ukovica mu je bijela, okrugla i potpuno pod zemljom. 4istovi su niski, uvijek nagnuti na stranu, sa golom stabljikom na vr#u koje se 5ormira kuglasti cvat bijele, ruiaste ili ljubiaste

boje. -a jelo se koristi cijela biljka u jesen, zimi i u rano prolje!e, dok je mlada pogodna za varivo sama ili mijeana sa drugom zeleni. Stare lukovice koriste se kao zain. "ije poeljno sakupljati biljke iji su lukovi do polovice nad zemljom, veliki, okrugli i nalik na pitomi crveni luk, iako mogu biti bijele boje, zbo mo u'nos!i !rovanja. (-*0J+ 10-T*+ (morska blitva* "alik je na pitomu. Raste na slanim, glinastim ili pjeskovitim terenima du obale. $oriste se mladi proljetni listovi za varivo. JUR.-@+ -eljasta biljka zeleno%ute stabljike, pri dnu jako razgranata. 4istovi su joj poluvaljkasti, mlitavi i dugi do > cm. 6iljka je esta na slanim i vlanim mjestima na kopnu te u dubini zatvoreni# uvala du cijelog +adrana. $oristi se u prolje!e, dok je mlada i to za varivo. 9eutim, ako se listovi jedu zeleni, mogu!e je dobiti proljev. PR-;OR#/+ PEPE0JU)+ +ednogodinja je zelen, okomite stabljike, naizmjenini# listova. Raste na svim slanim terenima u cijelom priobalju. $oristi se u proljetnim mjesecima za varivo, salate i za pripremanje povrtni# ju#a.

(ivlja bli!va Juri$a

Pu&ina

Primorska pepelju a

PUC-N+ (kripavac, kripac* .o je biljka trajnica, okomite stabljike i pri vr#u razgranata. 4istovi rastu jedan nasuprot drugome i jajasto su produeni. "a vr#u ogranka nalaze se bijeli cvjetovi, koji vire iz napu#ane aice. "alazimo je svuda uz obalu na su#im i kamenitim mjestima, na ljunku, na su#im travnjacima. 7ma i# vie vrsta, a jedna vrsta ivi samo na obalnom rubu. -a jelo se koriste vrci mlade biljke i soni listovi u prolje!e, za salatu ili varivo. ;OR)UC+ +ednogodinja debela biljka, obino poloene stabljike, listova dvostruko perasti#, soni# i aromatini#. "alazimo je svuda na slanim, pjeskovitim ili ljunanim terenima du obala. 9ladi listovi u prolje!e se koriste za varivo, stariji dijelovi biljke kao zain, dok se debeli korijen, suen i mljeven, moe upotrijebiti kao brano za kru#. ;OR#/+ #-/+*-@+ (brme, brombe, kapinka, kotrljan* 6iljka je uto%zelena grmolika trajnica. Prizemni listovi su bubreasti i nazubljeno trnoviti. &vjetovi u glavicama su bijeli ili plavkasti. Raste na pjeskovitim mjestima uz obalu. -a jelo se koriste iz zemlje tek propupali proljetni izdanci i mali prizemni listovi kao povr!e ili za varivoC korijenje se koristi za varivo i to mijeano sa drugom zeleni od jeseni do prolje!a, a suen i mljeven koristi se kao brano za kru#. Osim ovi# biljaka u ovom podruju moe se sakupljati matar, omaga (vie vrsta* te soljnjaa kao i morske ptice ve! opisane u pret#odnom tekstu. 3eliki dio jadranski# otoka su kamenjariC kamenjarski panjaci poput oni# sa otoka $ornata ili Paga pa ipak pruaju zavidan broj jestivi# vrsta. 1R(EN (epljez. aljez*

6iljka je zeljasta snana trajnica, jakog gomoljastog korijenja i nalik na krtole. Plosnati i iroki listovi dugi do BG cm izbijaju iz zemlje. ' sredini biljke na dugoj stabljici izrasta metliasti cvat. 3rlo je esta biljka su#i# kamenjarski# panjaka, su#i# livada i besplodni# terena. $orijen za varivo i kao zamjena za krumpir najbolji je od zime do prolje!a, dok je pun vode. 6iljka se inae moe sakupljati i u druga godinja doba, a poznaje se po su#oj stabljici i metliastom su#om cvatu. TRO#/OT (oputina* $orov, vrlo est svuda u priobalju. 1ebeli listovi su gusto rasporeeni na stabljici. 6iljka se koristi za varivo ili proljetne ju#e i to dok je mlada.

Trosko!

0oboda

/upina

(alma!inska dje!elina

0O1O(+ +ednogodinja zelen, mesnati# listova, odozgo zelenkasti#, a odozdo bjelkasti#. 'spijeva na neobraenim povrinama uz puteve, kao i na zaputenom poljoprivrednom zemljitu. 4istovi lobode, trljani meu rukama ne odaju nikakav miris, za razliku od neki# drugi# slini# i neukusni# vrsta. Proljetni izdanci i mladi listovi su pogodni za varivo, povrtnu ju#u ili !u5te od variva. /UP-N+ 6odljikavi grm, rasprostranjen svuda po kamenjaru, uz ivice i ogradne zidove. Plodovi se jedu sirovi, ku#ani kao sirup, cijeeni kao osvjeavaju!e pi!e ili pripravljeni kao marmelada. Od svjei# listova se moe pripremiti vitaminski aj i sirup, a su# listovi kao zamjena za ruski aj. (+0;+T-N#/+ (JETE0-N+ .rajna je biljka, dlakave stabljike s jakim mirisom. Ogranci su okomiti, listovi kopljasti ili jajasti te smjeteni po > zajedno. &vjetna glavica je modra, ljubiasta ili bijela. Raste na neplodnim mjestima, a javlja se uz puteve i gromae. -a jelo se koriste mladi listovi prije cvjetanja, kao proljetno povr!e mijeani sa drugom zeleni. #-/+*-@+ 6iljka je trajnica, razgranate stabljike i listova razdijeljeni# sa nazubljenim rubovima. 4istovi su odozgo zeleni, odozdo bjelkasti, a cvjetovi bijeli u okruglim glavicama. 9ladi proljetni listovi, dok su pri zemlji u rano prolje!e, pogodni su za pripremanje variva. "ekada se mogu koristiti i u kasnu jesen ili zimi. 1ebeli korijen takoer moe posluiti za pripremanje variva. 0+*0J- ZU1 (loina* 6iljka je trajnica sa korijenom odebljalim u obliku kugle. Stabljika, ekinjava ispunjena je mlijenim sokom. 4istovi su pri zemlji sloeni i izrezani. ' kasnu jesen cvate modrim cvjetnim glavicama. $orijenje i mladi listovi se mogu koristiti za variva. *O(OP-J+ (cikorija* 6iljka je trajnica, vretenastog korijena, okomite stabljike i duguljasti# listova. &vjetovi su svjetloplavi. 6iljka dosee visinu i do ;<G cm. "alazi se na obraslim mjestima uz puteve i ivice, ali nikada u pustom kamenjaru. 9ladi listovi se mogu koristiti za variva ili salatu, korijen isto tako za variva ili suen kao zamjena za kavu.

/OZJ+ 1R+(+ -elen koja raste okomito, mesnate i slabo razgranate stabljike ispunjene mlijenim sokom. 4istovi su duguljasti i prirasli za stabljiku, a cvjetovi uto%bijeli izrasli u cvjetnim glavicama. 9ladi listovi (izdanci* pogodni su za pripremanje variva u prolje!e, dok je u jesen za to pogodan korijen. CP+RO)+ (divlja paroga, sparoina* 6iljka je trajni drvenasti grm iz kojeg izbijaju zeljaste stabljike, dobro razgranate sa ljuskasto%bodljikavim listovima. Plod je crna boba. Raste po kamenjaru, u pukotinama stijena, ali isto tako i u ikarama i makijama te uz zidove i gromae. 7ma i# vie vrsta. -a jelo se koriste mladi proljetni izdanci svi# vrsta i to za pripremanje variva, a sjemenke (prene* kao zamjena za kavu. (R+.+ 1raa je razgranat i trnovit grm kojeg esto nalazimo u makiji, kamenjaru i pored ivica. Plod je zelenkasto%uta okriljena kotunica nalik na eiri!. -a jelo, te ajeve, koriste se mladi kiselkasti ljetni plodovi i to svjei, a su#i, tucani i mljeveni, kao dodatak branu za pripremanje kruni# pogaa. 1-0O1OR (alepski bor* 6ilobor, kao i svi ostali borovi (primorski bor, crni bor, pinj*, mogu posluiti kao izvanredan rezervoar vitamina &. -a pripravku aja potrebne su samo borove iglice. 8to su iglice mlae, to je aj bogatiji vitaminom. ;GG g borovi# iglica ima dva puta vie vitamina & od limuna.

(raa #mri

1ilobor

Tr&lja 0avlji zub 1ilobor (raa #mri

#;R-. (smrika, mrika, borovica, pukinja* 2rm, a ponekad i stablo kosi# grana, uzdignuti# prema gore. 4istovi su bodljikavi, bobe crvenkaste, a kada sazriju crveno%modrikaste i posute bijelim prakom poput inja. 6obe se sakupljaju od ljeta do zime. Ova vrsta rasprostranjena je u makiji, ikari i na nekim podrujima dalmatinskog kamenjara u velikoj koliini. +edu se bobe i to sirove ili ku#ane. 3renjem i 5ermentacijom boba dobija se ukusno bezalko#olno pi!e. -rele bobe se mogu koristiti i kao zain. Od iglica smria moe se pripremati vitaminski aj ili vitaminski napitak. TRC0J+ .rlja je malo stablo listopadni# listova koji su u poetku barunasti, a kasnije glatki. Plodovi su crvenosvjetle kotunice i pomalo ljepljivi. Raste svuda u makijama i ikarama. Sirovi plodovi su jestivi tek u kasnu jesen. #;R(0J-/+ (lentiska, jud, trpenik* 6iljka je puzavi iroki grm zimzeleni# perasti# listova. Plodovi su okruglaste kotunice, u poetku crvenkaste, a kada sazriju tamnocrvene ili crne boje. Ovaj grm vrlo esto nalazimo na otoi!ima kao jedino grmlje, a na ve!im, njime su obrasle nekada nepregledne povrine u sastavu ikare i makije. 2rmovi smrdljike e!e se nalaze u ikari. -a jelo se mogu koristiti zreli plodovi u jesen i to ku#ani. ' prijanje vrijeme iz ove biljke narod je dobijao zamjenu za ulje. Ono se dobija tako to zreli plodovi neko vrijeme 5ermentiraju, a zatim se cijede ili tuku poput ploda masline. Razbijeni plodovi se

prelijevaju vrelom vodom, pa se dobijena masno!a odvaja od vode (ulje pliva na vodi*. Od ;G kg ploda dobija se litar ulja. C-P+/ (-*0J(divlja rua, ip, ipurina, ipurak* 6iljka je trnoviti grm, nalik na ruu. Plodovi, zvani ipci, jajasti su i crveni te sazrijevaju od mjeseca rujna do studenoga. "a priobalju i# ima vie vrsta, a rastu ponajvie uz puteve i ivice. -a pripremanje vitaminski# ajeva koriste se listovi te su#i listovi kao zamjena za ruski aj. Plodovi se koriste svjei u jesen kada malo omekaju. 9ogu se upotrijebiti i za pripremanje pekmeza i vitaminski# koncentrata, a sueni i isjeckani kao izvanredan vitaminski aj. 6iljka je bogata vitaminom & i vitaminom ).

;ir!a

Planika

*eprina

1lju&!

;-RT+ (mra, mrta* -imzeleni grm, sjajni# koasti# i jajasti# listova, na vr#u zailjeni#. &vjetovi su bijeli. Plod je okrugla, mesnata, plavkasto%crna boba koja sazrijeva u kasnu jesen. 6iljka raste svuda u ikarama i makijama. Plodovi se mogu jesti sirovi i ku#ani ili koristiti kao zain. Od grana biljke pletu se vre. P0+N-/+ (maginja* 6iljka je grm ili nisko drvo, listova nalik na lovor, koasti#, sjajni# i jajasti# sa nazubljenim rubom. 6iljka cvjeta zimi, kada sazrijevaju i njeni krupni, crveni i jagodi slini plodovi % maginje. Ova biljka raste svuda u makijama po 9editeranu. Svjei listovi se koriste za vitaminski aj, a plodovi u jesen ili zimu, kada su svjei, za vo!e te ku#ani za pripremu vitaminski# marmelada. "ikada ne treba jesti prezrele plodove, natrule ili sakupljene sa zemlje, zbog mogu!nosti da se izazove povraanje. 4istovi planike mogu posluiti kao zain, dok su#i, tucani listovi koriste kao izvanredan aj za mokra!ne puteve. *EPR-N+ (veprima, jeevina* -imzelena trajnica okomite, dobro razgranate stabljike. 4istovi su koasti, tvrdi, na vr#u zailjeni i lagano bodu. Plod je crvena boba, koja se nalazi na listu. Raste na su#im terenima svuda uz more. 9ladi proljetni izdanci mogu posluiti za pripremanje variva, a prene sjemenke kao zamjena za kavu. 10JUCT (blju, kukovina* 6iljka je listopadna povijua, tamnozeleni#, iljasti# i srcoliki# listova. "alazi se svuda u makijama i ikarama. 9ladi proljetni izdanci, nalik na divlju parogu, mogu posluiti za pripremanje variva. ' makijama se uz ostalo mogu na!i i zainske biljke rumarin i lovor. (-*0J+ ;+#0-N+ 6iljka je zimzeleni grm trnoviti# ogranaka, nalik na pitomu maslinu. Plodovi su okrugli i duguljasti, jajasti ili crnkasti sa krtim mesom. "alazi se vrlo esto u makiji na otocima, a naroito u blizini mora. -reli plodovi su jestivi, odnosno iz nji# se dobija 5ino ulje.

-;PRO*-Z-R+N+ #RE(#T*+ Z+ 0O* - R-1O0O*

9orske i kopnene ivotinje mogu se loviti samo uz pomo! lovni# alata ili lovni# sprava. 3rlo esto u oskudici ne!emo imati lovne te#nike za nji#ov lov, ali !emo uvijek imati priruna sredstva pomo!u koji# se takoer moe uspjeno loviti.

"o, udice i uzice na!i !emo u kompletu za preivljavanje na moru ili u bilo kojoj seoskoj ku!i na otoku, ribarskoj ku!ici na usamljenom otoi!u ili svjetioniku. ,ak jednostavne ribolovne alate uvijek moemo na!i u naputenim ku!icama i pojatama (uzice sa udicama*, u nekoj pukotini ili rupi zida i dotrajalom ormaru.

'dice i uzice
'dica je komad savitljive ice, vrlo vrste, savijene prema naprijed, ispod vr#a zasjeene tako da ini jeziac, koji omogu!ava da se udica zakvai i ne dozvoljava plijenu da se otrgne. 'dice se ponekad mogu improvizirati od jae riblje kosti, trna, eline ice ili drveta. 'dice se veu na uzicu, koja moe biti od upredenog konca konoplje, konjske strune ili najlona. 'zica sa udicama se zove povraz ili tunja. 9oe biti razne debljine i duine. Ovisno o tome da li udicom lovimo na pli!aku ili u dubini, za povraz moe biti privr!en komad olova (da bi udica potonula* ili komad pluta kako bi udica plivala nad dnom (npr. kod lova cipala*. "a jednom povrazu mogu biti jedna, dvije ili vie udica, a takova slui za lov kanjaca. -a lov para koristimo jednu udicu, za lubine4 komar&e i u a!e jednu udicu, ali bez olova. $raj udice (povrza* treba biti privr!en za neko pluto ili komad drveta kako bi povraz plivao, ako pada u more. Paran al je svaki ve!i povraz koji na sebi nosi vie od D udica. 7ma i# razni# vrsta i oblika, prema veliini udica, a veliina udice se mijenja prema vrsti ribe. ' uvjetima oskudice mogu se izraivati manji parangali (od ;@ do AG udica* ako raunamo da je razmak izmeu svake udice ? m. Ovi parangali se bacaju na kamenito dno, gdje se njima love ribe koje ive na kamenu. Parangal koji se baca s kraja ostaje vezan za kraj, a ako se baca sa plovila onda treba biti vezan za neki plovak. -a lov iglica prave se plutaju!i parangali. Oni se izrauju tako to se na svaki# ;G m parangala postavi pluto kako bi uzice sa udicama slobodno visile prema dolje. -a lov parangalima uz obalu koriste se udice broja D i E, a kao meka stavlja se riba ili dio kraka lignje. -a lov parangalima na pjeskovitom dnu stavljaju se manje udice br. ;<% ;?. $ao meka slui sitnija riba. 0ov os!ima je jedan od najstariji# naina lova u povijesti ovjeanstva. Prave osti sastoje se od motke duge vie metara, na koju su privezane ili nasaene snane iroke vilice sa D%;G iljakaC iljci su na kraju izvedeni u obliku jaki# kuka, da se lovina ne otrgne. Osti se mogu improvizirati od debele eline ice, ali isto tako uspjeno izraditi od trstike, trna, kosti, drveta ili eljeza 3slika 422"5. Osti koje imaju samo jedan iljak moemo nazvati kopljem. Ova koplja ili osti mogu nam sasvim dobro posluiti za lov glavonoaca, rakova, riba ili aba.

$oplje od trstike

$oplje od trna $oplje od kosti

$oplje od eljeza

#lika 422"

1rvene osti Feljezne osti

Sredstva za lov liganja i sipa

.?ta&#0aA (a("0A l#+'!a&a. .o je improvizacija za lov liganja 3slike 424" i 426"5. Ovo sredstvo se sastoji od drvenog ranji!a, na ijem se dnu nalazi komad olova, uz koje je privezano ili zabodeno nekoliko udica ili glaviasti# igala. Pri dnu ranji!a je komad olova koji dri napravu nategnutu na uzici. "a ranji! se nadjene riba ili neki drugi predmet koji svjetluca (komad para5inske svije!e, drvo zamotano u staniol ili aba*. Ovim sredstvom se lovi iz plovila na dubini od oko >G%?G m pored rtova i na brakovima gdje se esto zadravaju lignje. 8utarica se mora uvijek nalaziti pola metra od povrine dna. Onaj koji lovi podie lagano rukom uzicu ;G%ak cm u oba smjera tako da se utarica postepeno odmie i primie i u tami svjetluca. "a ovu improvizaciju esto se zakvae lignje. 4ovi se u sumrak ili malo iza sumraka te u rano jutro. ,im se osjeti da je utarica oteala, vue se polako, bez zastoja, kako ulov ne bi ispao.

O4O3O % 7240

1R3O

'-7&)

O4O3O

#lika 424"

#lika 426" % Igla i u%ice za izra%u lignjare

Pl!.s%al 3slika 427"5 graeno je kao i utarica, samo to nema olov za uteg i ne baca se prema dnu, ve! se vue za plovilom ili se na #itac ruke baca sa obale na more i lagano vue prema kraju. )ko se

#lika 427"

osjeti oteanje, vue se prema kraju bez zastoja. )ko nemamo udice i glaviaste igle, moemo koristiti pljuskalo bez udica, ali je sa udicama mnogo uinkovitije. 'koliko lovimo pljuskalom bez udice, potrebno je prije izvlaenja lignju doekati u #vataljku od mree. vataljka je izraena od guste mree koja se nalazi na okruglom eljezu i tapu dugom oko ; m.

S#2a0 3slika 428"5 meka izraena od drveta u #lika 428" obliku sipe na ijem kraju se nalazi trokraka udica (tri udice vezane zajedno*. ' prolje!e kada se sipe mrijeste, po ti#oj no!i sa mjeseinom, sipac se spusti u more, vezan za uzicu i vue u brazdi plovila oko ; m iza krme. $ada sipa vidi sipac, u#vati ga tako snano da se zakvai. -atim se sipac vue i #vataljkom od mree vadi iz mora kako se sipa ne bi otkvaila.

1R3O

V&?a #l# $&?%a je valjkasta ribolovna sprava koja se pravi od tanki# pruti!a nekog tvrdog drveta, ispleteni# tankim savitljivim dijelovima mirte, smrdljike, zelenike, ukve, morskog sita, mlade trske ili rogoza. 9oe se napraviti i od konopca ili ogradne ice. 3re se pletu obino valjkastog oblika, a moe imati ; ili < otvora zvana vrnjaka kroz koja riba ulazi u vru. 3rnjak se pravi u obliku lijevka sa otvorom koji se suzuje prema sredini vre. Riba kroz vrnjak lako ulazi, ali teko izlazi kroz uiljeni otvor. Prema vrsti ribe koja se lovi vra moe biti pletena gu!e ili rjee, a prema tome se stavlja i vrsta meke. -a manje vrste obalni# riba, kao to su cipli4 pari4 !rlje4 salpe ili crneji ne stavlja se nikakva meka, samo se vra dobro maskira granjem, tako da riba sama, kada pase po dnu, zaluta u vru. -a maskiranje se koriste grane smrdljike ili mirte. $od riba kao to su cipli ili salpe kad voda zaluta u vru, ulazi itavo jato. -a ulov ve!i# riba, dubinski#, za ulov murina4 karpina ili veliki# rakova, meka se stavlja usred vre, veu!i se uzicom da je riba ne bi pojela. K ?a&" <a l $ !"+.l!a su ispletene od pru!a ili od tanki# drveni# ipica i meusobno povezane 3slika 429"5. $oare se zabiju u mulj plitki# voda ili blato te se zatim kroz otvorene vrnjake golom rukom u njima love jegulje. S' 2#7# <a l $ !"+.l!a su snopovi od trske rogoza ili iblja povezani meusobno i oteani kamenjem. Snopi!i se puste na muljevito dno te nakon zadravanja preko no!i vade na kopno, razmataju i trae jegulje koje se obino sakrivaju u snopovima 3slika 42:"5. 2&.! je drveni tap ili duga trska na ijem se vr#u nalaze kine gliste, povezane icom ili konopcem 3slika 42="5" Sa prujem se lagano kre!e nad muljevitim dnom ili rubom obale. $ada jegulja primijeti gliste, zagrize meku, na pruju se osjeti trzaj te se naglo vadi i jegulja ulovi.

#lika 42:" #lika 429"

#lika 42="

I/2& $#<a0#!" <a l $ t&2 $a # !"-"$a. "a tapu dugom <%> m stavi se od pletene ice, eljeznog lima ili drveta izraeno postolje u obliku lopatice. .akvo postolje prinesemo trpu ili jeu, podignemo ga sa dna, postolje nakosimo prema gore i lovinu dignemo na povrinu. I/2& $#<a0#!a <a l $ l!.?t.&a. "apravi se oma od jakog konopca i otea olovom. .akva se oma baci, obavije oko ljuture i vue na povrinu sve dok se ljutura ne otkine od dna. I/2& $#<a0#!a <a l $ $ la%a. Od pru!a, rogoza ili ice isplete se pravokutnik, a na kutevima privee kamenje da improvizacija potone i zauzme pravilan poloaj na dnu. Sama improvizacija na svakom kutu vezana je konopi!em koji se nadovezuje na veliki konopac, koji se privee na plovak ili za obalu. "a improvizaciju se stavi neka meka (tucane koljke, razbijeni jeinci, kosti, otpaci koe* i ostavi <? sata. "a ovakve povrine u#vate se volaci. 7mprovizaciju treba oprezno podizati da volaci ne bi popadali. 9eka se moe vie puta koristiti. I/2& $#<#&a'a s&"5st$a <a l $ > ( t'#0a. obotnice se mogu loviti na osti ili pomo!u udica na kojima je zakvaen rak ili bijela krpa. obotnica ivi po pukotinama kamenja i u rupama iji su ulazi briljivo oi!eni, dok se oko ulaza obino nalaze uginule koljke ili oklopi rakova. $ada se takva rupa opazi, pusti se u mrei ili arapi komad plavog kamena (modre galice* i nadnese nad rupu. Otapanje

plavog kamena tjera #obotnicu da izae van i onda se ona lako ubija ostima ili u#vati rukom ako se radi o sitnom primjerku. 3e!e primjerke ne #vatati rukom zbog mogu!i# povreda. obotnice se mogu #vatati pomo!u improvizacije napravljene od nekoliko jaki# udica, na kojima se nalazi meka, dok su udice privr!ene jakim konopcem. .akva improvizacija pusti se #obotnici pred rupu i im ona izae, meka se postepeno odvlai da bi se #obotnica itava izmamila iz rupe. .ek tada moe joj se dopustiti za u#vati meku. ' tom trenutku naglo se potegne konopac i izvue van kako se #obotnica ne bi svojim krakovima negdje zakvaila ili zaplela. obotnice se love najbolje u rano jutro ili pred veer uz zalaz sunca. #2%a (vrsta elina ica, duine oko ;,@ m na vr#u zailjena u obliku #arpuna* slui za lov koljkaa u pijesku: na plitkoj pjeanoj obali, kod bistrog mora, pretrauje se morsko dno, trae se karakteristine rupe u kojima borave koljkai. $ada se naie na rupu, naglim pokretom zabada se #arpun, nabada koljka i #arpun vadi.

Opasnosti na moru i otoku

,ovjek na moru i preivjeli na kopnu izloeni su brojnim opasnostima. 6rodolomac na splavu za spaavanje opremljen kompletom za preivljavanje ima velike izglede da bude spaen i da preivi. 6rodolomac u moru izloen je mnogo ve!im opasnostima. 6oravak u #ladnom moru vrlo brzo izaziva smrt od #ladno!e. ' naem moru zimi boravak je ogranien na nekoliko sati, a ljeti je mogu!e izdrati i vie od <? sata. -bog velikog broja otoka brodolomac u naem moru !e esto mo!i isplivati na neki od nji#. Poznavanje mogu!nosti preivljavanja pruit !e ugroenome sigurnost i moralnu snagu da izdri i da se bori, u grupi ili kao pojedinac. ' naem moru rijetko se sretne morski pas, mada se u drugim mornaricama problemu zatite od morski# pasa posve!uje mnogo vie panje. ' kompletima za preivljavanje nalaze se odbojna sredstva protiv morski# pasa (<@ M ace!a!a bakra koji odbija morske pse i B@ M kalko boje koja zamu!uje more i prikriva brodolomca*. $oristi se i uranin4 boja za otkrivanje ovjeka u moru iz zrakoplova ili #elikoptera. Odje!a titi od #ladne vode i ne treba je odbacivati, a u moru treba mirovati sa pojasom za spaavanje ili na nekom plutaju!em predmetu. ,amci i splavovi za spaavanje opremljeni su vodom i #ranom za ? dana, te priborom za ribolov, sredstvima za signalizaciju, desalinizaciju mora i kompletom za prvu pomo!. Spaavanje ljudski# ivota na moru obveza je i dunost svakog zapovjednika broda po meunarodnoj konvenciji o zatiti ljudski# ivota na moru (SO4)S konvencija, 4ondon, ;EAG.*. O!o$i Otoci pruaju poseban izazov kojeg ini izolacija koju treba prevladati. 7straite otok i uspostavite dnevnu rutinu. )ko je otok u prolosti bio naseljen, ostaci nastambi pruiti !e vam sklonite. )ko pronaete pe!ine, uvjerite se da se ne poplavljuju tijekom plime ili tijekom prolje!a budu odvojene od kopna, to je malo vjerojatno. "a pustim dijelovima otoka, prona!i sklonite jednostavno znai samo se skloniti od vjetra. rana vam moe biti sve to pronaete priljepljno na stijene ili ulovite u moru.

-atita od sunca
3rlo jako toplinsko i ultraljubiasto sunevo zraenje, odbijeno od morske povrine i golog kamenitog terena moe vrlo brzo izazvati teko ote!enje nezati!enom i neopreznom ovjeku. Posebice treba zatititi glavu kapom, eirom, krpom ili maramicom, natopljenom vodom, od izravnog djelovanja toplinski# zraka na mozak i pojave sunanice. Sunanica je pra!ena glavoboljom, muninom, povraanjem, nesvjesticom, dr#tanjem i povienom temperaturom. ' sluaju pojave sunanice najbolja je pomo! stavljanje leda na glavu ili stalno mijenjanje #ladni# obloga. Oboljelog treba osloboditi odje!e i skloniti ga u #lad. "ije dobro ako se tjelesna temperatura povisi iznad >E o&. .ada je potrebno lijeenje u medicinskoj ustanovi. 3rlo este su i opekotine koe izazvane ultraljubiastim zraenjem. One su u poetku prikrivene, javljaju se nakon nekoliko sati od izlaganja suncu i za sobom ostavljaju pocrnjelu kou. 9ogu biti vrlo opasne, ako su pra!ene pojavom plikova i ako su za#va!ene velike povrine koe. -a zatitu je vrlo vana osobna otpornost, pokrivanje koe laganom odje!om svijetli# boja i zatitnim mastima. Posebice treba zatititi oi, lice i usnice.

Otrovne morske ivotinje ( X % slike u ,O,FTK7 *>*

Susreti sa otrovnim morskim ivotinjama mogu izazvati ozbiljne povrede i naruavanje zdravlja, ako i# ne poznajemo. 'glavnom su sve one jestive te u tome i lei najve!a opasnost da u nepoznavanju

njene otrovnosti, neoprezno je u#vatimo ili dopustimo da nas rani i tako dovede do ozljeivanja. "aje!e otrovne morske ivotinje su vlasulje i meduze. *0+#U0J+ Fivi privr!ena na tvrdoj kamenoj podlozi, dok im iz tijela izbijaju smei sluzavi i pomini trakovi pa ove ivotinje nalikuju na biljke. $ada dodirnemo trakove, oni are i na nezati!enom dijelu tijela mogu uzrokovati opasne plikove, a ponekad i duboke rane. Opeeno mjesto u poetku ari, svrbi, oteeno je, a esto se javljaju glavobolje sa malaksalo!u. ;E(UZ+ J Plivaju po moru u velikim skupinama te tako s njima u kontakt moe do!i brodolomac ili ronilac na da#. 3rlo esto se zadravaju u blizini obala i u zaljevima, noene morskom strujom. 9eduze su prozirne ivotinje pa se teko primje!uju u moru. $ontakti s njima isto tako izaziva arenje kao i sa vlasuljama. )ko vas vlasulja ili meduza opeku, u prvom redu moramo iza!i iz mora na su#o kako ne bi nastupile neke komplikacije koje bi mogle dovesti kod osjetljivi# osoba do utapanja. -atim moramo ukloniti otrovne trakove posipavanjem su#im pijeskom ili trljanjem opeeni# mjesta pijeskom, pregrtima su#e trave, pomo!u runika ili vrstom tkaninom uz ispiranje mjesta morskom vodom. Opeena mjesta dobro je namazati maslinovim ili biljnim uljem. )ko ima lijekova, opeeno mjesto treba namazati mastima koje u sebi sadre anti#istamine ili kortizone. ;OR#/- @R* "ikada ne loviti morske crve koji su privlani# boja i koji po sebi imaju ekinje te su vrlo esto nalik na duge gusjenice. Od ekinja mogu nastupiti 5izike ozljede koe, koa ari, pojavljuje se otok na ubodenim dijelovima tijela, a izaziva i povra!anje. ,ekinje se uklanjaju iz koe pomo!u ljepljivi# traka. $ontakti sa nekim ribama mogu isto tako izazvati ozbiljne povrede, naroito kod neoprezni# ribolovaca. ,+TU0J+ - )O0U1-N/+ J .o su izrazito plosnate ribe sa dugim repom na ijoj se prvoj tre!ini nalaze jedna ili dvije otrovne bodlje. Ove bodlje mogu neopreznom ribolovcu zadati ozbiljne povrede. $od ulova riba treba i# drati to dalje od tijela i odma# otrim predmetom rep odsje!i i odbaciti. ;OR#/- P+U/ J 7ma i# vie vrsta, a svi oni imaju opasne otrovne bodlje kojima nas mogu, kod neopreznog ribolova, ubosti u tijelo. C/+RP-N+% C/+RPUN J 7ma i# nekoliko vrsta, a oboruane su otrovnim bodljama. Otrovne ribe treba odma# ubiti, da nas skakanjem po kamenju ili amcu ne bi sluajno ozlijedile. $od ribolova, kada se izvlae, treba i# drati daleko od tijela i biti oprezan kod skidanja sa udice. "ajbolje i# je pritisnuti noem ili cipelom i tek onda udicu otkvaiti. )ko nas je neka od ovi# riba ve! ubola, odma# se javlja jak bol, oteklina na ubodenom mjestu sa jakim crvenilom, a nakon toga se otok iri. 3rlo esto otok prati i povra!anje. P&$a 2 / 7 % 5 .( 5a t& $'#> &#(a. 'bodeno mjesto treba isprati istom morskom vodom. $orisno je isisavanje rana, ali to mogu initi samo ljudi koji imaju zdrave zube. Povr# rane treba staviti povez da ne doe do in5ekcije, a ranjeni dio to je mogu!e prije uroniti u toplu vodu, toliko toplu koliko ovjek moe izdrati. .o treba ponoviti vie puta. ' teim sluajevima treba se obratiti lijeniku. ;UR-N+ J .o je crna ili crno%uto iarana riba nalik na morsku zmiju. Ove ribe mogu svojim otrim zubima izazvati opasne povrede. -bog toga treba biti oprezan kod lova murine. Prvo je treba ubiti pomo!u nekog otrog predmeta, a zatim skidati sa udice. ' sluaju ujeda murine ranu treba isprati istom morskom vodom, staviti podvez i prema mogu!nosti javiti se lijeniku radi obrade rane. BO1OTN-@+ Ova ivotinja moe svojim snanim pipcima, pri lovu rukom, izazvati opasne povrede na koi. Osim toga mogu ugrizom svoji#, poput kljuna otri#, zubiju izazvati opasne povrede. obotnicu treba ubiti pomo!u noa, koplja ili ostiju i tek onda je do#vatiti rukom.

C/O0J/E" "ikada ne jesti koljke koje su rasle na obojanim ili bakrenim podlogama kao niti ulovljene u lukama (koristiti i# za meke*, a ni one koje su due vrijeme provele na zraku (na su#om* i bile poluotvorene. Z;-J+;+ #0-.NE R-1E. "ikada ne jesti sirovu murinu, jegulju ili ugora jer mogu nastupiti trovanja od nji#ove otrovne krvi. "ikada sa ozljeenim rukama ne istiti ove ivotinje, a nakon i!enja dobro oprati ruke kako ne bi nji#ova krv dola u kontakt sa sluznicama oiju. Ove ribe jesti samo ku#ane ili peene (prene*. Riblja je!ra% je!ra morskih kornjaa% je!ra morskih sisava$a. "ikada ne jesti jetru ovi# ivotinja jer ponekad zbog nji#ove speci5ine is#rane, jetra moe sadravati otrovne tvari.

Otrovne i opasne ivotinje i biljke na otoku

Od kopneni# ivotinja mogu biti opasni ubodi % ujedi: korpiona X, paukova X, stonoga X, mrava X, osa X, pela X, strljena X, bumbara X te kontakti sa gnijezdima ili gusjenicama borovog prelca X. P&$a 2 / 7. $od uboda korpiona stavljaju se elastini podvezi iznad uboda (DG M uboda je na ekstremitetima* te je preporuljivo isisavanje rane ako su zdravi zubi ovjeka koji to ini. )ko postoji priruna apoteka, treba dati preparate koji u sebi sadre anti#istamine. $od ujeda paukova i stonoga uzimati sredstva protiv bolova, obloge i po mogu!nosti ranu dezin5icirati te potraiti lijenika. $od uboda insekata sa alcem, izvaditi alac ukoliko je ostao u rani, iz prirune apoteke koristiti preparate koji sadre anti#istamine. 1obro je takva mjesta trljati sapunom. $od kontakata sa gnijezdima ili gusjenicama borovog prelca poslije crvenila i svrbea dobro je opeena mjesta natrljati sapunom ili, ako postoji priruna apoteka, mjesta namazati mastima koje sadre anti#istaminske ili kortizonske spojeve.

'grizi zmija (poskoci, riovke* X

Od otrovni# zmija na naim otocima ivi poskok. "alazimo ga na svim jadranskim otocima osim na $ornatima, 1ugom otoku, 9olatu, Silbi i Premudi te na pribrenim otoi!ima. Riovka ivi na kopnu i nikada se ne sputa u blizinu mora. 9jesto iznad ugriza treba to prije podvezati, uz poputanje svaki# <G%>G minuta, oistiti ga kako bi se otrov odstranio sa rane ili koe. 1obro je kod ujeda zmija okolicu rane odma# zasje!i radi obilnog krvarenja ili ranu spaliti. 1obro je u tim sluajevima mirovati radi slabije cirkulacije. "ikada zbog mirovanja ne gubiti vrijeme za transport ujedenog do zdravstvene ustanove radi serumske terapije. 'jedenima ne davati alko#ol.

OTRO*NE 1-0J/E
)0UB+. (somina, glu#i smri*, (;uniperus Sabina 0>* &vate u travnju i svibnju, a uspijeva na umovitim mjestima primorja. 3rci mladi# granica sadravaju eterina ulja koja podrauju kou i sluznice te uzrokuju upalu. Somina uzeta peroralno (na usta* izaziva arenje u drijelu, povra!anje krvi, krvave proljeve, krvavu mokra!u te jaku prokrvljenost mozga i zdjelini# organa. Smrt nastaje obino nakon pret#odni# greva u komi u roku od nekoliko sati do @ dana. /OP-TNJ+/ (Fsarum europaeum* &vate u travnju i svibnju. Raste u listopadnim umama i ikarama. "ajvie u podanku, a manje u li!u, sadri otrovnu tvar koja podrauje i resorptivno djeluje paralitiki na krvne ile i sredinji ivani sustav. Simptomi su povra!anje, proljevi, ote!enja bubrega te proirenje zjenica. Smrt nastupa u komi.
)luha /opi!njak ;ak ;ljeika

;+/ 9ak je jednogodinja korovna zeljasta biljka, dlakave stabljike, cvjetova arko%crvene boje. 6iljka je otrovna samo u doba cvatnje i u vrijeme stvaranja sjemena. ;0JE.-/+ (mli* 6iljka je zeljasta trajnica (ima i# vie vrsta* i ispunjena je gustim mlijenim sokom. &vjetovi su zelenkasti i nalaze se na vr#u ogranaka u cvatovima. &ijela biljka je otrovna. 9lijeni sok, ako dospije na kou, izaziva rane. Sok moe izazvati slijepilo, stoga se sakuplja i koristi za omamljivanje riba. 'bere se dosta mljeike pa se tucanjem iz nji# oslobodi mlijeni sok. Sok se sakupi, ku#a dok se ne zgusne i koristi za ribolov. ;OR#/- 0U/ (7rginea mari!ima* 6iljka je u svim dijelovima otrovna, a posebice lukovica koja sadrava tvari koje dovode do crvenila koe, nastajanja mje#ura, a katkada i gangrene. Pri trovanju javlja se povra!anje, estoki proljevi, krvava mokra!a, plavilo ekstremni# dijelova tijela te smanjenje pulsa. Smrtonosna doza iznosi >%A g. RUJ% o!rovni ruj (rujevina*, (8/us !oGico%en%ron 0>* &vate u svibnju i lipnju i potjee iz Sjeverne )merike. ' naim se krajevima moe na!i kultiviran u vrtovima ili kao poludivlja biljka koja raste uz ruevine i zidove. Svi dijelovi biljke su otrovni. Sadre bijeli mlijeni sok koji na zraku pocrni, a kou boji u intenzivno crnu boju. 8kodljiva tvar djeluje dosta podraajno na kou. 1odir li!a pak uzrokuje upalu koe s mje#urima i estoku op!u reakciju (vru!icu, klonulost, krajnju 5iziku iscrpljenost*. $one promjene se ire i na udaljena mjesta na tijelu uz crvenilo te oteklu i vru!u kou lica, ruku i podlaktica. Pojavljuje se svrbe i arenje te mje#uri!i u velikom broju. 'zeta na usta biljka uzrokuje osip, vrtoglavicu, omamljenost, prolazno pomu!enje svijesti i neosjetljivost. CTR/+*+@% divlji kras!ava$ (divlji krastavac, pipuni!*, (Jcballinum ela!erium 0>* 6iljka raste uz puteve i zidove u zemljama Sredozemnog mora, a karakteristina je po tome to iz zreli# duguljasti# plodova naglo izbacuje sjemenke na ve!u udaljenost. Osueni mlijeni sok ploda uzrokuje ve! pri dozama od G,G@ g proljeve, greve u trbu#u, slinjenje i povra!anje. 3e!e doze uzrokuju greve, a G,A g soka moe djelovati smrtonosno. 1URJ+N (abdovina, apta*, (Sambucus ebulus 0>* &vate od lipnja do kolovoza te raste uz puteve i na rubovima uma. 7ma crne sjajne plodove koji sadre ljubiasti sok. Plodovi su kod djece uzrokovali estoko povra!anje i proljeve, vrtoglavicu, proirenje zjenica, plavilo ekstremni# dijelova tijela te smrt u komi. Prognoza otrovanja je ozbiljna.

/ozja krv

1ijela emerika 3slina @rna emerika5

#unovra!

1lju&!

/rialina

/OZJ+ /R* (kozlokrvina* 6iljka je penjaica koja raste svuda u makijama. 2latke je stabljike, sjajni# koasti# listova. Plodovi, okrugle crvene bobe, smjetene na vr#u ogranaka su otrovne te se ne smiju jesti. @RN+ .E;ER-/+ (-era!rum nigrum*, slina 6ijeloj emeriki 9oe uzrokovati otrovanje poput bijele emerike. Simptomi otrovanja emerikom su arenje u drijelu, neosjetljivost, slinjenje, povra!anje, estoki proljevi, smanjeno mokrenje, uzbuenje, dr#tavica, vrtoglavica, slab puls te subjektivni osje!aj tekog disanja. Smrt nastupa u roku od >%;< sati uz uuvanu svijest.

#UNO*R+T 6iljka sa podzemnom lukovicom, listova nalik na luk iz ije sredine izbijaju vise!i, dekorativni cvjetovi. Raste na livadama i poljima. &ijela biljka je otrovna. 10JUCT 9ladi izdanci ove biljke su jestivi, a esta je u ikarama i makijama. Plodovi (crvene bobe* sazrijevaju u jesen i otrovni su, kao i itav podzemni dio biljke. /OZ0+@ (Frum macula!um* &vate u travnju i svibnju i daje plodove arkocrvene boje. Raste u ikarama i vlanim listopadnim umama. Otrovnost se osniva na sadraju #lapljivog aroina koji se nalazi u svim dijelovima biljke, a posebice u gomolju. Svjea biljka uzrokuje, posebice kod djece koja jedu crvene bobice ili vau kiselkasto li!e, upalu sluznice usne upljine s jakim otokom drijela i jezika, slinjenje, povra!anje, pojaani puls, proirenje zjenica, a u tekim sluajevima greve i smrt u komi. Podanak se suenjem ili ku#anjem detoksicira, tako da se moe jesti bez pogibelji. /U,NJ+/ (,a!ura s!ramonium 0>* % slino *elebilje (F!ropa bella%onna 0>* te 1unika (9MoscMamus niger 0>* Sadre u plodovima i sjemenkama otrovne tvari koje su esto bile uzrokom smrtonosni# otrovanja, osobito kod djece.

/unjak

*elebilje

1unika

/R-,+0-N+ (klobuac, ciklama*, (:Mclamen europaeum 0>* &vate od svibnja do jeseni te raste u umama. 2omolj ciklame sadri tvari koje lokalno vrlo podrauju. Simptomi otrovanja su estoka upala sluznice eluca i crijeva, znojenje, vrtoglavica, grevi te paraliza disanja.

PR-PRE;+NJE BR+NE
Improvizirane su are "ajjednostavnije suare izrauju se u obliku tronoca od granja, ispod kojeg se potpali lagana vatra kako bi dim prelazio preko #rane koju elimo suiti. 7mprovizirane suare mogu se na otocima koristiti za suenje vika ribe, ako klimatski uvjeti nisu povoljni za suenje ribe na suncu ili vjetru. Suiti se mogu puevi, meso gmizavaca ili meso sisavaca te ptica. Konzerviranje pueva Puevi, poto se sakupljaju poslije kie, stave se u jednu ve!u zemljanu rupu, u kojoj se nalazi usitnjeno li!e, borove iglice ili #umus. -atim se puevi posipaju borovim iglicama, li!em i navlae. "a to se stavi opet sloj pueva i ponovi postupak. .ako nekoliko puta te se nakon toga rupa pokrije zemljom. Ovakva rupa se treba po mogu!nosti kopati na sjenovitom mjestu. Sakupljeni i spremljeni puevi mogu se uvati preko A mjeseci. Konzerviranje nanara4 priljepaka i volaka Ovi morski organizmi imaju svojstvo da due mogu izdrati izvan morske vode. ' cilju ouvanja za due vrijeme ili transporta, ovi organizmi stavljaju se u pletenu koaru i izmijeaju sa morskim algama. Sloj algi, sloj pueva i tako nekoliko puta. Ovako izmijeana masa svaki# D%;G sati uranja se u morsku vodu kako bi puevi bili vlani. $oara se uva na nekom zaklonjenom mjestu u #ladu. "a ovakav nain puevi se mogu transportirati na due relacije.

Konzerviranje ribe soljenjem i su enjem na vje!ru Riba se oisti, zatim se raspori dubokim rezom do sredine, izbaci iznutrica, krge i oi. Riba se ispire u morskoj vodi, ocijedi, posoli iznutra i izvana sa dosta soli i ostavi da se sui na su#om i vjetrovitom mjestu B%;@ dana prema vremenskim prilikama. $od pripremanja, riba se prije stavlja u slatku vodu do <? sata, radi otapanja soli. "a ovakav nain mogu se konzervirati sve vrste riba, #obotnice, lignje, sipe, morske kornjae i meso dupina. $onzerviranje na ovaj nain se preporuuje uvijek kada je lovina obilna da bi se sauvalo meso za nepovoljne dane. Sakupljanje soli -a vrijeme ljetni# mjeseci u obalnom rubu, u zoni prskanja i prebacivanja morski# valova, mogu se sakupiti ve!e koliine morske soli koje se nalaze u pukotinama kamenja. 7sto tako moe se donoenjem ve!i# koliina morske vode u pukotine kamenja, dobiti morska sol. ' zimskim mjesecima nije mogu! ovaj nain dobivanja morske soli te se preporuuje isparavanje morske vode na vatri. Konzerviranje morske ribe su enjem Riba se isti na pret#odno navedeni nain, samo to se due dri u morskoj vodi, zatim se ocijedi i objesi na savitljive grane, na neko sunano i vjetrovito mjesto dok se ne stvori su#a vanjska korica, nakon ega se riba objesi na nekom vjetrovitom mjestu u #ladu ili povr# loita i sui. "a ovaj nain mogu se konzervirati sve vrste morski# riba. Ku/ani morski puevi i koljke Sakupljene ivotinje se operu u morskoj vodi, smjeste u kipu!u slatku ili morsku vodu i ku#aju na jakoj vatri ;@ minuta ili due ako je vatra slabija ili ako se radi o volacima. "akon toga puevi se vade iglom iz ku!ica, a koljke se same otvore. )ko su ove ivotinje dobro oprane, voda u kojoj su ku#ane ne baca se. "apravi se zaprka od brana, kojoj se dodaje voda od ku#anja i tako se pripremi ju#a. )ko brana ima vie, moemo pripremiti i kau koja ima ukus po ribi. Ku/ani rakovi ' kipu!u vodu stavljaju se rakovi i kada pocrvene, vade se i jedu. +u#a od ku#anja moe se koristiti. )ko se radi o sitnim rakovima, treba i# istucati kamenom te nakon ku#anja ju#u procijediti. +u#a od sitni# rakova vrlo je ukusna. Ovakvim ju#ama mogu se dodavati i zaprke od brana. Ku/ana /obo!nica obotnica se odma# poslije ulova ubije i izudara nekoliko puta o kamenje kako bi omekala. -atim se odbacuje iznutrica i #obotnica se ku#a u vodi bez dodataka soli. Sol dodana #obotnici prije ku#anja ini meso tvrdim. $u#a se pola sata, zatim se posoli i jede. Ku/ane lignje i sipe Ove ivotinje se dobro isperu, izvadi se iznutrica, izbacuje crnilo i kost (sipovinu % kost kod sipe*, zatim se stavljaju u vrelu vodu i ku#aju dok ne postanu mekane. Ku/ano meso sisavaca i p!ica Sisavci i ptice se ogule, odnosno oerupaju. Odbacuju im se glava i udovi. -atim se izvadi iznutrica te se dobro operu u morskoj vodi. )ko se radi o ve!im ivotinjama, sijeku se na nekoliko komada i stavljaju u #ladnu vodu, slatku ili morsku i ku#aju dok ne omekaju. "akon toga se jedu. Ku/ani gomolji i korijenje 2omolji se dobro operu, zatim im se oguli kora, opet se operu i stave u kljualu vodu. 2omolji se dugo ku#aju, a najmanje jedan sat dok ne omekaju te se onda posole i jedu. Ku/ane ribe Riba se oisti od ljusaka, krga i iznutrice, stavlja u #ladnu vodu, slatku ili morsku te ku#a oko pola sata. Ku/ani poljski puevi Sakupljeni puevi se ostave nekoliko dana u nekoj rupi u zemlji radi otputanja izmeta. -atim se dobro isperu u vodi, stave u vrelu vodu i ku#aju <G%ak minuta. 3ade se iglom iz ku!ica i jedu.

Su enje gomolja i korijenja 2omolji se oiste na pret#odno naveden nain, iskomadaju na male komade, prostru na pru!e ili objese na tanke grane biljaka povijua i sue na suncu. Pri povoljnim vremenskim prilikama gomolji se osue za B dana, a zatim se mogu tucati ili mljeti kako bi se dobilo brano. Su enje ira Fir se prvo osui na suncu, zatim se stavi u krunu pe! da se jo jedanput dobro osui, ispuca kora i grijanjem oslobodi gorki# tvari. "akon toga ir se tuca, melje i dobija irovo brano koje se moe koristiti za pripremanje kru#a u omjeru ;:; sa nekim drugim klasinim branom. -arivo o% %ivljeg bilja 6iljke se isperu u slatkoj ili morskoj vodi i dre u vodi neko vrijeme kako bi otpustile gorke tvari. "akon toga se stave u kipu!u vodu i ku#aju ;@%<G minuta, ako se radi o mlaim biljkama. Starije biljke ku#aju se due. Poslije se ocijede, posole i jedu uz dodatak ulja. "ajbolja su variva od mijeanog divljeg zelja. 8to je vie biljni# vrsta, to je varivo ukusnije. 'koliko se radi o dosta starim biljkama, nakon prvog ku#anja voda se odbaci, pa se ponovno ku#aju, potom se ocijede, isjeckaju na male komade i ostave jedan dan, onda se isperu, 5ormiraju grudice % !u5te, uvaljaju u brano ili mrvice i pre na nekoj masno!i. Prene vlasulje 3lasulje se poslije sakupljanja posole kako bi otpustile tetne tvari te se nakon pola sata dobro izmu!kaju u nekoj kanti. -atim se stave na ravnu podlogu neko vrijeme da bi se ocijedile. 7speru se u nekoliko voda, ponovno ocijede i sue, uvaljaju u brano ili mrvice i pre na vrelom ulju. Potrebno i# je jako ispriti. Prene ribe Ribe se oiste od ljusaka, krga i iznutrice, dobro isperu, zatim malo osue i stave na ar. Pre se ;G%;@ minuta. 3e!e ribe spremamo kao i manje samo to i# isjeemo na manje komade. 9anje ribe je poeljno, kao i komade ve!i# riba, postaviti na zailjeno drvo i pei na laganom aru okretanjem u ruci. "a ovakav nain postiemo da se riba ispe!e ravnomjerno. "a isti nain moemo pei pueve, abe, meso gutera, zmija i mali# sisavaca. Pripremanje &ajeva -a pripremanje aja za jednu osobu treba @G g svjee (zelene* ili @%;G g suene ajne sirovine i pola litre vode. Svjea ajna sirovina stavlja se u vodu koja kljua. Posuda se poklopi i skine sa vatre te se ostavi da odstoji ;G minuta i zatim procijedi. Suena ajna sirovina stavi se u kljualu vodu i ku#a @ minuta, a onda skine sa vatre i procijedi. Plodovi ipka i svi drugi plodovi ku#aju se ;G minuta. )ko elimo napitak bogat vitaminom &, nakon ku#anja treba ostaviti plodove da se moe najmanje ; sat i tek onda aj procijediti. ,aj se zaslauje marmeladom, vo!nim sirupima ili e!erom. ' sluaju oskudice e!era, korisno je popiti i gorki aj. -i!aminski napi!ci Pripremaju se isto od ajni# sirovina, ali na nain da aj jako dugo odstoji neocjeen i to ne due od ; sat. 1obri vitaminski napitci pripremaju se od borovi# iglica ili iglica mrike. 9ladi izdanci stavljaju se u kljualu vodu (<%> minute* da bi se odstranile votane tvari. -atim se iglice izvade iz vode, usitne i stave u posudu sa > puta ve!om koliinom #ladne vode. Ovako pripremljene ostave se do > sata, a onda ocijede kroz istu krpu. "apitak se nakon toga zasladi. +edna aa ovakvog napitka osigurava dnevnu dozu vitamina &. "apitak se moe uvati ;%< dana u tamnoj posudi % uturici. "a isti nain moe se pripremiti i koncentrat vitaminskog napitka tako to se u istu vodu stave iglice u koliini > puta ve!oj od koliine za pripremanje vitaminskog napitka, ekstrakt se stavi u posudu sa uskim otvorom i zagrijavanjem pari da se pove!a gusto!a sirupa. Ovako pripremljen koncentrat moe se uvati do godinu dana u tamnoj i zatvorenoj posudi. 1ovoljna je jedna liica da bi se osigurala dnevna potreba ovjeka za vitaminom &. Ovakav koncentrat moe se dobiti od li!a lipe, breze, lucerne i sljeza ako se dre <? sata u zakiseljenoj vodi.

PREBR+N+ U PR-RO(U*O(
Potrebe u #rani i vodi oduvijek su tjerale ovjeka da to bolje upozna prirodu i mogu!nosti koje mu ona prua. +edan od osnovni# razloga je i to to iz prirode dobiva #ranu bez koje ne moe opstati. ) priroda je ogroman, nepresuan izvor, no jo je uvijek nedovoljno iskoritena. Od oko >@G.GGG biljni# vrsta, koje rastu na zemaljskoj kugli, priblino se jedna tre!ina moe jesti, a ovjek stvarno koristi za jelo jedva oko AGG vrsta. Od oko < milijuna ivotinjski# vrsta, za pre#ranu se upotrebljava oko @G. .o znai da ogromno bogatstvo #rane, koje priroda prua, ostaje neiskoriteno. 2lavni razlozi za ovo su neznanje, ukorijenjene navike u is#rani, predrasude, stra# od trovanja i gadljivost. ' prirodi je sadrano veliko bogatstvo jestive 5lore i 5aune. Po naim umama i planinama, po poljima, livadama i panjacima, uz grmlje, ikare i puteve, uz rijeke i potoke, uz more, po otocima i grebenima raste na stotine vrsta biljaka koje imaju jestive plodove, listove, stabljike, podanke, lukovice i gomolje. Sigurno je da u naoj zemlji uspijeva vie od ;.GGG samonikli# vrsta vii# biljaka koje bi se u nekom obliku mogle upotrebljavati za #ranu. 1obrom organizacijom rada mogu!e je da manje pa i ve!e grupe ljudi prikupe u prirodi dovoljno #rane bilo za potrebe preivljavanja u uvjetima potpune izolacije, bilo kao dopuna redovitoj is#rani, u nedostatku bjelanevina, vitaminski# i mineralni# sastojaka ili pak lijek za otklanjanje smetnji i tegoba ljudskog tijela. $oliine neki# od glavni# vitamina i minerala u prirodi su skoro neograniene i to u svakom godinjem dobu. 1a se ne zavaravamo i pretjerano pojednostavljeno gledamo na blagodati prirode, potrebno je ista!i i slijede!e: preduvjet za ovakav nain pre#rane ne lei samo u pozitivnoj motiviranosti, nego isto tako u dobrom poznavanju prirode, priroda je puna blagodati, ali i prijetnji. -bog toga, da bismo bolje koristili u pre#rani sve to nam priroda prua, nuno je upoznati se sa vrstama jestivi# divlji# biljaka i ivotinja kao i sa stanitima isti#, zatim valja i# znati razlikovati od otrovni# i neuporabljivi# vrsta, upoznati nain nji#ove primjene za jelo te kako i# sauvati i konzervirati na due vrijeme.

&ilj, znaaj i zada!e izuavanja is#rane u prirodi

7zuavanjem is#rane u prirodi nuno je posti!i potrebnu sigurnost i samopouzdanje o irokim mogu!nostima koritenja divlje 5lore i 5aune kao dopunskog izvora #rane, a u krajnjoj nudi u uvjetima dueg prekida opskrbe i jedinog naina za preivljavanje pojedinaca i grupa. Poznavanje prirodni# rezervi #rane dobro !e do!i svima koji se izlau opasnosti da se izgube ili ostanu bespomo!ni u prirodi, npr. planinarima, izvidnicima, diverzantima, umskim radnicima, izletnicima, vojnicima itd. ' usporedbi s kultiviranim vegetabilnim namirnicama jestivi dijelovi samoniklog raslinja imaju mnoge prednosti. 6iljke u slobodnoj prirodi rastu bez neposredne intervencije ovjeka. Samoniklo bilje se razvija u optimalnim ekolokim i prirodnim uvjetima, bez umjetnog pri#ranjivanja i zatite od parazita. -ato su samonikle biljke bioloki vrijednije, otpornije i manje ugroene od bolesti i nametnika, a nji#ovi proizvodi su bogatiji biokrvnim sastojcima od biljni# namirnica dobiveni# kulturom. ' samoniklom jestivom bilju redovito ima vie vitamina i enzima te za pre#ranu vani# mineralni# sastojaka u takvom omjeru koji ljudskom organizmu najbolje odgovara. 7 ne samo to. .akvo je bilje bogato upravo onim sastojcima koji uspjeno neutraliziraju otrove koje svakodnevno unosimo u organizam zrakom, vodom i #ranom. 6lagotvorni utjecaj na zdravlje moemo posti!i povremenom orijentacijom na izvore biljne #rane iz prirode. -ada!e uenja is#rane u prirodi jesu: ;. Razbijanje stra#a od gladi, razvijanje snalaljivosti, inicijative, odlunosti i razboritosti da se dobrim poznavanjem is#rane u prirodi moe opstati i preivjeti, a da se pri tome ne dovede u pitanje izvrenje dobivene zada!e. <. 1a se svim zainteresiranim za uenje u prirodi ukae na mogu!nosti uporabe jestivi# biljni# i ivotinjski# vrsta koje se naje!e i u velikim koliinama mogu na!i u naoj zemlji. Pri tome je nuno ukazati na endemine i zati!ene vrste (biljke, ivotinje, ptice ...* kako se ne bi naruila prirodna ravnotea i osiromaila 5lora i 5auna. >. "auiti zainteresirane o nainu pripremanja #rane od artikala prikupljeni# u prirodi.

UPOR+1+ (-*0JE G0ORE - G+UNE

Zajednike odredni$e Razne vrste divlji# biljaka, gljiva i ivotinja mogu se upotrijebiti u is#rani jer sadre #ranjive tvari koje su nune za ivot ljudi. +estive divlje biljke i ivotinje mogu se koristiti kao dopuna redovitoj is#rani, a u krajnjoj oskudici kao jedini izvor #rane za preivljavanje pojedinaca i manji# grupa ljudi. $ad god postoje uvjeti, za pripremanje jela treba koristiti proizvode iz prirode, divlju 5loru i 5aunu kao dopunski izvor #rane. ' krajnjoj nudi pojedinci i grupe ljudi mogu preivjeti koriste!i se jestivim divljim biljem i ivotinjama, pod uvjetom da dobro poznaju jestive, a posebice otrovne vrste. Prijeko je potrebno da se koristi znanje i iskustvo dobri# poznavalaca prirode: umara, biologa, zdravstveni# djelatnika razliiti# pro5ila (apotekara i dr.*, lanova ekipa za istraivanje prirode, lovaca i dr. Prema namjeni i #ranjivoj vrijednosti, jestive divlje biljke svrstavaju se u slijede!e grupe:
)RUP+ ;. PO3R."0 674+$0 7 S)4).0 <. ,)+"0 674+$0 >. $R'8"0 674+$0 ?. -),7"S$0 674+$0 @. 1734+0 3O=0, 6O67&0 i S+090"$0 BR+NJ-*O#T 6O2).0 37.)97"79) 6O2).0 37.)97"79) 6O2).0 $)4OR7+)9) 6O2).0 $)4OR7+)9) 6O2).S.3O 37.)97") 7 $)4OR7+) OP-# % zeljaste biljke, iji se listovi i njene stabljike koriste za pripre%manje salata, ju#a i variva % biljke ije se li!e, cvjetovi ili cjelokupni nadzemni dijelovi koriste za pripremanje aja ili vitaminski# napitaka % biljke iji pojedini dijelovi (korijen ili krtola, lukovica ili plod* bogati su krobom te se mogu koristiti za pripremanje pirea, kaa ili kru#a % koriste se za poboljanje ukusa i mirisa jelu (li!e, korijen ili plod* i zamjenjuju luk, enjak, papar, papriku i druge zaine % biljni sokovi i plodovi koji se koriste kao zamjena za kultivirano vo!e

Od neki# jestivi# biljaka moe se upotrebljavati za is#ranu samo jedan dio (li!e, korijen ili plod*, a od drugi# dva ili vie pa i svi dijelovi. Samonikle biljke po pre#rambenoj vrijednosti su mnogo bogatije korisnim sastojcima od kultiviranog povr!a, salata, plodova i vo!a.

3itaminska vrijednost
"a prvom mjestu po vitaminskoj vrijednosti su povrtne biljke i salate kao bogati izvori vitamina & i karotina. ,ajne biljke su bogate vitaminom &. Podzemni dijelovi biljaka ne sadre karotin, a vitamina & imaju malo. 6obice, vo!e i sjemenke su #rana visoke vitaminske vrijednosti. "ajvaniji prisutan vitamin & je lako topljiv u vodi. 8umsko vo!e je bogatije vitaminima od plodova dobiveni# u kulturi. S)1RF)+ 37.)97") & ' ;GG 2R)9) PO+017"7 87P)$ 9)47") (list* J +)2O1) (list * E R'F) P4)"7"S$) (list* J 2OSP7" P4)8. J 6ORO30 7247&0 J 9)+,7") 1'87&) ,)+"7 >AD mg ;>B mg ;;D mg ;<A mg ;>< mg D< mg ?? mg 674+)$) ( J % slike u ,O,FTK7 1>*

$alorina vrijednost
$alorina vrijednost li!a i zeljasti# dijelova biljaka je relativno mala, kao to je to i sa kultiviranim povr!em. $alorina vrijednost podzemni# dijelova, naroito krtola, znatno je ve!a i slina je kao kod krumpira. Otuda se u ;GG grama oi!eni# kruni# biljaka (kruarice* dobije >G%;?G kalorija. "aroito visoku kalorinu vrijednost imaju orasi, ljenjaci, ir, kesten. Po pre#rambenoj vrijednosti podzemni biljni dijelovi su slini itaricama, ali su od nji# siromaniji bjelanevinama. Sjemenke su po svom sastavu najkompletnija i najzdravija #rana, jer sadre znatnu koliinu bjelanevina, mnogo vitamina 0, gotovo sve vitamine grupe 6 i vane minerale. Od vani# mineralni# sastojaka u divljem povr!u na prvom je mjestu kal$ij. 'z mlijeko i mlijene proizvode, lisnato je povr!e najbogatiji izvor tog elementa, vanog za

izgradnju kostiju i zuba. Od ostali# mineralni# sastojaka vaan je EosEor. Omjer kalcija i 5os5ora u divljem povr!u upravo je takav da organizmu najvie pogoduje za izgradnju kostiju. 9noge su vrste divljeg povr!a bogate kalcijem, magnezijem i eljezom, elementima takoer vanim za normalno odvijanje 5unkcija organizma. 7skustvo pokazuje da su jela ukusnija, ako se pripremaju od mjeavine nekoliko vrsta divlji# biljaka nego samo od jedne vrste. "ain pripremanja ovi# jela praktiki je istovjetan kao i pri pripremanju jela od kultiviranog povr!a.

7spitivanje novi# i nepoznati# biljaka

'vijek primjenjujte slijede!u proceduru kada isprobavate nove biljke koje !e vam posluiti kao #rana. "ikada ne preskaite postupke u proceduri. Odredite da to radi samo jedna osoba i da dovri postupak do kraja. )ko se u bilo kojoj 5azi ispitivanja pojavi bilo kakva sumnja, biljku nemojte jesti. Tes! jes!ivos!i O2a-a'!"= Probajte identi5icirati biljku. Provjerite da biljka nije sluzava ili izjedena crvima. "emojte riskirati sa starim i uvenulim biljkama. M#&#s= Prelomite mali dio biljke. )ko ima miris po gorkim bademima ili breskvama % odbacite ju. I&#ta0#!a % -"= 7stisnite neto biljnog soka ili lagano ga utrljajte u njenu kou (npr. ispod nadlaktice*. )ko se nakon toga na tom mjestu pojavi osip, oticanje ili bilo kakav neugodan osjeaj, odbacite ju. Us'"A .sta # !"<#%= )ko se u pret#odnoj 5azi nisu pojavili znakovi iritacije, nastavite dalje s ispitivanjem. 7zmeu svakog slijede!eg koraka napravite pauze od po ;@ sekundi kako bi se uvjerili da nema nikakvi# udni# reakcija: < S!avi!e mali %io biljke na usnice < S!avi!e mali %io biljke u ku! usnica < S!avi!e mali %io biljke na vr/ jezika < S!avi!e mali %io biljke ispo% jezika < Sava&i!e mali %io biljke )ko bilo kada osjetite neugodnost, npr. bol u grlu, iritaciju, bodenje ili peenje, odbacite biljku. F.ta'!"= Progutajte mali dio biljke i priekajte @ minuta. .ijekom tog vremena ne pijte i ne jedite nita. J"5"'!"= )ko do sada nema nikakovi# reakcija, npr. boli u ustima, uzastopnog podrigavanja, munine, eluani# ili trbuni# bolova, biljka se moe smatrati sigurnom. )ko se ipak pojave eluane smetnje, popijte mnogo tople vodeC nemojte ponovno jesti sve dok bol ne prestane. )ko je bol ozbiljna, potaknite povraanje stavljanjem prstiju duboko u grlo. 2utanjem komadi!a drvenog ugljena koji ujedno u probavnom traktu moe absorbirati otrov, takoer !ete potaknuti povraanje. 6ijeli drveni pepeo pomijean s vodom tako da ini pastu, moe otkloniti eluane bolove.

Prepoznavanje biljaka
' ovom priruniku su prikazane i opisane naje!e jestive i nejestive (otrovne* biljke naeg kontinentalnog dijela, priobalja i otoka na moru. -nanje ak o samo jednoj ili dvije vrste biljaka koje su najrasprostranjenije i rastu ve!im dijelom godine, moe initi bitnu razliku izmeu preivljavanja i gladovanja. Potrudite se da dobro prouite i nauite sve o korisnim biljakama koje moete upotrijebiti u pre#rani, ali i onima koje morate izbjegavati. Pomo' pri prepoznavanju biljaka L %a0#!a= 6iljke rastu samo na pogodnom zemljitu. "auite to i mo!i !ete izbje!i svaku mogu!u nedoumicu. O(l#% # $"l#6#'a= 1a li je biljka visoka i drvenastaL 9ala i mekane stabljikeL 2rmolika ili razgranataL L#?7"= 3eliko ili maloL ' obliku koplja ili okrugloL "azubljeni# rubova ili s resicamaL +ednobojnoL C$#!"t $#= Oni su sezonski, a ako i# biljke imaju, uoite boju, oblik, veliinu i da li su sami ili u kupovima. V 7" # s!"/"'!"= 9esnatoL .vrdoL 'oite boju, oblik, veliinu, da li su plodovi sami ili u nakupinama, odnosno ma#unasti ili zaa#ureni. K &!"'!"= )ko nije neobino, nije potrebno neko posebno znanje da bi ga prepoznali.

6iljke koje se moraju izbjegavati

Izbjegavaj!e sve biljke koje sa%re mlije&ni sok4 osim ako ste utvrdili da su sigurne (npr. maslaak*. Izbjegavaj!e crvenkas!o bilje4 osim ako ste utvrdili da je sigurno. Izbjegavaj!e voe &iji je plo% po%ijeljen na * %ijelova4 osim ako ste utvrdili da je odreena vrsta sigurna za jelo. Izbjegavaj!e biljke sa si!nim bo%ljama na s!abljici i li u= te bodlje mogu iritirati usta i probavni trakt. Izbjegavaj!e s!aro i uvenulo li e % neke vrste proizvode smrtonosni otrov kada venu (npr. kupina, malina, ljiva, breskva i vinjaKtrenja*. Sve su sigurno jestive kada su mlade, svjee i su#e. Izbjegavaj!e zrelu papra! % ona unitava vitamin 6 u organizmu i moe biti smrtonosna. Sve vrste paprati koje rastu u sjevernim podrujima umjerenog pojasa su jestive kada su mlade, no neke mogu biti pregorke da bi bile ukusne, a drugima je potrebno prije jela odstraniti dlaice koje su u obliku trnja: otkinite vr#ove mladi# listova, zatvorite aku kojom ste obu#vatili vr# stabljike i povucite ju zajedno s listom paprati prema dolje kako bi odstranili Hdlakavi omotaH. OTRO*-D Postoje dvije vrste otrova u biljnom svijetu koje je lako prepoznati: C#!a' $ 5#6'a %#s"l#'a= okusa i mirisa na gorki badem ili breskve. "ajprepoznatljiviji primjer je &rvenkasti 4ovor: pretrgnite list i zapamtite miris. $asnije izbjegavajte sve biljke s takvim mirisom. O%sal'a %#s"l#'a= soli (oksali* se pojavljuju u biljkama kao to su 1ivlja Rabarbara i 8umska 4oboda. Prepoznatljive su po otrom, su#om i bodljikavom osjeaju, odnosno osjeaju peenja kada se njima dodirne koa ili jezik. Odbacite sve biljke koje odgovaraju tom opisu.

)0J-*E
2ljive su za razliku od jestivog divljeg bilja, dobar izvor bjelanevinaC u ;GG grama vrganja ima ?,< grama bjelanevina. Ove bjelanevine imaju prilino visoku bioloku vrijednost, pa gljive mogu donekle zamijeniti namirnice ivotinjskog porijekla (meso, mlijeko, jaja* i nadoknaditi nji#ov nedostatak u is#rani. Od gljiva se mogu pripremati vrlo ukusna jela. One se mogu konzervirati suenjem, mariniranjem ili kiseljenjem. -a pripremu jela i konzerviranje trebaju se sakupiti mlade gljive, jer i# organizam lake vari i bolje iskoritava. S)1RF)+ $)4OR7+) 7 R)"+737 I6J
3R2)"+ 6oletus sp. 47S7,7&) &ant#arellus cibarius P' )R0 4Ycoperdon sp. S'",)"7&) 4epiota procera (slika u ,O,FTK7 #>* R'1"+),) Psaliota campestris R01'8) .ric#oloma georgij 947+0,"7&), R'+"7&) 4actarius deliciosus 9010"+),) )rmillaria mellca S9R,)$ 9orc#ella conica -0$7&0 Russula sp.

.3)R7 ' ;GG 2R)9) 24+73)

voda bjelanevine ugljiko#idrati masti kalorija

D@,G DE,G E;,G D?,G E<,G D<,G E<,G E;,G E;,G EG,G

?,< ;,E >,@ B,> ?,< ?,G <,D <,A <,D <,<

B,< @,A >,D ?,A ;,G E,< >,D ?,@ ?,G ?,D

G,D G,E G,< G,B G,? ;,> G,A G,? G,> G,B

?D >A <B ?B <G AG <E >G <D ><

OPASKA= Za <"%#0"A $&+a'!" # 2.>a&" 'a$"5"'" s. 2& s!"6'" $&#!"5' st# <a 2 $#> +&.2a +l!#$a.

'"% l#%

$&sta #<

PO*RTNE 1-0J/E - #+0+TE

/OPR-*+ H Ur!i$a dioi$a (ara, velika kopriva, egavica, goa kopriva, kropiva*. 3iegodinja zeljasta biljka. 9oe narasti i preko ;GG cm u visinu. Stabljika je vrsta, listovi su jajoliko%duguljasti s produenim iljastim krajem, po ivici zupasti. 7 stabljika i listovi obrasli su mekanim dlakama punim kiseline koja ari i izaziva plikove na koi. &vjeta u lipnju i srpnju. 3rlo je

rasprostranjena po cijeloj naoj zemlji, od nizina do visoki# planina. Raste po zaputenim mjestima, kao korov pokraj puteva, oko naselja, kraj ograda, po umama, movarama, zaputenim njivama i vo!njacima, esto u velikom mnotvu na jednom mjestu. 9ladi izdanci i listovi kao i ovrci mladi# stabljika mogu se koristiti za spremanje variva, pirea, nadjeva i sl., a takoer se mogu priti na masti ili ulju. 7sueni i samljeveni u pra# mogu se uvati za kasniju uporabu, a i svjei se mogu konzervirati na razliite naine. "e postoji opasnost zamjene sa nekom drugom kodljivom biljkom te se moe koristiti bez ogranienja. Slino se mogu upotrebljavati i druge vrste kopriva. CT+*E0J H RumeL $rispus (poljsko zelje, konjski tavelj, tavalj, avlje, !avelj*. 3iegodinja je zeljasta biljka koja naraste od @G%;GG cm, sa jakom, slabije razgranatom stabljikom. 4istovi su duguljasti, pri zemlji su ve!i i iri, a uz stabljiku ui i malo manji. Svi listovi su po ivici kovravo naborani. "a sli$i 42> prikazani su listovi razni# vrsta divljeg zelja: a* tavelj % rumeI crispus, b* poljsko zelje % rumeI pulc#er, c* tavlje % rumeI sanguineus, d* konjski tavelj % rumeI obtusi5olius, e* zelje % rumeI patientia. Rasprostranjen je u cijeloj naoj zemlji od nizina do oko ;.@GG m nadmorske visine. Raste po svjeim i vlanim mjestima, oko potoka, jarkova, na zaputenim travnjacima, panjacima i njivama, esto kao korov i u ve!oj koliini. 9ladi listovi mogu se upotrebljavati za pripremanje variva, pirea, nadjeva i sl., i to u neogranienoj koliini. Skupljaju se od ranog prolje!a do kraja svibnja, prije nego to se razvije cvjetna stabljika. 9ogu se koristiti i naknadni listovi koji izbijaju krajem ljeta i u jesen, naroito poslije koenja livada. Slino se mogu upotrebljavati listovi i soni dijelovi od slijede!i# vrsta: poljsko zelje, tavlje, konjski tavelj, zelje, vodeno zelje, planinsko zelje, !avlika...

#lika 42>"

P+,NJ+: Sve vrste nai# zelja koriste se za jelo i ne postoji opasnost da se zamijene sa nekom kodljivom vrstom. +edina nepogodnost je u tome to neke vrste ranije, a neke kasnije postaju negorke ili gorke. -ato treba brati to mlae listove i izdanke, ali treba imati na umu da je gorina samo neprijatna, a ne i kodljiva. 1UJ+( H P!eridium aMuilinum (velika paprat, bujaa, gorska paprat, orlova paprat, stelja, #ostni praprot*. 3iegodinja biljka visoka @G%;@G cm. 3eliki listovi su na vrlo dugakim jakim stabljikama koje su s donje strane iljebljene. .rokutastog su oblika i dvostruko do trostruko izdijeljeni. 3rlo je rasprostranjena po cijeloj zemlji, od nii# brda pa do visoki# planina. Raste na suim mjestima u rijetkim, svjetlijim umama, na proplancima, krevinama, umskim istinama, na zaputenim planinskim njivama i slinim mjestima, uvijek na kiselom tlu. ,esto se javlja na velikoj povrini i u ogromnoj koliini. 9ladi soni izdanci, ubrani rano u prolje!e, na kojima se listovi jo nisu razvili, koriste se za pripremanje ju#a, mijeani# variva, pirea i slino. Razvijeni listovi su kodljivi. 9ogu se koristiti bez ogranienja i ne postoji opasnost da se zamijene s nekom slinom kodljivom biljkom. Podanak (podzemna stabljika* bujadi, sadri velike koliine kroba. 9oe se vaditi u jesen ili krajem zime i mljeti u brano, te tako koristiti kao dodatak sirovinama za pripremanje kru#a ili se iz takve mase moe ispiranjem izdvojiti krob. "avala i enska papratC kao u pret#odnoj vrsti, mladi izdanci koriste se za #ranu pripremljenu kao varivo, te sadre vie vitamina od pret#odne vrste. REPUC-N+ -0- .-.+/ H +r$!ium spp" (veliki iak, repu#, velika valjuga, velika torica, veliki lopu#, komadljika* $od nas raste vie vrsta ovi# biljaka i to: 3elika repuina, mala repuina, maljavi iak, umska repuina i sl. 1vogodinja zeljasta biljka, visina varira od DG pa ak i do ;@G cm, sa listovima velikim i do @G cm na dugakim sonim drkama. &vjetovi su sitni, skupljeni u grozdastu glavicu pri vr#u cvjetne stabljike. Plod je NiakO koji se, kad sazrije, lako #vata za dlaku divljai i stoke i za odijelo. 3rlo je rasprostranjen po cijeloj naoj zemlji, raste kao korov na zaputenim mjestima kraj ograda i drugdje. Sasvim mladi i mekani proljetni izdanci i sone drke listova repuina koriste se sirovi kao salata ili ku#ani kao zamjena za ju#e, variva i piree. $orijen svi# vrsta repuina sadri velike koliine kroba, sluzi, dosta e!era, neto ulja, organski# kiselina i ostali#

tvari, kao i prilino vitamina &. 9oe se koristiti za pripremu slatkog sirupa (isku#avanjem*, za dobijanje brana (suenjem, mljevenjem i tucanjem*, koje se mijeanjem sa peninim ili raenim branom i drugim sirovinama za kru#, koristi za pripremanje kru#a, razni# peciva, poslastica i sl. .akoer se koristi za pripremu ju#a, kao zamjena za krumpir i sl., a moe se i priti. Peen i istucan slui kao zamjena za kavu. "ajbogatiji je #ranjivim tvarima u jesen, prije nego to odrveni. .ada ga je najbolje i kopati. $orijen se moe suiti i ostavljati za zimu, a takoer i konzervirati mariniranjem. 4istovi i korijen svi# vrsta repuina mogu se upotrebljavati bez ogranienja i ne postoji opasnost da se zamijene sa nekom drugom kodljivom biljkom. /+FUN H Or$his morio (ka!unak, salep, divlji krumpir, jurjevka, kokotek, ceptec* 3iegodinja zeljasta biljka, visoka od ;G%?G cm, koja ispod zemlje razvija dva okruglasta jajolika gomolja, jedan (prologodinji* manji, a drugi (ovogodinji* ve!i. 4istovi su iroki kopljasti, soni i obrastaju cvjetnu stabljiku, koja pri vr#u nosi vie crveni#, crvenkasto%ljubiasti# ili rjee bijeli# cvjetova. &vjeta u travnju i svibnju. Rasprostranjen je skoro u cijeloj naoj zemlji. Raste po su#im, sunanim livadama i rijetkim svijetlim umama i umarcima, esto u ve!oj koliini na jednom mjestu. 2omolji ka!una sadre ve!e koliine kroba, sluzi, zatim bjelanevina, dekstrina i drugi# tvari. 9ogu se priti kao mladi krumpiri!i, ku#ati i pripremati na razne naine. "akon to se dre <%> minute u kljualoj vodi, a zatim osue i samelju u brano, daju poznati salep, koji se moe mijeati sa drugim sirovinama za pripremu kru#a i razni# kaa, zatim za ku#anje vrlo zdravog i #ranjivog zimskog pi!a, za razne poslastice i dr. 9oe se koristiti bez ogranienja. 2omolji se mogu koristiti tijekom cijele godine, ali su najpogodniji u vrijeme cvjetanja biljke ili neposredno nakon toga. $ao salep upotrebljavaju se gomolji i od slijede!i# vrsta biljaka: mladec, veliki ka!un, pjegavi ka!unak, movarni ka!un, mali ka!unak, jelenjak, medeni ka!unak, uskolisti ka!un, platak, vranjak, vimenjak, zelenkasti vimenjak. 1R+CNJEN-/ H @henopodium bonus benri$us (divlji pinat, ciganski pinat, dragi jurko* 3iegodinja zeljasta biljka, koja naraste od >G%DG cm, sa uspravnom uglastom stabljikom malo razgranatom, ponekad crvenkastom. 4istovi su tamnozelene boje, kopljasto trokutasti, oni prizemni imaju duge peteljke, a gornji izgledaju kao posuti branom. 9nogobrojni sitni neugledni cvjetovi sloeni su pri vr#u stabljike u klasasti cvat. &vjeta od svibnja do listopada. Rasprostranjen je po cijeloj naoj zemlji, od brdski# predjela pa sve do <.GGG metara nadmorske visine, gdje raste na gnojnom tlu, najvie na mjestima gdje se zadrava i kre!e stoka, oko torova u okolini planinski# naselja, staja, oko plotova, pored puteva i na slinim mjestima, esto u velikoj koliini. 9ali listovi i soni ovrci stabljika koriste se za pripremanje ju#a, variva, pirea za nadjeve i sl., sami ili jo bolje, pomijeani sa drugim divljim povr!em. 9ogu se koristiti od prolje!a do sredine ljeta, a i kasnije, ali samo naknadni mladi izdanci i soni listovi, inae stariji listovi postaju grubi i gorki. 9ogu se koristiti bez ogranienja. "e postoji opasnost da se zamijeni sa nekom slinom kodljivom biljnom vrstom, ali bera koji nije dobar poznavatelj ove biljke moe je zamijeniti sa srodnim nekodljivim biljkama: bijela laboda, vrtna pepeljuga ili smrdljiva pepeljuga koja ima neprijatan miris, po emu i# je lako razlikovati kada se protrljaju meu prstima. 1O/*-@+ H Plan!a o media (bokva, ilovlak, trputac, tegavac, petoil, bauina, bu#aica* 3iegodinja zeljasta biljka. 4istovi su okruglasti, neto izdueni i postepeno prelaze u drku, a na njima su vrlo paralelne lisne ileC lee skoro pri zemlji, a rasporeeni su u krug oko cvjetne stabljike. Pri vr#u cvjetne stabljike nalazi se valjkasti cvat, sastavljen od velikog broja sitni# neugledni# cjetova. &vjeta u lipnju. Rasprostranjena je po cijeloj naoj zemlji, a raste po slabije obraslim travnjacima i livadama, po manje gaenim stazama, pokraj puteva, po jarcima, meu niskom travom. 9ali listovi i bez ilave drke mogu se bez ogranienja koristiti za pripremanje ju#a, variva, pirea i za nadjeve tijesta, a sasvim mladi i za mijeane salate. 9ogu se brati od ranog prolje!a do sredine ljeta prije cvjetanja biljke, a i kasnije, ukoliko se ne naie na primjerke koji su kasnije izbili. Sjeme koje sadri ulje, pokiseljeno u mlijeku, moe posluiti kao prijatan zain. Slino se koriste listovi od slijede!i# vrsta bokvica: muka bokvica (ima znatno ue listove*, velika bokvica (listovi su ve!i i iri od muke bokvice*, pjeana bokvica (raste na pjeskovitom tlu*, planinska bokvica (raste na visokim planinskim predjelima*, bauak (raste u primorju*. $od svi# vrsta moraju se koristiti mladi listovi, jer ubrzo postaju grubi, #rapavi i maljavi.
Bokvica

@-)+N#/O PERJE H +s$lepias sNria$a (svilenica, svilolan, svilni dubac, svionica* 3iegodinja zeljasta biljka, koja moe narasti u visinu preko ; pa i do < metra. Stabljika je uspravna, uplja, obrasla sitnim dlaicama. 4istovi rastu suprotno jedan drugom, duguljastojajasti, dugaki do <G cm, po ivici bijeli, a nalaze se na kratkoj peteljci. &vjetovi su mali, blijedo%ruiasti ili crvene boje, skupljeni u titasti cvat. 6iljka cvjeta od lipnja do kolovoza, te ima razgranati podzemni podanak. &igansko perje je rasprostranjeno u mnogim krajevima nae zemlje. ,esto raste u velikoj koliini u nizinama pokraj rijeka, po rubovima ikara i niski# prirjeni# uma. 9ladi proljetni izdanci, koji su debeli i soni za jelo kao vrlo ukusno i #ranjivo povr!e, mogu se koristiti za jelo (za variva, piree, ju#e i sl.*. 9ogu se brati od kraja oujka pa do poetka lipnja. 3rlo je izdana biljka. "e postoji opasnost da se zamijeni sa nekom slinom kodljivom biljkom. P0UFNJ+/ H Pulmonaria oEEi$inalis (plu!enica, kudravac* 3iegodinja zeljasta biljka. Stabljika je dlakava. 4istovi su najve!im dijelom prizemni i poredani u krug oko stabljike, duguljasto%jajoliki, zeleni, esto sa bjeliastim ili svijetlo%zelenim pjegama uslijed ega podsje!aju na plu!a, te imaju duge peteljke. &vjetovi su ljevkastog oblika, ruiasti, a zatim ljubiasto%plavkasti. &vjeta u prolje!e. Raste po umama, ikarama, pokraj umski# staza i puteva, uvijek na neto svjeijim mjestima. 9ladi listovi sadre vitamine & i ), sluzi i druge sastojke, koriste se za pripremu ju#a, variva, pirea, nadjeva i sl., a rjee i za salatu, sami ili, e!e, pomijeani sa drugim divljim povr!em. +elo pripremljeno od mladi# listova plu!njaka vrlo je ukusno. 9ogu se koristiti bez ogranienja jer ne izazivaju nikakve poreme!aje, a ne postoji niti opasnost zamjene sa nekom drugom kodljivom biljnom vrstom. TR#/+ H Phra mi!es $ommunis (trst, trost, trstika, sirica, makalj* 3iegodinja biljka visoka <%@ metara, sa odrvenjenom stabljikom debelom ;%< cm. 4istovi su dugaki, uski i iljasti. 7ma razvijen podanak dugaak i po nekoliko metara. &vjetovi su smee%crvenkaste boje, sloeni u metlasti cvat pri vr#u stabljike. &vjeta u srpnju. Raste po barama, movarama i vlanim mjestima, uz obale rijeka sporijeg toka, po ribnjacima, kanalima i slinim mjestima, esto u vrlo velikim koliinama na jednom mjestu, pokrivaju!i prostrane povrine. Sasvim mladi izdanci i listovi mogu se koristiti za ku#anje ju#a, variva i to samo kratko vrijeme jer vrlo brzo postaju vrsti i neuporabljivi. $ada se stabljika oteti, iz nje poinje te!i gusta masa koja se brzo stvrdne. Ona sadri dosta smole i e!era i moe se neposredno koristiti za jelo ili za pripremanje razni# poslastica. Ponekad sadri mnogo kroba, e!era i drugi# tvari. Osuena i samljevena daje odlinu sirovinu za kru#, kae, razne poslastice i slino. "e postoji opasnost zamjene sa nekom drugom kodljivom biljkom. RO)OZ H TNpha la!iEolia (bijeli rogoz, enski rogoz, botur, evar, a i sl.* 7ma debeli podanak koji raste u mulju pod vodom. 7z podanka izbijaju plavkasto%zeleni listovi, dugaki i do < metra, uski i uzdu prugasti. &vjetovi se razvijaju u tre!oj godini na vr#u cvjetne stabljike i sloeni su u uspravan klip dug <G%?G cm. Podanak rogoza sadri vrlo mnogo kroba koji se moe suiti i mljeti te koristiti za pripremu kru#a, kaa i sl. 9lade se stabljike mogu takoer koristiti kao povr!e. -reli klasovi koji lie na klip, mogu se pei i jesti. Slino mladom klipu kukuruza. J+)OR.E*-N+ H Primula vul aris (jaglika, jaglac, jagarina, jaglie, jagolnica, jaglec, krape, igavec, piskavka, vesnaak, galina, kunjavac itd.* 3iegodinja zeljasta biljka. 4istovi su prizemni u!kasto%zelene boje, duguljasto% jajasti, naborani, sa izraenim lisnim ilama, koje se suavaju u sasvim kratku drku. &vjetovi su jasno uti na duim peteljkama koje izbijaju iz prizemnog bokora. &vate u rano prolje!e. Raste po livadama sa niskom travom, u rijetkim svijetlim umama, na umskim proplancima, meu bunjem, po ivicama uma i na slinim mjestima. 4istovi

sadre vrlo velike koliine vitamina & i spadaju meu najbogatije izvore ovog vitamina. $oriste se svjei za salatu, za pripremu ju#a, variva, pirea, nadjeva i sl. Smatra se da ve! nekoliko svjei# listova moe zadovoljiti dnevnu potrebu ovjeka za vitaminom &. "e treba i# koristiti u velikoj koliini. "e postoji opasnost zamjene sa listovima druge vrste, koja bi u manjoj koliini bila kodljiva. 4istovi se mogu koristiti za pripremu vitaminski# ajni# napitaka. ;+#0+.+/ H TaraLa$um oEEi$inale (utenica, mljekaa, talijanska salata, regrad* 3iegodinja zeljasta biljka. 4istovi su joj svi prizemni i poredani u krug oko cvjetne stabljikeC po ivici su zupasti, a katkad i dublje usjeeni. &vjetna stabljika je uplja, na vr#u nosi sloenu cvjetnu glavicu sastavljenu od velikog broja zbijeni# uti# cvjetova. &vjeta od oujka do listopada. ' itavoj biljci nalazi se bijeli mlijeni sok gorkog okusa. Pod zemljom se nalazi debeli vretenast korijen ute boje. Raste po vrtovima kao korov, pokraj staza i puteva, po travnjacima, livadama, na prisojnim stranama, po zaputenim njivama i drugim mjestima, esto u velikoj koliini, tako da se u vrijeme cvjetanja cijela povrina zauti, a kad biljka procvjeta, zabijeli. 9ladi listovi prije cvjetanja su jedno od najbogatiji# divlji# povr!a vitaminom &. 9ogu se koristiti za salatu, za pripremu ju#a, variva, pirea, za nadjeve i sl. .reba brati samo mlade listove, inae postaju znatno gori. ' jesen esto izbijaju novi mladi listovi, koji se mogu koristiti isto kao i proljetni. $atkada se i zimi ispod snijega mogu na!i uporabljivi listovi. ' nas se moe na!i vie vrsta i podvrsta maslaka: movarni maslaak, primorski maslaak, lavlji zub. $orijen maslaka, vaen u prolje!e ili jesen moe se upotrijebiti ku#an, slino krumpiru ili mrkvi. .akoer se moe jesti i sirov, ali tanko isjeen na krike, inae je vrlo vrst. 7speen korijen slui kao zamjena za kavu. /R+#U0J+/ H 1ellis perennis (bijela rada, novi!, tratinica, vrtipop, janjac, ledinska tratinica, ledinski cvit, obrnika, oroica, traterica ...* 3iegodinja zeljasta biljka sa omanjim listovima lopatiastog oblika poredanim u krug oko cvjetne stabljike visoke od @%;@ cm. &vjetna glavica je po jedna na stabljici, okrugla, u sredini je uta, a po ivici latica bijela ili malo crvenkasta. &vjeta od prolje!a do sredine ljeta, a katkada i do kasne jeseni. 3rlo je rasprostranjena u cijeloj naoj zemlji, a raste po livadama, travnjacima, po umskim proplancima, u rijetkim umama, pokraj puteva, na stazama po kojima se manje gazi i na slinim mjestima, esto u velikim koliinama. 9ladi listovi se koriste za salatu, za pripremu ju#a, variva, pirea i sl. "ajvie se mogu koristiti u prolje!e i poetkom ljeta, donekle tijekom ljeta i u jesen od naknadni# izdanaka. ,vrsti cvjetni pupoljci mogu se pokiseliti u octu i koristiti kao zamjena za kapar. &vjetne glavice i listovi koriste se kao zamjena za aj. Svi dijelovi mogu se upotrebljavati bez ogranienja. "e postoji opasnost zamjene sa nekom slinom kodljivom biljkom. /-#E0J+/ H RumeL a$e!osa (kiselica, veliki kiseljak, kisavec, ajdovec, kiselica* 3iegodinja zeljasta biljka, moe narasti i do ;GG cm u visinu. Stabljika je uzduna, izbrazdana, esto crvenkaste boje. "aje!e se iz jednog korijena razvija po vie stabljika. 4istovi su strijelastog oblika. 9nogobrojni crvenkasti cvjetovi sloeni su u metlasti cvat pri vr#u stabljike. &vjeta od svibnja do srpnja, a katkad i po drugi put u jesen. Raste po svjeim i vlanim livadama i travnjacima blizu potoka, po rijetkim zatravnjenim umskim proplancima i rubovima svijetli# uma. 9ladi soni listovi i izdanci su prijatno kiselog okusa. $oriste se svjei za salatu ili ku#ani za ju#e, variva, piree, nadjeve i sl., naje!e mijeani s drugim vrstama divljeg povr!a. -bog velike koliine oksalne kiseline, ne treba i# koristiti mnogo u jednom obroku jer tada mogu biti kodljivi.Slino se koristi i mali kiseljak. ZE.J+ #O@+ H OLalis a$e!osella (zeji kiseljak, cecelj, zeji kupus, zeja djetelina* 3iegodinja njena zeljasta biljka. 3isoka je @%;@ cm. &vjetovi su na dugakim peteljkama, bijeli sa ljubiasto%crvenim ilicama, a rijetko isto ljubiasti. &vjeta u travnju i svibnju. Raste po umama, na svjeim, zasjenjenim mjestima, na dobrom umskom #umusu, esto na trulim panjevima. 9ladi listovi i peteljke imaju vrlo prijatan kiselkasti okus. $oriste

se za jelo sirovi, za pripremu salate, ju#a, variva i sl. 9ogu se ku#ati i kao aj. -bog velike koliine oksalne kiseline koju sadre, ne treba i# jesti u velikim koliinama, jer tada mogu biti kodljive. 1-JE0+ (JETE0-N+ H TriEolium repens (puze!a djetelina* 3iegodinja zeljasta biljka niska rasta sa dosta razgranatom stabljikom i trodijelnim listovima. Sitni bijeli i blijedo%crvenkasti cvjetovi sloeni su u loptaste cvjetne glavice, koje cvjetaju od svibnja do kolovoza. Raste po livadama i panjacimaC esto u velikim koliinama, pokrivaju!i znatne povrine. 9ladi listovi se mogu koristiti kao vitaminska salata i povr!e, naje!e u mjeavini sa drugim zeljastim vrstama, a mogu se i kiseliti. Ponegdje se i cvjetne glavice koriste za ku#anje i jelo. .akoer se koriste i mnoge druge vrste djetelina.

.+JNE 1-0J/E
;ENT+ H ;en!ha (metva, metvica, ljuta nana, paprena metva, metlica* Pored gajene mente u prirodi se nalaze mnogobrojne vrste mente, koje rastu na razliitim stanitima u svim krajevima nae zemlje. Skoro sve su prijatnog aromatinog mirisa i mogu se koristiti za pripremanje ukusni# ajeva, napitaka koji su uz to i ljekoviti. .ako se u nas mogu na!i: kudrava menta, sitna metvica, vodena menta, dugolista menta, poljska metvica itd. ;+J.-N+ (UC-@+ H ThNmus serpNllum (bakina duica, divlji bosiljak, materinka, abrac* 3iegodinja biljka sa drvenastim prizemnim dijelovima i mnogobrojnim izdancima. 4istovi su sitni, jajoliki, dugaki do ;@ mm i iroki do B mm sa malim udebljanjima na povrini u kojima se nalaze lijezde sa aromatinim uljem. &vjetovi su sitni, svijetlo%crveni do ljubiasti i zbijeni u okruglasto%valjkaste cvatove pri kraju ogranka. &vate od prolje!a skoro do jeseni. Rasprostranjena je u cijeloj naoj zemlji, javlja se u velikom broju posebni# vrsta i podvrsta. Raste po su#im, sunanim mjestima, na rjeim niskim travnjacima, kamenitim mjestima, po rijetkim ibljacima, ivicama uma, pokraj staza, esto u velikim koliinama. 9irisni i aromatini dijelovi biljke sa listovima i cvjetovima koriste se cijele godine za pripremanje ukusnog i ljekovitog ajnog napitka. *R+N-0O*+ TR+*+ H Ori anum vul are (vranilovka, mravinac < slika u ,O,FTK7 1>, divlji majojran, ober* 3iegodinja biljka, naraste do DG cm u visinu, razgranata je i ibolika. 4istovi su jajoliki, do < cm dugaki, a cvjetovi vrlo lijepi, crvenkasto%bjeliasti i sloeni u metliasti cvat pri vr#u stabljike. &vjeta od lipnja do kolovoza. Rasprostranjena je po cijeloj naoj zemlji, od pobra do srednjeg planinskog pojasa. Raste po rijetkim umarcima, na kamenjarima, po ivicama svijetli# uma, oko staza, pokraj puteva i ograda. &ijeli gornji dio stabljike sa listovima i cvjetovima koristi se za pripremu vrlo prijatnog i aromatinog ajnog napitka koji ima i ljekovito djelovanje. ;+T-.NJ+/ H ;elissa oEEi$inalis (matoina, matinjaa, pelinja metvica, elinjak, rojevac* 3iegodinja zeljasta biljka, sa razgranatom, uspravnom, ponekad polegnutom stabljikom koja naraste @G%DG cm u visinu. 4istovi rastu jedan nasuprot drugom, jajoliki, malo povinuti, iljasti, po ivici zupastiC kao i cijela biljka, obrasli su rijetkim maljama. Otvoreno ljubiasti do bjeliasti cvjetovi razvijaju se u pregibu gornji# listovaC cvjeta od lipnja do kolovoza. Raste u brdskim predjelima, u grmlju, po ivicama uma, u svijetlim toplijim umama, nedaleko od naselja, uz ograde i sl. &ijeli gornji dio biljke ima vrlo prijatan miris na limun i koristi se za pripremanje aromatinog ajnog napitka koji ima i ljekovito djelovanje. 4istovi se mogu koristiti i kao zain pri pripremanju razni# poslastica, umjesto limuna, ali se ne ku#aju, jer time gube miris, ve! se dodaju na kraju pripremanja jela.

,+0G-J+% /+(U0J+ H #alvia oEEi$inalis +ednogodinja biljka, nizak grm ili polugrm, sa drvenastim etverokutnim izbojcima, <G%EG cm visine, ugodna mirisa, na donjem dijelu izbojka esto ljubiasto obojena. $orijen je dobro razvijen i ima sposobnost prodiranja u kamenjar. 4istovi su sitno nazubljenog ruba, #rapave povrine, debeli, <%E cm dugi i G,@%@ cm iroki, na ;%@ cm dugoj peteljci te aromatini. &vjetovi su u klasastim prividnim prljenovima, <%? cm dugi i na <%? mm dugoj peteljci. &vate od svibnja do kolovoza. 3rlo je varijabilna biljka, karakteristina za pojedina podruja. Rasprostranjena je po cijeloj naoj zemlji. Raste po rijetkim umarcima, na kamenjarsko%panjakim terenima sa oskudnim zemljitem vapnenakog sastava, po ivicama svijetli# uma, oko staza, pokraj puteva i ograda, po livadama i sl. $adulja je od davnina poznata kao aromatina, ljekovita, ajna, zainska i industrijska biljka (5armaceutska*. 3ana je i kao odlina pelinja paa.

CU;#/O (-*0JE *OFE

1ivlje vo!e predstavlja bogat arsenal nezagaeni# prirodni# i ljekoviti# tvari. -a izradu razni# vitaminski# koncentrata, biljni# ajeva i ajni# mjeavina, divlje ili umsko vo!e sve se vie trai i postaje sastavni dio is#rane suvremenog ovjeka. "ajvie se cijeni rumeno, crveno, naranasto i uto vo!e, jer sadri mnogo vitamina i provitamina. .akoer se cijeni oporo i kiselo vo!e i esto se dodaje demovima i marmeladama pitomog vo!a, radi popravljanja ukusa i kvalitete. Ovakvi koncentrati izraeni od ipka, divlji# jabuka i kruaka, umski# jagoda, malina, borovnica, gloginja, drenjina, trnjina, brekinja, oskorua, mumula ili drugi# plodova, isti ili u smjesi, predstavljaju pravi izbor i bogatstvo razni# vitamina, provitamina, poli5enolski# spojeva (tanina*, soli, organski# kiselina i drugi# ljekoviti# sastojaka. .o su, kako se obino kae, prirodni multivitamini. Prirodni multivitaminski ajevi pripremaju se od divljeg bilja i to naje!e: ipka, divlje kruke i jabuke, oskorua, ribizle, borovnice i vitaminski# vrsta divljeg vo!a. 3o!ni ajevi i ajne mjeavine moraju se obvezno uvati #ermetiki zatvoreni, jer lako privlae vlagu i mogu primiti plijesan. 9ogu se koristiti zimi i ljeti i spadaju u zdrave i ukusne napitke. CU;#/+ J+)O(+ H Gra aria ves$a (jagodnjaa, mamica, pozemljua, ruinjae* "iska zeljasta biljka, sa trajnim podankom iz koga svake godine izbijaju trodijelni po ivici zupasti listovi i izdanci koji puu po zemljiC cvjetovi su bijeli i grupirani po nekoliko u gornjem dijelu cvjetne stabljikeC cvjeta od travnja do poetka srpnja. Plodovi su mali, veliine sitni# ljenjaka, slinim bobama, sazrijevaju od sredine svibnja do sredine kolovoza, crveni su, kiselkasto%slatkasti i aromatini. Raste po svijetlijim i otvorenijim umama, umarcima, umskim krevinama i poaritima, od nizina i pobra do ;.@GG m nadmorske visine. Od listova jagode priprema se vrlo ukusan i aromatian vitaminski aj, a plodovi se koriste kao umsko vo!e, sirovi, sueni, (za aj* pripremljeni kao kompot, slatko, dem, sirup i sl. "e postoji opasnost zamjene sa nekom slinom kodljivom biljnom vrstom. 1ORO*N-@+ H *a$$inium mNr!illus (borovaa, boribnica, crna borovnica, obina borovnica* 6orovnica je trajni grmi!, visok do <G cm, na uspravnim granicama nalaze se <%> cm dugi, a ;,@%< cm iroki listovi, jajastog ili duguljastog oblika. Po rubu su nazubljeni i imaju kratku peteljku. 9ladi listovi su svijetlo%zeleni, a kasnije postaju tamno%zeleni i tvri. Svijetlo%ruiasti cvjetovi cjevasto%zvonastog oblika su pojedinani i vie u pregibu listova. Plod je crnomodra sona bobica, veliine graka, prijatnog slatko%kiselkastog i pomalo oporog okusa. 6orovnica raste po planinskim bjelogorinim i crnogorinim umama i panjacima. 9jestimino pokriva velike povrine. Od svibnja do srpnja bere se potpuno razvijen list na taj nain to se odsijecaju itave granice. "akon to se osue u #ladu na vjetru, omlate se, a zatim se odstrane potamnjeli listovi i eventualne primjese stabljike.

@rvena borovni$a

Pra# je bez mirisa, a gorkog i oporog okusa. Plod se bere tijekom ljeta, kad sazri. Osuen plod je modro% crne boje, grubo naboran i smeuran. 6ez mirisa je, a ukusa je slatkasto%kiselkastog i malo oporog. "aje!e se plod borovnice koristi svje. ' listu i plodu borovnice ima tanina i arbutina, a u plodu jo i e!era, organski# kiselina i drugi# tvari. Ovi sastojci koriste pri sprjeavanju proljeva, naslaga u crijevima, upale sluznice ustiju. ,ajem od li!a lijei se kaalj, e!erna bolest, a od ploda se proizvode lijekovi za poboljanje vida. svjei plod koristi se kao #rana, za izradu sokova, kompota, slatkog i sl. @rvena borovni$a H *a$$inium vi!is ideaeC ima iste sastojke kao i borovnica, pa se slino pret#odno opisanom i koristi. ;+/O0N-@+ H #orbus !orminalis (brekinja, bokunja, brekulja* 9akolnica izraste do ;A m visine sa razgranatom i gustom kronjom. Raste po planinskim umama i obroncima, naje!e pojedinano, a rijetko u malim zajednicama. 3oli vapnenaku podlogu, sunano i su#o tlo. Slina je mumuli. 4istovi su veliki oko ;G cm, po ivici su krpasti i nejednako krupnije zupasti. &vjetovi su bijeli, sitni i grupirani na dugakim peteljkama, cvjetaju od svibnja do lipnja. Plod je duguljasto%okruglast, dugaak do ;,@ cm, najprije crvenkasto%u!kast, a kasnije kad sazri, postaje sme s bjeliastim tokama, a sazrijeva u listopadu. Plodovi sadre dosta tanina i opori su, ali poslije prvog mraza postaju vrlo ukusni i podsje!aju na mumule. 9ogu se brati i ranije te se ostaviti da pognjile. +edu se sirovi ili se prerauju u pekmez i kompot. "ekada su se od plodova makolnice pripremala alko#olna pi!a ili su se preraivali u rakiju. "e postoji opasnost zamjene sa nekom kodljivom biljnom vrstom. @R*EN- )0O) H @ra!ae us oLNa$an!ha (glogovac, bijeli trn, bijeli glog, bijela draa, gloginja, glogovina* Ove!i bun ili nisko drvo koje naraste i do @ metara u visinu sa vrlo razgranatom krunom i dosta trnovitim granama. 4istovi su veliki do ? cm i duboko urezani na tri ili pet krpasti#, nejednako zupasti# renjeva. &vjetovi su bijeli ili rjee ruiasti, grupirani po nekoliko u titasti cvatC cvjetaju od svibnja do lipnja. Plod je bobiasta kotunjaa veliine graka i kada sazri crvene je boje. Sazrijeva od rujna do listopada. Raste u svijetlim rijetkim umama, po umarcima, ivicama uma, meu bunjem. 3rlo je rasprostranjen po cijeloj naoj zemlji. +avlja se pojedinano ili po nekoliko primjeraka u skupini. Plodovi su branasti i malo kiselkasti. 9ogu se koristiti za jelo sirovi ili pripremljeni na razliite naine, a oi!eni od kotica i kao sirovina za pripremanje #ranjivi# kaa, kru#a i slino. "e postoji opasnost zamjene sa nekom slinom kodljivom biljnom vrstom. TRNJ-N+ H Prunus spinosa (trn, trnula, crni trn, grmulj, mali trn, dra, trnavka, divlja ljiva* .rnjina raste u obliku trnovitog, vrlo otpornog i razgranatog grma visokog ;%> m, sa trnovitim granama i malim koastim, po ivici rijetko zupastim listovima, jajolikog oblika. 9nogobrojni sitni bijeli cvjetovi, pojedinani ili po <%> zajedno, rasporeeni su du granicaC cvjetaju od travnja do poetka svibnja, prije listanja. Plod je plaviasta okrugla kotunjaa, veliine krupnog graka, po povrini posut sivkastim pra#om nalik na pepeoC sazrijeva u rujnu i listopadu, a zreli plodovi ostaju dugo na granicama, esto cijele zime. 3rlo je rasprostranjena, raste svuda, a naroito po ivicama uma i krevinama, esto kao ivica, na kamenjarima i slinim mjestima, od nizina pa do preko ;.GGG m nadmorske visine. Od trnjine se kao pra# koriste: cvijet, zreli plod, te rjee kora. Plod je mesnat, slatkasto%kiselkast i vrlo opor, a poslije prvi# mrazeva mnogo je ukusniji i ima manje oporosti. 9oe se upotrijebiti svje ili suen za jelo, za spremanje ajeva, kompota, za razne vo!ne proizvode i sl. (-*0J+ /RUC/+ H Pirus piras!er (kruka trnovaa, glogulja, kruvina, slanopada* 1rvo, koje naraste do ;@ m visine, sa razvijenom krunom i ve!im uspravnim granamaC ogranci imaju trnovite zavretke. 4istovi su jajoliki, nisu veliki, s gornje strane glatki i tamno%zeleni, a sa donje strane bljei. &vjetovi su bijeli sa izrazito crvenim pranicima u sredini, grupirani po nekoliko na krajevima granicaC cvjetaju

od travnja do sredine svibnja. Plod je mnogo manji nego u gajene kruke, okruglast i kada sazri u!kasto% zelene boje. Sazrijeva od rujna do listopada. Raste u rijetkim svjetlijim umama, naroito po ivicama uma i umarcima, od pobra do srednjeg planinskog pojasa. ,esto se na jednom mjestu nalazi vie stabala. Plodovi su, kada sazriju, dosta tvrdi i opori, ali kad prezriju, vrlo su ukusni i slatki. 9ogu se koristiti kao i drugo vo!e, svjei ili pripremljeni na razliite naine, a takoer se mogu od nji# pripremati kolai i sl. (-*0J+% CU;#/+ J+1U/+ H ;alus sNlves!ri 4istopadni grm oko >%? m visok ili drvo koje naraste i do ;G m, iroke nepravilne i prozrane kronje. 4istovi su po obliku dosta varijabilniC na rubu grubo nazubljeni, u mladosti vunasto%dlakavi, na licu tamno% zeleni, na naliju blijedo%zeleni, bez sjaja. &vjetovi bijeli i ruiasti skupljeni su u malocvjetnim cvatovima. &vjeta od travnja do lipnja. Plod je kuglast ili jajolik, uto%zelen, na sunanoj strani i na peteljci kiselog je ukusa. Raste u svijetlim umama, ikarama, usamljeno na livadama, panjacima itd., od nii# do brdski# podruja. Plodovi se mogu koristiti kao i drugo vo!e, sirovi ili pripremljeni na razliite naine. RO)+. H @era!onia siliMua Roga je visok zimzeleni grm, ili nisko vrlo razgranato drvo, koje moe narasti od ;<%;@ m visine. $ora debla je u mladosti tanka i glatka, pepeljasta, kasnije #rapava i siva. 7ma u sebi mnogo tanina. 4istovi su parno perasti i sastoje se od >%@ koasti# iroko jajoliki# listi!a, koji su cjelovita ruba. &vjetovi su poput grozdova ili maca, neupadljivi i sitni. Plod je vise!a, ;G%<G cm duga i preko <%? cm iroka, ve!inom neto svinuta i plosnata ma#una, pomalo sjajna, tamnosmea s ljubiastim prelivom. 'nutranjost ploda je mesnata, slatka i zbog toga su plodovi rogaa jestivi. .reba mu gotovo godinu dana dok sazrije, a nakon sazrijevanja ma#une otpadaju sa stabla. &vjeta u rujnu i listopadu, paralelno sa sazrijevanjem plodova. Raste na toplijim stanitima, a najbolje uspijeva na vapnenakim zemljitima. Rasprostranjen je u srednjoj i junoj 1almaciji i esto se uzgaja po cijelom primorju. Plodovi rogaa se jedu cijeli ili samljeveni. Sadre e!era i do AM, treslovine, masti, voska itd. 7maju primjenu i u medicini. ;O)R+NJ H Puni$a rana!um (nar, ipak* 4istopadni grm ili manje drvo, <%? m visine, uspravni# i razgranati# grana. 4istovi rastu jedan nasuprot drugome na kratkim peteljkama >%D cm dugi i G,A%;,A cm iroki. &vjetovi su oko > cm iroki i preteno su ;%> komada zajedno u pregibu listova. &vjeta od lipnja do listopada. Plod je velika boba zvana NnarO ili NipakO, tamnocrvena, veliine jabuke. Plodovi se nalaze na granama sve do poetka zime. ,esto raste u podruju sredozemni# topli# uma i ikara, na stijenama, kamenjarima i slinim stanitima. "aje!e je zastupljen u makiji. ' divljem stanju ova vrsta je nia, trnovitija, sa relativno manjim i kiselijim plodovima. Plodovi nara su slatki i vrlo cijenjeni. 4jekovita svojstva nara su slijede!a: za lijeenje protiv trakavice i kao adstringens.

/RUB
Poetak svi# poetaka u ivotu ovjeka je kru#. "a kru# je ovjek tako navikao, da due vrijeme teko moe izdrati bez njega. 1a li je tono da je kru# najslavniji izum ljudskog uma, jedno od otkri!a koje kasnijim ispitivanjima treba samo potvrditi i objanjavati L Proizvesti kulturu nevidljivog organizma % gljivicu kvasca, koju moemo nazvati najjednostavnijom od svi# nai# kulturni# biljaka. Razvijati kulturu te gljivice u tijestu i na taj nain prisiliti teku ljepljivu masu da se pretvori u laku i prozranu i na kraju je ispe!i u tom poroznom stanju, koje je uinilo da ta masa postane lako svarljiva i tako ukusna za jelo. (obijanje kvas$a 7zmrvite u toploj vodi komadi! kru#a, dodajte malo brana i stavite na toplo mjesto. $ada ta masa bude imala kiselkasti miris i pomalo putala mje#uri!e, kvasac je gotov. -zrada kruha

Stavite pripremljeni kvasac u lonac, razmoite ga u toploj vodi, umjereno posolite i umjesite brano. $ada je tijesto gotovo (ne lijepi se za prste* prekrijte ga istom krpom i stavite na toplo mjesto. "eka se tijesto digne (?%@ sati*, ovo se zove 5aza 5ermentacije. -a to vrijeme pripremite pe! za peenje kru#a.
#lika 44?"

aA In%ijska pe 7skopajte omanju usku jamu, ije strane i dno obloite glatkim kamenjem i naloite u njoj vatru. $ada se kamenje dobro zagrije, ugasite vatru, a pepeo i ar sklonite u kutove jame. .ijestu dodajte brana i napravite (na istom panju* okrugao kru#. Posipajte kru# kimom, stavite ga na lopu#ov ili lokvanjev list i spustite u indijsku pe! 3slika 44?"5 na vrelo kamenje. -atvorite jamu busenom ili velikim kamenom, zapalite gore vatru. $roz jedan sat pogledajte je li kru# peen. -a to uzmite jednu trsku i probodite njome kru#. )ko trska bude su#a, kru# je gotov, a ako se na njoj zalijepi tijesto, kru# se jo mora pei.

0epinje Od napravljenog tijesta mnogo se jednostavnije pripremaju lepinje. Stavite u sredinu vatre glatko kamenje, kada se ono jako zagrije sklonite sa njega ar, a plosnate lepinje poloite na kamenje. +o je prikladnije izvaljati od tijesta dugu NkobasicuO i obaviti je oko golog tapa. 8tap postavite na vatru izmeu dviju ralji ukopani# u zemlju i povremeno okre!ite kao raanj. -a peenje kru#a mogu!e je jednostavno izraditi i druge pe!i kao to su konusna pe!, kruna pe! improvizirana od bave, poluukopana pe! i slino. Poljske kru&ne pe'i Pe o% ba&ve 3slika 442"5 a d 7zrauje se od ve!e drvene (metalne* bave (a* na taj nain #lika 442" 5 to se bava svojom duinom ukopa do pola u zemllju, te se unutranjost do ;K< napuni ljunkom (b*, a zatim preko ovoga izradi pod pe!i (c* od nabijene ilovae ili cigle. "a gornjem dijelu bave provrti se rupa (5* koja slui kao dimnjak. -a vrijeme peenja ovaj otvor se zatvara drvenim epom ili busenom. 'nutranjost bave se oblijepi glinom e c b pomijeanom sa soli i pepelom (d i e*. Pe! se izvana premae slojem gline ;G%;@ cm. ,elo pe!i zatvara se drvenim kapkom te se i on premazuje glinom kao i cijela pe!. -a vrijeme peenja kru#a vrataca se zamau ilovaom. -a umetaa kru#a izrauju se jame. Preko cijele pe!i nabaca se sloj zemlje i blago nabije. -a suenje pe!i potrebno je A%B sati. Prvo redovito zagrijavanje pe!i traje <%> sata. -a svako daljnje zagrijavanje potrebno je oko < sata. 1nevni kapacitet pe!i je ;G%;@ peciva kru#a. ' ovoj pe!i mogu se ispe!i i druge namirnice.
#lika 444Ha" Konusna kru na pe 3slika 444Ha i b"5 7zrauje se od gline pomijeane sa zemljom. 3isina pe!i je ;,@ m, promjer (vanjski* donjeg obujma je ;,B m, a unutranji promjer poda je ;,? m. Pod pe!i izrauje se od cigle i gline na taj nain to se na isplaniranom mjestu u krugu polumjera D@ cm iskopa zemlja za ;G cm i ovo udubljenje popuni prvo pijeskom, a zatim se preko toga poredaju cigle ili sloj gline (dobro nabijen*. "a izgraenom podu trasira se novi krug kao na slici, postavi se kostur od koplja i icom povee. Od gline i zemlje sa kojima se pomijea malo sitne slame, prave se valjci ?G%AG cm duine i debljine ;G%;@ cm. Ovim valjcima oblae se drveni kostur, s tim #lika 444Hb" da se prvi (donji* red ukopa za >%@ cm u zemlju. 8to se zidanje izvodi blie vr#u, duina i debljina valjaka treba biti manja. Po zavrenom zidanju cijela se pe! izvana i iznutra premae ilovaom. -a vrata ostavlja se rupa <@I<@ cm. Ovaj se otvor pojaava pru!em, kako ga ne bi zatrpali valjci od gline. -a reguliranje topline i izlaz dima pri zagrijavanju, na suprotnoj strani od vrata ostavljaju se dvije okrugle rupe promjera ;G cm i na visini od oko >G cm od zemlje. Poto pri suenju i zagrijavanju pe!i izgori vr#, to se glinenim NvijencimaO napravi otvor od @%B cm koji se kod

peenja zatvara. -agrijavanje pe!i traje >%>,@ sata. 6roj peciva istodobno je A%D komada. 9ogu se izraditi i krune pe!i manjeg kapaciteta. 1ijeli lokvanj 'zmemo dugaak tap s kukom na kraju, za#vatimo to nie kitu listova i povuemo. 7zvu!i !emo podanak i podvodnu stabljiku na kojoj su vidljive okrugle pjege to su oiljci od otpali# peteljki. 6listavi uglaani listovi lokvanja pokriveni su odozgo votanom prevlakom i ne moe se u vodi. Otkinute peteljke diu se na povrinu i plivaju. Povrina lista lokvanja ima oko ;; milijuna najsitniji# otvora kroz koje zrak prolazi u podzemno stablo. $roz jako povealo mogu se vidjeti svenjevi iglica na presjeku peteljke lista i kutevima cjevica koje sadre zrak. Ove iglice uvaju lokvanjeve peteljke kako i# ne bi pojeli puevi. Pod djelovanjem sunevi# zraka iroki listovi lokvanja stvaraju krob od zraka (ugljinog dioksida* i vode. .aj krob se pretvara u e!er, iji se sokovi sputaju kroz peteljku u podanak. Ovdje se e!er ponovno pretvara u krob i taloi u podanku. "aroito velike zali#e kroba nakupe se u jesen. 7z podanka bijelog lokvanja moe se dobiti brano. Pripremanje kru/a me!o%om K8obinzonaL Podanak bijelog lokvanja sadri mnogo #ranjivi# sastojaka: kroba ?EM, bjelanevina DM, e!era i do <GM. Pripremanje bra na= podanak se oisti i isjee na uske trake, a zatim na komadi!e duge ; cm, komadi!i se sue na suncu ili u pe!i, zatim se usitne na kamenu ili se samelju u vodenici.

Podanak bijelog lokvanja sadri mnogo tanina koji ga uva od truljenja u vodi. .anin daje branu opor ukus. Odvajanje tanina iz brana je mogu!e i to: brano se nalijeva vodom i zagrijava dok voda ne prokljua, isto se ponovi jo jedanput. "a kraju se brano prelije #ladnom vodom i pusti da se slegne. $ada se staloilo, voda se izlije, a brano u tankom sloju prosui. Od ovakvog brana izrauju se lepinje i kru#.

$ru# je bolji ako se brano od lokvanja pomijea sa branom od rai ili neke druge itarice. )ko nemate dovoljno vremena za izradu brana od lokvanja, lokvanjev podanak moe se sku#ati u komadima i ispe!i na tavi, a najjednostavnije je da se ispe!e. ' posljednjem sluaju lokvanjev podanak treba potpuno zatrpati u vru! pepeo, a odozgo nastaviti sa loenjem vatre. Podanak se moe ispe!i i u indijskoj pe!i. .reba imati u vidu da su peeni biljni produkti najukusniji. ' njima se sauvaju (ne isku#avaju se* svi sokovi i svi #ranjivi sastojci. Ro oz H TiEa la!iEolia Rogoz spada u porodicu &rne Rogozove iarke, to je cvat enski# cvjeti!a. "a vr#u cvijeta u poetku cvjetanja nalazi se bjeliasti cvijet muki# cvjetova sa po tri pranika u svakom. On brzo procvjeta i osui se. Rogoz se oprauje vjetrom. Sjeme pokriveno dlaicama i pri padu u vodu dri se <%> dana na povrini, a zatim tone. 1laice iz rogozova cvijeta dodaju se zejoj dlaci pri izradi eira. Stabljike i li!e rogoza koriste se kao stona #rana. Od nji# se pletu razne koare i ukrasne koarice. Od vlakana stabljike izrauju se konci. Od rogozova brana peku se kolai i biskviti, a klas koji se ispe!e zelen na vatri, jede se kao mladi kukuruz, (peenjak*. Podanak rogoza dostie do AG cm duine i <,@ cm debljine. Su# podanak sadri: % ?AM kroba, % ;;M e!era i do % <@M bjelanevina.

Od podanka se moe pripremiti #ranjivo brano i pei kru# pa ak i biskvit. -a pripremanje brana treba isje!i podanak na komadi!e od G,@%; cm i suiti i# u pe!i sve dotle dok se ne ponu lomiti uz su#o krckanje. -atim se usitne i samelju. 7speeni komadi!i podanka mogu se upotrijebiti umjesto kave. -ajedno sa rogozom, po obalama rijeka i jezera te u movarama, raste i mnogo trske. ,ir Fir je vrlo #ranjiv: on sadri @BM kroba, BM bjelanevina, ;GM e!era i @M masti. .anin daje iru opor i neto gorak ukus. )ko se odstrani, od ira se dobija vrlo #ranjiv proizvod. Od njega se moe praviti kaa, lepinja, palainke pa ak i torte od ora#a. .anin se lako odstranjuje moenjem. Fir se bere kada sazrije i to krajem rujna kada ispada iz NirkiO, a jo bolje poslije prvi# mrazeva. Sa nji# se skida kora, sijeku se na etiri dijela i potapaju u vodu. 9oenje traje dva dana, pri tome se svaki dan voda mijenja tri puta. -atim se ir presipava u lonac, zalijeva vodom (dva dijela vode na jedan dio ira*, i zagrijava dok ne provri. 3oda se odlije, a o#laeni ir se samelje dok se dobijena masa u tankom sloju stavlja na suenje. Poslije prvog suenja na zraku, ir se sui jo u pe!i ili na ploi tednjaka tako dugo dok ne krcka kao NdvopekO. $ada je krupno sameljen, od ira se mogu ku#ati kae, a od brana se peku lepinje i druge poslastice. Pri pripremanju Ntorte od ora#aO brano od ira moe odlino zamijeniti ora#e. Fir se koristi i za pripremanje kave. ' tom sluaju nije ga potrebno moiti. Sa njega se skida kora, zatim se ispri i samelje. Fir se takoer koristi i za dobijanje pirita. Trska H Phra mi!es $ommunis .rska je iste visine kao i rogoz, ali njena je stabljika slamnata, listovi tanji i sivo% zelene boje. "a vr#u stabljike nalazi se gusta metlica, duine >G%?G cm. .rska se razmnoava podancima obavijaju!i vlano tlo i na taj nain pomae nastajanju movare ili jezera te stvaranju treseta. 9ladi podanci dostiu duinu od <,@ metra. "jeni su i slatki: jedu se sirovi, peeni i ku#ani. Podanci se koriste i kao ljekovito sredstvo za znojenje. ' sirovom podanku trske ima @M e!era. Od podanka trske pravi se brano i kava isto kao i kod rogoza. Podanak trske vadi se grabljama, kukama, ponekad iz dubine od jednog metra. .reba ga vaditi u prolje!e prije cvjetanja, u poetku ljeta ili kasno u jesen. &vjeta u lipnju ili srpnju. #rak H 1u!omus umbella!us Po obalama jezera i movarnim nizinama raste podvodni kru# % srak. 6iljka je visoka ;%;,@ m, sa kitom trakasti# uspravni# listova. 7ma ravnu stabljiku sa bijelo% ruiastim cvjetovima koji stre na sve strane, kao Npice od kiobranaO. ' su#im podancima ima AGM kroba, ;?M bjelanevina i ?M masti. Od srkovog podanka pravi se brano, a od ; kg podanka dobije se <@G grama brana. Od brana se peku lepinje i kru#. Osim toga podanci se mogu pei sa slaninom, a isto tako, peeni su dobar surogat kave. Srak se lako raspoznaje po svom karakteristinom cvatu i cvjetovima u obliku NkiobranaO. Podanci se vade ili kasno u jesen ili u prolje!e prije cvjetanja (u lipnju*: da bi se podanak mogao na!i u jesen ili prolje!e, srak se obiljei odreenom oznakom. )ko zalutate ili budete prisiljeni da ivite u umi, moete se pre#raniti vade!i Npodvodni kru#O, tj. podanke lokvanja, rogoza, trske ili srka. Bras! H Ouer$us rast je ogromno drvo ?G m visoko sa debelim stablom i krivim snanim granama koje oblikuju iroku lisnatu kronju. .o je najdugovjenija biljka: ponekad #rast doivi i <.GGG godina, a #rastovi od ;GG i >GG godina sre!u se vrlo esto. rastova ima ljetni#, zimski# i vjeno zeleni#. 4jetni #rast rano lista i ima crvenkasto li!e koje u jesen otpada. $od zimskog #rasta li!e je na dugim peteljkama i pojavljuje se kasno, ali u jesen ne otpada, ve! se osueno dri na granicama tijekom cijele zime. rast NplutaN ima zeleno li!e koje ne otpada i ne sui se. Od ovog #rasta se dobija pluto. Svaki# deset godina sa njega se skida sloj pluta debeo do > cm. 1rvena masa #rasta neobino je vrsta i kada #rastova stabla dospiju u vodu, ona ne trunu ve! postaju crna i jo vr!a. &rna #rastovina naroito se cijeni u stolarstvu. .anin koji ispunjuje drvenastu masu sprjeava truljenje te se zato iz #rastovine izrauju bave i parketi. rast poinje cvjetati u dvadesetoj godini ako raste na otvorenom mjestu, a u umi u

pedesetoj godini. -ajedno sa li!em pojavljuju se i vise!e rese s pranicima, po etiri u svakom cvjeti!u. "a dugim stabljikama rastu enski cvjeti!i i to po dva i tri zajedno. Od ti# cvjeti!a nakon opraivanja nastaje ir koji je za nas naroito interesantan.

N+.-N- (O1-J+NJ+ U0J+ -Z (-*0J-B 1-0J+/+

+edan od naina dobijanja ulja iz sjemena je cijeenjem. Sjeme se sui, mrvi u NstupiO, a zatim podlijeva sa malo vrele vode. Poslije nekog vremena na povrini vode pojavit !e se sloj ulja. .im nainom se ni u kom sluaju ne izvue svo ulje iz sjemena. Postoje naini rastvaranja (ekstrakcije* ulja koji se nalazi u sjemenu. Sjeme se izmrvi u NstupiO ili samelje u mlinu za kavu, malo podgrije i stavi u staklenku ili lijevak sa gumenom cijevi te polije sumpornim eterom ili benzinom. Staklenka se pokrije staklom i ostavi ;G%<G minuta, zatim se eter ili benzin odlije u drugu posudu i ta se posuda sputa u vrelu vodu. 0ter se na >G& poinje isparavati, a ulje ostaje u posudi. )ko #o!emo sauvati eter ili benzin, tada rastopljeno ulje ulijemo u posudu sa cjevicom koju u jednom dijelu #ladimo (destiliramo*. .ako se moe ulje odvojiti od etera ili benzina. (obijanje ulja od drvenas!ih rani$a 'lje se dobija iz grana drve!a odsjeeni# kasno u jesen ili zimi. ,etverogodinje grane lipe ili breze (starost grana !ete odrediti po broju godova na presjeku grana* potrebno je usitniti. 'sitnjena drvena masa se prelije sumpornim eterom ili benzinom, pokrije i ostavlja da stoji dva dana. Poslije toga se masa cijedi, eter ili benzin izlijeva u posudu gdje se kao i u pret#odnom sluaju odvaja ulje od etera ili benzina. 1obro je znati da se pred zimu u granama stvara ulje koje pomae drvetu da se suprotstavi utjecaju zime. 0ijeska Rano u prolje!e, jo u oujku mjesecu, na golim grana lijeske izrastu rese sa pranicima. 4ijeska je biljka koja na granicama ima i tukove i pranike. .ek poslije cvjetanja, lijeska poinje listati. $ad ljeskova drvenasta masa izgori, dobija se vrlo jak ugalj, koji se koristi za tavljenje i dobijanje ute boje. Od grana se izrauju obrui, tapovi i pletu koare... Uljari$e Od davni# vremena ulje se cjedilo iz sjemena uljarica % lana, konoplje, maka, te najpoznatiji#C suncokreta, soje i bora. Otprilike prije ;@G godina, najbolje biljno ulje poelo se dobijati iz suncokreta. 'lje se moe dobijati i iz mnogi# drugi# biljaka, do sada malo iskoritavani#. #!isnu&a H Thlaspi Pokraj svakog puta moe se vidjeti biljka visoka do >G cm, sa bijelim cvjetovima u obliku NkriaO. 7ma krilate plodove sa kojima se djeca rado igraju i koji lie na titove. ' plodu ima oko BG.GGG sjemenki, a u sjemenu oko >GM ulja. Raste kao korov meu usjevima. "alazimo je posvuda. -ajedno sa stisnuom na poljima se moe na!i i drugi korov, isto tako iz porodice krstaica. &vjetovi su joj krupni i uti, a li!e bodljikavo u obliku NlireO. -ove se Ndivlja rotkvaO. Ona sadri u sjemenu oko >@M ulja. 7ma i drugi# biljaka iz koji# se moe dobiti ulje. "a primjer: sjeme bora sadri >GM ulja, jezgra od kotice vianja % >AM, sjeme oskorue % <GM. Sva ta ulja nisu ukusna, ali se s uspje#om mogu koristiti za premazivanje tava pri peenju i sl. te za osvjetljavanje prostorija uljanicama. ' rujnu, kada se drve!e oboji njenim bojama % naranastom, utom, crvenom % sazrijevaju ljenjaci. 4ijeskin plod je vrlo #ranjiv. 4jenjaci sadre A<M masti i ;BM bjelanevina. 4jenjakovo ulje je svijetlo%ute boje i po okusu lii na bademovo ulje. -a dobijanje ulja ljenjake je potrebno osuiti i mrviti. 1obivena masa se malo razblai vodom i podgrije. 3odena para pri tom razbija stanice i oslobaa ulje, a podgrijano ulje postaje rjee i lake se cijedi. 'grijana ljenjakova masa se zamota u istu krpu i stavlja pod preu. 7spod pree se postavlja posuda za sakupljanje ulja. Od ocijeene mase mogu se pripremiti lepinje. ;e!lu&i$a H )lN$eria Po vlanim livadma, jarugama i obalama rijeka raste trava visoka ; metar sa rijetkom jednostavnom metlicom klasja. 6iljka se zove metluica. ' svijetlo%zelenom klasju sazrijevaju do ; mm duga zrnca. Ona

sadre B@M kroba i do ;GM bjelanevina. -rnca se sakupljaju u drugoj polovici ljeta i ku#aju. Pri tom se dobija #ranjiva kaa prijatnog okusa, koja pri ku#anju jako nabubri. 6olji okus ima sjeme metluice ako mu se skine opna, to se jednostavno moe uiniti mljevenjem. 1obijeno krupno mljeveno brano prosijano od opni, stavlja se u ju#u bolesnicima kojima je potrebna dijetalna #rana. -rnca metluice su slatkog okusa isto kao i kaa koja se od nji# dobija. Ovsik H 1romus ' zasijanoj rai, na strnitima i drugim kulturama, esto se nalazi korov ovsik. .o je biljka iz porodica trava sa metlicom koja ima mnogo klasova. 7z sjemena ovsika ku#a se kaa, pripremaju poslastice koje po okusu nimalo ne zaostaju za jelom od ovasa. /eka H #a i!!aria sa i!!iEolia Odlina je zamjena krumpiru. Raste po obalama rijeka i ribnjaka. $eka spada u porodicu vodene bokvice. .eko ju je zamijeniti s drugim biljkama. 4i!e stri iz vode u obliku strijela. "a stabljici je cvat bijeli# cvjetova, rasporeeni# titasto na tri cvjeti!a. 2ornji cvjetovi su pranici, a donji tukovi. Svaki cvijet ima est listova poredani# u obliku krune, ali izgleda kao da su tri. 7spod vode keka ima duguljasto mekano li!e koje pokre!e vodena struja, ispod zemlje ima podanak, na ijem kraju se 5ormiraju krtole veliine ora#a. One sadre >@M kroba i imaju jedan i pol puta manje vode i pet puta vie bjelanevina te su mnogo bogatije krobom od krumpira. Sirove i svjee krtole imaju okus sirovi# ora#a, ku#ane imaju okus gra#a, a peene potpuno isti okus kao i krumpir. $rtole i podanci odlino se peku u pepelu isto kao i krumpir, a osuene krtole, kada se samelju u brano, koriste se kao krob za slatki ele. .iak H 0appa !omen!osa ,iak je iz porodica glavoika (kompozita*. .a biljka moe biti vrlo korisna. ,iak daje odlian korijen koji moe zamijeniti mrkvu, perin i pastrnak. ,ikov korijen treba sakupljati rano u prolje!e, pri prvoj pojavi li!a ili kasno u jesen kada je soan i #ranjiv. "a dobrom tlu ikovo korijenje dostie razmjere vrlo krupne mrkve. 9oe se jesti sirovo, ku#ano, preno ili peeno. ,ikovo korijenje moe se stavljati u ju#u umjesto krumpira i zaina, a mogu se pripremati i lepinje ili pogaice. "aroito je ukusno peeno ikovo korijenje pri emu se stvara rumena slatka korica. ,ikov korijen je #ranjiv jer sadri: ;<M bjelanevina, G,DM masti i ?@M imulina (vrsta kroba* koji se moe pretvoriti u e!er. Od ikovog korijenja moe se dobiti i slatki pekmez. .ikov pekmez "a pola litre vode dodaje se ? male lice octa i to se zagrijava do vrenja. -atim se stavlja usitnjeni ikov korijen i ku#a dva sata. ' umi se slatko%kiseli pekmez moe dobiti uku#avaju!i usitnjeni ikov korijen sa usitnjenim li!em kiselice ili kiseljaka (;K> prema koliini ika*. Sa pekmezom od ika pije se aj. Od ika se moe napraviti i marmelada. Osim toga iak se koristi i kao lijek. $oristi se za vanjsko lijeenje, protiv liajeva i uge. Od ikovog sjemenja dobija se ikovo ulje koje se koristi u par5umeriji i medicini kao sredstvo za jaanje kose (ampon*.

Z+.-N#/E 1-0J/E
P+PR+@ H PolN onum hudropiper (paprica, papreni lisac, vodena biberka, vodena paprika* +ednogodinja zeljasta biljka, sa razgranatom lankovitom stabljikom, duguljastim, kopljastim, prilino irokim listovima i zelenkasto%bijelim i crvenkastim cvjetovima, koji su sloeni u klas pri vr#u ogranka stabljike. &vjeta od srpnja do rujna. Rasprostranjena je po cijeloj naoj zemlji, a raste po vlanim mjestima, oko bara i movara, po jarcima pokraj puteva, potoka, na vlanim livadama, po svijetlim nizinskim umama i slinim mjestima, esto i u velikoj koliini. &ijela biljka ima papren ukus. $oristi se kao zain i dodaje se salatama, ju#ama, varivima. Sjeme se moe koristiti kao zamjena za biber.

#O0NJ+.+ H #alsola kali (solnjaa, rutolistac, caklinica, slanica, soljanka* +ednogodinja zeljasta biljka, zeleno%u!kasto%crvenkaste boje, pri zemlji razgranata. 4istovi su mesnati i bez drke (NsjedeO na stabljici*, vr#ovi su im iljasti ili bodljikavi. Rasprostranjena je u primorju na slanim pjeanim, ljunkovitim ili laporastim terenima uz more. 9ladi proljetni ogranci koriste se kao varivo, koje ne treba soliti jer je biljka i sama slana. 7z ti# razloga koristi se i kao zainski dodatak drugim varivima u nedostatku soli.

6iljni zaini i nji#ov znaaj za #igijenu ivotni# namirnica animalnog porijekla

Suvremena civilizacija, navike ljudi u is#rani, ne bi se mogle zamisliti bez zaina ija je uporaba dostigla velike razmjere. -aini, mirodije i aroma nisu jasno de5inirani i meusobno dovoljno di5erencirani. "aroito nisu dovoljno jasne granice izmeu mirodija i aroma. Pod zainima podrazumijevamo biljne i druge proizvode koji ne predstavljaju #ranu, ali se dodaju #rani radi poboljavanja njenog okusa i mirisa. 6roj zaina koji se danas nalazi u uporabi je velik i zavisi od regionalni# uvjeta za nji#ovu proizvodnju. "eki zaini se koriste irom -emljine kugle i koriste se u svim zemljama, dok drugi imaju iskljuivo lokalni ili regionalni karakter. -aini trebaju djelovati prijatno na ula, poboljavati apetit, pove!avati luenje sokova za varenje. "ji# treba koristiti umjereno i po potrebi jer u pretjeranim koliinama i estom uporabom, prekomjerno drae sluznice i postaju kodljivi. "aa zemlja bogata je raznovrsnim zainskim biljkama. 9noge biljke, u poetku koritene kao zainske, kasnije su se poele koristiti kao ljekovite. "eki zaini mogu biti i tetni i korisni, kao to su: papar, paprika i a5ran. Papar je koristan jer sadri velike koliine vitamina ) i &. -bog toga se u nekim zemljama ()5rika, 6razil* koristi kao sredstvo protiv avitaminoze. Papar djeluje antiseptino i pojaava luenje u crijevima. 9ajina duica i druge mirodije sadre tvari sa antibaktericidnim svojstvima. "a luenje naroito djelovanje ima cimet, koji pojaava sekreciju lijezda gastrointestinalnog trakta. Oni jaaju apetit i sprjeavaju unutranju 5ermentaciju u organizmu. 0terina ulja predstavljaju jednu od najvaniji# kemijski# komponenti biljni# zaina. .o su isparivi proizvodi prijatnog mirisa koji se nalaze rasprostranjeni u biljnom svijetu. 0terina ulja izazivaju pojaano luenje sline i jau sekreciju eluanog soka te na taj nain pojaavaju apetit i bolju probavu #rane. -bog prijatnog mirisa i okusa, eterina ulja slue kao sredstvo za popravljanje mirisa i okusa jela, lijekova i drugi# proizvoda. 0terina ulja koja sadre 5enol i estere imaju jae ili slabije antibiotiko djelovanje. 'lja timijana, anisa, karan5ili!a, enjaka i luka, izluuju se preko organa za disanje i na taj nain vre nji#ovu dezin5ekciju. 'lje perina i celera djeluje diuretino. Priloena tabela prikazuje zaine koji su kod nas odobreni i najvie u uporabi sa maksimalnim dozvoljenim koliinama pijeska, pepela i minimumom eterini# ulja koje moraju imati. ( J % slike u ,O,FTK7 1>* 9aks.pepela M 9aks.pijeska M 9in. ulja M Ime
90".) &R30"7 4'$ ,08"+)$ 6OS74+)$ J R'F9)R7" J $)1'4+) $'97" J $79 P0R87" J $OR7+)"10R J ")+237R& P)P)R &R"7 J P)P)R 67+047 J 3)"747+) J 8)JR)" J $)R)"J747= ($lini!* JJ 4O3OR J .797+)" J ;<,G B,G D,G ;<,G B,G ;<,@ D,G D,G E,G B,G A,G B,G >,G B,G D,G D,G A,G D,G <,G ;,G ;,G <,G <,G >,G <,G <,G >,G <,G ;,G <,G ;,G G,@ ;,@ ;,G ;,G <,G ;,G G,; G,; G,? ;,< ;,> ;,G <,G G,@ G,@ @,G <,G ;,@ % % ;<,G ;,G ;,G

Ime
,'6)R J 9)F'R)" J &790. J

9aks.pepela M ;<,G ;B,@ A,G

9aks.pijeska M ;,G @,G <,G

9in. ulja M % ;,G ;,@

-iro! H +$orus $alamus .o je viegodinja biljka. Raste kao samonikla biljka na movarnim terenima, na ivicama jezera i drugim mjestima pored rijeka teku!ica. $ao zain obino se koristi podanak (rizom* koji je vrlo razgranat. Podanak se iskopa iz zemlje krajem ljeta ili poetkom jeseni kada se voda povlai iz bara. Podanak se oisti, isijee uzdu i sui u sunici na ?G&. 1ugaak je oko <G cm, zeljast i mek kao spuva. 7ma karakteristian miris, gorak aromatian i malo ljut okus. Ovaj aromatian i gorak zain jaa apetit i djeluje stimulativno na eludac. $oristi se i u par5umeriji.

/im -iro!

@rveni luk

.e&njak

/im H @arum $arvi .o je jednogodinja i viegodnja biljka. ' "izozemskoj se uzgaja kao vana poljoprivredna kultura koja daje eterino ulje odline kvalitete. Sa jednog #ektara moe se dobiti ;.@GG kg kima. 9ladi listovi koriste se dok su jo zeleni kao salata ili za pripremu ju#a. $orijen se koristi kao povr!e, dok sjeme slui za zaine (aromatizaciju*. $im sadri >%BM eterinog ulja, <GM masnog ulja, <GM bjelanevina, zatim sadri smole, tanine, vosak, boje i pepeo. $im je karminativ, digestiv i diuretik. @rveni luk H +llium $epa .o je viegodinja biljka kod koje je podzemni izdanak razvijen u obliku lukovice. "a povrini lukovice nalaze se crveni ljuskasti listovi koji tite sone listove. 4ukovice, koje se koriste za zain, mogu biti razliite veliine to ovisi od listova. Sadri eterina ulja, sluz, e!er i neke druge tvari. $oristi se u narodnoj medicini jer podstie probavu i povoljno djeluje na mokra!u. Primjenjuje se kao ljekovita biljka i u druge svr#e. .e&njak H +llium sa!ivum 1ugogodinja je biljka, divlje 5orme se susre!u skoro svugdje. ,enjak ima izvanredno antiseptiko djelovanje te se prilikom ratni# djelovanja koristio za dezin5ekciju gnojni# rana. Sadri vitamine 6 i 1 te askorbinsku kiselinu. ' sastav glavice enjaka dolazi speci5ian glikozid i 5erment pod ijim djelovanjem se glikozid #idralizira te se stvara eterino ulje i 5ruktoza. 6iljka sadri imulin i krob. 0terino ulje je optiki neaktivno, teku!e i sa jakim speci5inim mirisom.

-ainsko divlje bilje

' naoj zemlji raste vie od sto vrsta titarki (zainsko bilje*. .o su uglavnom zeljaste biljke sa upljim stabljikama 7 raznolikim, esto viestruko perastim listovima. 8titarke je po karakteristinim cvjetovima lako raspoznati meu drugim biljem. "aje!e imaju aromatian, nekada 7 vrlo prodoran miris od imaju!i# eterini# ulja, koja ve!inom imaju antibaktericidno djelovanje. "eke jestive titarke javljaju se kod nas preteno kao kulturne biljke (perin N slika u ,O,FTK7 1>, kopar, anis i dr.*. 7ma lako prepoznatljivi# titarki koje su u naim krajevima vrlo rairene (sedmolist, pastrnak, medvjei dlan P slika u ,O,FTK7 1>, divlja mrkva*, a budu!i da se na mjestima gdje rastu mogu nabrati u velikim koliinama, predstavljaju ne samo lako pristupano povr!e, nego i vanu priuvnu #ranu za sluaj oskudice.

Zamjena za papar P korijen i podanak kopitnjaka, (sirov sadri i jedan kodljiv sastojak zbog ega ga ne treba u ve!im koliinama koristiti: osuen i sku#an je nekodljiv*. Osueni i mrvljeni listovi divljeg ubra te ovrci stabljika papraca. Zamjena za e&njak P beluka, luac, lanenka, sibirski luk, listovi i lukovica srjemua, zmijin luk. Zamjena za $rveni luk P lukovica srjemua, okrugli i okruglasti divlji luk. Zamjena za zelen P (pastrnak, celer i sl.*, listovi i korijen medvjee ape, morgrua, motrika, sedmolist, apica, velika medvjea apa. Zamjena za klini' P korijen zeje stope. Zamjena za $ime! P su#i mrvljeni podanak iirota. +roma!ine zainske biljke P speci5inog okusa za zainjavanje, peenje, umake i sl. P divlji ubar, majina duica, bobice kleke i mrike. (ivlja mrkva P (au$us $aro!a (mrkvica, divlji koren, merlin* 1vogodinja zeljasta biljka koja naraste do DG cm (pa i preko ; m* u visinuC ima dosta dugaak, vretenast, bjeliasto%u!kast korijen. Stabljika je uspravna, dosta razgranata i uplja. 4istovi su dvostruko do etverostruko perasto podijeljeni. &vjetovi su mnogobrojni, sitni, bijeli, pri vr#u stabljike sloeni u iri tit, koji je po procvjetavanju u sredini neto udubljen. ' sredini cvata nalazi se, kao tamna mrljica, nekoliko tamnocrveni#, crnkasti# cvjetova. &vjeta od travnja do poetka kolovoza. Rasprostranjena je u cijeloj naoj zemlji, a javlja se u vie vrsta po svim zaravnjenim mjestima i livadama, ali i po onim svjeim i vlanim. +avlja se kao gust korov po zaputenim njivama, pokraj puteva, kraj ograda i mea, po rijetkim svijetlim umarcima te na slinim mjestima. 4istovi su prilino aromatini i mogu se koristiti naroito u prolje!e, rano ljeto i od jesenji# naknadni# izdanaka za pripremanje ju#a i variva, sami ili pomijeani sa drugim divljim povr!em kojem daju okus zaina. $orijen, dok je mlad, moe se koristiti za jelo svje ili ku#an, a kasnije kao zain, naroito u ju#ama. #rjemu& P +llium ursinum (cremua, srjemua, cremua, medvjei luk, umski luk* 3iegodinja zeljasta biljka sa uskom duguljastom podzemnom lukovicom, visoka do >G cm. 4istovi su iroki od >%@ cm, a dugaki do <@ cm, soni su i sjajni, nalaze se na duoj sonoj drci i izbijaju neposredno iz zemlje. &vjetna stabljika je dugaka do >G cm i pri vr#u nosi glaviasti cvat, sastavljen od brojni# sitni# bijeli# cvjetova. &vate od travnja do lipnja. &ijela biljka intenzivno mirie na luk (listovi na bijeli luk P enjak, a lukovica na mjeavinu bijelog i crnog luka*. 7ma ga u cijeloj naoj zemlji od vii# brda pa sve do preko ;.AGG m nadmorske visine, u svjeim i vlanim dijelovima li!arski# (bukovi#* i li!arsko%etinjaki# uma, na dobrom #umusnom zemljitu, naroito na mjestima na kojima u prolje!e due lei snijeg. ,esto se javlja u velikim koliinama i na velikim povrinama. 9ladi i soni listovi od cvjetanja, a rjee i poslije cvjetanja, sadre znatne koliine vitamina & i dosta karotina. $oriste se svjei i ku#ani za salate, ju#e, variva, piree, nadjeve, za tijesta i sl. 6eru se od travnja do lipnja, rjee i kasnije. 4ukovica koja sadri manje vitamina & nego listovi, ali zato dosta sluzi, kroba i drugi# tvari, koristi se slino mladom luku kao zain, za dodatak jelu, kao salata, kao podloga za variva, jela od mesa i dr. ' vrijeme kada li!e jo nije razvijeno ili se sasuilo i otpalo pa se na povrini tla ne mogu na!i nikakvi tragovi srjemua, lukovica se kopa na mjestima gdje je ranije zapaena nazonost ove biljke. "eiskusni skuplja moe zamijeniti listove srjemua sa listovima urevka, kozlaca, mrazovca ili emerike, koji su kodljivi pa i o!rovni. 8to je najvanijeL Razliku je vrlo lako odma# utvrditi po ;-R-#UC dok listovi srjemua izrazito miriu na bijeli luk (enjak*, sve ove druge vrste uop!e nemaju taj miris, a kozlac ak i neprijatno mirie. #lino srjemu&u mo u se koris!i!i i slijede'e vrs!e divljih lukova< zmijin luk, okruglasti divlji luk, tamnoljubiasti luk, okrugli divlji luk, baluka, sibirski luk, lanueva (divlji luk enjak*, pasji luk i dr. 0ua$% e&njaa P +lliaria pe!iola!a (esnovka, oreka, pasji luk* 1vogodinja zeljasta biljka, visoka <G%DG cm, ponekad i ;<G cm, uspravne stabljike, okrugle, rebrasto izbrazdane, sivozelene, u gornjem dijelu gole, u donjem posute dlaicama, obino jednostavne, a samo po obliku i veliini variraju: srcasto%okruglasti ili skoro trokutasti, nalaze se na peteljci dugoj ;< cm.

Protrljani i zgnjeeni listovi, isto kao i stabljike, te korijen, miriu poput enjaka. &vjetovi na tankim golim peteljkama, 5ormiraju jednostavan ili grozdasti cvat, blijedo%zelene boje, a po obodu bjeliasti. Stanita ove vrste su naje!e svijetle i polusvijetle listopadne ume i ikare, esto je u ivicama, uz potoke, umske prosjeke, kao korov u vrtovima, parkovima i slinim stanitima. 9ladi izdanci, vrci stabljika i listova, koji imaju miris i okus bijelog luka, mogu se koristiti od travnja do lipnja, a naknadni soniji izdanci i do jeseniC za pripremanje ju#a, variva, pirea od mijeanog povr!a, kao dodatak salatama, kao zain, a sitno isjeckani kao zamjena za bijeli luk. 9ogu se koristiti bez ogranienja i nekodljivi su. "e postoji opasnost zamjene ove biljke sa nekom slinom kodljivom biljnom vrstom. Sjeme se moe upotrijebiti kao zain. /opi!njak P +sarum europaeum (kopitnik, kopidan* 7z puze!eg, kratkog i lankovitog rizoma, razvijaju se vrlo kratke uzdiu!e stabljike, koje su maljavo dlakave. 4istovi su na dugakim dlakavim peteljkama, slabo koasti, glatki, na gornjoj strani sjajni, tamno%zeleni, na donjoj prljavo%ljubiasti i prezimljuju. &vjetovi se javljaju pojedinano izmeu listova na vr#u stabljike, zelenkasto%smee boje. 4istovi su okrugli do bubreasti i na vr#u tupi. Raste u umskim zajednicama raireno, na plodnom tlu, od nizina pa do subalpskog pojasa, esto se nalazi u umi #rasta kitnjaka i graba, u bukovo%jelovoj umi, u klekovini bora te u umama molike, munike i dr. $orijen kopitnjaka se koristi u ljekovite svr#e, kao ampon za lijeenje kose, kao zain u jelima. Svi dijelovi kopitnjaka su otrog mirisa i okusa i koriste se u zamjenu za biber.

0JE/O*-TO 1-0JE
' prirodi se nalaze biljke koje sadre stanovite medicinske aktivne tvari sa odreenim ljekovitim djelovanjem na ljudski organizam. .akve biljke se koriste od davnina i bile su poznate starim civilizacijama i narodima. Suvremena 5armaceutska industrija koristi mnoge biljke za ekstrakciju medicinski# aktivni# tvari. 7ndustrija lijekova nije umanjila znaaj upoznavanja, sakupljanja i uporabe ljekoviti# biljaka jer su neke po svojim ljekovitim svojstvima nezamjenjive. ' naoj pukoj medicini iroko je rasprostranjena uporaba ljekovitog bilja. .reba znati da je veliki broj otrovni# biljaka istodobno i ljekovit. 2ranice izmeu ljekovitog i otrovnog (toksinog* djelovanja ovise od jaine koritene doze. 6roj ljekoviti# biljaka u prirodi je vrlo velik. One se nalaze skoro u svim sistematskim grupama biljnog svijeta. "isu samo biljke ljekovite, tu se ubrajaju mnoge alge (laminarija P sadri jod za lijeenje titne lijezde* i mnoge gljive (penicillinum P sprjeava razvoj neki# mikroba, )spergillaceae P koristi se za izradu antibiotika*. "ajve!i broj ljekoviti# biljaka pripada cvjetnicama. "ji#ova uporaba vrlo je rairena zbog ega se i masovno sakupljaju. $opriva je, na primjer, poznata po uporabi za proi!avanje mokra!ni# puteva i organa. 4istovi crnog sljeza slue za ispiranje oboljeli# oiju, ali isto tako i za otklanjanje eluani# tegoba. 4jekovite biljke su kod nas rairene na livadama, panjacima, u umi, pored rijeka, na kamenjarima i na mnogim drugim mjestima. ' nastavku teksta daje se detaljan opis samo neki# biljaka. 1ijeli sljez P +l!ha$a oEEi$inalis 0" N slika C&' + sl!"<a u ,O,FTK7 1> .o je viegodinja biljka. Odlikuje se razvijenim i razgranatim korijenom. Stabljika je nadzemna, visine @G%;GG cm i obrasla je gustim svijetlim dlaicama. 4istovi su na kratkim peteljkama. ' pregibu listova razvija se grupa cvjetova bijelo%ruiaste boje. ' pukoj medicini bijeli sljez je poznat kao biljka kojom se lijee organi za disanje. ' tu svr#u se koristi korijen koji je bogat sluzima (>G%>@M*. Sluz se otapa u vodi i to se ekstra#ira dranjem korijena u #ladnoj vodi oko < sata. #!olisnik P +$hillea milleEolium 0" Stolisnik je viegodinja biljka, aromatinog mirisa, s vodoravnim podankom. "a uspravnoj dlakavoj stabljici, naizmjenino su poredani duguljasti perasto iscjepkani listovi. Renjevi posljednjeg reda imaju iljaste zavretke. Sitni bijeli cvjeti!i, >%@ mm, sakupljeni su na vr#u stabljike u gusto granje. &vate preko ljeta i jeseni. Raste svuda osim na izrazito movarnim i vlanim stanitima. Sadri vitamin $ te oko G,?M

eterinog ulja. 1jeluje anti5logistino (ublaava upale* i baktericidno. ' pukoj medicini upotrebljava se za lijeenje najrazliitiji# bolesti. 7zmrvljen se stavlja na otvorene rane, daje se protiv katara eluca i crijeva te pri smetnjama u bubrezima i jetri, a koristi se i u lijeenju enski# bolesti, dijabetesa, za zaustavljanje krvarenja, koristi se za lijeenje #emoroida, protiv greva i dr. ,aj od stolisnika ne treba sladiti. 9ladi listovi se koriste u pre#rani za salate i variva. /amili$a P ;a!ri$aria $hamomilla 0" $amilica je jednogodinja biljka karakteristinog mirisa. Stabljika je razgranata. "a vr#u stabljike i boni# grana nalazi se po jedna cvjetna glavica. Rasprostranjena je po livadama, pored puteva i nasipa. 4jekovito djeluje zbog eterinog ulja (oko G,?M*. )nti5logistino djelovanje se zasniva na suavanju krvni# kapilara koje su kod razni# upala proirene. 1jeluje i kao antiseptik, pa se u pukoj medicini upotrebljava za ispiranje oiju, usta, grla, opekotina i rana na koi.
#!olisnik

Trpu!a$ P Plan!a o media .rputac ima uspravnu stabljiku visine i do ?G cm, pri ijoj se osnovi nalaze listovi rozeta, a na vr#u valjkast cvat. .rputac je rasprostranjen meu travnatim zajednicama brdskog pojasa. $oristi se prilikom razni# krvarenja, za i!enje rana i plu!ne bolesti, a izvana protiv ireva, rana, ujeda i upala na koi. 9ladi listovi se koriste u pre#rani jer su vrlo bogati vitaminima. /adulja P #alvia oEEi$inalis 0" $adulja je viegodinja biljka. Prijatnog je mirisa sa listovima izraslim jedan nasuprot drugom i cvjetovima prstenasto rasporeenim na stabljici. $adulja je biljka naeg primorja i kra, ali je ima i drugdje. Od najstariji# civilizacija pa do danas, kadulja se koristila kao zainska i ljekovita biljka. &ijela je biljka vrlo aromatina. Sadri ;,@%<,@M aromatini# ulja. 'poraba kadulje u pukoj medicini je raznolika, kod razni# upala, kalja i pre#lade. $adulja ulazi u sastav velikog broja lijekova koji se koriste za ispiranje usta i grla te kada nastanu upale i katari. ,aj i drugi lijekovi pripremljeni od kadulje koriste se i za jaanje organizma, jer sadre tanine i gorke tvari. ;ajina du&i$a P ThNmus serpNllum 9ajina duica je viegodinja biljka. Poludrvenasta je i razvijena u obliku jastuasti# buni!a sa sitnim listovima jedan nasuprot drugom i cvjetovima na vr#u grana. 3oli su#a i sunana mjesta. -a uporabu se sakupljaju zeljasti dijelovi, tj. 3r#ovi granica na kojima se nalaze cvjetovi. 4jekovito djelovanje potjee od eterini# ulja koji# ima oko ;M. 'lazi u sastav razni# preparata protiv velikog kalja, a koristi se i u kozmetici kao sastavni dio neki# zubni# pasta. ' pukoj medicini je omiljena. 6iljka u svjeem ili osuenom stanju moe sluiti kao mirodija i zain raznim jelima. Slui za pripremanje ajeva i napitaka. ' biljci ima ?G%@GM vitamina &. 1jelotvorna je i u suzbijanju crijevni# parazita.

0JE/O*-TO 1-0JE ( J % slike u ,O,FTK7 1>*

*rijeme prikupljanja
Prolje!e, jesen Oujak, travanj, svibanj 4ipanj, kolovoz Prolje!e, ljeto, jesen Svibanj, rujan 4ipanj Prolje!e, ljeto Srpanj, rujan &ijele godine

Naziv
#ljez #!olisnik /amili$a Trpu!a$ ;ajina du&i$a ;edvjei dlan J Plunjak 0avanda J .uvarku'a J /orijen 0is!ovi

(io biljke

Primjena
lijee se organi za disanje ublaava upalu rana, otklanja smetnje bubrega i jetre djeluje kao antiseptik i!enje rana i upala koe protiv kalja, suzbijanja crijevni# parazita popravljanje probave i slabokrvnosti organizma, reguliranje krvnog tlaka protiv plu!ni# bolesti, kalja, protiv bolesti organa za disanje, i!enje krvi i jaanje organizma za lokalnu anesteziju, suzbijanje parazita oblozi za otekline, protiv uljeva, opeklina, liajeva

@vje!na lavi$a 0is! 0is!ovi i $vje!ni vrhovi @vije! Nadzemni $vije!om dijelovi sa

)rani$a sa $vje!ovima ;esna!i lis!ovi

*rijeme prikupljanja
+esen 4ipanj, rujan .ravanj, kolovoz 4ipanj, rujan ' svibnju i rujnu 4ipanj i srpanj 4istopad $olovoz i listopad $olovoz Srpanj, kolovoz Srpanj, kolovoz Srpanj, kolovoz .ravanj .ravanj

Naziv
;jehuri$a J 0jupa$ J 3miloduh5 ;ravina$ J /adulja ;aslaak 0ipa J (ivlja rua Jarebika J 1orovni$a Ribizla J ;alina J Ja oda J 1reza J 1or J

(io biljke
#uhi plod 0is!ovi i $vije! @ijela ornja biljke @vije! i lis! /orijen @vije! Plod Plod 1obi$e Plod Plod% lis! Plod% lis! Pupolj$i Pupolj$i polovi$a

Primjena
otklanjanje poteko!a pri mokrenju, mokra!nog mje#ura, pijeska i kamenca u bubrezima suzbija bron#itis, izbacuje gnoj iz plu!a % i!enje, za lijeenje povreda i uganu!a protiv pre#lade, bolesti eluca i enski# bolesti upale, kaalj, pre#lade, za jaanje organizma poboljanje probave za znojenje protiv skorbuta protiv skorbuta poboljanje varenja, protiv proljeva protiv skorbuta za znojenje, protiv skorbuta za znojenje, protiv skorbuta poboljanje probave lijee se organi za disanje i protiv pre#lada

)0J-*E - PE.UR/E
Svojim neobinim oblicima, bojama, naglim rastom i ukusom, gljive su od davnina privlaile ovjekovu panju. Ono to se u svakodnevnom govoru naziva gljivom ili peurkom je plodonosno tijelo organizma koje ne pripada niti biljnom niti ivotinjskom carstvu, a razvijaju se na organskoj osnovi. ' naim krajevima, tijekom itave godine moe se na!i poneka vrsta jestivi# gljiva: zimi raste gomoljaa, kada snijeg okopni javlja se martovka, rana ljuskavica, #rak, smrak . ' rano prolje!e ni!u urevae, ljivovae. ' vlanim vremenskim razdobljima nalazimo mnogo izdani# i kvalitetni# vrsta od koji# su svakako najpoznatije: vrganji, krasnice, mljenice. +esen nam obino donosi sunanice, lisiice, grmae. "ji# smjenjuju rujnice, kostenjevae, modrikae, listopadne vitezovke, koje rastu od prvi# mrazeva. 2ljive su za razliku od jestivog divljeg bilja, dobar izvor bjelanevina. Ove bjelanevine imaju prilino visoku bioloku vrijednost, te gljive mogu donekle zamijeniti namirnice ivotinjskog porijekla (meso, mlijeko, jaja* i nadoknaditi nji#ov nedostatak u is#rani. ' svjeem stanju sadre oko EGM vode i >M bjelanevina. ' gljivama nema znaajniji# vitamina osim oni# iz grupe 6. 9eutim, tkivo gljiva sadri velike koliine vani# minerala, enzima i aromatini# sastojaka. 2ljive se mogu konzervirati suenjem ili mariniranjem. -a pripremu jela i konzerviranje trebaju se brati mlade gljive, jer i# organizam lake probavlja.

Pre#rambeni znaaj gljiva

9eu svim biljkama, gljive imaju najve!i postotak bjelanevina te nji#ova #ranjiva vrijednost pada izmeu najboljeg povr!a i mesa. Ovaj postotak je razliit kod razliiti# vrsta i kre!e se izmeu < i A,@M. "aj#ranjivije su pu#are, vrganji i peurke, a najmanje bjelanevina imaju lisiarke. "ajvie bjelanevina koncentrirano je u ploditu, (cjevicama, listi!ima, iglicama s donje strane NeiraO*. "o nije glavna vrijednost gljiva u bjelanevinama. 9nogo su znaajniji nji#ovi drugi sastojci: ugljiko#idrati, razne mineralne soli, vitamini (), &, 6;, 6<, kod neki# vrsta i 1 i $ vitamin*, ali iznad svega koristan nam je visok postotak 5os5ora, koji kao to znamo, neposredno #rani na sredinji ivani sustav. +ela sa gljivama su relativno teko probavljiva i zato i# treba dodavati lake probavljivom jelu, stavljati kao zain ili pripremati po raznim kulinarskim receptima. 'z jela sa peurkama ne preporuuje se uzimanje mnogo teku!ine, naroito jaki# alko#olni# pi!a. )lko#ol ubrzava razlaganje masti, ali djeluje na bjelanevine i smanjuje mogu!nost nji#ove probave.

Pravila za sakupljanje ljiva

;. <. >. ?. @. A. B. D. E.

Sakupljati samo gljive koje se dobro poznaju, 2ljive treba sakupljati ujutro, a nikako preko dana, kada se zagriju i lako zapare, "e treba i# sakupljati za vrijeme kie, jer se onda lako zgnjee i slijepe, 2ljive treba sije!i ne#raju!im noem, neposredno pri zemljiC ostatak gljive koji ostaje u zemlji, treba prekriti li!em ili travom u cilju regeneracije, .reba sakupljati samo zdrave gljive i one potpuno razvijene. "e treba sakupljati one koje su jo male i skrivene u stelji % drci, 2ljive treba sakupljati u koarice ili papirne vre!ice, Prilikom sakupljanja, treba odvajati pojedine vrste gljiva, "e treba unitavati nejestive vrste gljiva jer i one su korisne u prirodi, Sakupljene gljive se moraju odma# pripremiti za uporabu (suiti, konzervirati i tome slino*.

Po obliku i rai razlikuju se slijede'e rupe lljiva< 2" #;R.@- - BR.@7maju jako naborane ili uzduno%rebraste glavice sa valjkastom ili uzduno%rebrastom drkom, branjave povrine. 4" )0J-*E% PE.UR/E% )O1E 3u uem smislu5 7maju eir i drku. 9eu njima razlikuju se dvije grupe % prva grupa na donjoj strani eira ima listi!e (lamele* % druga grupa na donjoj strani eira ima cjevice. "ajvanije vrste gljiva iz prve grupe su: rudnjae, redue, zekice, mljenice, prstenke, mastiljavke, pupavke. ' grupu gljiva sa cjevicama spadaju vrganji i kripavci. #;R.@-

Zvonas!i

Rebras!i *isoki

6" 0-#-.-@E 4isiarke, lisike, imaju ljevkast eir, kratku drku, a ispod drke rebraste nabore koji silaze niz drku. 7" PUB+RE Pranice su okruglasto%krukolike, a kada sazriju cijeli sadraj im se pretvara u pra#. 8" /OR+0J/E &apice ili grive su bez eira. 7z kratke drke vrlo gusto se granaju te lie na koralje. 9" 1+10JE UBO 4ii na plitku aicu nepravilnog oblika, privr!enu za podlogu.

+estive gljive
#;R.@- H ;or$hella 8eir im je okruglast ili valjkasto%kupast, uzduno naboran i smee boje. 1rka je bjeliasta i uplja. 3rlo su lomljivi. 7ma i# vie vrsta i svi su jestivi. +avljaju se u prolje!e u niskoj travi, u prorijeenim umama u ve!em dijelu nae zemlje.

Brak jesenski

Rani hrak 4FG& /#t&a "H0.l"'ta8

smr!no o!rovan

BR.@- H )Nromi!ra 8eir im je vijugasto naboran i kao od voska, ali je vrlo lomljiv i kestenjaste boje. 1rka je uzdu rebrasta i upljikava. +avljaju se u prolje!e na ivicama uma i proplancima od nii# brda do ;.<GG m nadmorske visine u ve!em dijelu nae zemlje. Sve vrste smraka i #raka se jedu samo PE.ENE% PR,ENE - /UB+NE jer sirove izazivaju eluano%crijevne poreme!aje, a neke vrste #raka su s/&t' 2as'".

JE#T-*

2ljive i peurke sa listi!ima

RU(NJ+.E H Psalio!a (kaluerke, peurke, ampinjoni % slika u ,O,FTK7 #>, kukmarki* Sve vrste ovog roda imaju najprije okruglast, a kasnije zaravnjen eir, preteito bijele boje. 4isti!i s donje strane eira su u mladi# rudnjaa bijeli, ubrzo postaju ruiasti, to se gljiva sve vie razvija postaju tamniji, a kad eir postane ravan, oni su tamno%smee boje. ' gornjem dijelu drke nalazi se smeurana uska ogrlica. 9eso je bijele boje, a kada se prelomi, ranije ili kasnije porumeni ili pouti. "aje!e se nalazi na gnojenim livadama, a ima i# i u niim brdskim svijetlijim umamaC jestive su. RE(UCE H Tri$holoma (kruoliske, kolobarnice, vitezovke* Sve gljive ovog reda imaju pod eirom bijele listi!e koji su u blizini drke izboeni, a kod same drke jako sueni. "aje!e se nalaze slijede!e vrste: Kurevka% Pepeljas!a redu&a% #ivka% ;odrikaa"

Redu&a% upava kruoliska ;odrikaa Kurevaa #ivka% vanredna kruoliska

Jes!ive vi!ezovke 3T&#0> l /a5

#apunas!a vi!ezovka ;i&ek% zemljas!a vi!ezovka

#vilenas!a vi!ezovka

*elika vi!ezovka

Zelenkas!a vi!ezovka

,u'kas!a vi!ezovka

O!rovne kruoliske i vi!ezovke

Ti ras!a vi!ezovka 4T&#0> l /a 2a&a5#./8

#jenovi!a vi!ezovka 4T&#0> l /a s0# 5"s8

#umporas!a kruoliska 4T&#0> l /a s.l2>.&"./8

Pru as!a kruoliska 4T&#0> l /a $#&+at./8

ZE/-@E H Russula (golobice, golubae* Ove gljive imaju eir ivi# boja (crvene, ljubiaste, ute, zelene i dr.*, listi!i ispod eira ne dopiru do drke, nemaju mlijenog soka te su svi nji#ovi dijelovi vrlo lomljivi. 7ma i# ve!i broj vrsta koje se razlikuju po boji eira i listi!a. Sve su jestive osim oni# koje su, kada se zagrizu sirove, gorkog ili ljutog okusa. 2orkog okusa je i otrovna zeki$a bljuvara H Russula eme!i$a% iji je eir od svijetlo%ruiaste do jarko crvene boje. -bog toga zekice gorkog ili ljutog okusa.

Zeki$a% olubaa
jes!iva

treba odbaciti 4&.ss.la "/"t#0a8sve

o!rovna

Zeki$a bljuvara

;0-JE.N-@E H 0a$!arius 8eir im je preteito prljavo bijele do blijedo smee boje. 4isti!i ispod eira ne dopiru do drke. Sve vrste imaju u svim dijelovima mlijeni sok (bezbojan, bijel, u!kast, naranast, ljubiast, zelen*, koji pri najmanjoj povredi gljive curi u kapljicama. 4omljive su, ali znatno manje od zekica. 7ma i# vie vrsta, a razlikuju se po Polukrvna rujni$a boji mesa i mlijenog soka. Po ukusu mogu biti Rujni$a 3jes!iva i sirova5 blage, paprene ili gorke. "ema otrovni# vrsta. Sve su jestive, osim oni# koje su gorke. $od nas su najpoznatije: Rujni$a !e Pipernjaa koja je ljutog okusa.

;lijeni$a $rnkas!a

;lijeni$a paprenjaa
uvje!no jes!iva

;lijeni$a hras!ova
uvje!no jes!iva

;lijeni$a ria
uvje!no jes!iva

O!rovne mlijeni$e

1arska mlijeni$a 4la0ta&#.s 2.("s0"'s8A o!rovna

1rezovka 4la0ta&#.s t &/#' s.s8A o!rovna

Jamiava mlijeni$a 4la0ta&#.s s0& (#0.lat.s8A o!rovna

PR#TEN/E H 0epio!a (sunanice, jesenke, denikarice* ' svi# vrsta drka se lako odvaja od eira kao iz nekog leita. 4isti!i ispod eira ne dopiru do drke i bjeliaste su boje. ' gornjem dijelu drke kod razvijeniji# primjeraka nalazi se krpasta ogrlica kao slabo privr!en pomian prsten. 3e!ina vrsta na gornjoj povrini eira koja je bjeliasta, ima tamno%mrke ljuske. Sve su jestive, osim mali#, meu kojima ima i kodljivi# vrsta. Prstenke se nalaze u svjetlijim umama, po livadama i travnjacima te gnojenim mjestima.

Barin aa 4l"2# ta 0&#stata8

o!rovna

Prs!enka% JE#T-*+

;+#T-0J+*/E H @oprinus (jari!i, tintnice, gospe* Sve vrste ovog roda su njene i kratkog vijeka. 'brzo poto im se eiri otvore, listi!i se razmekaju i postanu crna teku!ina koja se moe koristiti i kao tinta. +avljaju se na zaputenim, dosta gnojnim mjestima, naje!e u zbijenim skupinama od po desetak i vie primjeraka. "ajznaajnije su dvije ve!e vrste: Pravi jari'i i #ivi jari'i.

Jajas!a nojni&!arka
uvje!no jes!iva

*elika nojni&!arka
uvje!no jes!iva

PUP+*/E H +mani!a (munice, mu#are* 7ma i# vie vrsta. 9eu njima nalaze se nae najotrovnije gljive pa i# treba dobro upoznati i za jelo koristiti samo one jestive vrste koje se lako razlikuju od otrovni#. .ko dobro ne razlikuje jestive od otrovni# vrsta pupavki, neka i# uop!e ne koristi. &ijeli rod pupavki raspoznaje se po dva osnovna znaka: % u gornjem dijelu drke, ispod eira, imaju ostatak jedne opne u obliku male naborane NsuknjiceOC % donji kraj drke je zadebljao i usaen je u Nvre!icuO, koja predstavlja ostatak opne kojom je gljiva bila obavijena dok je bila mlada.

1la va

$od neki# vrsta vre!ica je srasla sa drkom i njeni vidljivi ostaci su u vidu ljuski ili oiljaka kruno rasporeeni. "ajpoznatije jestive pupavke kod nas su: 1la va% 1iserka 31iserni$a5 !e Pisana noniarka.

O!rovne pupavke

#mrdljiva pupavka 4a/a'#ta $#& sa8 1ijela pupavka 4a/a'#ta $"&'a8A smr!no opasna ;uhara o oljela ;uhara pan!erova 4a/a'#ta /.s0a&#a 4a/a'#ta 2a't>"&#'a8 Zelena pupavka 4a/a'#ta o!rovna sirova a.&" la8 2>all #5"s8A smr!no opasna Zelena pupavka ;uhara ;uhara porEirana 4a/a'#ta 2>all #5"s8 4a/a'#ta /.s0a&#a8 4a/a'#ta 2 &2>G&#a8 1iserni$a 4a/a'#ta &.("s0"'s8A uvje!no jes!iva%
smr!no opasna smr!no opasna

PUZ+ H +rmillaria mellea (mednjaa % slika u ,O,FTK7 #>, ilavka, mraznica*, sline romae" 7ma eir u!kasto%kestenjaste boje, po kojem se nalaze trokutaste kratke ljuskice, najgu!e rasporeene na tjemenu eira, a sve rjee prema obodu, koji je bez nji# i eljasto%rebrastog je oblika. 1rka je iste boje kao i eir, valjkasta, pomalo prugasta ili iljebljena, a u gornjem dijelu se nalazi ostatak debele i vunaste opne priljubljene uz drku. 4isti!i pod eirom su neto otvorenije boje od eira i nastavljaju se i na samoj drci, niz koju silaze sve do ostatka opne. +avlja se od kraja ljeta pa sve do kasne jeseni. ,esto se susre!e na jednom mjestu u velikom broju obino oko nekog panja.

Peurke sa cjevicama
*R)+NJ H 1ole!us (jurki*. 3rlo rairena vrsta gljiva u naoj zemlji. Odlikuju se time to imaju drku i eir, a na donjoj strani eira cjevice. 7ma i# vie vrsta, koje se meusobno razlikuju po boji gornje ili donje strane eira, drke ili mesa, a neke i po promjeni boje mesa i po okusu.

0jupki vr anj

1orov vr anj

Ge$h!nerov vr anj

*r anj &ilja!ono i

0je!ni vr anj

/es!enov vr anj

*r anj prolje!ni mreas!i

*r anj !urski% !urin

;odri vr anj

*r anj opekas!i djed

0udara 4( l"t.s sata'as8 o!rovna

C/R-P+*+@ H PolNporus sMuamosus (slika u ,O,FTK7 #>*

Raste na panjevima i natrulim stablima samo listopadnog drve!a. 8eir je sa strane kratkom drkom privr!en za panj ili stablo. 6oja mu je blijedo%uta, a na gornjoj povrini ima kruno rasporeene iroke ljuske tamnije boje. &jevice su u!kaste, kratke i iroke te se ne odvajaju od mesnatog dijela eira. 7ma ga u svim umovitim predjelima nae zemlje. $oristi se za jelo sasvim mlad, jer brzo postaje ilav. Pojedini primjerci mogu biti teki i po nekoliko kilograma. 0-#-.-@E H @an!harellus $ibarius 7maju ljevkast eir na kratkoj drci. 4isti!i su vrlo izraziti, lie na nabore koji se viljukasto ravaju i silaze nisko niz drku. &ijela gljiva je ute boje. 9eso je bijelo i na ivicama uto, prijatnog mirisa. +avlja se od prolje!a do jeseni, a najvie u mjesecu lipnju kada je vrijeme vlano i toplo. Rastu obino u grupama u travi, ma#om u etinarskim i bukovim umama. +estive su i mogu se pripremati na razliite naine te i konzervirati.
0isii$a bjelkas!a

0isii$a ame!is!na

0isii$a blijeda

0isii$a divlja lana

0isii$a peharas!a

PUB+RE H )as!eromN$e!es Sve pu#are imaju oblik vre!ice ili su jajolike i nemaju eira ni drke. 'nutranjost im je ispunjena bijelim mesom, koje sazrijevanjem gljive prelazi u pra# smee boje. Sve pu#are su jestive dok su mlade i kada su na poprenom presjeku snijeno%bijele boje. ,im ponu utjeti iznutra, nisu uporabljive za jelo. 7ma i# posvuda: po livadama, panjacima i svim umama. Prve se javljaju krajem prolje!a i poetkom ljeta, a naroito mnogo i# ima ljeti poslije svake ve!e kie. /OR+0/E H Ramaria 2ljive u obliku koralja su jednolike boje, a sa staro!u jako poblijede. Ramaria $inerea je siva, Ramaria bo!rN!is je smea sa ljubiasto crvenkastim drkama, Ramaria aura je zlatno uta, Ramaria Elava je uta, Ramaria Eormosa je naranasta sa utim vrcima granica. Sve koralke su jestive, a jedino Ramaria Eormosa moe izazvati laki proljev. $oralkama su sline one vrste gljiva koje rastu na stablima i esto dostiu teinu od nekoliko kilograma, a takoer su jestive.

Tikvas!a puhara
mlada jes!iva

,u!a riva
uvje!no jes!iva

Zla!na riva
uvje!no jes!iva

@rvena riva% uvje!no jes!iva

1lijeda riva 4&a/a&#a /a#&"#8A o!rovna

Trobojna riva 4&a/a&#a @ &/ sa8A o!rovna

1+10JE UBO H Peziza auran!ia (slika u ,O,FTK7 #>* Oblika je nepravilne plitke aice privr!ene dnom za podlogu. $rta je i jestiva. 2ljive ove vrste mogu imati crvenu, naranastu, blijedo%ljubiastu ili sivu boju.

Otrovnost gljiva, trovanje i lijeenje

$ao to nema univerzalnog kljua ni naina za razlikovanje jestivi# od otrovni# gljiva, tako niti sama trovanja nisu jedinstvena, uzroci i is#odi su razliiti. Postoji takozvano NpravoO i NnepravoO trovanje gljivama. ' nepravo raunamo ove sluajeve: ;. Probavne smetnje uslijed preoptere!enja probavni# organa, a izazivaju i# teko probavljive ili neprobavljive vrsteC <. Oboljenja uslijed individualne nesnoljivosti ili preosjetljivosti prema odreenoj vrsti gljiva, a ponekad i prema svimaC >. Oboljenja uslijed pokvareni# gljivaC ?. Oboljenja me#anikim putem preko dini# organa (pu#are*C @. Psi#ogena trovanja (sugestijom da se konzumirala otrovna gljiva*. ' prva tri sluaja treba proistiti probavni trakt, vomitivima i purgativima, a u tre!em poduzeti sve mjere koje se ine kod botulizma: simptomi i posljedice su iste: smrdljivi proljev, veliko znojenje, nervne, cerebralne i vidne smetnje. Ovo trovanje prestarjelim i pokvarenim gljivama, koje su u zdravom stanju apsolutno nekodljive, kod nas je naje!i sluaj trovanja. Od gljiva opasni# u ovom pogledu na prvom mjestu dolazi (#s"&'#0a koja se vrlo lako kvari i moe dovesti do 1iserni$a 4a/a'#ta &.("s0"'s8 ozbiljnog trovanja, zatim $&+a'!s%" + l.(#0" i druge s vrlo mekanim uvje!no jes!iva% o!rovna sirova mesom, u ve!ini sluajeva kisele po#ranjene na toplom i neprozranom mjestu. Prvi simptomi se javljaju ponekad tek nakon <? sata, kao bolovi u tijelu i grevi mii!a. $od pravog trovanja uzronici su otrovi sami# gljiva, izazivaju ga zaista otrovne vrste. Prema posljedicama nji#ovi# otrova razlikujemo tri oblika trovanja: ;. "ajtei oblik trovanja naje!e sa smrtnim is#odom. 7zazivaju ga <"l"'a 2.2a$%a 42& l!"t'a8 # % '#6asta /.?#0a. One daju sliku takozvanog 5aloidnog sindroma. Prvi znaci trovanja oituju se u jednoj neodreenoj munini, kranju u crijevima i otrim bolovima u gornjem predjelu trbu#a. )li kod trovanja gljivama iz ove grupe smrt ne nastupa putem eluano%crijevnog trakta, nego preko krunog optoka krvi kao posljedica ote!enja vazomotorinog centra. $ada proe onaj prvi, intestinalni stadij, dolazi, obino tre!eg dana do prividnog poboljanja op!eg stanja, a nakon toga slijedi najgore, sve do petog ili estog dana, kada se sve moe okonati smr!u. 1a bi ovjek podlegao, dosta je jedan jedini primjerak pupavke. Ovu grupu pupavki (zelene pupavke* treba dobro upoznati, jer nita nas ne!e upozoriti da su otrovne: ni okus, ni izgled, ni miris, ni injenica da i# jedu puevi i neke druge ivotinje, ni ona, na alost, jako rairena predrasuda da otrovne gljive uzrokuju da srebro pozeleni ako se ono stavi u nji#ov sok. Pupavke to nikada ne!e uiniti. <. .rovanje /.s%a&#' / 4/G0"t#s/.s '"&$ s.s8. Ovo trovanje je teko, ali se rijetko zavrava smr!u (kod tei# bolesnika, djece i staraca najprije*. 9uskarin, otrov koji izaziva ovo neurotino djelovanje, jedan je alkal, srodan #olinu i nastaje njegovim raspadanjem (5ormula &E <O<"&l*. "jegov protuotrov je +TROP-N. 9uskarina u manjoj ili ve!oj koliini sadre slijede!e vrste gljiva: M.>a&aA Pa't"& $a /.>a&aA J"l $a 2a't"&%aA C&$"'%asta 0!"2a6a # 5&.+" 0!"2a6"8. Prvi simptomi javljaju se izmeu pola i dva i pol sata. Pojaava se djelovanje znojni#, pljuvani# i suzni# lijezda, nadrauje eluano%crijevne puteve. 9uskarin posebno djeluje na oi: izaziva suavanje zjenica, vidne smetnje, akomodacioni gr i prividno

Zelena pupavka 4a/a'#ta 2>all #5"s8

smr!no opasna

@rvenkas!a $jepaa 4#' 0G(" 2at .#lla&5#8

smr!no opasna

uve!avanje predmeta. Osim toga uzrokuje usporenje sranog ritma, proiruje krvne ile i sniava krvni pritisak, do napada guenja. Pri tom svijest ostaje ouvana. Oporavak i ozdravljenje dolaze ako se atropin dao pravovremeno, gotovo trenutno. $od mu#are i panterovke trovanje je kompliciranije, jer u njemu djeluje pored muskarina i gljivni atropin, dakle prirodni protuotrov muskarinu, ali tako da se ovi kontratoksini ne suzbijaju nego djeluju paralelno, pri emu prevladava sad jedan, sad drugi. 7 jedan i drugi otrov imaju opojno djelovanje i oamu!uju, popratne pojave su naizmjenino silna veselost i potitenost, pla i suludi smije#, #aluciniranje, vrtoglavice i sl. Prvi simptomi javljaju se vrlo rano, izmeu pola i dva sata nakon uivanja, a oituje se u silnom znojenju i nervnoj prenapregnutosti. .erapija: kada prijeti iscrpljenost, daje se coramin, a kod prenadraenosti, za smirenje, pontapon. Samo lijenici stalnom kontrolom mogu utvrditi kada to pacijentu treba dati.

0jubias!o zemljas!a $jepaa 4#' 0G(" +" 2>Glla8A smr!no opasna

*laknas!a $jepaa 4#' 0G(" @#(& sa8

sumnjiva kao o!rovna

U&iljena $jepaa 4#' 0G(" @ast#+#ata8

o!rovna

>. .rovanje s lokalnim nadraajem na probavne organe. ' ovoj grupi razlikujemo tri podgrupe, odnosno tri vrste trovanja s obzirom na nji#ovu teinu: a* Opasne vrste, posljedica op!enito teki#, ali samo iznimno smrtonosni#. "ajopasnija je vrsta E't l /a l#$#5./ I&. "H B.l#a&5. -avodi svojim primamljivim izgledom, prijatnim mirisom i krupno!om, slina je E't l /a s#'.at./. b* 3rste sa znatnim posljedicama, ali za ivot neopasne.

c*

smr!no opasna 3rste sa benignim djelovanje svodi se crijevima, na proljeve i povra!anje, koji ve!inom prestanu ve! drugi dan. o!rovna

Olovas!a rudoliska 4"'t l /a s#'.at./8

E't l /a l#$#5./

posljedicama. "ji#ovo na bolne greve u elucu i

Posljedice trovanja iz grupe a* mogu potrajati i do @%A dana, a dovode i do ve!e munine, otri# bolova u tijelu, jakog znojenja i slabosti, pa i do kolapsa. $od svi# prvi simptomi se javljaju vrlo rano, esto ve! nakon ;@ minuta nakon konzumacije, a najkasnije nakon > sata. .erapija: i!enje probavnog trakta, ugljen, tanalbin, protiv depresije i kolapsa otopina kam5ora, protiv ei biljni ajevi, protiv povra!anja limunada, protiv anurije diuretici.

JE#T-*E (-*0JE ,-*OT-NJE ( E < slike u ,O,FTK7 +.*

' nedostatku doma!i# ivotinja za is#ranu se treba koristiti i divljim ivotinjama, kao to su ribe, ptice i lovna divlja (zeeviX, srneX, jeleniX, divokozeX, divlje svinjeX*. ' nedostatku ovi# vrsta, za ljudsku is#ranu mogu odlino posluiti i vukoviX, lisiceX, jazavciX, jeeviX, vjevericeX, pu#oviX, tekuniceX, #rciX, kornjaeX, rakovi, puevi, koljke (morske, rijene, barske*, abeX, zmijeX, skakavciX, mravlje liinkeX itd.

Ova vrsta #rane priprema se za jelo na isti nain kao i namirnice dobijene od doma!i# ivotinja. Prije uporabe moraju se dobro proku#ati, ispe!i ili ispriti, kako bi se unitili paraziti ako i# sluajno ima. 1o ove vrste #rane tee se dolazi nego do biljne, pa je neop#odno znati kada i gdje se moe na!i, na koji nain se #vata i kako se koristi za jelo. Fivotinjske vrste naje!e se nalaze u umama, rijekama, jezerima, barama i oko nji#, te i# tu prvenstveno treba traiti. ' mnogim zemljama ove ivotinjske vrste rado su na jelovniku i predstavljaju poslastice, kod nas to nije sluaj zbog predrasuda i gadljivosti. Primjeri zamki za krupniju divlja i sisav$e 3slika 446" i 447"5
#lika 447"

#lika 446"

Slatkovodne ribe ( J % slike u ,O,FTK7 7>*

' naim teku!im vodama (rijeke, potoci* i jezerima nalaze se razne vrste riba. Ribe nije lako loviti. "aroito je to teko za one koji u tome nisu vjeti i ako moraju koristiti improvizirana sredstva. .reba imati u vidu slijede!i# nekoliko pravila: a* Najpo odnije vrijeme za ribolov" Od vrste riba zavisi koje je vrijeme najpogodnije za ribolov. )li po pravilu, najbolje je loviti pred zoru i u sumrak, neposredno pred oluju ili no!u kada je mjeseina. b* ;jes!o ribolova" -avisi od vrste vode i doba dana. ' brzim rjeicama i potocima, u toplijem dijelu dana, treba loviti na dubljim mjestima, a u predveerje i rano ujutro na brzacima oko podvodni# panjeva, podriveni# obala i bunja koje je nagnuto nad vodom. "a jezerima ljeti riba se nalazi na ve!oj dubini, gdje je voda #ladnija, a uvee i rano ujutro treba je loviti pored obala, jer se rado #rani u pli!oj vodi. ' prolje!e i kasnu jesen, ribolov na jezeru je obilatiji pored obale u plitkoj vodi, jer tada riba trai topliju vodu. c* *rs!e mama$a" Po pravilu, riba NgrizeO mamac koji potje!e iz njene prirodne #rane. -ato pored obale treba potraiti rai!e, ikru, sitnu ribu, a na obali gliste i sitne insekte. 'lovljenoj ribi treba pregledati eludac, da bi se vidjelo to je jela i onda takvu #ranu koristiti za mamac. )ko nema druge #rane, kao mamac moe posluiti utroba ili oi ulovljene ribe. $ada se koriste gliste, udicu treba potpuno prekriti. d* Ribolov improviziranim sreds!vima, moe se odvijati na nekoliko naina: % lov rukamaC % skretanje potoka na drugu stranuC % isuivanje potoi!a snijegomC % lov no!u pod svjetlomC % lov pomo!u ostijuC % ubijanje ribe kreom ili karabitom. Samo u krajnjoj nudi i ratnim uvjetima.

+estive morske ivotinje

' +adranskom moru ima veliki broj razni# vrsta riba, rakova, koljki, glavonoaca i ostali# morski# organizama, vie vrsta morski# ptica i sisavaca. 7mprovizirana sredstva za lov morski# ivotinja mogu biti: % udicaC % parangalC % panulaC % utarica ili peka5ondaC % pljuskalaC % brankarelaC % vraC

% soka i % ostala improvizirana sredstva za lov trpova, jeeva, lotura, voljaka i #obotnica.

Ptice
9eso i jaja svi# ptica mogu se jesti. Ptice nije lako loviti. One odlino vide i uju te blagovremeno mogu osjetiti prisustvo ovjeka i odletjeti. -a vrijeme leanja na jajima manje se boje ovjeka te se tako lake mogu uloviti u prolije!e i ljeto. Pra!enjem pravaca leta odrasli# ptica mogu se otkriti gnijezda i mladunci. Ptice se love pukom ili raznim improvizacijama.

(-*0JE ,-*OT-NJE
( J % slike u ,O,FTK7 +>* 1ivlje ivotinje su odlina zamjena mesu doma!i# ivotinja. 1obar su izvor kalorija, masti, a naroito bioloki punovrijedni# bjelanevina, koje su potrebne za normalan rast, stanje i rad organizma. $od nas se obino jede lovna divlja (zeeviX, srneX, divokozeX, divlje svinjeX* razne ptice (5azaniX, divlji golubovi, divlje guskeX i patkeX*, morske i rijene ribe. 9eutim, postoji niz vrsta divlji# ivotinja od koji# se mogu pripremati vrlo #ranjiva i ukusna jela, a u praksi se rijetko ili uop!e ne koriste za jelo. .o su: vukoviX, lisiceX, jazavciX, jeeviX, vjevericeX, pu#oviX, #rciX, razne ptice, kornjaeX, rakoviX, pueviX, koljke, abeX. guteriX, zmije i dr. ' mnogim zemljama ove ivotinjske vrste e!e su na jelovniku i predstavljaju poslastice. $od nas to nije sluaj zbog predrasuda i gadljivosti. Po kalorinoj vrijednosti i sadraju bjelanevina u ;GG g mesa divlja je ravna sa mesom doma!i# ivotinja. 9eso divlji# ivotinja priprema se za jelo na isti nain kao i meso doma!i# ivotinja. Prije uporabe mora se dobro proku#ati ili ispe!i (termiki obraditi* kako bi se unitili paraziti ako i# sluajno ima. 1o ove vrste #rane tee se dolazi nego do bilja pa je potrebno znati gdje i kada se moe na!i, na koji nain se #vata i kako se upotrebljava za jelo. Fivotinjske vrste naje!e se nalaze u umama, rijekama, jezerima, barama i oko nji#, stoga i# tu prvenstveno treba traiti. 90SO 1734+7 F73O.7"+) 1)+0 2O.O3O 7S.' $O47,7"' 0"0R27+0 7 6+04)",037") $O47$O 7 90SO 1O9),7 F73O.7"+) ( J % slike u ,O,FTK7 +>* /O0-.-N+ /l" @al" 1jelanevine )I-OTI5;F
+)-)3)&X .0$'"7&)X 37"O2R)1S$7 P'FX 2'8.0R (-04096)=*X -97+)X 2O3017") 9R8)3) 2O3017") SR01"+)X .040.7") SR01"+) ;GG g ;GG g ;GG g ;GG g ;GG g ;GG g ;GG g ;GG g ;;;> ?A? >BB ?B> >BB @G< A@> A;; <AA ;;; EG ;;> EG ;<G ;@A ;?A ;A,G g ;E,G g ;?,G g <;,G <;,G <G,@ g ;E,A g ;?,E g

Poznavanje divljai ( J % slike u ,O,FTK7 +>*

Prema znanstvenoj podjeli divlja se dijeli na: rodove, razrede, redove, porodice i vrste. Prema zakonskoj podjeli divlja se dijeli na: nezati!enu i zati!enu (trajno zati!enu i zati!enu lovostajom*. Prema lovnoj podjeli divlja se dijeli: a* % na dlakavu (divlji sisavci obrasli dlakom: jelenX, medvjedX, vukX, risX, lisicaX, zecX, kozorogX, divokozaX, divlja svinjaX, srnaX*C b* % na pernatu (divlje ptice: oraoX, jastrebX, tetrijebX, sovaX, jarebicaX, prepelicaX, divlja guskaX, divlja patkaX, grlicaX*C c* % na krupnu (jelen lopatarX, srnaX, divokozaX, kozorogX, mu5lonX, medvjedX, risX, divlja svinjaX, tetrijebX, ruevacX, dropljaX, oraoX, dralX, labudX* i d* % na sitnu (zecX, lisicaX, ljukaX, 5azanX, jarebicaX, prepelicaX i sva ostala lovna divlja*.

9eso divljai je s malom koliinom masti i lako je probavljivo, razliitog je okusa, ovisno od vrste, starosti i spola divljai. 9iris mesa je osobit, svojstven divljai, a boja prirodno crvena, ljubiastog tona.

TEBNO0O)-J+ - OR)+N-Z+@-J+ PR-PRE;+NJ+ JE0+

.e#nologija pripremanja jela u irem smislu obu#va!a: % izradu jelovnikaC % prijem, smjetaj i uvanje namirnicaC % pret#odna obrada namirnicaC % termika obrada namirnicaC % izdavanje i dostava jelaC % pranje ku#inja, ku#injskog posua i pribora, te % otklanjanje otpadaka namirnica i ostataka jela. .e#nologija pripremanja jela je u uem smislu: a* Pret#odna obrada namirnicaC b* .ermika obrada namirnicaC c* 1ovravanje jela. $ada god postoje mogu!nosti za pripremanje jela treba koristiti proizvode iz prirode, divlju 5loru i 5aunu, kao dopunski izvor #rane, a u krajnjoj nudi za preivljavanje pojedinaca i skupina. a* Pre!hodna obrada namirni$a je te#noloki proces pripremanja namirnica za termiku obradu ili neposrednu uporabu (salate, vo!e*. .ijekom pret#odne obrade primjenjuju se razne te#noloke operacije, koje slijede jedna za drugom: i!enje, pranje, potapanje, usitnjavanje, odmrzavanje i priprema polupreraevina. Prilikom pret#odne obrade namirnica treba se pridravati slijede!i# pravila: pret#odnu obradu namirnica odvojiti od 5ine obradeC ispranjenu i nepotrebnu ambalau ukloniti sa prostora za obradu namirnica i pripremanje jelaC otpatke tijekom obrade stavljati samo u odreene posude i izbaciti i# neposredno po zavrenoj obradi u jamu za otpatkeC alat, pribor i posue odma# po zavretku rada oistiti i smjestiti na predvieno mjesto za pakiranje i uvanje. b* Termika obrada namirni$a obu#va!a razliite termike % toplotne postupke pripremanja jela, koji sirove namirnice i poluproizvode ine ukusnijim, probavljivijim i #ranjivijim. .ijekom termike obrade nastaju razliite organoleptike, 5iziko%kemijske, biokemijske i bioloke promjene. One utjeu na: kvalitet pripremljenog jela, (organoleptike osobine jela: boja, miris i okus*, gubitke u teini namirnica, sonost, konzistenciju i strukturu toplotom odreeni# namirnica. 9etode termike obrade namirnica. +ela se mogu pripremati, odnosno namirnice termiki obraditi primjenom: ;* 9etoda termike obrade u vlanoj sredini i u masti ili ulju % ku#anje u vodi, ku#anje u pari, blaniranje, barenje, dinstanje, prenje u masti ili ulju (5ritiranje*. <* 9etode termike obrade u su#oj sredini % peenje na malo masti (ulja* i peenje bez masti (ulja*. c* (ovr&avanje jela je zavrna 5aza u pripremanju jela. Provodi se primjenom raznovrsni# te#noloki# postupaka i operacija radi davanja jelu speci5ini# organoleptiki# i 5iziki# svojstava (boja, okus, miris, konzistencija*, a po potrebi i pove!anje energetski# i bioloki# vrijednosti. 1a bi se jelo pravilno dogotovilo, a po potrebi i poboljao okus, obvezno se proba. +elo se prvi puta proba prije zaprivanja, a zatim poslije zaprivanja, odnosno zgunjavanja i zainjavanja. Posljednji puta se proba ;G%;@ minuta prije raspodjele, radi otklanjanja eventualni# greaka i nedostataka.

1ovravanje obu#va!a slijede!e te#noloke postupke i operacije: % zaprivanjeC % zama!ivanjeC % zgunjavanjeC % zainjavanjeC % glaziranjeC % vitaminiziranje.

O1R+(+ 0O*-NE
Prije nego joj se pribliite, provjerite da li je vaa rtva mrtva. $oristite koplje ili priveite no na dugaak tap i probajte upiknuti veliku ivotinju i predjelu veliki# mii!a ili vrata. 2ubitak krvi !e ju oslabiti to !e vam omogu!iti da priete i zaveete ivotinju. 1voje ljudi moe nositi ivotinju svezanu za granu 3slika 448"5. Poloite granu na trbu# ivotinje i uz primjenu mornarskog uzla kojeg sveite oko svakog para nogu, priveite ivotinju za granu. 3ezanje zavrite mornarskim uzlom oko grane 3slika 449"5. )ko ivotinja ima rogove, sveite i# tako da ne mogu sluajno ozlijediti vas ili druge, ili odreite glavu ivotinje. -akoljite divlja dok je jo u zamci. 1rugi mesoderi mogu biti time privueni i takoer se uloviti u zamku. $oristite iznutrice ivotinje kao mamac. ' kamp ponesite samo ono to vam ne!e predstavljati osobiti napor: u kampu !e lovina privu!i samo mu#e i moda ostale tetoine.
#lika 448"

#lika 449"

S$R73)"+0 4O37"0 Objesite plijen da visi sa grane, i to tako da se sa nje ne moe do#vatiti. .ako objeeno meso ne!e biti dostupno grabeljivcima sa zemlje, no do njega !e mo!i do!i oni koji se penju po drve!u. .amo gdje ima leinara i ostali# ptica grabljivica, lovinu !e biti jednostavno nemogu!e zatititi. OP)S"OS.7 PO -1R)34+0 % -)R)F0"0 F73O.7"+0 Sve ivotinje imaju lim5ne lijezde i predjelu vrata. )ko su one velike i ako su poprimile drugaiju boju, ivotinja je bolesna. 9eso svake ivotinje koja je bila izopaena, udno se kretala i imala udne boje u predjelu glave potrebno je dobro proku#ati i pripremati s velikim oprezom: ako na rukama imate bilo kakve ozlijede i posjekotine, zatitite i# kada rukujete sa ivotinjskim mesom.

Priprema lovine
"emojte nita bacati: i nejestive dijelove moete uiniti korisnima. Priprema lovine odvija se u etiri 5aze: Pu&!anje krvi< 6itno je ako se meso namjerava uvati. $rv je vrlo #ranjiva, bogata vitaminima, mineralima i solima koje su bitne za preivljavanje. $rv drite na #ladnom mjestu i u zatvorenoj posudi. )uljenje koe< Fivotinjska koa ili krzno moe biti vrlo korisno. *aenje iznu!ri$a< Odstranjivanje crijeva i ostali# iznutrica. Rezanje mesa< 9eso isjecite tako da bude prikladno za ku#anjeKpeenje. Pu !anje krvi= Objesite ivotinju glavom prema dolje. -aveite uad oko glenja stranji# nogu i podignite ju na granu ili izradite nosae. Posudu za krv namjestite ispod ivotinje. $ako bi napravili nosa ubodite jake grede u zemlju i vrsto i# priveite metodom posminog privr!ivanja kako bi dobili oblik slova N)O ($#5# sl#%. 139.A J$ & $#J*. "apravite dva odvojena takva nosaa i povr# nji# postavite vodoravnu gredu (granu*. Pustite krv tako to !ete zarezati vratnu venu ili karotidnu arteriju u predjelu vrata. 1ok ivotinja visi te ile !e nabubriti i postati jasno vidljive. "ainite rez i iza uiju (rez mora biti u liniji sa uima i to napravljen sa obje strane istovremeno*, odnosno u predjelu vrata koji je u obliku slova N3O, prije arterije. )ko imate bode, on !e vam dobro do!i kasnije. Rezanjem vrata od u#a do u#a riskirate onei!enje krvi sa sadrajem eluca. 3rlo je vano da ivotinja iskrvari do kraja ako elite meso sauvati na due vrijeme.

$uljenje koe= 1ok je meso jo uvijek toplo, uklonite mirisne lijezde (ako i# ivotinja ima* % jeleni i# imaju iza koljena stranji# nogu, a ivotinje iz porodice maaka s obje strane anusa*. $od mujaka odstranite monje (testise*. 1a bi odstranili kou, zareite ju po #lika 44:" linijama kako je prikazano na sli$i 44:. 2" "ainite kruni rez oko stranji# nogu malo iznad koljena. 4" 7sto to napravite i na prednjim nogama. 6" "a stranjim nogama napravite jedan dublji rez ili i# probodite kako bi mogli zakvaiti kuku ili ue za tetiveC napravite kruni rez oko genitalija. 7" Produite rez prema dolje sredinom trbu#a sve do vrata. "emojte rezati duboko u predjelu eluca i crijeva. $ako reete kou slobodno ju lagano podiite i idite noem ispod njeC ne preduboko i s otricom prema van. Polako reite noem prema dolje i odvajajte kou od tijela. 8" Probodite prednje noge. Odvojite kou sa stranji# nogu od tijela. "o koristite to je manje mogu!e. 'vijajte (rolajte* kou prema van zajedno sa krznom i vucite prema dolje. $ada ste gotovi sa stranjim nogama, napravite rez oko repa. 'vucite ruku ispod koe niz lea ivotinje i prstima probajte odvojiti kou od mesa. "adalje, ogulite kou sa prednji# nogu. Odvojite jedan dio krzna sa vrata jakim okretom glave. Ostatke krzna sa glave odstranite noem. )ko radite sami, poloite ivotinju niz padinu breuljka (kosinu* ili niz stijenu, ispod iskopajte malu jamu u koju !ete staviti posudu za skupljanje krvi. Ogulite malene ivotinje tako to !ete napraviti rez oko trbu#a (nemojte probuiti organe*. 'metnite paleve ispod koe i povucite kou. Oslobodite noge i zavrnite glavu ivotinje. )ko nemate no, slomite donji dio noge ivotinje i iskoristite otriji kraj kosti kako bi rezali kou. -a1enje iznu!rica= Odstranite crijeva i iznutrice iz objeene ivotinje tako to !ete probuiti trbunu upljinu to je vilje mogu!e. "apraviti dovoljno dugaak rez kako bi mogli provu!i prste u unutranjost. Prstima vodite no kako bi odsjekli gornj i donji dio crijeva, rukama sprijeite da se sadraj crijeva isipa. Razreite kou prema dolje sve do prsne kosti i nakon toga pustite da crijeva izau. Odvojite bubrege i jetru. Probuite membranu do prsne upljine i odstranite srce, plu!a i dunik. 8ezanje mesa= 3elikim ivotinjama treba prvo odvojiti kraljenicu i nakon toga zarezati sa svake strane izmeu ;G. i ;;. rebra. Stranji dio ivotinje sadri odreske mesa (debelo meso i 5ilet*. Prednji dio je ilaviji i za#tijeva polagano ku#anje kako bi meso omekalo. "ain rezanja mesa varira od vrste ivotinje.

7znutrice
;e!ra= 8to prije i# pojedite. 6rzo se pripremaju. Oprezno odstranite unu kesicu koja se nalazi u sredini jetara, nemojte dozvoliti da u pokvari meso. 7zbjegavajte iarana i pjegava jetra. )elu%ac= Jileki su lagani za probavu. 7zvadite sadraj eluca i 5ileke ku#ajte lagano s biljkama u kljualoj vodi. 3ubrezi= $u#ajte i# u kljualoj vodi s biljkama. 6ijela masno!a koja okruuje bubreg, (bubreni loj*, moe se istopiti i iskoristiti kao sastojak mljevenog mesa. Plua= "e jedite i# ako su proarana bijelim i crnim pjegama. )ko su roze boje i bez mrlja, ku#ajte i# u kljualoj vodi ili koristite kao mamac. Srce= Prite ga ili upotrijebite za oboga!ivanje nadjeva. :rijeva= 7dealna su za kobasice: izvrnite i# naopake i isperite. "akon toga i# dobro proku#ajte. "apravite mjeavinu s jednakim udjelom mesa i masno!a i pomjeajte s krvlju. "apunite crijeva mjeavinom i dobro proku#ajte. )ko su dimljene, kobasice mogu dugo trajati. $u !era&a= $u#ajte ju ili prite. 8ep= Ogulite ga i ku#ajte u ju#i. 5oge= 1obro i# oistite i proku#ajte. 9ogu se iskoristiti i za nadjeve. $lava= 2lave veliki# ivotinja su mesnate. +ezik sku#ajte kako bi omekao i ogulite prije jela. Preni mozak je izvrstan za jelo. Sku#ajte sve to ostane, ili pak cijelu glavu zajedno s malim ivotinjama. Kos!i= $u#ajte i# za ju#e % kotana sr je bogata vitaminima. Od nji# se takoer moe izraditi raznovrstan alat. -je anje= 7znutrice pojedite to je prije mogu!e, no ostatak mesa je najbolje objesiti kako bi omekalo, odnosno kako bi se unitili paraziti. ' umjerenim klimama, ostavite lovinu da visi < % > dana. ' vru!im klimama, konzervirajte ili odma# konzumirajte.

Priprema ivo!inja nalik ovcama= Slijedite upute kao i za velike ivotinje te i# raspolovite na polovice po sredini kraljenice. Odstranite stranje i prednje noge (presjecite po zglobu*. Presjecite vrat i odbacite meso ispod rebara. Reite izmeu rebara i kraljeaka. Sauvajte 5ilete (odreske* sa stranje strane (lea i butina* ivotinja. Priprema svinja= "emojte i# guliti. 7zvadite iznutrice i postavite iznad vru!eg ara te ostruite dlake sa koe (lako se skidaju vru!om vodom*. Proku#ajte meso kako bi se rjeili parazita. Priprema rep!ila= Odbacite unutarnje organe. $u#ajte i# s koom. Odreite glavu iza kesica s otrovom (ako i# imaju* otvorite otvor u predjelu vrata % nemojte buiti unutarnje organe. "abodite i# na tap tako da vise i kou ponite guliti prema repu. Priprema p!ica= $ako bi ubili pticu, rastegnite joj vrat i prereite grkljan ili zareite ispod jezika kako bi presjekli glavnu arteriju. Objesite ju naglavake da iskrvari. 9esoderke mogu biti prepune parazita, stoga rukujte sa njima to je manje mogu!e. Oistite ju od perja dok je tijelo jo toplo. 3ru!a voda !e takoer pomo!i lakem skidanju perja (osim kod divlji# vodeni# ptica*. "apravite mali rez od crijevnog otvora do repa, uvucite ruku i izvadite crijeva i iznutrice. -adrite srce i bubrege. Odreite glavu i noge. 9esoderke i starije ptice morate ku#ati: one mlade mogu se priti na ranju ili u pe!nici. $ou ostavite na ptici i pojedite.

/UB+NJE
$u#anje ini #ranu ukusnijom i lakom za probavu. 'nitava bakterije i parazite koji se u #rani mogu na!i, te neutralizira otrovne tvari. "o kada se zagrijava, #rana gubi i svoje prirodne vrijednosti. "ikada ne treba ku#ati due nego je to potrebno. 3atru koristite za proku#avanje vode, pustite da se plamen ugasi, a onda koristite ar i vru!i pepeo za peenje. -a vrijeme ku#anja nikada ne ostavljajte vatru bez nadzora. $ada god palite vatru nastojte proku#avati vodu % osim kada ju nemate u dovoljnim zali#ama % za pi!e, dezin5ekciju rana (sterilizaciju* i sl. Posude iznad vatre ne smiju balansirati. Poduprite i# kamenjem ili neka vise iznad vatre kako bi bile stabilne.

9etode ku#anja
Prokuhavanje< $ante i metalne kutije idealne su za proku#avanje vode. "ainite na njima drke za koje !ete i# objesiti iznad vatre, a uz uporabu raljasti# grana mo!i !ete i# pomicati. Pukotine i rupe u posudama lako !ete zaepiti malenim epi!ima od drva P najbolji su kada su mokri jer !e se proiriti i zatvoriti pukotine. 1rke moete improvizirati od drveta breze, a kako bi savinuli taj komad drveta, sku#ajte ga, postepeno polako savijajte i ostavite da se u tom poloaju potpuno osui. $u#anje uvodi sauvati !e prirodne sokove % tu teku!inu uvijek moete koristiti za pi!e osim ako niste proku#avali otrovne tvari. Svaka mrtva ivotinja koja se nije poela raspadati i truliti, pogodna je za jelo, a koristi se meso veliki# mii!a. Od tog mesa izreite komadi!e u obliku kockica veliine <,@ cm i ku#ajte i# oko >G minuta. +edite u malim koliinama i nakon toga priekajte oko pola sata. 3e!ina otrovni# tvari djeluje unutar tog vremena ili prije. )ko se ne pojave nikakvi simptomi bolesti, navalite. Raanj< Pripremite meso za raanj (nataknite na tap* i postavite iznad vru!e eravice ili pokraj vatre 3slika 44="5. "eprekidno okre!ite raanj (meso* kako bi se ravnomjerno peklo, a mast prelijevala po povrini mesa. Raanj treba postaviti malo sa strane vatre kako bi mast kapala u posebnu posudu. Rasplamsala vatra spriti !e povrinu mesa dok !e ono iznutra ostati nepeeno, tako da je polagano prenje najbolja metoda. Povremeno odreite vanjske dijelove mesa kako bi mogli bolje ispe!i unutarnji dio. Ro&!ilj< Ovim nainom troi se mast i koristite ga samo kada imate mesa u izobilju. Postavite ianu mreu ili reetku nainjenu od zelenog
#lika 44="

#lika 44>"

pru!a na kamenje i iznad ara 3slika 44>"5. 7li upotrijebite dugaak tap na koji !ete zataknuti meso, jedan kraj ubodite u zemlju i poduprite ga tako da !e se meso nalaziti iznad ara. Peenje< Ova metoda za#tijeva pe!nicu. 9eso pecite u zdjeli koju !ete premazati njegovom ma!u. Polagano peenje na umjerenoj i stalnoj vatri omekati !e meso. Peenje je takoer dobro za korjenito bilje. 3elika metalna kutija sa poklopcem i ruko#vatima #lika 46?" moe se postaviti tako da se otvara po strani. )ko ruko#vati nisu postavljeni na toj strani, neka se otvara prema dolje. 7spod prednjeg ruba poklopca postavite potprni tap. "emojte vrsto zatvarati poklopac kutije jer to moe prouzroiti opasan pritisak unutra. )ko vam metalna kutija nije dostupna napravite kupolu od gline, u njoj naloite vatru i oistite ju prije ku#anja. Ostavite maleni otvor koji se lako moe zatvoriti za vrijeme ku#anja 3slika 46?"5. Postavite kutiju na kamenje tako da se vatra moe zapaliti ispod nje. "apravite mali zid od kamenja pomijeanog sa zemljom ili glinom oko vatre te ostavite prostor iza kako bi napravili otvor za dimnjak. -sparavanje< Ovim nainom dobro je pripremati ribu i povr!e. Probuite rupe u manjoj kutiji i namjestite je tako da visi unutar ve!e kutije, ili postavite neto na dno velike kutije na !emu !e ona unutra stajati iznad vode. -atvorite vanjsku kutiju, no ne prejako jer bi pritisak mogao prouzroiti eksploziju. 7mprovizirajte kotao za ku#anje pomo!u bambusa ili neke druge uplje biljke: izmeu unutarnji# posuda napravite rupu dovoljno veliku kako bi proputala vodu koja !e ispuniti dno. "apravite poklopac za posudu. 3oda koja !e kipjeti na dnu proizvoditi !e paru koja !e pak ku#ati #ranu u gornjoj posudi. Prenje< 6ilo koji komad metala koji se moe oblikovati u zdjelu, moe posluiti za prenje. 3eliki listovi neki# biljaka (npr. banane* sadre dovoljno ulja koje sprijeava da se osue prije kraja ku#anja. 7pak, degustirajte li!e prije nego krenete s ku#anjem i prite samo iznad eravice. /uhanje u lini< Ovaj nain ne za#tijeva dodatna pomagala. Omotajte #ranu glinom tako da lii na loptu i stavite u eravicu. .oplina se probija kroz glinu, koja titi #ranu da ne zagori. Fivotinje pret#odno treba oistiti i oguliti, to je dovoljno za pripremu prije ku#anja: kada se makne glina, bodlje, ljuske ili perje mali# ptica skinut !e se zajedno s njom, no ve!e je ptice potrebno dodatno oistiti. Ovaj nain ku#anja nije pogodan za korjenito bilje jer !ete izgubiti koru koja je jako #ranjiva. Ban i< Ovo je jo jedan nain ku#anja bez drugi# pomagala. Potrebne su vam cjepanice i kamenje veliine ake. "emojte koristiti kamenje koje moe eksplodirati (kremen*. 7skopajte ovalnu rupu obli# rubova promjera oko ?A % AG cm i dubine ?@ % AG cmC postavite pripalu za vatru na dno. Postavite cjepanice preko rupe, a drugi sloj cjepanica pod pravim kutem preko prvog. 7zmeu slojeva stavite kamenje. "apravite @ ili A slojeva te na vr# cijeloga kupa opet stavite kamenje 3slika 462"5. $ada se vatra rasplamsa, cjepanice !e poeti gorjeti zagrijavaju!i kamenje izmeu slojeva, koje !e na kraju sve skupa pasti u rupu.

#lika 462"

Savjeti za ku#anje
6eso= 7zreite u kocke i ku#ajte. 9eso divljai je podlono crvima kao i svinjetina. .vrdo meso marinirajte limunskim sokom <? sata prije ku#anja. Iznu!rice= Provjerite jetru: samo ako je vrsta, bez zada#a, pjega i tvrdi# grudvica, moe se jesti. Prvo je sku#ajte, a zatim prite ako elite. Srce najprije ku#ajte i potom pecite. 6ozak= ogulite lubanju ivotinje i ku#ajte u kljualoj vodi oko EG minuta. Ostruite svo meso sa lubanje ukljuuju!i i oi, jezik i u#a.

Krv= sakupite ju u posudu, prekrijte i ekajte dok se na povrini ne sakupi bistra teku!ina. $ada separacija bude gotova, ocijedite krv. Ostatak u posudi osuite pokraj vatre kako bi dobili vrsti oblik poput kolaa. $rv koristite kako bi obogatili ju#e i nadjeve. 8iba= moete ju pirjati ili staviti u ar umotanu u li!e (izbjegavajte otrovno li!e*. P!ice= sve vrste ptica je dobro ku#ati. Starije i ilavije ptice su najbolje ku#ane. One mlae ispunite (nadjenite* biljkama ili vo!em i onda prite. 8ep!ili= izvadite im iznutrice i pecite i# u nji#ovoj vlastitoj koi. Stavite i# u vru!i ar i konstantno okre!ite. $ada se koa pone odvajati meso se moe odvojiti i proku#ati. "eke zmije imaju otrovne izluevine na koi, a druge otrovne kesice smjetene u glavi, tako da to morate odstraniti prije ku#anja. )ko niste sigurni da su dobre za jelo potrebno je paljivo rukovati sa njima. Fabama treba oguliti kou (koja moe biti otrovna* i tada i# pei na tapu. 6orski psi= sasjecite i# na male kocke koje potopite preko no!i u svjeu vodu. $u#ajte i# u nekoliko voda kako bi se rijeili okusa amonijaka. ?koljke= najsigurnije su ku#ane. Sva morska #rana se brzo kvari. 'bacite i# u kljualu slanu vodu i ku#ajte oko ;G minuta. Insek!i i crvi= najbolji su ku#ani. Sku#ajte i# i izgnjeite u posudi. 7li osuite na vru!em kamenu i nakon toga i# sameljite to !e biti dobro za oboga!ivanje ju#a i nadjeva. ;aja= ku#ajte i# ili prite nakon to !ete prvo s nekim otrim predmetom ili noem izbuiti malenu rupicu na jednom kraju. Stavite i# na vru!i ar i polako pecite. )ko sku#ano jaje ima u sebi zametak pileta ili ptice, odstranite ga i ispecite. .eleno povre= operite i ku#ajte dok ne smeka. 9oete ga i opariti ako ste sigurni da je jestivo. 1odajte ga u najdev ku#anom mesu. Sirovo povr!e jedite kao salatu. Korjenje= svi otrovi u korjenju bivaju uniteni toplinom. Pokuajte ga ku#ati @ minuta i nakon toga staviti u rupu koju !ete iskopati ispod vatre. Prekrijte ga pepelom i arom i ostavite dok ne smeka. 0i ajevi i ma/ovina= preko no!i ju namoite i dodajte nadjevima.

9jere sigurnosti
a* $oristiti se svjeim namirnicama za pripremanje jela. One koje ne!emo odma# koristiti, zatititi od kvarenja uvanjem na #ladnom mjestu, suenjem ili konzerviranjem. b* Odbaciti #ranu sa znacima kvarenja. c* "amirnice dobro ku#ati, pei ili priti pri pripremanju jela. d* Prilikom pripremanja #rane treba provesti osnovne #igijenske mjere: namirnice se dobro operu prije uporabeC panjevi, daske, noevi i drugi pribor za obradu mesa i ribe treba biti besprijekorno ist, a nakon uporabe treba ga odma# oistiti i opariti vrelom vodomC za obradu sirovog mesa i obradu peenog ili ku#anog mesa ne treba koristiti istu dasku i priborC poeljno je izbjegavati jela s mljevenim mesomC za spremanje i uvanje jela i napitaka nije poeljno koristiti posude od bakra ili pocinanog lima koji nisu emajlirani. e* Pripremljeno jelo treba jesti odma#, a ne ostavljati ga za slijede!i obrok. 5* ' sluaju da se pojavi trovanje, treba odma# obustaviti daljnju uporabu #rane za koju se sumnja da je izazvala trovanje.

.U*+NJE BR+NE
)ko nemate #rane u izobilju ili je takva sezona da je malo divljai, morat !ete osigurati uvjete za sigurno uvanje #rane. "e uvajte #ranu na direktnom suncu, blizu izvora topline ili vlage, a niti tamo gdje je dostupna grabeljivcima. Omotajte #ranu u #ermetine i vodonepropusne materijale % ili skladitite u posudama koje se daju dobro zatvoriti. Oznaite posude i odvojite razliitu #ranu kako bi izbjegli mijeanje ukusa. Povremeno provjeravajte da li se #rana nije pokvarila.

Suenje
3jetar i sunce mogu osuiti #ranu, no lake je to uiniti iznad vatre pomo!u dima. Suena #rana je manje podlona trulenju i u njoj se ne!e nastaniti crvi. 9eso sa visokim sadrajem masno!a teko je ouvati. 7zreite ve!inu masni# naslaga i utrljajte sol u meso. Objesite tako zasoljeno meso na #ladnom i vjetrovitom mjestu. (imljenje< Ovim nainom !ete de#idratizirati meso koje !e dobiti zatitnu prevlaku. 1imljenje se moe posti!i na nain prikazan na slici. Pustite da vatra potpuno izgori kako bi dobili dosta ara. Pripremite kup zelenoga li!a. $ako bi napravili ovu jednostavnu suaru zabijte tri motke u zemlju i 5ormirajte piramidu. "a kraju zaveite sve tri motke zajedno na vr#u. #lika 464" "apravite reetkastu plat5ormu koju !ete postaviti izmeu motki, a vatru zapalite ispod nje 3slika 464"5. 4i!e tvrdog drve!a je idealno za to, no izbjegavate li!e boikovine i drugo otrovno li!e te zimzeleno li!a koje moe planuti. "e koristite travu. $ada se uvjerite da vie nema plamenova, stavite kup li!a na ar. 9eso bez naslaga masti izreite na trake irine <,@ cm i debljine oko A mm. Ribu rasporite i izvadite iznutrice. Pokrijte ovu konstrukciju sa nekim platnom kako bi zadrali dim. )ko nemate platno na konstrukciju naslaite granje i busenje trave i sve priveite. Ostavite meso da se tako sui oko ;D sati i osigurajte da van izlazi malo ili nimalo dima. $ako bi izbjegli rizik da se konstrukcija zapali, vatru zapalite u rupi koju !ete iskopati ispod konstrukcije i povr# rupe napraviti dimnjak. #u&enje na sun$u< 7zreite meso u trake, kao i za dimljenje, objesite i# na suncu izvan dosega drugi# ivotinja (oko <%> metra od zemlje*. "a taj nain mesu treba oko < tjedna da se osui. -atitite meso od kie i rose. Okre!ite meso kako bi se osuilo sa svi# strana te se pobrinite da nema mu#a jer !e one na meso poloiti jajaca. -a suenje ribe, odreite glavu, rep i izvadite iznutrice. Raspolovite ju, odstranite riblju kost i zareite crte u mesu #lika 466" 3slika 466"5. Ostavite meso tako na vru!em kamenju kojeg je pret#odno ugrijalo sunce. Ribama koje su manje (duine oko B,@ cm* ne treba vaditi iznutricu. Riba se takoer moe dimiti. ' tom sluaju !e ju biti lake objesiti ako je oi!ena i bez iznutrice, ali da joj je ostavljena riblja kost, glava ili rep. Objesite ju za jednu stranu glave. /osano meso< Ovo je koncentrirana #rana napravljena od drugog mesa suenog na suncu, idealna je za ponijeti na putovanje. Prije svega, uzmite u istom omjeru teine meso i masno!e. Raskomadajte i istucite meso. Rastopite ivotinjsku mast i dobro je pomijeajte sa mesom. 1ok je mjeavina #ladna zapakirajte je u vodonepropusne vre!ice. .ako moe ostati dugo vremenaC pogotovo u #ladnijim predjelima. Orasi i i!ari$e< Stavite i# na vru!e kamenje koje ste ugrijali na vatri i okre!ite i# dok se ne osue. Po#ranite u posude u kojma ne!e do!i u dodir s vlagom. *o'e% ljive i li&ajevi< 3o!e i bobice se mogu osuiti u cijelosti ili izrezano na krike, na suncu, dimu ili uz pomo! topline. 2ljive takoer polagano suite. 3o!e se moe jesti i su#o. 2ljive dodajte ju#ama ili potopite u vodi nekoliko sati kako bi povratile teksturu. -a konzerviranje liajeva, namoite i# preko no!i, nakon toga dobro proku#ajte i osuite. Sameljite i# u pra# i sve ponovno proku#ajte kako bi dobili gusti sirup koji !e dati kakvo!u drugoj #rani.

9arinada i soljenje
4imunska kiselina iz limuna i slinog vo!a moe se iskoristiti za mariniranje mesa i ribe. Razrijedite sol u vodi u omjeru <:;, dobro promijeajte i teku!inom natopite meso koje !e tako odstajati oko ;< sati. "akon toga meso po#ranite u #ermetike posude zajedno s onoliko teku!ine kako bi meso bilo prekriveno. Povr!e se moe uvati ku#anjem i nakon toga potapanjem u zasoljenoj vodi. $ako bi bili sigurni da je slana otopina dovoljno jaka, dodjate soli sve dok krumpir ili korjenito povr!e ne bude plutalo na njoj. 1ruga metoda uporabe soli je ta da se meso vrsto zapakira izmeu slojeva soli i povr!a. Prije uporabe tako ouvanog mesa isperite sol.

*-T+;-N-Z+@-J+ JE0+ (-*0J-; 1-0JE;

-a vitaminizaciju jela ne treba sakupljati uvenule, trule, poutjele i pljesnive biljkeC za to su najbolji mladi dijelovi biljke. 'brane biljke treba odma# upotrijebiti. -a podmirenje dnevni# potreba ovjeka u vitaminima dovoljno je: % li!a trske, lipe, breze, rotkve i repeC <@%>G gramaC % li!a kiseljaka, ilovlaka, mrkve i cikleC ?G%AG gramaC % li!e koprive i lucerneC do ;GG gramaC % li!a zeje kiselice i maslakaC <G%>G grama ili % djeteline do EG grama. -a vitaminizaciju ju#a i gusti# jela treba koristiti svjee li!e zeje kiselice, kiseljaka, djeteline, lucerne, mlae koprive, li!e breze ili vrtni# biljaka. 4i!e se paljivo probere, opere #ladnom vodom, sitno isjecka i stavlja postepeno u ju#u koja dobro vri, ;G%<G minuta prije zavretka ku#anja. -a vitaminizaciju variva pripremljeni# sa drugim dodacima uzima se po jednom ovjeku oko <GG grama bilja, od koje ;GG% ;@G grama kiseljaka ili zeje kiselice i @G%;GG grama drugog bilja te se stavlja na isti nain kao to je navedeno za vitaminizaciju ju#a i gusti# jela. *i!aminska sala!a od divlje bilja" .reba odabrati sastav bilja i drugi# artikala kako bi pripremljena salata imala prijatan okus. "a primjer: li!e maslaka DG%;GG grama, zeje kiselice i kiseljaka >G%?G grama, krumpira ;GG%;@G grama i ulja D%;G grama (ako ima*. 6ilje treba dobro oprati, posoliti, zakiseliti po ukusu i ako ima ulja, dodati ga. Pripremljena salata moe se uvati najvie ;%< sata i to u #ladu. )ko se salata uva due, smanjuje joj se vitaminska vrijednost.

Pripremanje c%vitaminski# sokova

a5 Od breze% lipe (slike u ,O,FTK7 1>* i barske !rske -a pripremanje &%vitaminski# sokova moe se koristiti zeleno i svjee li!e breze, lipe i barske trske. 4i!e se bere zajedno sa granjem ili stabljikama, zatim se odvaja od granja i pere #ladnom pitkom vodom (klorirana voda se treba pret#odno proku#ati kako bi se iz nje uklonio klor*. Oprano li!e brzo se isijee na sitne komadi!e (noem*, a zatim prelije vodom (EG%ED&* uzimaju!i ? kg vode na ; kg li!a. 3rela voda se pret#odno zakiseli octenom kiselinom uporabljivom za is#ranu (na ; l vode uzima se > g kiseline*. .ako preliveno zakiseljenom vrelom vodom, li!e se stavlja u dobro opranu drvenu posudu i dobro poklopi. Posuda treba biti napunjena do vr#a. "akon ;G%;@ minuta &%vitaminski sok je gotov. 1obiven sok se procijedi kroz platno za cijeenje ili neko drugo platno. -a poboljanje okusa &%vitaminski# sokova koristi se ocat, rasol od krastavaca ili kupusa, odnosno vo!ni ekstrakt. ;GG grama &%vitaminskog soka pripremljenog na ovaj nain sadri <G%?G pa i vie miligrama vitamina &. $ao preventivnu mjeru dovoljno je dnevno uzimati < dl ovog soka. Sok treba uvati u #ladnoj prostoriji u dobro zatvorenim bocama i to najvie <? sata. b5 Od borovih i li$a 3i li$a dru ih e!injaa5 % slika u ,O,FTK7 1> &ijele iglice bora, jele ili cedra, operu se i stave u malim posudicama u kljualu vodu koja se uzima u @ puta ve!oj koliini od teine iglica. Pri stavljanju iglica u vodu treba paziti da se kljuanje vode ne prekine i da iglice budu potpuno proku#ane vodom (da ne ostanu iznad povrine vode*. $u#anje iglica etinjaa vri se pod dobro zatvorenim poklopcem. 7glice od bora ili jele ku#aju se <G minuta, a iglice od cedra >G% ?G minuta. 1obiveni sok se zatim cijedi ili se ostavi da se staloi. .opli sokovi su neprijatnog okusa. -ato i# treba koristiti kada se potpuno o#lade. Radi poboljanja okusa, sokove treba zakiseliti octenom kiselinom (koncentracije G,;M* i dodavati e!er, a mogu se razblaiti i rasolom od kupusa. 7glice koje su ve! koritene za izradu soka mogu se iskoristiti jo jednom. ' tom sluaju, ocijeene iglice se preliju @ puta ve!om koliinom kljuale vode (nego to je teina iglica* i ku#aju ?G minuta. Ocijeeni vitaminski sok se daje u koliini od < dl dnevno po ovjeku. Sok se moe uvati najvie < dana.

PRON+0+,ENJE *O(E% (O1-J+NJE *O(E -Z 1-0J+ TE B-)-JEN#/PR-N@-P- UPOR+1E *O(E

Opasnost od uporabe #igijenski neispravne vode

-a pi!e moe posluiti podzemna voda iz vodni# objekata, povrinska voda (potoci, rijeke, jezera, bare, lokve* i atmos5erska voda (kinica, snijeg, led*. 9eutim mora se voditi rauna o tome da voda moe biti zagaena i izazvati razna oboljenja (trbuni ti5us, dizenteriju i dr.*. -bog toga se treba pridravati ovi# naputaka: a* za pi!e prvenstveno uzimati podzemnu voduC b* u podrujima gdje su uporabljena )6$ sredstva, ne treba uzimati vodu za pi!eC c* na bezvodnim terenima i u planinskim predjelima mogu se koristiti kinica, snijeg i ledC d* voda za pi!e se mora dezin5icirati. 9utne vode treba prvo proistiti i tek onda dezin5icirati. (ezinEi$iranje vode 3oda se moe dezin5icirati na nekoliko naina: k* tabletama za dezin5ekciju (prema naputku*C l* klornim vapnom % stavljanjem G,@ g na ;GG l vodeC "akon pola sata voda se moe piti. m* jodnom tinkturom (otopinom* % stavljanjem A%B kapi na ; l vodeC n* proku#avanjem vode (mora vrijeti najmanje ;G minuta*.

1obijanje vode iz bilja

-a gaenje ei mogu posluiti i biljke, jer je voda najvaniji sastojak mnogi# biljaka. .ako na primjer svjee vo!e sadri i do EGM vode, to znai da se sa ; kg vo!a unosi u organizam oko EGG g vode. &ijeenjem soni# plodova, listova i stabljika jestivi# biljaka moe se dobiti sok za gaenje ei. "a primjer: uvarku!a, kiseljak, zeja kiselica, svjee vo!e i sl. gase e kada se jedu sirove bez cijeenja. Sok se moe dobiti i iz stabla breze, poljskog brijesta, planinskog bora, gorskog javora i sl. Od breze najvie soka se dobija u travnju do polovice svibnja, a od brijesta i javora od oujka do kraja travnja. Sok se dobija na taj nain to se na visini od G,@%; m od zemlje, na stablu izbui rupa promjera ;,@ cm, dubine >%? cm, tako da je blago nagnuta nanie radi otjecanja soka. Otvor se dobro zatvori ili se u njega postavi cjevica od lijeske duine do <G cm i pod nju podmetne posuda za sakupljanje soka. Od vinove loze, teku!ina se dobija tako da se napravi dobar urez u lozi to je mogu!e vie, a dolje se ona presijee to blie zemlji, pa se ostavi da sok kaplje ili u posudu ili direktno u usta.

Pronalaenje vode
Za pronalaenje vode !reba zna!i< ljudska naselja se podiu na mjestima gdje ima vode ili u blizini takvi# mjesta. ' krajevima siromanim s vodom tragovi ljudi i ivotinja esto idu ka vodi, a i ptice krue nad podrujima gdje ima vodeC b* atmo5erske vode upijaju se u zemlju, cijede kroz propusne slojeve sve dok ne dou do nepropusnog sloja (glina*. .u se takova podzemna voda zadrava, sakuplja i tee u smjeru nagiba nepropusnog sloja, te se javlja u obliku izvora. -bog toga izvore i vodu treba traiti: a* c* d* e* na padinama, u usjecima, jarugama i podnojima brdaC na mjestima gdje raste drve!e i bilje koje trai vlaguC na mjestima gdje je bilje dosta zelenoC na mjestima gdje se zimi brzo topi snijegC na mjestima gdje je zemlja vlana. podzemna voda blizu povrine zemlje moe se na!i i u koritima potoka i rijeka koji presue ljetiC na krkom terenu gdje voda stvara pe!ine, vrtae, krabe i sl. na planinskim terenima i u uvalama i jarugama okrenutim prema sjeveru i zati!enim od sunca vrlo dugo se moe zadrati snijeg.

#+;OPO;OF - #P+C+*+NJE N+ *O(Predgovor

Sastavni dio preivljavanja u prirodi je i pravilno ponaanje uz vodu i u vodi, u bilo koje godinje doba. $ako ste u dosadanjem tijeku ove knjige nauili potovati odreene zakonitosti prirode, ne biste smjeli sada praviti razliku. 3oda, kao najznaajniji element prirode nije prirodni okoli ovjeka, u kojem moete ivjeti, pa ju treba gledati sa odreenim stra#opotovanjem, jer voda, ako je ne potujete ne bira rtve. ' potencijalnoj opasnosti su svi % od potpunog neplivaa do plivaa natjecatelja. 4jubitelji prirode, Noutdoor%sportaiO pa i vojnici elitni# postrojbi imaju neto zajedniko: &ilj do kojeg moraju do!i, u prirodnom okruenju kakav jest, a da im vodena povrina ne predstavlja nepremostivu zapreku. )ko ne postoji alternativna ruta, N5orsiranjeO vode je neizbjeno. 'koliko to inili sami ili u skupini, te#nike samopomo!i i spaavanja biti !e od velikog znaaja. ' nepredvidivim situacijama, pruanje prve pomo!i ne samo da je #umano i moralno etiki opravdano, ve! je i zakonska obveza svakog pojedinca. Savjest ovjeka i sprema spaavanja mogu unesre!enog potedjeti od sigurne smrti. .eaj prve pomo!i je svaki voza automobila zavrio. Poznavanje vjetina spaavanja na vodi je dodatna specijalizacija koja odgovornom spasiocu mogu biti od velike koristi. $ao primjer pro5esionalnog stava o spaavanju moe posluiti izjava jednog britanskog asnika za odnose s javno!u. $omentiraju!i spaavanje turista od utapljanja, kod 1ubrovnika, od strane britanskog #GORHa: KSvaki na pripa%nik je obu&en na najvi oj razini u spa avanju i prvoj pomoiL>

'vod
' poglavlju samopomo!i i spaavanja nisu obraeni plivaki stilovi iz razloga to iskljuivo NspremanO pliva moe uiti i prakticirati spaavanje. Osobno sam proao temeljnu izobrazbu za spasioca, te vas uvjeravam da gradivo nije nesavladivo. Obuni program koji se prolazi je doista kvalitetno koncipiran, a sadri elemente: plivanje i ronjenje u odje!i, prilaenje utopljeniku, te#nike razvezivanja za#vatima, transport utopljenika, te#nike vaenja, reanimacija kao sastavni dio prve pomo!i, kombinirane vjebe (sadre sve elemente, rade se u nizu*.

' ovoj knjizi obraeno je tek nekoliko tema, koje daju dovoljnu osnovu svakom plivau, kako spasiti ivot na vodi, te znaajan podsjetnik samopomo!i. Prilikom uvjebavanja treba pripaziti na mogu!e ozljede kroz nakit, satove, nokte i sl. . ' poetnoj 5azi uvjebavanja bilo bi korisno da se vjebe rade na su#om, pa da se postepeno ide u vodu. .akoer valja napomenuti da te#nika izvedbe prednjai nad snagom. Pravilno uenje, te uestalo ponavljanje ovi# vjetina najve!i je doprinos vama i vaoj okolini.

#adraj< op!a pravila plivanja kao preventiva, pravila, te#nike samopomo!i, spaavanje bez plivakog angamana, prilaenje utopljeniku, transport, lepanje utopljenika, razvezivanje za#vatima, te#nike vaenja, oivljavanje.

OPF+ PR+*-0+ P0-*+NJ+ /+O PRE*ENT-*+

Pravila ponaanja prilikom odlaska na plivanje moraju biti poznata svakom plivau. "epotivanje temeljni# mjera sigurnosti moe dovesti do neeljeni# posljedica. odlazak na plivanje u alko#oliziranom stanju, te upitnog zdravstvenog stanja (pre#lade, posebice upale u#a* je nedopustiv, nikada ne ulazite sa potpuno punim ili praznim elucem u vodu (;%< sata pauzirati nakon objeda*, ras#ladite se prije ulaska u vodu, te ju napustite im se smrzavate, neplivaima dopustite ulazak u vodu samo do visine prsiju, skaite u vodu iskljuivo onda kada je voda dovoljno duboka i prostor ispred vas slobodan, ispitajte kon5iguraciju obale prije samog ulaska (strma obala, podvodne stijene/*, izbjegavajte movarne vode obrasle gustom vegetacijom, brodski putovi, marine, brane i vodopadi nisu zone za kupanje, za vrijeme grmljavine, kupanje je opasno po ivot, dobro procijenite snagu i sposobnost prije ulaska u vodu (glede udaljenosti obale*, dobro pripremite svoju opremu kojom plivate, poslije plivanja skinite mokru odje!u, te se posuite, odravajte vodenu povrinu i obalno podruje istima, budi!e od ovorni i !rai!e od ovornos! dru ih"

Pri#vatite ovaj podsjetnik kao listu upozorenja, te ako se protivno njemu op#odite, znajte da ste pri#vatili velik rizik na sebe. 1udi!e na oprezu% dri!e si!ua$iju pod nadzorom"

PR+*-0+ - TEBN-/E #+;OPO;OFPlivanje se moe uspjeno provoditi tek onda kada pliva dobro poznaje svoje zdravstveno stanje, svoju plivaku vjetinu, opasnosti koje mu mogu zaprijetiti u vodi i rjeavanje takvi# stanja kada pliva, poznavaju!i pravila samopomo!i moe iste uspjeno eliminirati. 3jerojatno najve!a opasnost za plivae ini strujanje vode, zato je samo izbjegavanje takvi# mjesta (kod nepovoljni# vremenski# uvjeta* dovoljno. $ako te situacije mogu nastati iznenadno i kako mogu biti pogubne ak i za dobre plivae, evo nekoliko pravila i te#nika samopomo!i. Zapam!i!eD "e plivajte protiv struje. 1obro procijenite udaljenost koju morate prije!i, te snagu kojom raspolaete. Pri#vatite dui put, ali laki. "ajopasnije je plivanje uz strme, nepristupane obale, kada se more NuzburkaO i kad valovi ponu pritiskati uz stijene. .ada ne
#lika 467"

pokuavajte izlazak na tom mjestu, ve! zaronite pod valove i pustite da vas struja povue prema puini. Pronaite pristupanije mjesto izlaska 3slika 4675.

3ir
"ajbolji izgledi za spaavanje, kada pliva bude za#va!en u viru, je da pri dnu vira izroni postrance. "epotrebno je pokuavati spasiti se plivaju!i van centra vira, ve! se pustiti da sila vira povue plivaa do dna 3slika 4685.

#lika 468"

Ponaanje kod pojava umora

Pliva mora znati pomo!i sebi u sluaju pre5orsiranosti, na nain relaksacije koju provodi radnjama u vodi.

Odmor u lee!em poloaju

7scrpljeni pliva lei ispruenim tijelom u vodi. 2lava je do uiju u vodi, brada blago podvinuta prema prsima, a ruke i noge sa minimalnom snagom blagi# krue!i# pokreta odravaju tijelo na vodi 3slika 4695.
#lika 469"

)ktivni odmor Ngaenje vodeO

7scrpljeni pliva nalazi se u okomitom poloaju, puta noge da tonu. "a povrini vode se odrava tako da rukama ini blage krue!e pokrete, a nogama naizmjenino NgaziO vodu. Pritisak takvi# pokreta nogu dovoljan je za dobru ravnoteu 3slika 46:5.

#lika 46:"

Otklanjanje greva
Plivau se kod duljeg boravka u vodi mogu pojaviti grevi. ' svakom sluaju mora ostati miran i nastojati do!i do obale. )ko u tome ne uspije, moe si pomo!i na naine navedene u tekstu.

2r u potkoljenici
4egnite na lea, primite se za none prste i vucite i# prema tijelu, slobodnom rukom pritiskujte koljeno tako da noga bude ispruena 3slika 46=5.
#lika 46="

2r u natkoljenici
4egnite na lea, primite potkoljenicu u zglobu i savijajte je u koljenu i priti!ite prema stranjici 3slika 46>5.
#lika 46>"

2r u trbu#u
4egnite na lea, savinite noge prema prsima. Rukama pridravajte koljena, zatim naglo ispruite tijelo 3slika 47?5.
#lika 47?"

2r prstiju
Skupite aku te zatim naglo ispruite prste 3slika 4725.

#lika 472"

9ii!i oboljelog dijela tijela moraju se istezati sve dok se mii! ne opusti i bol ne prestane. "akon poputanja gra, pliva mora napustiti vodu, jer bi se gr mogao ponoviti.

Ponaanje kod prekretanja amca

Prilikom prekretanja ne paniariti. Putnici neka ostanu blizu amca. "eka se dre za amac. Prije svega mora se provjeriti da nije netko ostao ispod amca. 3ra!anje amca u prvobitni poloaj poduzeti tek kada ste sigurni da nikoga ne ugroavate.

Samopomo! na ledu
-amrznute vodene povrine mogu postati opasne. Osnovno je da uravnotei svoju teinu na to ve!u povrinu, te zovite pomo!. )ko ujete pucketanje ispod sebe, legnite na led. Pokuajte dopuzati do obale. Prilikom izlaska iz manje rupe pokuajte nogama do#vatiti suprotnu stranu te se odgurnuti na ledenu povrinu. 'vijek zadrite orijentaciju, izlazak mora uslijediti prema najblioj obali, jer postoji opasnost da !e ledena kora i dalje pucati. $ada doete do obale odma# potraite ugrijanu prostoriju, te se posuite i presvucite 3slika 4745.

#lika 474"

Spaavanje na ledu
6ez posebni# pomagala ne pokuavajte pri!i unesre!enome jer !ete i sebe izloiti velikoj opasnosti. $oristite priruna sredstva poput odjevni# predmeta, grana, dasaka i sl. 3slike 476% 477% 4785.

#lika 476"

#lika 477"

#lika 478"

$od vie spasioca dobro je napraviti NlanacO, gdje svaki lei na trbu#u, te laganim, ravnomjernim pokretima pokuava do!i do unesre!enog. Spasioci se moraju cijelo vrijeme vrsto zajedno drati 3slika 4795.

#lika 479"

"astojte pruati pomo! sa ve!e udaljenosti. 4etve, ipke, uad su dobra sredstva za pruanje pomo!i sa sigurne udaljenosti 3slika 47:5. 'nesre!eni je moda bez svijesti zbog pot#laenosti, stoga morate brzo reagirati, naravno, uz najve!i oprez. "akon spaavanja, unesre!enog pokuajte utopliti, te ga otpremite u zagrijani prostor. 1ebljina leda moe varirati i to zbog: a* razlike u temperaturi zemlje u koritu pli!e rijeke, b* zatim zbog razlike u strujanju vode iznad muljevitog dna (zbog isparavanja plina dolazi do poroznosti ledene kore*. c* a u industrijskoj zoni od balastni# voda koje utjeu u otvorene vode.
#lika 47:"

#P+C+*+NJE UTOP0JEN-/+ 1EZ P0-*+./O) +N)+,;+N+

Prilikom spaavanja primarna je samozatita. Spasioc ne ulazi nepotrebno u rizine situacije. Sukladno tome spaava i sa obale, iz amca i s pomo!nim sredstvima 3slike 47=% 47>% 48?5.
#lika 47>"

#lika 47="

#lika 48?"

$od bacanja ovi# predmeta treba obratiti pozornost na vjetar, te strujanje vode. Primjerice: plutaju!i predmet bacimo uzvodno tako da ga tok rijeke nanese do unesre!enogC ili prebacivanjem preko unesre!enog, pa povlaenjem konopa na do#vat ruke unesre!enoga.

Spaavanje iz amca
)ko postoji mogu!nost prilaenja utopljeniku sa krmom, tada zbog ve!e stabilnosti amca unaamo utopljenika preko krme. Prova mora za vrijeme spaavanja biti okrenuta protiv strujanja vode 3slika 4825.
#lika 482"

#lika 484"

Sa dva spasioca postupak je bri i sigurniji. Spasioc koji je u amcu pri#va!a utopljenika, dok ovaj drugi podmee lea pomo!u koji# spasioc iz amca lake moe izvu!i utopljenika 3slika 4845.

PR-0+,ENJE UTOP0JEN-/U
Prilikom spaavanja na ve!oj udaljenosti korisno je koritenje ueta, s kojim ga kolega s obale NkontroliraO. ' nekim situacijama kada samo ljudska ruka moe spasiti(vremenske nepogode, uzburkana voda itd.*, kada su amci i ostala sredstva iskljuena ili nepostoje!a, vezivanje spasioca !e naveliko pomo!i. Spasioc na obali mora paziti da se ue ne prekine, ne zapetlja. On mora dobro procijeniti tempo plivanja, te u tom ritmu otputati ue. 4aganim trzanjem moe signalizirati spasiocu u vodi pravac plivanja 3slika 4865.

#lika 487" #lika 486"

3elika pomo! kod spaavanja je i daska ili slino priruno sredstvo. Pomo!u nje moemo brzo do!i do utopljenika. 1aska nam daje odreenu distancu od utopljenika (zatitu*, te nam slui kao transportno sredstvo (uteda snage*, 3slika 4875. a* vida, b* spasioc lei na dasci potrbuke, ne isputa mjesto unesre!enog iz

c)

pri#va!a utopljenika te stavlja njegovu ruku na sredinu daske slobodnom rukom pri#va!a rub daske te ju zaokre!e naglo za oko ;DG, d* sada unesre!eni lei koso na dasci konano ga polegnemo du daske, ruke i noge postavljamo ravnomjerno. Odvodimo ga na kopno.

TR+N#PORT UNE#REFENO)

#lika 488"

.ransport se vri kada je unesre!eni pri svijesti, ali nije u potpunosti sposoban sam plivati, to zbog mogu!i# ozljeda, greva ili sl. ' teim situacijama koristimo metode lepanja. 'nesre!eni se nalazi potrbuke iza spasioca, te se dri vrsto za njegova ramena 3slika 4885.

N2uranjeO
'nesre!eni se nalazi leeki ispred spasioca, ruke su mu na ramenima spasioca. Palevi su prema dolje. Ruke i noge su ispruene 3slika 4895. #lika 489"

Tehnike !ranspor!a s dva spasio$a NSplavO

Spasioci plivaju usporedno jedan s drugim. 'nesre!eni je izmeu nji#, te se dri za ramena 3slika 48:5.

#lika 48:"

N9ostO
Spasioci plivaju jedan iza drugoga, a unesre!eni je izmeu nji# dvoje i to na nain da se rukama dri za ramena prvog spasioca a nogama obu#va!a vrat drugog spasioca 3slika 48=5.

8lepanje utopljenika
$oristimo kada unesre!eni zasigurno ne moe podravati spasilaki pot#vat. $ada je bez svijesti ili paniari. $od rtava bez svijesti koristimo sljede!e te#nike: 'nesre!enog postavljamo u lee!i poloaj. Spasioc prima glavu od pozadi. Pri#va!a donju vilicu, te lagano zabacuje glavu unazad. ' tijeku lepanja tijelo mora biti u vodoravnom poloaju 3slika 48>5.

#lika 48="

#lika 48>"

1ranje za pazu#
'nesre!eni je isto u lenom poloaju. Spasioc ga prima ispod pazu#a. ' tijeku lepanja tijelo mora biti u vodoravnom poloaju 3slika 49?5. 3rlo je jednostavna metoda kod odjevenog utopljenika. "jega jednostavno #vatamo za odjevni predmet u predjelu vrata 3slika 4925.

#lika 49?"

#lika 492"

$od unesre!enog koji jako paniari, te ne NsuraujeO u spasilakom pot#vatu, koristimo dalje opisane te#nike. $ada panine reakcije popuste, prelazi se na te#nike lepanja.

N9ornarskaO te#nika
'nesre!eni se nalazi u lenom poloaju. Spasioc je u bonom poloaju, te obu#va!a svojom desnom rukom njegove obje nadlaktice u predjelu lea. Svojim laktom priti!e unesre!enog, te ga moe korigirati u odnosu na svoj poloaj 3slika 4945.

#lika 494"

N1ijagonalnaO te#nika
'nesre!eni se nalazi u lenom poloaju. Spasioc je u bonom poloaju, svojom desnom rukom prima unesre!enog dijagonalno preko ramena za prsa 3slika 4965.

#lika 496"

.e#nika po NJlaiguO

$oristimo ovu metodu kod izrazito agresivni# utopljenika. -a#vat je vrlo stabilan, te se pomo!u njega dobro kontrolira unesre!enog. Primjerice: desnom rukom primamo njegovu lijevu ruku, te ju povlaimo prema njegovom desnom ramenu. Svojom lijevom rukom primamo njegovu bradu, te je drimo unazad 3slika 4975.
#lika 497"

R+Z*EZ-*+NJE Z+B*+T-;+
Ovdje se radi o metodi koju valja izbjegavati u stvarnoj situaciji. 7z tog razloga zapamtite nekoliko savjeta, kojima moete izbje!i za#vate. -apamtite mjesto nesre!e, uzmite orijentire -a spaavanje koristite pomo!na sredstva Pripazite na strujanje vode Priite utopljeniku iskljuivo s lea Priekajte dok se utopljenik nije umirio Za>$at# .t 2l!"'#%a .+& -a$a!. -#$ t s2as# 0.A st +a #> #<(!"+a$a!t"K 1oe li do za#vata iz bilo kojeg razloga, sljede!im metodama si moemo pomo!i.

Rjeavanje davljenja odostraga 4sl#%" )31 # )338

a* "aglo podignite ramena, b* Okrenite glavu u desnu stranu, c* '#vatite svojom desnom rukom lijevu ruku utopljenika: po mogu!nosti vrsto stisnite njegovu aku, vai prsti su u njegovom dlanu, d* 2urnite svojom lijevom rukom lakat utopljenika prema gore. 3a palac je s unutarnje strane lakta, e* Stavite lakat utopljenika pod kut. 2urajte odozdo kako bi si napravili mjesta za prolaz, f) Prebacite njegovu ruku preko svoje glave, te zaronite ispod nje, g* Sada se nalazite iza utopljenika. 7 dalje drite njegovu lijevu ruku. 3uete svojom desnom rukom njegov dlan prema ramenu, h) -avrni za#vat po Jlaigu kojim lepamo utopljenika do obale. Svojom lijevom rukom putate lakat utopljenika te njome obu#va!ate njegovu bradu.

#lika 498"

#lika 499"

Rjeavanje davljenja sprijeda 4sl#%a )398

"aglo podignite ramena, pokuajte zaroniti. Okrenite glavu i tijelo u desnu stranu, van iz za#vata. 7stovremeno u#vatite svojom desnom rukom njegovu lijevu ruku. Podignite svoj lakat dovoljno visoko, kako bi vrsto zgrabili aku utopljenika. "adalje rotirajte svoje tijelo u zadanom pravcu svojom lijevom rukom obu#vatite lijevi lakat utopljenika, te ga podignite. Okre!ite se dalje u lijevu stranu. Odguravajte napadaevu bradu -aronite ispod ruke utopljenika, te ga dovedite u leni poloaj. "astavlja se za#vat po Jlaigu.
#lika 49:"

Rjeavanje obu#vata tijela odostraga 4sl#%a )3:8

a* Savijte se u leni poloaj

b)
#lika 49="

Pri#vatite donju ruku utopljenika te svojom slobodnom rukom pritisnite nadlakticu pri#va!ene ruke. Okrenite i odmaknite ruku utopljenika od sebe. c* Pri#vatite lakat utopljenika s vanjske strane te ga podignite. Slijedi za#vat po Jlaigu, (vidi sliku <AA % g* i #*

Rjeavanje obu#vata tijela sprijeda 4sl#%a )3;8

#lika 49>" Prebacite svoju teinu na NnapadaevuO Pritisnite svojom desnom rukom bradu utopljenika. Prsti su isprueni ispod nosa, palac je ispod brade. c* -abacite glavu utopljenika nazad u vodu. $ada utopljenik popusti sa pritiskom svojom lijevom rukom u#vatite njegov desni dlan. d* Sada pustite bradu i u#vatite desnom rukom njegov lakat. e* Polugom podignite njegovu ruku, sve dok ispod ruke ne zaronite. -adnji za#vat je po Jlaigu, (vidi sliku <AA % g* i #*

a* b*

Rjeavanje obu#vata vrata odostraga 4sl#%a )9D8

a* "aglo podignite ramena. Prebacite teinu unazad na utopljenika (NnapadaaO pritisnite u vodu* b* 3e! poznatom polugom pri#vatite donju ruku utopljenika. Okrenite glavu na tu stranu, na kojoj ste pri#vatili ruku utopljenika. c* Podiite ruku utopljenika preko svoje glave, istovremeno zaronite ispod ruke. "astavlja se za#vat po Jlaigu, (vidi sliku <AA % g* i #*

Rjeavanje obu#vata vrata sprijeda 4sl#%a

)918 a* "aglo podignite ramena b* Svojom desnom rukom do#vatite izvana oko utopljenika njegovu bradu. 3a palac je ispod njegove brade, a prsti su isprueni ispod njegovog nosa. c) Pri#vatite svojom lijevom rukom, desnu utopljenika. Podignite svoj lijevi lakat ruku dovoljno visoko, tako da svojim prstima pri#vatite
#lika 4:2"

#lika 4:?"

njegov dlan. d) Okre!ite se dalje u lijevu stranu. Odguravajte NnapadaevuO bradu e* -aronite ispod ruke utopljenika, te ga dovedite u leni poloaj "astavlja se za#vat po Jlaigu, (vidi sliku <AA % g* i #*

TEBN-/E *+KENJ+
Primjena razliiti# te#nika uvjetovana je kon5iguracijom obale, te konkretnom situacijom. $od obala s pristupanom pliinom utopljenika vuemo na sljede!i nain:

#lika 4:4"

'nesre!enog smo doveli do pliine, te ga stavljamo u sjede!i poloaj. Postavljamo njegovu ruku na nain da podlaktica i nadlaktica ine pravi kut. Svojom lijevom rukom pridrava njegovu podlakticu, a desnom #vata odostraga, izmeu tijela i nadlaktice, njegovu podlakticu 3slike 4:4 i 4:65.

$ada su dva spasioca, drugi dri noge unesre!enome.

#lika 4:8"

$od strmi# obala s ljestvama

Spasioc okre!e unesre!enog leima prema ljestvama On prima ruko#vat ispod pazu#a unesre!enog.$ako bi sprijeili pad unesre!enoga stavljamo #lika 4:6" svoje koljeno izmeu njegovi# nogu. Spasioc mora zaroniti kako bi unesre!enog pozicionirao na svoje rame. Spasioc se cijelo vrijeme dri za ruko#vat. ' tom poloaju idu gore po ljestvama, sve dok stranjica unesre!enog ne doe do ruba bazena, mola ili sl. Spasioc se pribliuje ljestvama kako bi spustio unesre!enog u sjede!i poloaj. +ednom rukom prima potiljak unesre!enog, kako bi sprijeio njegov pad. 1rugom rukom se slui za daljnje uspinjanje. $ada dostigne gornju preku, polae unesre!enog oprezno u lee!i poloaj 3slika 4:85.

#lika 4:7"

3aenje utopljenika Nna trbu#O

Spasioc stavlja svoju lijevu ruku na lijevu ruku utopljenika. Spasioc se Podie iz bazena. Spasioc klei na rubu bazena, svojom lijevom rukom #vata desni zglob unesre!enoga. Spasioc potaplja unesre!enoga < do > puta pod vodu te koriste!i tu silu, zama#om izvlai unesre!enoga. Okre!e ga u lee!i poloaj te poinje s oivljavanjem 3slika 4:95.
#lika 4:9"

#lika 4::"

3aenje utopljenika Nna leaO

Spasioc stavlja lijevu ruku unesre!enog na rub bazena. Svoju lijevu ruku stavlja na njegovu, te tako pridrava unesre!enog. 7skae iz vode. Spasioc kle!i na rubu bazena te svojom desnom izvlai desnu ruku unesre!enog. Spasioc prekrii ruke unesre!enom, te ga potaplja kako bi imao potrebni zama# da izvue unesre!enog iz vode. 3adi ga van, ujedno ga okre!u!i leima prema sebi. Posjeda ga na rub bazena, te ga sputa oprezno na lea. Poinje s oivljavanjem 3slika 4::5.

3aenje utopljenika u dvoje

Spasioc koji je lepao utopljenika dodaje drugom spasiocu ruke utopljenika, te podme!e svoja lea, pomo!u koji# spasioc na obali izvlai utopljenika 3slika 4:=5. $oriten izvor: Prirunik spaavanja na vodi NZasserrettungO 14R2 Skripte 14R2%a P&"$" # 2&#la+ 5# = K&#st#a' I&l!a%

#lika 4:="

(O(+T+/ O#T+0O JE#T-*O - /OR-#NO 1-0JE

.uvarku'a

Jarebika

0jupa$

;edvjei dlan

0avanda

;jehuri$a

Planinska rua

Ribizla

1orove i li$e

)ospim pla&!

@rni sljez

.ubar

Per&in

/orijander

Papar $rni

Papar bijeli

CaEran @ime!

1osiljak

Rumarin

/umin

Ja oda

/aranEili'

/lini'

;auran 0ovor 1reza

;alina

*anilija H $vije! *anilija

Timijan

;ravina$

0ipa

1or

(O(+T+/ -O#T+0O OTRO*NO 1-0JE

Obina papra! (,rMop!eris 'iliG mas* "alazimo je u umama i uz umske potoke. Podanak sadrava tvari od koji# je najznaajniji 5luoroglucin iji derivati, nakon pret#odne stimulacije, uzrokuju oduzetost sredinjeg ivanog sustava i glatke muskulature. Osobito paralizira glatko mii!je trakavice. Simptomi su munina, povra!anje, grevi u trbu#u, proljevi, krvava mokra!a, ote!enje jetre, utica, vrtoglavica, omamljenost, esto i prolazna ili trajna sljepo!a zbog ote!enja mrenice i onog ivca. Smrt nastaje zbog paralize rada srca i disanja. Smrtonosna doza je oko <G g ekstrakta. Prognoza otrovanja je ozbiljna, osobito zbog ote!enja vida. Tisa (TaGus bacca!a* Raste u umama, a esto se uzgaja u vrtovima i na grobljima. Peroralno konzumiranje (na usta* li!a, sjemenki i slatkasti# crveni# bobica uzrokuje estoku upalu sluznice eluca i crijeva s povra!anjem, proljevima i grevima te ote!enjem bubrega. Smrt nastupa zbog paralize rada srca i prestanka disanja pri dozi od @G%;GG g li!a. Tuja (T/uja occi%en!alis 0>* Obino se sadi u perivojima i na grobljima. 8kodljivi su vrci s li!em, a simptomi su isti kao i kod pret#odno opisane somine.

Tuja Tisa

*odeni kozla$

1ijela emerika

;razova$

0julj (0olium !emulen!um* Raste na vlanim poljima, esto i meu usjevima kao korov. ' sjemenkama sadri otrov koji djeluje centralno, paralitiki te uzrokuje zbunjenost, smetnje vida i slu#a, smetnje #armonine suradnje mii!a pri pokretima i motoriku paralizu, snizuje tjelesnu temperaturu i iri zjenice oka. Smrt nastupa u komi zbog paralize disanja. Otrovanje nastaje obino branom koje je zagaeno sjemenkama ljulja ili vakanjem trave. *odeni kozla$ (:alla palus!ris* &vate u travnju i svibnju i daje plodove arkocrvene boje. "alazimo ga uz potoke i u movarama. $od nas je pronaen samo u +asenakom polju. Svjea biljka sadri u svim dijelovima, a osobito u podanku, tvar slinu aroinu zbog ega su simptomi trovanja isti kao i kod kozlaca. Osuena biljka nije kodljiva. +ednaku otrovnost imaju i drugi kozlaci kao ,racunculus vulgaris4 Frum i!alicum te ukrasne biljke :ala%ium bicolor4 :ala%ium poccile4 ,ie''enbac/ia seOuina i druge vrste koje potjeu iz tropski# krajeva. 1ijela emerika (-era!rum album* &vate u srpnju i kolovozu i raste na movarnim livadama. 6iljka u svim dijelovima, a osobito u podanku sadri tvar koja peri5erno nakon podraaja uzrokuje paralizu ivani# okonina. Praak podanka emerike na sluznici nosa uzrokuje snaan podraaj uz jako ki#anje. Srce biva ote!eno izravnim uinkom i putem krvnog sustava. Smrt nastaje nakon pada tjelesne temperature i kolapsa krvnog optoka te paralize disanja.

;razova$ (:olc/icum au!umnale* &vate u rujnu i listopadu. Raste na vlanim livadama. 6iljka u svim dijelovima, a posebice u sjemenkama sadri mitotini i kapilarni otrov koji jako ote!uje krvne ile. Po isteku <%@ sati nakon konzumacije biljke dolazi do upale sluznice eluca i crijeva s povra!anjem, muninom i vodenastim proljevima. $arakteristino je NgrebanjeO u grlu i smetnje pri gutanju, a tome se kasnije pridruuju grevi u trbu#u, bolni nagoni na stolicu, krvava i smanjena mokra!a, prolazno pomu!enje svijesti, osje!aj tekog disanja, plavilo ekstremni# dijelova tijela te smanjenje pulsa. Smrt obino nastaje u roku <%> dana uz uuvanu svijest, a nakon greva i zbog paralize disanja. Smrtonosna doza iznosi oko AG g li!a ili ;G g sjemenaka. U&ljiva$ (,elp/inium s!op/Msagria 0>* &vate u srpnju i lipnju. Rasprostranjena je u Sredozemlju i uzgaja se kao ukrasna biljka. 6iljka sadri, osobito u sjemenkama, slabiji otrov. ' narodu se ova biljka koristila kao sredstvo protiv uiju. Prognoza otrovanja je povoljna.

U&ljiva$

*uji korijen (Fc!aea spica!a 0>* &vate u svibnju i lipnju, a raste u vlanim planinskim umama. Plodovi su sjajne crne bobice koje se lako mogu zamijeniti borovnicama. 'zrokuju estoku upalu probavnog trakta, prolazno pomu!enje svijesti i osje!aj tekog disanja, a na koi stvaraju mje#ure. Prognoza otrovanja je dobra. Pe!rov kri (Paris Oua%ri'olia 0>* &vate u svibnju i lipnju. Raste u vlanim listopadnim umama meu grmljem. 6iljka u svim dijelovima, a posebice u podanku i plodu koji je kuglasta sona, crnomodra boba, sadrava otrovne tvari. Otrovanja nastaju ve!inom kod djece nakon uitka mesnati# boba koje nalikuju na borovnice. Simptomi su munina, povra!anje, grevi u trbu#u, proljevi, bolni nagoni na stolicu, vrtoglavica, glavobolja te jako suenje zjenica. Prognoza otrovanja je povoljna. )orki badem (Prunus amig%alus S!ovkes var> amara* &vate od veljae do travnja i u junoj 0uropi se esto uzgaja u vinogradima. ' sjemenkama gorki badem sadri tetne tvari koje svojom razgradnjom i dozom od @G g sjemenaka (@G%AG sjemenaka* mogu uzrokovati smrt.

/ermes% +lkermes #alamunov pea! Kuri$a )orki badem

/ukolj

#alamunov pea! (PolMgona!ium o''icinale* &vate u svibnju i lipnju. Raste u svijetlim i su#im umama meu grmljem. Otrovanje nastaje jedenjem crnomodri# plodova uz sliku upale sluznice eluca i crijeva. Prognoza otrovanja je ozbiljna. Kuri$a (:onvallaria majalis 0>* Svi dijelovi biljke sadre otrovne tvari. Otrovanje nastaje obino uivanjem crveni# kuglasti# plodi!a. Obina kiseli$a (8umeG ace!osa 0>* &vate u svibnju, lipnju i drugi puta u kolovozu. Raste na vlanim livadama esto u velikoj koliini. 'ivanjem svjeeg li!a iji sok sadri oksalnu kiselinu dolazi do vezivanja iona kalcija u krvi zbog ega nastaje, nakon resorpcije, teko ote!enje srca i sredinjeg ivanog sustava kao i smanjenje sposobnosti zgruavanja krvi. Poto se na taj nain uneena oksalna kiselina u organizmu ne razgrauje, moe do!i i do zaepljenosti bubreni# kanala. Smrtonosna otrovanja nastaju osobito u djece koja vau ve!e koliine kiselkastog li!a, a simptomi su povra!anje, krvavi proljevi, grevi skeletni#

mii!a, puls je nizak i neredovit, a krvni tlak smanjen. Smrt nastupa u komi zbog centralne paralize i zatajenja krvnog optoka, a moe nastupiti i poslije zbog ote!enja bubrega. Prognoza otrovanja je vrlo teka. Oksalnu kiselinu sadre i druge biljke, ali u manjim koncentracijama. Posebno toksikoloko znaenje imaju zeja so$a OGalis ace!osella 0> i neke vrste rabarbare koje se uzgajaju kao povr!e i ukrasne biljke. 8/eum r/apon!icum 0>4 8/eum un%ula!um, &pina! Spinacia oleracea 0> i raji$a 0Mcopersicum esculen!um 6iller sadre takoer oksalnu kiselinu. Osobe sa smanjenom 5unkcijom bubrega su posebice ugroene. /ermes% +lkermes (P/M!olacca %ecan%ra 0>* 6iljka sadri crvenu boju, kario5ilno crvenilo te se koristi za bojenje tkanina, katkada vina i poslastica. Otrovanje nastaje obino uivanjem crveni# soni# plodova koji imaju oblik deseteropregraene bobe. Simptomi su povra!anje, munina, krvavi proljevi, nepravilan puls, plavilo ekstremni# dijelova tijela te proirenje zjenica. /ukolj (Fgros!emma gi!/ago 0>* &vate u lipnju i srpnju, a raste kao korov u itu. Otrovnu tvar sadri u svim svojim dijelovima, a najvie u crnim sjemenkama. Otrovanja kukoljem bila su nekada esta preko brana i otrovne tvari su se pri peenju kru#a samo djelomice unitavale. ' dananje vrijeme, od kada se ito isti poljoprivrednim strojevima, nestalo je i trovanje kukoljem. Simptomi trovanja su grebanje u grlu, slinjenje, povra!anje, proljevi i grevi u trbu#u. "akon resorpcije nastaje vrtoglavica, nemir i grevi te mekan i jako ubrzan puls. Smrt nastaje zbog paralize disanja. Cumari$a (Fnemone nemorosa 0>*, Je!renka (Fnemone /epa!ica 0>*, #as (Fnemone pulsa!illa 0>* &vate od prolje!a do jeseni, a raste u listopadnim umama, ikarama i na tratinama. 8umarica ima bijele, +etrenka modre, a sas svjetlo%ljubiaste cvjetove. Sadre otrovnu tvar anemonol u svim svojim dijelovima.

#as 1ijela loza Zla!i$a

Cumari$a

Je!renka

)oro$vije!

,u!i ba rem% Zanovje! (:M!isus laburnum 0>* &vate u svibnju i lipnju, rasprostranjen je u junoj 0uropi i uglavnom se uzgaja u vrtovima. Svi dijelovi biljke, osobito zrele sjemenke, sadre tvar koja djeluje slinu nikotinu. Otrovanja nastaju jedenjem sjemenaka (dvije sjemenke ve! djeluju toksino*, vakanjem granica i korijenja koje imaju okus slatkog korijena, te zamjenom cvijeta utog bagrema cvijetom akacije. 9lijeko koza koje su pojele ve!e koliine li!a i cvjetova utog bagrema takoer je otrovno, dok one same podnose uti bagrem, kao i du#an, bez znakova trovanja. Simptomi trovanja nalikuju trovanju du#anom. $atkada nastaje zbunjenost i grevi skeletni# mii!a sa kratkotrajnom ukoeno!u. Smrt nastaje paralizom disanja u roku od ;G do <? sata, a ponekad i nakon nekoliko dana. Prognoza otrovanja je ozbiljna.

Zla!i$a (8anunculus acer 0>*, 0ju!i' (8anunculus scelera!us 0>*, slina -latici, /olovr$ ili o!rovni$a (8anunculus !/ora 0>* &vatu od prolje!a do jeseni i rastu na su#im i vlanim livadama i panjacima. Sve one takoer sadre otrov anemonol.

0ju!i'

1ijela loza (:lema!is vi!alba 0>* &vate od lipnja do rujna. 6iljka sadri otrovni anemonol koji djeluje lokalno te nakon resorpcije prvo stimulira, a zatim paralizira sredinji ivani sustav. Svjee biljke uzrokuju crvenilo na koi, otekline, mje#ure i ireve. Peroralno uzrokuju arenje u /olovr$ drijelu, slinjenje, estoku upalu sluznice eluca i crijeva, povra!anje, proljeve, greve u trbu#u, krvavu mokra!u i upalu bubrega, a nakon toga vrtoglavicu i greve. Pri suenju biljaka anemonol se razgrauje u neotrovne tvari i kiseline. Smrt pri trovanju nastupa u roku od ; do < dana zbog zatajenja rada srca i disanja. )oro$vije! (F%onis vernalis 0>* Svi dijelovi biljke sadre otrovnu srano%aktivnu tvar. Pakuja$ (FOuilegia vulgaris 0>* &vate u lipnju i srpnju, a raste u svijetlim listopadnim umama. "eke od podvrsta biljaka uzgajaju se i u vrtovima kao ukrasne biljke. Svi dijelovi biljke sadre otrovnu tvar koja sisanjem ili vakanjem cvjetova uzrokuje omamljenost, suenje zjenica, plavilo ekstremni# dijelova tijela, osje!aj NlupanjaO srca i proljeve. Jedi' (Fconi!um napellus 0>* &vate od lipnja do kolovoza, a raste u svijetlim umama. ,esto se uzgaja i kao ukrasna biljka. ' svim svojim dijelovima, a posebice u gomoljastom korijenu sadri otrovne tvari koje su izuzetno djelotvorne (otrovna doza ; mg, smrtonosna doza ?%@ mg*. 'zrokuje paralizu sredinjeg ivanog sustava i u davna vremena biljka se koristila za umorstva. Otrovanje esto nastaje zabunom, zamjenom gomoljem od celera ili crne rotkve. Simptomi otrovanja nastaju u roku od pola sata od uivanja biljke i sastoje se od munine, slinjenja, povra!anja, proljeva, odumiranja jezika i ekstremiteta, osje!aja #ladno!e, oduzetosti, nepravilnog i smanjenog pulsa, osje!aja tekog disanja, smetnji vida i slu#a te proirenja zjenica. "a kraju nastupa koma uz greve i pad tjelesne temperature. Smrt nastupa zatajenjem disanja i rada srca u roku od nekoliko sati. Prognoza otrovanja je vrlo ozbiljna. Sve vrste i podvrste ove biljke su otrovne. @rni kukurijek (9elleborus niger 0>* &vate od prosinca do oujka te uglavnom raste na vapnenom tlu. Zeleni kukurijek (9elleborus viri%is 0>*, biljka slina crnom kukurijeku, #mrdljivi kukurijek (9elleborus 'oe!i%us* i ostale vrste toga roda, sadravaju u svim svojim dijelovima, a posebice u korijenu tvar koja nepovoljno djeluje na srano%krvni aparat organizma. 1olazi do nadraaja sluznica nosa i probavnog trakta. Otrovanje u najvie sluajeva dolazi zabunom ili jedenjem sjemenaka. Simptomi su grabenje u drijelu, slinjenje, munina, povra!anje, proljevi, nepravilni otkucaji srca, smanjenje pulsa, osje!aj tekog disanja, vrtoglavica, smetnje vida, grevi, prolazno pomu!enje svijesti, a sok svjee biljke stvara na koi mje#ure. Smrt nastupa zbog paralize rada srca. Prognoza otrovanja je nepovoljna.

Pakuja$

@rni kukurjek #mrdljivi kukurjek Zeleni kukurjek

Rosopas (:/eli%onium majus 0>* &vate od travnja do rujna i raste uglavnom uz ograde i zidove te uz potoke. "aranasto%uti mlijeni sok biljke sadri neke tvari koje su srodne spojevima opija, dok zrele sjemeke biljke takve tvari ne sadre. 1jelovanje tvari koju sadri mlijeni sok slino je mor5inu i uzrokuje paralizu motorni# i osjetilni# ivani# zavretaka te glatki# mii!a. ' narodu svjei sok rosopasa slui za mazanje bradavica i pjega na koi uzrokovani# djelovanjem sunca. Sok uzet na usta uzrokuje muninu, povra!anje, proljeve te krvavu mokra!u. Smrt moe nastati isto kao i pri trovanju mor5inom u komi zbog paralize disanja. Prognoza otrovanja je ozbiljna. #remza (Prunus pa%us 0>* &vate u travnju i svibnju i raste u vlanim umama, uz rijeke te se uzgaja u parkovima. $ora biljke sadri ve!e, a ostali dijelovi manje koliine tetni# (otrovni#* tvari. 9esnati dio plodova nije otrovan. $od gore navedeni# biljaka (gorki badem, lovorvinja i sremza* simptomi otrovanja su grebanje u grlu, slinjenje, povra!anje, guenje, osje!aj stra#a, omamljenost, osje!aj NlupanjaO srca te osje!aj tekog disanja. 1isanje je u poetku ubrzano, a kasnije usporava, puls je slab, zjenice iroke i ukoene. Postepeno se gubi svijest. Smrt nastupa obino u roku od pola sata do ; sat nakon pret#odni# greva, guenja i isprekidanog disanja. Pri lakim otrovanjima nastaje vrtoglavica, nesvjestica i osje!aj tekog disanja ve!eg ili manjeg stupnja. Prognoza otrovanja je vrlo ozbiljna, ali se znatno poboljava ako disanje traje dulje vrijeme. ;ali mlije (Jup/orbia cMparissias 0>* &vate u travnju i svibnju i raste na sunanim pjeskovitim mjestima. Svi dijelovi biljke sadre otrovni bijeli mlijeni sok koji sadri tetne tvari, izmeu ostali# i kiseline, treslovinu, smolu i tvari bez duika. 9lijeni sok lokalno vrlo podrauje te uzrokuje estoku upalu koe uz stvaranje mje#ura i ireva. "a sluznicama nastaju duboka ote!enja, a osobito su ugroene oi na kojima se razvija estoka upala ronice i arenice oka. Pri uzimanju na usta nastaje arenje u drijelu, povra!anje i jaki proljevi. $asnije se javlja vrtoglavica, prolazno pomu!enje svijesti, grevi, proirenje zjenica i kapilarno krvarenje. Puls je slab i neredovit, a koa blijeda i #ladna. Smrt moe nastupiti nakon <%> dana. Sve vrste ovog roda su otrovne. .ako i /onoplji$a (Jup/orbia la!/Mris 0>* koja raste kao korov, *r!ni mlije (Jup/orbia peplus 0>* te ;a are'i mlije (Jup/orbia esula 0>* koji raste na livadama i uz putove, posebno je otrovan. Otrovne su takoer i drvenas!e mlijeike (Jup/orbia %en%roi%es 0> i Jup/orbia spinosa 0>* koje su rasprostranjene u Sredozemlju. #koa$ (8icinus communis 0>* &vate u kolovozu i rujnu te potjee iz tropske )5rike i istone 7ndije gdje raste kao drvo. ' naim krajevima se moe uzgajati radi dobivanja masnog ricinusovog ulja ili kao ukrasna biljka. Ovalne ;G%<G mm dugake sjemenke sadre vrlo otrovnu tvar ricin. Ricinusovo ulje koje se dobiva vru!im cijeenjem ili ekstrakcijom sadri ricin i moe uzrokovati trovanje. .rovanje sa sjemenkama biljke razmjerno je esto kod kolske djece koja i# jedu jer ima okus nalik na ljenjak. 3e! >%A sjemenki moe kod djece djelovati smrtonosno, a dok je to kod odrasli# u koliini od ;G%<G uzeti# sjemenki. Simptomi otrovanja su estoko arenje u ustima koje nastaje nekoliko minuta nakon uivanja sjemenaka, zatim munina, vrtoglavica, upala sluznice eluca i crijeva sa krvavim proljevima i grevima u trbu#u, kolaps, grevi i nakon toga utica. Smrt moe nastupiti nakon nekoliko dana zbog zatajenja krvnog optoka ili kroninog zatajenja rada bubrega. Prognoza otrovanja: smrtnost iznosi oko A M. ;ir!ni sumak (:oriaria mMr!i'olia 0>* 6iljka u svim dijelovima uz treslovinu sadri i kodljive tvari koje nakon ;K? sata uzrokuju estoke greve, jako slinjenje, povra!nje te proirenje zjenica. Otrovanje obino nastaje kod djece koja jedu podanak ili zamijene tamnosmee plodove biljke sa kupinama ili dudom. Smrt moe nastupiti u roku od nekoliko sati.

Cim&ir (3uGus sempervires 0>* &vate u oujku i travnju te se vrlo mnogo uzgaja u nasadima i za ivice. 4istovi biljke sadre kodljive tvari koje uzrokuju povra!anje i proljeve, a nakon op!eg stanja uzbuenja s grevima i dr#tavicom nastaju oduzetosti, kolaps i zastoj disanja. Prognoza otrovanja je dobra.

0ovorvi&nja

(ivlja ra&i$a

Cim&ir

0ovorvi&nja (Prunus laurocerasus 0>* &vate u svibnju i rasprostranjena je po junoj 0uropi. 4istovi biljke u ve!im koliinama, a ostali dijelovi u manjim, sadre takoer tetne (otrovne* tvari. (ivlja ra&i$a (:oronilla varia 0>* &vate od srpnja do kolovoza te raste na livadama. Ova biljka kao i druge vrste toga roda sadre srano% aktivnu tvar koja uzrokuje munine, upalu sluznice eluca i crijeva te greve skeletni# mii!a sa kratkotrajnom ukoeno!u, to moe nakon nekoliko sati zavriti smr!u u komi. 1oikovina (IleG aOui'olium 0>* &vate u svibnju i lipnju te raste u umama i ikarama. ,esto se uzgaja i u parkovima. Farko crveni plodovi veliine graka sadre kemijski neistraen otrov koji uzrokuje povra!anje i smrtonosnu upalu sluznice eluca ako se uzme <G%>G bobica. Prognoza otrovanja je ozbiljna.

1r&ljan /urikovina 1oikovina 0ikova$% ;aslini$a 0ovori$a

/urikovina (JvonMmus europaea 0>* &vate u svibnju i lipnju te raste u ivicama i na rubovima uma. Svi dijelovi biljke, a osobito kora, korijen i plodovi sadre srano%aktivni otrov koji uzrokuje povra!anje, upalu sluznice eluca i crijeva, stanje karakterizirano glavoboljom, ukoeno!u ije, a nekad i poreme!ajem svijesti, smanjenje krvnog optoka, osje!aj tekog disanja, greve skeletni# mii!a sa ukoeno!u te komu. "akon toga nastaju ote!enja jetre i bubrega. Otrovanje obino nastaje kod djece uivanjem plodova, dok je kod odrasli# ve! >A plodova smrtonosna doza. 0ikova$% ;aslini$a (,ap/ne mezereum 0>* &rvenkasto%ljubiasti cvjetovi se razvijaju od veljae do oujka i to prije listova. Raste u sjenovitim umama. Otrovni su svi dijelovi biljke, a posebice kora i plodovi. Sadre otrovne tvari koje podrauju kou te izazivaju crvenilo, mje#ure i gnojne male mje#uri!e po koi kada kora doe u dodir sa istom. Otrovanje nastaje naje!e kod djece kada ona uivaju crvene plodove koji nalikuju na brusnice (;< komada je

letalno*. Simptomi otrovanja su grebanje i bolovi u ustima, otjecanje jezika, slinjenje, bolovi u elucu, upala sluznice eluca i crijeva, povra!anje krvavi# masa, grevi u trbu#u i krvavi proljevi. $asnije dolazi do vrtoglavice, prolaznog pomu!enja svijesti, pove!anog pulsa, osje!aja tekog disanja, katkada greva, krvave mokra!e te smrti u kolapsu. Prognoza otrovanja je vrlo ozbiljna. 0ovori$a (,ap/ne laureola 0>*, te 1rijai$a (,ap/ne cneorum 0>*, takoer uzrokuju otrovanje poput 4ikovca. ,u!i jasmin ($elsemium sempervirens Fi!on* &vate u oujku i travnju, a u 0uropi se uzgaja kao ukrasni grm. 6iljka sadri amor5ne tvari koje imaju uinak slian drogi, a uzimanjem veliki# doza tinkture ili ekstrakata iste, obino je dolazilo do otrovanja i to kod djece, sisanjem cvjetova ugodna mirisa. Simptomi otrovanja su smetnje vida, proirenje zjenica, sputenost organa, NdvoslikeO, osje!aj tekog disanja, smanjenje pulsa, smetnje #armonine suradnje mii!a pri pokretima, osje!aj stra#a, pad tjelesne temperature i grevi mii!a lica, grkljana i oita. Prognoza otrovanja je vrlo ozbiljna, a smrt moe nastupiti nakon nekoliko sati. 1r&ljan (9e%era /eliG 0>* &vate u kolovozu i rujnu te se nalazi kao penjaica po drve!u i zidovima. &rne bobe biljke sazrijevaju tek na prolje!e druge godine. 6rljan u svim dijelovima sadri kodljive tvari. Plodovi uzrokuju, najvie kod djece, smrtonosno djelovanje s proljevima, povra!anjem i grevima. Prognoza otrovanja je ozbiljna. O!rovna !rubeljika (:icu!a virosa 0>* &vate od lipnja do kolovoza te raste na vlanim i movarnim mjestima najvie u srednjoj i sjevernoj 0uropi. 6iljka u svim dijelovima sadri kodljive tvari meu kojima i tipian spastiki otrov koji podrauje produljenu modinu. O$a (#l!%a 2&#2a5a 'a! 2as'#!#/ t& $'#/ (#l!%a/a. 'zimanje ak jednog podanka moe usmrtiti odraslog ovjeka. Otrovanje nastaje kada se ovom biljkom zamijene zeleni dijelovi ili podanak jestivi# biljaka, osobito perin, mrkva, pastrnak i iirot. Simptomi otrovanja esto nastaju ve! nekoliko minuta nakon uzimanja biljke i oituju se u arenju u ustima i drijelu, munini, povra!anju, grevima u trbu#u, vrtoglavici, osje!aju NlupanjaO srca, nesvjestici, epileptinim grevima, krvavoj pjeni pred ustima, grevima mii!a lica i vrata te mii!a ije i lea i pove!anom pulsu. -jenice su iroke i ne reagiraju na svjetlo, nastaje plavilo ekstremni# dijelova tijela i #ladno!a ekstremiteta. Smrt nastaje zbog paralize disanja u roku od pola sata do ;G sati. Prognoza otrovanja: AG M smrtnosti. 6ilo je sluajeva da su djeca umirala ve! pri jedenju podanka. *elika kuku!a (:onium macula!um 0>* &vate od lipnja do jeseni te raste na sjenovitim i vlanim mjestima uz putove i ograde. &ijela biljka sadri kodljive tvari te vrlo otrovnu tvar % '##' koji nakon resorpcije sa sluznica i koe uzrokuje paralizu lene i produene modine. Smrt nastupa uslijed paralize disanja. "adalje djeluje poput nikotina na vegetativni ivani sustav te uzrokuje paralizu motoriki# ploa mii!a skeleta kao i umrtvljenje senzibilni# zavretaka ivaca, slino otrovu B%.&a&"C. $ukuta se obino zloupotrebljavala za umorstva, a u antici je sluila kao sredstvo za smaknu!e zloinaca. Otrovanja esto nastaju zabunom, zamjenom zeleni# dijelova kukute drugim jestivim titarkama (perin, celer, krasuljica, pastrnak* te plodova s anisom i komoraem. Simptomi otrovanja nastaju kod veliki# doza ve! nakon nekoliko minuta. +avljaju se arenje u ustima, oduzetost jezika, slinjenje, povra!anje, proljevi, pritisak u glavi, neugodne pa ak i bolne smetnje osjeta (trnci u prstima*, proirenje zjenica, smetnje vida, zatim paraliza uz istodobnu anesteziju i #ladno!u ekstremiteta, teko!e gutanja i govora te paraliza disanja. Svijest je obino sauvana do smrtnog is#oda. Pri tome rijetko kada nastaje psi#iko uzbuenje i zbunjenost. Prognoza otrovanja je vrlo ozbiljna, smrt

nastupa nakon nekoliko sati, a pri povoljnom zavretku oboljenja mogu kroz dulje vrijeme zaostati paralize mii!a. ;ala kuku!a% (ivlji per&in (Fe!/usa cMnapium 0>* &vate od lipnja do listopada te raste kao korov po njivama i vrtovima najvie u srednjoj i sjevernoj 0uropi. 6iljka sadri otrovne tvari iste kao i velika kukuta, ali u neto manjoj koncentraciji i pomijeane sa eterinim uljem i alkaloidima. Otrovanje nastaje obino kada se biljka zamijeni sa perinom, to lake to divlji perin esto raste kao korov uz pitomi. Simptomi otrovanja su arenje u ustima, oteano gutanje, upala sluznice eluca i crijeva, povra!anje, proljevi, grevi u trbu#u, grevi ostali# mii!a te mii!a lica i vrata, paraliza lene i produljene modine te proirenje zjenica. Smrt nastaje zbog paralize disanja uz uuvanu svijest. /alina (0igus!rum vulgare 0>* &vate u srpnju i kolovozu te raste meu grmljem i u mjeovitim umama, obino na su#im i sunanim obroncima. ,esto se uzgaja i u parkovima te kao ivica. Plodovi su veliine graka redovito crne boje, ali postoje takoer uti, zeleni i bijeli plodovi. Oni sadre otrovne tvari te treslovinu i smolu. 6iljka vrlo podrauje kou, a plodovi su bili u vie sluajeva uzrok smrti kod djece. Simptomi otrovanja su povra!anje, proljevi, grevi u trbu#u te upala sluznice eluca i crijeva. Smrt obino nastaje uz greve. Prognoza otrovanja je ozbiljna. Oleandar (5erium olean%er 0>* &vate od lipnja do rujna, a raste na podruju Sredozemnog mora ili se uzgaja u vrtovima kao ukrasna biljka. ,itava biljka, a posebice li!e, sadri srano%aktivne tvari. Otrovanja su se opaala kod djece koja su vakala cvjetove ili sjemenke. Simptomi otrovanja su povra!anje, nepravilan i smanjen puls, plavilo ekstremni# dijelova tijela, osje!aj tekog disanja, proirenje zjenica i grevi. Smrt nastupa u kra!em vremenu, ali i u roku od nekoliko dana i to zbog paralize rada srca. *elebilje (F!ropa bella%onna 0>*, /unjak (,a!ura s!ramonium 0>* te 1unika (9MoscMamus niger 0>*, slina 3elebilju.

*elebilje% slina 1unika /unjak

1unika @rvena pus!ikara

Sadre u plodovima i sjemenkama otrovne tvari koje su esto bile uzrokom smrtonosni# otrovanja, osobito kod djece. @rvena pus!ikara (,igi!alis purpurea 0>*, te Pus!ena pus!ikara (,igi!alis lana!a* i ostale vrste roda digitalis, rastu samonikle, a esto se uzgajaju i kao ukrasno bilje. Sadre, osobito u li!u, srano%aktivne tvari koje mogu biti uzrokom smrtonosni# otrovanja. Smrtonosna doza iznosi <%> g li!a. *odeni dubaa$ ($ra!iola o''icinalis 0>* &vate od lipnja do kolovoza te raste na vlanim i movarnim mjestima. Sadri tvari koje lokalno vrlo podrauju te nedjelotvorne tvari zbog ega je biljka u narodu sluila kao

*odeni dubaa$

sredstvo za proi!avanje. Osim toga biljka je bila esto i uzrok otrovanja sa simptomima slinjenja, krvavi# proljeva s grevima u trbu#u, povra!anja, smetnji vida, nepravilnog i smanjennog pulsa, osje!aja tekog disanja, greva i kolapsa. 3odeni klobuac moe uzrokovati i upalu bubrega. Prognoza otrovanja je ozbiljna. U&ja zelen (Pe%icularis palus!ris 0>*, te (Pe%icularis silva!ica 0>*. $od nas rastu na movarnim livadama i u umama, a sadre kodljive tvari koje esto uzrokuju otrovanja kod ivotinja koje pasu. (ebela !ikvina (3rMonia alba 0>* &vate od lipnja do kolovoza te se obino penje po grmovima i ogradama. Sadri, posebice u korijenu otrovne tvari koje lokalno vrlo podrauju. Svjei sok korijena uzrokuje na koi crvenilo, bolnu upalu koe i ireve. "akon razgradnje iz crijeva, nastaje centralna paraliza. Otrovanje esto nastaje uivanjem plodova ili primjenom kao sredstvo za izazivanje pobaaja. Simptomi otrovanja su povra!anje, krvavi proljevi, munina i upala bubrega. Smrt nastupa nakon pret#odni# greva zbog paralize disanja. Prognoza otrovanja je ozbiljna. Pasje roe (0onicera GMlos!eum 0>* &vate u svibnju i lipnju. Plodovi su arko crvene bobice, sline ribizlu. Raste uz ivice i na rubu uma, a esto se uzgaja u vrtovima kao ukrasna biljka. Sadri gorku kodljivu tvar koja jo nije pomno istraena. Plodovi biljke su bili vie puta uzrok masovnog otrovanja kolske djece sa smrtonosnim zavretkom. Simptomi otrovanja su povra!anje, krvavi proljevi, grevi u trbu#u, crvenilo lica, poveani puls, pospanost, grevi i kolaps, a smrt nastupa u dubokoj komi zbog paralize disanja. Prognoza otrovanja je ozbiljna. &rveni plodovi i drugi# vrsta roda 0onicera bili su uzrokom otrovanja djece sa letalnim zavretkom. Cibikovina (-iburnum opulus 0>* &vate u svibnju i lipnju te raste uz rubove uma i potoka, a uzgaja se i u parkovima. Farko crveni plodi!i sadre kodljive tvari izmeu koji# i smolastu gorku tvar koja uzrokuje povra!anje, proljeve te estoku upalu sluznice eluca i crijeva koja moe smrtonosno zavriti. Prognoza otrovanja je ozbiljna. (ivlja sala!a (0ac!uca virosa 0>* &vate u srpnju i kolovozu te raste na sunanim obroncima uz puteve i oranice. 6iljka sadri mlijeni sok koji je osuen nekada u medicini, a jo uvijek u narodu, sluio kod astme i #ripavca. 9eutim zabiljeena su otrovanja pri uivanju li!a biljke umjesto salate. Simptomi otrovanja su znojenje, usporeno disanje, pove!ani puls, proirenje zjenica, vrtoglavica, smetnje #armonine suradnje mii!a pri pokretima, smetnje vida i slu#a, uzbuenje te smrt zbog paralize rada srca. Zeja sala!a (0ac!uca scariola 0>* +ednako je otrovna kao i 1ivlja salata.

O(+T+/ --O#T+0E JE#T-*E )0J-*E

KRASNICE

)linas!a krasni$a
uvje!no jes!iva

Jes!iva krasni$a

0jubias!oH zelena krasni$a

;aslinas!a krasni$a
uvje!no jes!iva

Campinjoni

;odrolisna krasni$a

;ovarna krasni$a
uvje!no jes!iva

Za!na krasni$a

OSTALE FLJIVE

Brapava ljuskavi$a

/os!anjevka

Cljivovaa

Zla!aa livadna Presna$ /os!anjevi$a

1ablje uho

;ednjaa

#unani$a

Ckripava$

O#T+0E OTRO*NE )0J-*E

Sumnjive kao otrovne

Po$rnjela vlani$a 4HG+& 0G(" '#+&"s0"'s8

#!oas!a vlani$a 4HG+& 0G(" 0"'#0a8

Ro!kvas!a &ljemovka 4MG0"'a 2.&a8

Otrovne

0ilas!a debelono&ka O!rovna peurka /orjenas!a peurka -spu$ala 0jubias!a kruna&i$a 4C &t#'a&#.s Obina sumporaa 4A+a&#0.s Ro!kvas!a bljedunjavka 4A+a&#0.s &a5#0at.s8 krumpiraa 4Sa&0 s2>a"&a "H#/#a8 t&a+a'.s8 4HG2> l /a Ha't 5>"&/a8 4H"("l /a s#'a2#<a's8 4S0l"& 5"&/a @as0#0.la&"8 a.&a't#./8

#iva ljuskava peurka 4A+a&#0.s 2la0 /G0"s8

O!rovna bra&njaa 4Cl#t 0G(" 5"al(ata8

Cirokolisna korjenjaa 4O.5"/a's#"lla 2latG2>Glla8

Obina uvijaa 4PaH#ll.s #'$ l.t.s8

Zavodni$a
4O/2>al t.s l"a&#.s8

Cumska bljuvara

#mrdljiva krasni$a% smrdaa

4R.ss.la @ "t"'s8

Osje!ljiva uvijaa 4PaH#ll.s #'$ l.t.s8

*elika modani$a 4Ma.(la'0 /G0"s +#+as8

,u!a pupavka 3A/a'#ta 0#t&#'a5

Ro a!a modani$a 3FG& /#t&a #'@.la5

)olemi hrak 3FG& /#t&a +#+as5

Rui'as!a &ljemovka 3MG0"'a & s"a5

@rna puhara 3MG0"'ast&a./ 0 &#./5

1radavias!a krumpiraa 3S0l"& 5"&/a $"&&.0 s./5

,ablja kruoliska 3T&#0> l /a (.@ '#./5

#ivkas!a kruoliska 3T&#0> l /a +a.sa2at./5

Smrtno opasne

@rvenjaa 4C &t#'a&#.s &"lla'.s8

Prelijepa koprenka 4C #umporas!a &t#'a&#.s s2"0# ss#s/.s8 koprenka 3C &t#'a&#.s s.l@.&#'.s5

Obrubljena pa!ulji$a @jepaa 4Fal"&#'a /a&+#'ata8 3I' 0G(" 0 &G5al#'a5

Repolika $jepaa 3I' 0G(" 'a2#2"s5

/u&!rava $jepaa 3I' 0G(" (s0.&a5

Niska rudoliska 3E't l /a &> 5 2 l#./5

(O(+T+/ -*
JE#T-*E ,-*OT-NJE U ;ORU - N+ OTO@-;+

3lasulja

3eliki rak

$ozica

+astog

lap

-ezavac

8kamp

Ogrc

Priljepak

3olak

3retenjae

$unjka

1agnja

,aka

Sranka

Periska

4adinka

$u!ica

$una

-elena aba

Prstac

Sipa

4ignja

obotnica

9uzgavac

+einac

.rp

1upin

9orska kornjaa

2aleb

,igra

Ronac

3ranac

6lavor

2rka anara

(O(+T+/ *
OTRO*NE - OP+#NE ,-*OT-NJE U ;ORU - N+ OTO@-;+

9eduza

9orski pauk

8karpina

9urina

Fatulje

8korpion

9orski golubovi

&rna udovica

9rav

Osa

Pela

Strljen

Poskok

6umbar

6orov prelac

2usjenica borovog prelca

Riovka

Stonoga

(O(+T+/ *JE#T-*E ,-*OT-NJE 3(-*0J+. - (O;+FE ,-*OT-NJE5

+azavac

.ekunica

2uter zelemba!

$rava

3inogradski pu

6jelouka

+elen

3ukovi

-ec

Srna

4isica

+e

1ivokoza

1ivlja svinja

3jeverica

Pu#

rak

$ornjaa

Faba

Skakavac

9ravlje liinke

9edvjed

Ris

$ozorog

Orao

+astreb

.etrijeb

Sova

+arebica

Prepelica

1ivlja guska

1ivlja patka

2rlica

+elen lopatar

9u5lon

Ruevac

1roplja

Fdral

4abud

8ljuka

Jazan

(O(+T+/ *-#0+T/O*O(NE R-1E

)mur

6odorka

2rge

1everika

$aras

$rkua

+egulja

$len

4injak

4ipljan

9rena

Pastrvski grge

Patuljasti somi!

Podust

Potona pastrva

8aran

Smu

Som

8tuka

'klija

0-TER+TUR+

Skripta N6oravak u prirodiO, izvod iz prirunika Saveza izviaa R 9irko Perovi!, skripta NPre#rana u prirodiO +o#n Ziseman N.#e S)S survival #andbookO, N arvillO an imprint o5 arper &ollins Publis#ers 9edicinska enciklopedija % dopunski svezak, -agreb 9&94VV73 4jubia 2rli! N0ncikolpedija samoniklog jestivog biljaO, drugo izdanje, )ugust &esarec, -agreb, ;EEG. 1r. ,edomil 8ili! N8umske zeljaste biljkeO, prvo izdanje, 8kolska knjiga, -agreb, ;EBB. 6ogdan .ratnik i pro5. dr. -lata Stropnik N"aje!e gljive nai# krajevaO, 9ladinska knjiga, 4jubljana, ;EDA. +osip 2elener i +asenka 2elener N)tlas ljekovitog biljaO, Prosvjeta, -agreb, ;EE;.