Gračanički Glasnik Br. 27

UDK 930.
85 ISSN 1512-5556
sadraj
POVODOM
27
Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira drave..... 6 Prof.dr. Izudin Keetovi Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine.... 10 Dr. sc. Omer Hamzi
Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH...................................................................................................... 16 Mr. sc. Irena Hadiabdi Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia............................... 26 Mr. sc. Adil Osmanovi Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica....................................................................... 33 Samer Fazli, prof.
TEME
Naselje kahovica do poetka 20. stoljeakrai geografski, historijski i etnografski prikaz...................................................................... 40 Rusmir Djedovi, prof. Mahala Hajderovac u Graanici: geografsko-etnografski i historijskourbanistiki pregled....................................................................................... 47 Rusmir Djedovi, prof. Likovi zaviaja: Branko Vajiia............................................................... 63 Dr. sc. Omer Hamzi Rijeci Sprei vratiti ivot........................................................................ 73 amil Naimkadi, dipl.ecc.
ZaViaJ
Barice Greani: kulturna grupa kasnog bronanog doba u Slavoniji i sjevernoj Bosni............................................................................................. 78 Mr. sc. Adnan Kaljanac, Edin akovi, prof. Leitend rechtilicher Status des Graanica Richteramtes in dem Sandak Zvornik (Upravno-pravni status kadiluka Graanica u okviru Zvornikog sandaka)................................................................................... 91 Mr. sc. Edin Rami
PrOLOsT
Sjeanje na odlazak u partizane prve grupe omladinaca iz Graanice, 31. 08. 1943. godine...................................................................................... 97 Damjan Blagojevi, dipl.ing. Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine........................................ 100 Kujovi Mina, prof.
Dobrota (jednog) bivanja: Sadik ehi Husejnov, 1936. 2009............. 114 Dr. sc. Omer Hamzi Babova dobra batina................................................................................. 117 Atif Kujundi, knji. Ljudi bez niana u priama Sadika ehia................................................. 121 Dr. sc. Omer Hamzi Hasan Kikipjesnik sirotinje...................................................................... 126 Sadik ehi, knji. Intelektualac u provinciji (faksimil jednog neobjavljenog govora)....... 133 Sadik ehi, knji. Nove knjige................................................................................................... 135 Listovi graanikog kalendara od 8. 10. 2008. do 4. 5. 2009. ................. 144 Dr.sc. Omer Hamzi
riJE
LisTOVi... DODaTak
Predstavljamo: doktori nauka s podruja Graanice............................... 158 Strukturiranje sadraja bosanskohercegovakih masovnih medija pod utjecajem odnosa s javnostima (rezime doktorske disertacije)..... 159 Dr. sc. Vedada Barakovi Mala i srednja preduzea u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na BiH (rezime doktorske disertacije).................................................................................................... 163 Dr. sc. Zijad Dafi Urgentna ultrasonografija u menadmentu akutnog abdominalnog bola (rezime doktorske disertacije)........................................................... 169 Dr. Nizama Salihefendi Glosar novih autora..................................................................................... 176
UDK 930.85 ISSN 1512-5556
contents
On ThE OCCasiOn
27
The crisis in Bosnia and Herzegovina and development of institutional framework of the state.............................................................. 6 Izudin Keetovi, PhD Who and what was Graanica defended from on the 7th April, 1945..... 10 Omer Hamzi, PhD
The election for representatives of national minorities in legislative authorites in Bosnia and Herzegovina........................................................ 16 Irena Hadiabdi, M.A. Marriage and family in the literary work of amil Avdi........................... 26 Adil Osmanovi, M.A. Hipsometric pattern of B&H territory - with the reference to the area of Graanica.................................................................................................... 33 Samer Fazli, prof.
THEMES
Community of kahovica a brief geographic, historical and etnographic review........................................................................................ 40 Rusmir Djedovi, prof. Graanicas Hajdarevac settlement geographic-etnographic and historical-urbanistical overview................................................................... 47 Rusmir Djedovi, prof. Homeland personages: Branko Vaji ia................................................... 63 Omer Hamzi, PhD Get back the life to the river Sprea............................................................. 73 amil Naimkadi,B.Ecc.
HOMELAND
Barice-Greani: Cultural group of Bronze Age in Slavonia and Northern Bosnia............................................................................................. 78 Adnan Kaljanac, M.A., Edin akovi, prof.
THE PAST
Adminstrative-legislative system of Graanicas kadiluk as a part of Zvorniks sandak.......................................................................................... 91 Edin Rami, M.A. Reminiscence of the first group of Graanicas youth joining partisans, 31st August, 1943........................................................................ 93 Damjan Blagojevi, B.Eng. Appendix to the history of development in primary education in the area of Graanica from 1945 to 1947......................................................... 100 Mina Kujovi, prof.
Goodness of ones being: Sadik ehi Husejnov (1936-2009)................ 114 Omer Hamzi, PhD Dads good heritage (from the afterword to Letters and Notes)........ 117 Atif Kujundi, author People with no tombstones in Sadik ehis stories (about the unpublished book From sidil of the provinces).................................... 121 Omer Hamzi, PhD Hasan Kiki -the poet of the poor (the extract from the book Letters and Notes.................................................................................................... 126 Sadik ehi, author An intelectual in the provinces (facsimile of an unpublished speech)................................................................................... 133 Sadik ehi, author New Books.................................................................................................... 135 From 8th October, 2008 to 4th May, 2009................................................ 144 We introduce: PhDs from the area of Graanica....................................... 158 Vedada Barakovi, Contents structuring of Bosnian mass media under the influence of public relations (summary of doctoral dissertation).............................................................................. 159 Zijad Dafi, Small and medium-sized businesses in the function of restructuring transitional economy with the reference to Bosnia and Herzegovina (summary of doctoral dissertation).................................... 163 Nizama Salihefendi, Urgent ultrasonography in the management of acute abdominal pain (summary of doctoral dissertation).................... 169 New authors glossary................................................................................. 176
THE WORD
THE PAGES OF GRAANICAS CALENDAR APPENDIX
povodom
Prof. dr. Izudin Keetovi, red. prof. Dr. sc. Omer Hamzi Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira drave Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine
Prof.dr. Izudin Keetovi, red.prof.
Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira drave
ombinacija mjera fiskalne i monetarne politike sa razine drave je pravi odgovor na teko stanje u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi. Stoga nisu nerealna oekivanja da e finansijska i ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini doprinijeti brem sazrijevanju spoznaje da moramo imati jedinstven pristup ureenju drave u svim njenim segmentima djelovanja i njene integracije, odnosno jedinstven ekonomski prostor. Iako na prvi pogled zvui paradoksalno, to u naim uslovima, realno gledajui, mogu biti neke pozitivne posljedice krize. Meutim, ono to bi trebalo da brine graane je nepostojanje makroekonomske politike na nivou drave Bosne i Hercegovine i nepostojanje jedinstvenih zakona i sistema regulacije finansijskog sistema, sektorskih politika u realnom sektoru ekonomije u Bosni i Hercegovini. Strategija vlasti mora se zasnivati na krupnim pitanjima ekonomskih izazova koji mogu doprinijeti da izaemo iz siro-
matva, odnosno da ne propadnemo na samo dno. Dok se ne izgradi valjan makroekonomski okvir drave Bosne i Hercegovine, njeni graani e biti u stalnom strahu od siromatva i niskih dohodaka. Kriza u svijetu u uslovima Bosne i Hercegovine e se produbiti u krizu siromatva koja je pratea pojava organizacije savremenog kapitalizma.Uostalom, mi ve sada moemo konstatirati da je Bosna i Hercegovina permanentno u krizikoja se produbljuje politikom krizom i koja stalno vodi ekonomskoj krizi. Problem nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini e se ispoljiti u najeem obliku i imat e posljedice u jaanju neformalnog sektora ekonomije, te sve vei broj evidentiranih na biroima za zapoljavanje. S jedne strane, tome e doprinijeti proces restrukturiranja javnog sektora ekonomije koji vie ne moe apsorbovati nezaposlene. S druge strane, pad potronje uslijed pada dohodaka iz transfera iz inostranstva dovest e do poveanja nezaposlenost u
GRAANIKI GLASNIK 27 POVODOM
uslunom sektoru privrede. Pad dohotka graana i nezaposlenost su manifestacioni oblici koji e pratiti bosanskohercegovaku ekonomsku stvarnost sa izraenim problemom nelikvidnosti realnog sektora ekonomije: prije svega privrede, a zatim javnog sektora i stanovnitva. U uslovima krize, Bosna i Hercegovina se mora okrenuti svojim resursima: prirodnim i materijalnim, uporedo razvijajui segment obrazovanja kao najbolju investiciju u ljude. Prvi test mjera, svakao je izrada stratekog dokumenta: okvirnog budeta za period 2010. 2012. godina, na svim razinama vlasti, najkasnije do juna tekue godine, te definisanje stratekih ciljeva koji bi trebalo da budu konkurs za nosioce vlasti u mandatnom periodu 2010. 2014. godina. Uesnici politikog sistema, tj. politike stranke i pojedinci bi trebali ve u posljednjoj godini svog mandata izai sa programima i ponuditi ga graanima, odnosno biraima, uz opi politiki sporazum da nas najbolji mogu spasiti. Oito je da to nisu u stanju uiniti nosioci sadanje vlasti koji nemaju kapaciteta i snage da naprave preokret. Stoga bi ak bilo poeljno da odstupe u interesu graana i da sami iniciraju promjene. Glavni pravac promjena u Bosni i Hercegovini, u cilju ublaavanja posljedica krize trebalo bi da se ogleda u domenu javnih finansija i to na smanjenju budetskog deficita i stabiliziranju javnog duga kao segmentu implementacije efikasne fiskalne politike, te smanjenju javne potronje i fiskalnih optereenja koja su glavna smetnja jaanju konkurentne sposobnosti bosanskohercegovake privrede. Za Bosnu i Hercegovinu je prihvatljiv
sistem valutnog odbora sa razvojem trita kapitala i to kroz jedan fleksibilniji mehanizam upotrebe obaveznih rezervi Centralne banke kroz emisiju vrijednosnih papira u funkciji primjene instrumentarija selektivne kreditne politike, kao kvalitativne monetarne politike i obaranja kamatne stope kroz ponudu novca, razvojem finansijskog trita. Visok stepen likvidnosti bankarskog sektora putem obavezne rezerve kao i rezerve likvidnosti nije pogodan sa stanovita finansiranja realnog sektora, prije svega privrede kao nosioca poslovne aktivnosti i graana kao nosioca potronje. Jedno bez drugog ne funkcionie, te je nuno prisustvo javnog sektora privrede u dijelu funkcija drave u kapitalnom budetu, kroz investiranje u privrednu i komunalnu infrastrukturu. Selektivnost monetarno-kreditne politike mora biti u korelaciji sa fiskalnom politikom u dijelu javnih prihoda i javnih rashoda. Stoga Centralna banka BiH mora proiriti instrumentarij u dijelu selektivne kreditne politike u kombinaciji sa obaveznom rezervom, uz razvijanje instrumenta finansijskog trita ponudom derivata (hartija od vrijednosti) na tritu novca i tritu kapitala kao i obaranjem kamatnih stopa. Treba izbjei mjere administrativne prirode ili ogranienje kamatnih stopa jer je korisnije djelovati selektivno i sa trinim mehanizmima. Meutim, osjea se nedostatak domae banke sa dravnim kapitalom, koja bi u sistemu poslovnih banaka sa privatnim kapitalom i kreditno-tednih organizacija mogla biti snaan mobilizator finansijskih sredstava i konkurent na finansijskom tritu sadanjim bankama i mikrokreditnim organizacijama. Rjeenje je uspostava domae
POVODOM GRAANIKI GLASNIK 27
banke dokapitalizacijom i proirenjem obima depozitnih poslova sa javnim sektorom, te kombinacija kreditne politike sa Razvojnom bankom. Efekat mobilizacije i multiplikacije javnih prihoda mogao bi se izvesti u kombinaciji sa komercijalnim bankarstvom po principu selektivne monetarne politike u sektore izvozne privrede, radno-intenzivne djelatnosti i sektore poljoprivrede i energetike, kao i u javni sektor investicija. U realnom sektoru ekonomije Vlada mora potaknuti sektor poljoprivrede kako bi preko njega ublaila socijalni pritisak i pomogla stanovnitvu da proizvede robe za trite koje jedino moe biti zamjena za robe iz uvoza, te aktivirati robne rezerve i otkup svih trinih poljoprivrednih proizvoda, uz subvenciju. Drugi pravac promjena u realnom sek-
toru ekonomije je pruanje pomoi malim i srednjim preduzeima da odre postojeu zaposlenost, odnosno da ostanu na tritu, kako bi se u povoljnijim uslovima i prilikama mogli odrati i poveati konkurentnu sposobnost. U okviru treeg pravca promjena treba osigurati pomo domaem graevinarstvu i to u svim njegovim segmentima. Vlade bi morale donijeti programe izgradnje i popravke kola i ustanova obrazovanja, programe izgradnje komunalne infrastrukture, saobraajnica, odravanja vodotoka, uma, privoenja zemljita njegovoj namjeni itd. Smanjenje javnog duga u odnosu na bruto domai proizvod vana je pretpostavka za postepeno ublaavanje ekonomske krize. Stoga Bosna i Hercegovina mora koncipirati ekonomsku politiku na stopi
rasta drutvenog proizvoda iznad 10%, to pretpostavlja niz reformi koje zadiru u institucionalna i zakonodavna rjeenja na razini drave BiH. U takvim uslovima, opravdano je ino zaduenje, uz smanjenje unutranjih dugova. Sa aspekta vanjskog javnog duga, Bosnu i Hercegovinu moemo smatrati umjereno zaduenom zemljom. Meutim, ono to Bosnu i Hercegovinu ini prezaduenom je upravo veliina unutranjeg javnog duga, koji zapravo ugroava makroekonomsku stabilnost zemlje. Bez kvalitetne procjene unutranjeg duga i izgradnje sistema upravljanja dugom, nema ni ispunjenja uslova za nova kreditna zaduenja na finansijskom tritu. Primjena Zakona o utvrivanju i nainu izmirivanja unutranjeg duga u Bosni i Hercegovini predstavlja preduslov da se uspostavi sistem upravljanja budetima sa stanovita likvidnosti i javnog duga. Pored kljunih informacija o zaduenosti budeta i budetskih fondova, bilo bi potrebno ukljuiti i zaduivanje javnih preduzea i nefinansijskih institucija u vlasnitvu drave. Pretpostavljene pozicije plata i materijalnih trokova na svim nivoima vlasti Bosne i Hercegovine pruaju osnovicu
za linearno umanjenje najmanje od 15% u jednoj varijantu, do 30. juna 2009. godine, odnosno u drugoj, rezervnoj, varijanti do 30% na kraju godine. Kako Vlada planira koristiti kratkoroni kredit, logino bi bilo da izvri izravnjavanja odmah na razini linih primanja uposlenih i smanji izdatke za 30 % kako bi uz efikasniji sistem naplate, uravnoteila tekui bilans plaanja. Ukoliko to Vlada ne uradi odmah (takorei jue), onda joj prijeti opasnost da zatvori rashodnu stranu Budeta za prvu polovinu 2009. godine i da ue u tzv. finansijsku neravnoteu, koja e je prinuditi da letei kratkoroni dug pretvori u dugoroni, uz plaanje nepovoljnih kamata. Ta tzv. kreditna spirala koja bi aktivirala nova zaduenja za sve vei pritisak na rashodnoj, produbila bi deblans na prihodnoj strani. U okviru svih ovih mjera, neophodno je ojaati poziciju Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine koje bi supstituiralo postojee Fiskalno vijee i preuzelo direktnu nadlenost nad institucijama carinske i poreske administracije. Nakon toga, primarni zadatak u budetskom sistemu Bosne i Hercegovine bio bi na cjelovitom uvidu u finansijske pozicije drave i izgradnja sistema procjena i analize obaveza.
dr. sc. omer hamzi
Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine
odsjeanje na minula vremena, na prolost uvijek je bilo u funkciji lakeg raspoznavanja sadanjosti i preciznijeg projektovanja budunosti. Stoga je utvrivanje kalendara znaajnih dogaaja, koji e se obiljeavati na jednom prostoru, uvijek bio dosta delikatan i politiki osjetljiv posao, koji se kod nas odraivao uglavnom po ideolokim, dnevnopolitikim ili u najmanju ruku po nekim paualnim kriterijima. Tako se i dan opine, iako deklarativno uspostavljan radi ouvanja i unapreenja njenog identiteta i historijsko-kulturnog kontinuiteta, prije 1992. godine, u mnogim naim opinama i gradovima gotovo u sto posto sluajeva iskljuivo vezivao za neki krupniji historijski dogaaj iz perioda Drugog svjetskog rata. Definitivno zauzimanje nekog mjesta, odnosno grada od strane partizanskih jedinica (NOV) proglaavano je danom osloboenja, a kasnije danom optine ili grada. U Graanici je to bio 7. april, koji se od sedamdesetih godina do poetka rata za Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine,
obiljeavao kao Dan optine i Dan osloboenja. U sutini, to su bili datumi pobjede partizanskih jedinica i uspostave nove vlasti u nekom mjestu, nakon slamanja ustako-domobranskih i njemakih snaga koje su ga branile. Proglaavani su danom osloboenja, roendanom optine iskljuivo po ideolokoj matrici i kao takvi bili potpuno u funkciji aktuelne vlasti. Stoga nije ni udo to ni nakon vie decenija njihovog obiljeavanja, ti datumi nisu mogli uhvatiti dublje korijene u naem narodu. Bili su to uglavnom praznici vlasti koje narod nije mogao posvojiti jer nisu ni imali nikakve veze sa njegovom tradicijom i identitetom. Kako neko napisa, po pravilu, to se deava uvijek tamo gdje se kolebljivost identiteta proizvodi pod uticajem ideolokih promjena i jednokratnih politikih reima. To meutim, ne znai da nije trebalo i da danas ne treba obiljeavati znaajne dogaaje i linosti iz doba antifaistikog rata 1941. 1945. Zato? Zato to faizam kao drutvena pojava jo uvijek predstav-
10
lja opasnost na koju se mora raunati na duge staze, pogotovo na ovim prostorima. Time se i rukovodilo Optinsko vijee u Graanici donosei Odluku o utvrivanju znaajnih datuma na nivou opine, u kojoj je 7. april zadran kao Dan osloboenja Graanice u Drugom svjetskom ratu (5. 4 2001.)1 Iako se od tada redovno obiljeava kao znaajan opinski datum, jo uvijek u jednom dijelu lokalne javnosti (pa i ire) on se ne doivljava kao Dan osloboenja, ve kao dan okupacije Graanice. Pitanje se u konkretnom sluaju odnosi na Graanicu, ali je ono principijelne naravi i moe se odnositi na bilo koje vee mjesto u Bosni i Hercegovini ili Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu. Upravo zbog tih uoptavanja i nekih kontraverznih pogleda na zavretak Drugog svjetskog (koji izgleda ovdje nije zavren ak ni Dejtonskim sporazumom), to se pitanje ne smije ni potcjenjvati, niti precjenjivati, ve mu treba prilaziti, kako iz pozicije tadanje prave, tako i iz pozicije tadanje pogrene strane. Ne ulazei u politiku pozadinu prie o partizanima kao o oslobodiocima koji su nas okupirali, prije svega, moramo se podsjetiti na historijske injenice koje se odnose na zavretak Drugog svjetskog rata na ovim naim prostorima. to se Bosne i
1 Kalendar obiljeavanja znaajnih dogaaja na nivou optine Graanica, dokument Odbora za obiljeavanje znaajnih dogaaja i linosti Opinskog vijea Graanica, koji je posluio kao podloga za javnu raspravu i obrazloenje Odluke o utvrivanju znaajnih datuma na nivou opine Graanica. Opinsko vijee Graanica tu je odluku donijelo 5. 4. 2001. godine, Graaniki glasnik br. 11., Graanica 2001., 10
Hercegovine tie, bila je to posljednja bitka za njeno izvlaenje i oslobaanje ispod reima velikohrvatske, ustake, u osnovi faistike tvorevine NDH, koja je 1941. godine ovu zemlju od Une do Drine uzela kao plijen ili jo bolje rei kao dar faistike Njemake i faistike Italije, a da Bonjake i ostale Bosance niko nizato nije ni pitaos tim to, istine radi, u tom kontekstu treba dodati da se bosanske muslimane ni u prethodnom reimu malo toga pitalo. U njihovo ime uglavnom se odluivalo negdje izvan Bosne. U svakom sluaju to je imalo vrlo tragine. O tome su ve napisane ozbiljne studije i knjige. Kad je rije o Drugom svjetskom ratu, velika stradanja i rtve pretrpjeli su svi narodi na ovim prostorima, bosanski muslimani posebno. Na historijskoj vjetrometini, u tom velikom sukobu, noeni plimom i osekom svjetskih i lokalnih ratnih dogaaja, ostavljali su svoje kosti na raznim stranama svijeta: od june Francuske do Staljingrada, od Tuzle do Maribora, od Beograda do Bea Uvijek za tui raun, o svom troku i na svoju tetu Isuvie su nam poznate historijske ublehe o cvijeu hrvatskog naroda i Bosni i Hercegovini kao hrvatskom povijesnom korpusu, isuvie dobro smo iskusili razna naertanija o Bosni i Hercegovini kao srpskoj istorijskoj zemlji. Da je bio drugaiji rasplet Drugog svjetskog rata, u to nema sumnje, Bosna i Hercegovina bi bila samo geografski pojam, a sa bosanskim muslimanima ko zna ta bi bilo. Da sad ne poteemo dokumente iz kojih vidimo da im je bio namijenjen nestanak. To se nije dogodilo, upravo zaPOVODOM GRAANIKI GLASNIK 27
11
hvaljujui Titovoj partizanskoj vojsci, ija se pobjeda kod Graanice, 7. aprila 1945. obiljeava kao Dan osloboenja u Drugom svjetskom ratu. pekulacije o tome da li je Titova vojska bila oslobodilaka ili okupatorska proizvod su politikih sueljavanja oko neega to je jasno ko dan. Naravno, ko hoe da vidi. Historija nije uiteljica ivota u politikim razraunima suprotstavljenih ideologija i politikih koncepcija. Ja sam to nazvao lepobrenizacija historije. Nije teko raspetljati pitanje iz naslova ovog priloga koje se u sutini svodi na to jesu li, 1945. godine, partizani bili oslobodioci ili okupatori naih gradova i arijaako ishod Drugog svjetskog rata posmatramo globalno: pobjedom Antihitlerovske (dakle antifaistike) koalicije, osloboene su sve zemlje, koje su bile pod faizmom. JugoslovenskaTitova armija, kao dio oruanih snaga Antihitlerovske koalicije, bila je u tom pobjednikom stroju. Dakle, njene jedinice su u tom svom oslobodilakom pohodu oslobaale dio po dio ove zemlje od kogaod faizma. Tako je na red dola i Graanica, 7. aprila 1945. godine. Tu dakle, ne bi trebalo biti nikakvog spora. Meutim, na lokalnom planu, nije ba tako ista situacija, stanje je mnogo zamrenije, istine su bolnije. Od kojih se esto bjealo, prikrivalo, preutkivalo. Bolno saznanje da su pripadnici onih istih snaga, koje su oslobaale naa sela i gradove od faista i faistikog reima, sa znanjem ili bez znanja svojih najviih vojnih vrhova neto kasnije poinili teke zloine nad zarobljenim civilima podanicima propale faistike drave i pripadnicima njene poraene vojske u kojoj su u velikom broju, sluajno ili ne, bili nai
oevi i djedovi, dio je istine s kojom se moramo suoiti bez ikakvih predrasuda i optereenja. Koliko god za nas bila bolna i traumatina, izmeu ostalog i zato to se decenijama prikrivala (evo, i ovih dana iskopavaju se neke masovne grobnice po Sloveniji), ta istina, na historijskoj ravni, ne dovodi u pitanje antifaistiki karakter i historijsku ulogu Jugoslovenske armije u Drugom svjetskom ratu, njen doprinos pobjedi antihitlerovske koalicije na globalnom i opstanku Bosne i, nesporno, bosanskih Muslimana u njoj. Naprotiv. Da li u tom kontekstu ima smisla pitanje: od ega je to i od koga je to, zapravo, Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine? Da budem konkretan: tano prije 64 godine, u Graanicu su ule srbijanske partizanske jedinice sa antifaistikim oznakama na kapi kao pripadnice, dobro organizovane i disciplinovane, to ne rei slavne, Titove armije koja je ve bila ne samo priznata, ve zaslueno uvaena i uvaavana u redovima Antihitlerovske, dakle, antifaistike koalicije, kao demokratske alternative tadanjeg civilizovanog svijeta. Te su jedinice, uz teke viemjesene borbe i velike ljudske gubitke oko Graanice,2 uspjele otjerati ili istjerati preostale njemake snage, ali i ustako-domobranske i zelenokadrovske jedinice u koje
2 Gubici tri srpske brigade iz 23 srpske Narodnooslobodilake divizije koja je u zavrnim operacijama u periodu od decembra 1944. do sredine aprila 1945. bila usmjerena na Graanicu, bili su zaista veliki. Od ukupno 585 poginulih boraca iz 20. srpske brigade, 94 su poginula u borbama oko Graanice. Iz 7. srpske brigade, od ukupno 550 poginulih, 61 je poginuo oko Graanice, a iz 14. srpske brigade, od ukupno 1.010 poginulih u brigadi, ak je 455 poginulo u borbama oko Graanice (podaci su uzeti iz spiskova imena poginulih boraca koji su objavljeni u monografijama spomenutih brigada).
12
su na ovaj ili onaj nain bili mobilisani nai oevi i djedovi koji su, borei se pod znamenjima Nezavisne Drave Hrvatske, kao eminentno faistike tvorevine, naivno vjerovali da se bore za svoju domovinu, tuno zvui, za svoju Graanicu i to platili vrlo visokom cijenom na bespuima odstupanja i u jo uvijek neprozirnim maglama Blajburga i kontroverzama komunistikih i nacionalistikih historiografija, protitovskih i antititovskih tumaenja a nije im dato ni da umru, ni da se spominju kao Bonjaci kao bosanski muslimani, ve kao Hrvati, zato to su (a da ih niko nije pitao hoe li), jednog proljetnog jutra, hajde da budemo precizni, 10. aprila 1941. godine osvanuli u marionetskoj faistikoj tvorevini pod imenom NDH i to su se, kao njeni, silom prilika podanici, nali u ili uz vojsku te propale faistike drave, sa kojom su otili pravo u propast. Tu negdje i lei odgovor na pitanje: od ega je to i od koga je to, zapravo, Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine. Oslobodila se, dakle, onoga to ona u svojoj historijskoj biti, ustvari, nikada nije ni bila oslobodila se njemake faistike okupacije i velikohrvatskog ustakog reima pod kojim su Bonjaci doivjeli najvea stradanja u Drugom svjetskom ratu u odnosu na sve ostale narode bive Jugoslavije. Zato danas ima smisla pria o 7. aprilu 1945. godine kao Danu osloboenja Graanice od jednog eminentno faistikog reima Politiki dogaaji u posljednje vrijeme u susjednim dravama, ali ponegdje i na domaem terenu, jo jednom nam potvruju injenicu da faizam nije stvar nekih prolih vremena i ideologija, kojima treba da se bave samo historiari, ve da je to fenomen savremenog doba, koji se regeneri-
e i manifestuje u raznim oblicima i formama. Da bi ga lake raspoznavali, moramo se ponekad prisjetiti njegovih najdrastinijih oblika iz prolosti. Zato ima smisla podsjeanje na ove i ovakve datume i godinjice, ali bez ikakvih ideolokih politikih i ko zna kakvih optereenja. Mi na ovaj nain, makar i na simbolikoj, manifestacinoj ravni, iskazujemo svoje duboko opredjeljenje i potvrujemo da u biti pripadamo svjetskom antifaistikom bloku. Potvrujemo odanost antifaistikim tradicijama i buduim generacijama ukazujemo da su krajnji rezultati antifaistike borbe i rtve muslimanskog, bonjakog, ali i drugih naih naroda u Drugom svjetskom ratu dostojne potovanja i da su dio nae historijske batine koje se Bosna i Hercegovina ne smije odricati. Zato? Zato to je antifaizam za Bosnu i Hercegovinu, moda vie nego za bilo koju drugu zemlju u njenom okruenju, temeljni uslov opstanka. To su iskusile generacije za nama, u to smo se i sami uvjerili u nedavnoj naoj prolosti. Rat za Bosnu i Hercegovinu 1992. 1995. godine potvrdio nam je sva ta iskustva kao odbrambeni i antifaistiki rat. Zato je naa obaveza da ideju antifaizma, iznova odmjerenu i provjerenu u donedavnim naim nesreama, predamo u amanet novim generacijama, novim borcima za demokratske, humane odnose, novim borcima protiv zloupotrebe svakog nacionalnog cilja u ime i za raun totalitarnih i osvajakih ideja, novim antifaistima. Ne smijemo dozvoliti da mlade generacije budu liene mogunosti da spoznaju pravu prirodu faizma, i onog iz Drugog svjetskog rata kao i posljednjeg rata za Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. godina.
13
14
teme
Mr. sc. Irena Hadiabdi Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica
Mrsc.. Adil Osmanovi Samer Fazli, pof
TEME GRAANIKI GLASNIK 27
15
mr. sc. Irena Hadiabdi
Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH
ugo vremena je trebalo Bosni i Hercegovini da bi se za nacionalne manjine postigao korak vie na ljestvici uspostavljanja tolerancije. Stoga je postignue da nacionalne manjine sudjeluju u javnom i politikom ivotu, te u procesu odluivanja na lokalnom nivou, na Lokalnim izborima 2008. godine, veliki korak za sve koji su se zalagali za ovaj cilj, ali je to jo uvijek mali korak za pripadnike nacionalnih manjina. Naime, njima jo uvijek nije omoguena aktivnija uloga u odluivanju o svim pitanjima koja su od njihovog interesa i na svim nivoima vlasti u BiH. Pravni okvir prava nacionalnih manjina u BiH: ustavna rjeenja i meunarodne konvencije Poloaj nacionalnih manjina je danas odreen meunarodnim pravom, ali se ne moe zanemariti veliki uticaj drutvenih prilika i politikih karakteristika u kojoj nacionalne manjine ive. Danas je uobiajeno da se poloaj nacionalnih manjina re-
gulie na najviem nivou, ustavnim odredbama uz preciziranje zakonima. Ustavni tretman prava nacionalnih manjina u BiH proizilazi iz Opteg okvirnog sporazuma za mir, pri emu je neophodno posebnu panju posvetiti Aneksu 4 (Ustav BiH), Aneksu 6 (Sporazum o ljudskim pravima) i Aneksu 7 (Sporazumu o izbjeglicama i raseljenim licima), te ustavima entiteta. U BiH je u primjeni petnaest meunarodnih pravnih akata koji ine sastavni dio Aneksa I Ustava BIH, a odnose se na ljudska prava i slobode, pri emu su samo neka posveena zatiti prava manjina, prije svega: Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina, Evropska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina i Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Ustav BiH osigurava najvii nivo zatite meunarodno priznatih prava i osnovnih sloboda. U lanu II.2. Ustava BiH utvreno je da e se prava i slobode predviene Evropskom konvencijom o zatiti
16
GRAANIKI GLASNIK 27 TEME
ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima, te okvirnom Konvencijom za zatitu nacionalnih manjina, direktno primjenjivati u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Ovi meunarodni instrumenti zatite imaju prioritet pred nacionalnim zakonima. Ipak, i pored pozivanja na meunarodne akte Ustav BiH, kako to tvrdi i profesor Neo Milievi, ne sadri izriitu odredbu o dunosti potivanja optih naela meunarodnog prava, to bi u suprotnom imalo veliki znaaj.1 lan II.4. Ustava BiH sadri gotovo istovjetnu odredbu o nediskriminaciji kao i lan 14. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i jedini se izriito odnosi na pripadnike nacionalnih manjina a glasi: Uivanje prava i sloboda, predvienih u ovom lanu ili u meunarodnim sporazumima navedenim u Aneksima I ovog Ustava, osigurano je licima u BiH bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, roenje ili drugi status. Ve u Preambuli Ustava BiH istie se da ...Bonjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima) i graani BiH ovim utvruju Ustav BIH. Isticanje ostalih u zagradi zapravo nas ve uvodi u problem definisanja njihovog statusa. injenica da Ustav BiH spominje manjine u skromnom obimu i ne normira njihovu obavezu zatite shvaena je kao obaveza svih organa vlasti, drave i entite1 Neo Milievi: Ustavni poloaj nacionalnih manjina u BiH (www.foss-fpzg.com/etnic_archive.php?lang=cro&show=all&eid=3)
ta, te kantona i opina da potuju i afirmiu prava manjina. Entiteti u BiH (Federacija BiH i Republika Srpska) imaju veoma visok stepen autonomije u ureivanju odnosa u domenu ustava i zakona. U skladu sa Ustavom BiH sve vladine funkcije i ovlatenja koja se u ovom ustavu izriito ne dodjeljuju ustanovama BiH, pripadaju entitetima Tako Ustav Republike Srpske (Ustav RS) umjesto termina ostali, direktnije tretira manjine i pominje ih u lanu 5., gdje se, izmeu ostalog istie da se ustavno ureenje RS temelji na zatiti prava etnikih grupa i drugih manjina, obezbjeivanju nacionalne ravnopravnosti i garantovanju i zatiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa meunarodnim standardima. Druge znaajne odredbe Ustava RS u vezi sa poloajem manjina su lan 31. (koji se odnosi na zabranu raspirivanja nacionalne rasne ili vjerske mrnje i netrpeljivosti, zatim lan 10., u kojem se govori o ravnopravnim graanima RS, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost itd, te lan 7., koji na podrujima gdje ive druge jezike grupe normira u slubenoj upotrebi njihov jezik i pisma. Ve u Preambuli Ustava Federacije BiH istie se da su narodi i graani BiH odluni da osiguraju punu nacionalnu jednakost, demokratske odnose i najvii standard ljudskih prava i sloboda, a u lanu 1., pored konstitutivnih naroda, uvode se i ostali. Pored toga, u poglavlju Ljudska prava i slobode istie se obaveza na zatitu manjina i potencijalno ugroenih skupina. Amandmanima na ustave entiteta Federacije BiH i RS, koje je nametnuo Visoki predstavnik, a koji su bili nuni nakon
17
donoenja Odluke Ustavnog suda BIH o konstitutivnosti svih naroda u BiH na cijeloj teritoriji, bez obzira na entitetsko odreenje, utvreno je da i pripadnici konstitutivnih naroda i onih iz grupe ostalih budu proporcionalno zastupljeni u nizu organa vlasti u skladu sa popisom stanovnitva iz 1991. godine do potpunog provoenja Aneksa 7. Ove promjene su ipak znaajnije poboljale poloaj nacionalnih manjina u BiH. Bez obzira to i dalje postoje neki ograniavajui faktori, znaajno je to se ovim ustavnim promjenama ipak konkretnije regulira uee nacionalnih manjina u vrenju vlasti. Norme u ustavima entiteta su, u naelu, u skladu sa meunarodnim pravom, ali se i dalje zadravaju na naelnim konstatacijama. Ipak predstavljaju korektan ustavni osnov za dalje zakonsko ureivanje ovih prava. Naalost, u Bosni i Hercegovini za ovo, do sada nije iskazana dovoljna politika volja. Zakonska rjeenja u BIH: Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina i Izborni zakon Bosne i Hercegovine Pravno gledano, status pripadnika nacionalnih manjina je rijeen u skladu sa opteusvojenim evropskim standardima, ali od samog poetka primjene ovih zakona pojavili su se problemi koje karakteriu nedoumice oko kvalifikacije nekih kategorija stanovnitva, kratki rokovi za usaglaavanje statuta sa odredbama Izbornog zakona BiH, izgled glasakog listia itd. U BiH, pored tri konstitutivna naroda (Srbi, Bonjaci i Hrvati), ive pripadnici brojnih nacionalnih manjina, Njihov sta-
tus je priznat Zakonom o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina,koji je usvojen 1. 04. 2003., a stupio na snagu 14. maja 2003. godine (Sl.glasnik BiH, br. 12/03 i 76/05). Ovaj zakon je promovisao pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u organima vlasti i drugim javnim slubama na svim nivoima vlasti, srazmjerno procentu njihovog uea u stanovnitvu prema posljednjem popisu u BiH. Izraz srazmjerno u primjeni zakona treba se tumaiti kao minimum uea, a da broj pripadnika nacionalnih manjina u vlasti moe biti i vei jer je BiH u politici prema nacionalnim manjinama naelno prihvatila sistem pozitivne diskriminacije u zatiti prava manjina. U lanu 3. Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina definisan je pojam i nabrojane su manjinske zajednice ija se prava tite u skladu sa Okvirnom Konvencijom za zatitu nacionalnih manjina, koju je BiH ratifikovala u aprilu 2003. godine. Nacionalna manjina je u skladu sa ovim zakonom, dio stanovnitva dravljana BiH koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda , a sainjavaju je ljudi istog ili slinog etnikog porijekla, iste ili sline tradicije, obiaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne istorije i drugih obiljeja. BiH titi poloaj i ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca, Crnogoraca, eha, Italijana, Jevreja, Maara, Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, Rumuna, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca, Turaka, Ukrajinaca i drugih koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog lana. Izmjene Izbornog zakona BiH iz 2004. godine su po prvi put omoguile osobama koje pripadaju nacionalnim manjinama da
18
izaberu svog predstavnika u opinskim vijeima sa zagarantovanim minimalnim brojem mjesta. Prema ovom zakonskom rjeenju, pripadnici svih nacionalnih manjina koji u ukupnom broju stanovnitva opine uestvuju ukupno do 3% stanovnitva, garantira se najmanje jedno mjesto u opinskom vijeu/skuptini opine, pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom broju stanovnitva opine uestvuju preko 3% stanovnitva, garantiraju se najmanje (2) mjesta u opinskom vijeu/skuptini opine . Bio je ovo znaajan napredak u smislu uea i boljeg odraza opih principa po kojima e ove osobe imati pravo biti jednako predstavljene u tijelima dravnih vlasti i civilnih slubi na svim nivoima. Meutim, ove izmjene prekasno su slubeno objavljene da bi bile primjenjivane na
opinskim izborima 2004. godine, to je znaajno odgodilo pozitivne promjene u praksi. Zato je Savjetodavni komitet UNa, komentirajui izvjetaj koji je podnijela kao lanica Konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, u martu 2006. godine, pozvao Bosnu i Hercegovinu da usvoji izmjene i dopune Ustava i Izbornog Zakona s ciljem da osigura jednako uivanje aktivnog i pasivnog birakog prava svim graanima, bez obzira na njihovu etniku pripadnost. 2 Od samog poetka primjene ovih zakonskih odredbi, Parlamentarnoj skuptini BiH su se obratile mnoge opine u BiH sa upitom u vezi sa pojanjenjem katego2 Savjetodavni komitet o osnovama konvencije za zatitu nacionalnih manjina: Miljenje o BiH usvojeno 27.maja 2004.(www.coe.ba/pdf/PREVOD_VIJECE_EVROPE_1minj.doc
19
rija Jugosloveni i Muslimani. Naime, umjesto termina nacionalne manjine i njihovog nabrajanja, u Ustavu BiH upotrijebljen je termin ostali, ostavljajui tako zakonskoj regulativi da, u skladu sa objektivnim kriterijima, odredi koje su to nacionalne manjine koje ive u BiH, nain njihove identifikacije i mjere koje e poduzeti, kao svoju obavezu, u zatiti i afirmaciji njihovih prava.3 Pojedina opinska vijea obraala su se i Centralnoj izbornoj komisiji BiH sa upitom kako da tretiraju kategoriju stanovnitva koje se izjanjava kao Ostali: da li kao pripadnike konstitutivnih naroda ili kao pripadnike nacionalnih manjina. S obzirom na nenadlenost za tumaenje tog termina, CIK BiH ih je upuivala da se obrate sa zahtjevom za autentino tumaenje Parlamentarnoj skuptini BIH. Ustavnopravna komisija Zastupnikog doma je razmatrala te upite i prihvatila miljenje Vijea ministara, koje je, 29. 11. 2007. godine, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, utvrdilo autentino tumaenje odredaba zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BIH u kojem je naznaeno da Jugosloveni i Muslimani ne pripadaju skupini manjinskih zajednica u smislu Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH .4 Prema miljenju savjetodavnog komiteta Vijea Evope o osnovama Konvencije za zatitu nacionalnih manjina, usvojenom
3 Savjet ministara: Izvjetaj BiH o zakonodavnim i drugim mjerama na provoenju naela utvrenih u okvirnoj konvenciji za zatitu nacionalnih manjina, decembar 2003. 5 Savjetodavni komitet o osnovama konvenci4 Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice: Da- je za zatitu nacionalnih manjina: Miljenje o BiH vanje prijedloga miljenja za autentino tumaenje usvojeno 27.maja 2004 .(www.coe.ba/pdf/PREodredbi broj: 08-02-3585-1340/07 od 08.10.2007. VOD_VIJECE_EVROPE_1minj.doc)
jo 27. maja 2004. godine, vlasti u BiH bi trebale pregledati trenutno zastupanje ostalih. Potpuno je ispravno omoguiti onima koji ne ele pripadati ni jednoj od tri grupe izbornih naroda, koji ne pripadaju ni jednoj nacionalnoj manjini da sjede u izbornim tijelima, ali je vano da se ovo ne deava na raun nacionalnih manjina. Vlasti bi, po tom miljenju, trebale prihvatiti potrebne promjene u izbornim zakonima da bi osigurale osobama koje pripadaju nacionalnim manjinama da budu izabrane u kategoriji Ostalih.5 I danas relevantne meunarodne institucije izraavaju posebnu zabrinutost to u ustavnopravnom sistemu BiH postoje privilegije i prava koja se odnose na konstitutivne narode, a koja u isto vrijeme nisu predviena za one koji se ne idetifikuju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda. Dodatni problem lei u injenici da nacionalne manjine, ako se ubrajaju u ustavnu kategoriju ostalih, imaju vie prava (na osnovu Zakona o zatiti nacionalnih manjina) u odnosu na istinski marginalizovane ostale koji ne pripadaju ni nacionalnim manjinama ni Ostalima. Naime, znaajan broj osoba se izjanjava kao Jugosloven ili su odbili da se izjasne, a graani iz mijeanih brakova se ne osjeaju ugodno, izjanjavajui se kao pripadnik jedne grupe od tri izborna naroda. etranesti izvjetaj Vijea Evrope o napretku BiH u ispunjavanju postprijemnih obaveza, objavljen u januaru 2008. godine, navodi da je Ustav BiH i dalje suprotan Protokolu 12 Evropske konvencije o
20
ljudskim pravima, posebno zbog pravila o etnikoj pripadnosti lanova Predsjednitva, delegata u Domu naroda Parlamentarne skutine BiH, predsjednika i potpredsjednika entiteta.6 Iako su oba entiteta usvojila i svoje Zakone o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina, to predstavlja dalju konkretizaciju ustavnih odredbi, kao i odredbi samog Zakona o zatiti pripadnika nacionalnih manjina BIH, u praksi, ipak izostaje primjena u kljunim zakonskim dijelovima. Primjena zakonskih rjeenja prava nacionalnih manjina na lokalnim izborima 2008. godine Kada je u toku 2007. godine interresorna radna grupa pristupila izradi izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, a u cilju to boljih priprema za Lokalne izbore koji su planirani za oktobar 2008 godine, pitanje kako osigurati garantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina se pojavilo kao najvei izazov za lanove grupe. Naime, oni su bili miljenja da je ranije rjeenje u Izbornom zakonu BiH prema kojem se pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom broju stanovnitva opine uestvuju do 3% ... itd. dovelo neke opine u nerealne situacije. To se posebno odnosilo na male opine koje su prema popisu iz 1991. godine imale samo nekoliko osoba (pripadnika nacionalnih manjina) na svom podruju. Nije se znalo ni da li su nakon rata uope bile prisutne u tim opi6 Information documents SG/ Inf (2008.), Bosnia and Herzegovina:Compliance with obigations and commitments and implementation of the post-accession co-operation programme, http:// www.coe.ba/pdf/14th_COM_monitoring_report. pdf
nama, a po toj zakonskoj odredbi imale su pravo na jedno vijeniko mjesto. Zbog te nerealnosti istraivane druge mogunosti. Konano, prihvaena rjeenja u Zakonu o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH (Sl. glasnik BiH, br.33/08) smatrala su se najznaajnijom novinom u izbornom sistemu BiH. Problemi nacionalnih manjina u BiH konano su pridobili panju javnosti, a najveim uspjehom se smatralo omoguavanje pripadnicima nacionalnih manjina da konano budu predstavljeni u lokalnim tijelima. Ovaj zakon je stupio na snagu 23. 04. 2008. godine, dakle samo dvije sedmice prije raspisivanja lokalnih izbora za 5. 10. 2008. godine. Izmijenjeno Poglavlje 13 A precizira uee pripadnika nacionalnih manjina u izborima za opinski nivo vlasti. Odredbom lana 13.14 stav (2) Izbornog zakona BIH propisano je da se broj pripadnika nacionalnih manjina koji se neposredno biraju u opinsko vijee, odnosno skuptinu optine i gradsko vijee, odnosno skuptinu grada utvruje statutom optine, odnosno grada, pri emu se pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom broju stanovnitva te izborne jedinice, prema zadnjem popisu stanovnitva, uestvuju sa vie od 3%, garantira najmanje jedno mjesto. Meutim, ni trenutno zakonsko rjeenje nije u skladu sa Zakonom o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina koji promovira pravo na zastupljenost u organima vlasti, srazmjerno procentu njihovog uea prema posljednjem popisu stanovnitva 1991. godine. Naime, pripadnicima nacionalnih manjina koji su prema popisu iz 1991. uestvovali sa 3% i manje
21
od 3% nije osiguran izbor za uee u lokalnoj vlasti, pa mnogi ova nova zakonska rjeenja nazivaju ne/uspjelim testom demokratinosti. Stvaranje zakonskih uvjeta kroz dopune Statuta Usvajanje novih zakonskih rjeenja zahtijevalo je stvaranje zakonskih uslova kroz dopune, odnosno izmjene statuta u vrlo kratkom roku. Odredbama statuta, opine, gradovi, odnosno Skuptina Brko Distrikta BiH bili su u obavezi utvrditi taan broj vijenika, odnosno odbornika, predstavnika nacionalnih manjina, koji e se birati na lokalnim izborima u predstavnike organe opine, odnosno grada, koristei pri tom podatke iz popisa stanovnitva, provedenog 1991. godine i to u roku od dvije sedmice . Centralna izborna komisija BiH je svim opinskim vijeima/ skuptinama optina, Gradskom vijeu grada Mostara, Gradskoj skuptini Grada Banja Luke i Skuptini Brko Distrikta BiH uputila obavijest o potrebi to hitnijeg usklaivanja njihovih statuta sa odredbama izbornog zakona BiH. Posljednje izmjene Izbornog zakona BiH stvorile su obavezu samo za opine u kojima je, prema posljednjem popisu iz 1991. g. bilo vie od 3% pripadnika nacionalnih manjina, da im osiguraju bar jedno mjesto u opinskim vijeima. Iako su tu obavezu, prema popisu iz 1991. godine, imale samo dvije opine i to Trebinje i Prnjavor, koje su na osnovu podataka statistikog zavoda BiH imale 3,33%, odnosno 4,65% predstavnika nacionalnih manjina, jo su 34 opine, u ovom kratkom roku, ipak, za lokalne izbore predvidjele
mjesta za nacionalne manjine. To su bile: Velika Kladua, Bosanska Krupa, Bosanski Novi/ Novi Grad, Bosanska Dubica/ Kozarska Dubica, Prijedor, Bosanska Gradika/ Gradika, Laktai, Prnjavor, Odak/ Vukosavlje, Modria, Gradaac, Banja Luka, Doboj, Lukavac, Srebrenik, Tuzla, Teoak, Tesli. Banovii, Kalesija, Donji Vakuf, Zenica, Kakanj, Vare, Srebrenica, Breza, Sokolac, Jablanica, Novo Sarajevo, Trnovo ( FBiH), Pale ( FBiH), Ljubinje, Trebinje, Brko Distrikt BiH.7 Uee pripadnika nacionalnih manjina na lokalnim izborima 2008. godine U skladu sa l. 13.14. Izbornog zakona BiH, pravo prijave za uee na izborima za popunu garantiranih mandata za pripadnike nacionalnih manjina imali su: politike partije, koalicije politikih partija, registrirana udruenja ili drugi registrirani organizacioni oblici djelovanja nacionalnih manjina i grupa od najmanje 40 graana koji imaju birako pravo, a mogli su predloiti najvie onoliko kandidata koliko se pripadnika nacionalnih manjina bira u toj izbornoj jedinici. Znaajno je napomenuti da za dvije opine, Odak/Vukosavlje i Brezu, nije ni bilo prijavljenih kandidata za nacionalne manjine iako je prema statutima ovih opina bilo predvieno po jedno vijeniko mjesto. Dakle, u ovim opinama se nisu ni dodjeljivali mandati za nacionalne manjine, tako da su u skladu sa l.13.14 stav (16) Izbornog zakona BiH, garantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina ostala upranjena . Za predstavnike pripadnike nacional7 Dravni zavod za statistiku Republike BiH: Statistiki bilten, broj 234, decembar 1993.
22
nih manjina izabrani su kandidati koji su dobili najvei broj glasova na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina, prema sistemu relativne veine. Iz pregleda osvojenih mandata, jasno je uoljivo da je za osvajanje vijenikih mjesta u nekim opinama za pripadnike nacionalnih manjina bio potreban neznatan broj glasova, npr. samo dva (Donji Vakuf ) ili etiri (Teoak). Zakonsko rjeenje da politike stranke imaju pravo ponuditi svoje kandidate i za listu nacionalnih manjina i za redovnu listu, te tako moda osvojiti mjesta u lokalnoj vlasti, ostavlja dilemu da li e ovakvi predstavnici i dalje tititi pravo nacionalnih manjina ili interese svojih stranaka. Na lokalnim izborima koji su odrani 5. 10. 2008. godine, od 106 ovjerenih kandidata pripadnika nacionalnih manjina, 72 su predloile politike stranke, a 12 udruenja graana, dok su 22 kandidata nastupili kao nezavisni kandidati. Rezultati su pokazali da su na kraju, od 35 ukupno izabranih kandidata, 25 bili predstavnici politikih stranaka, 8 nezavisni kandidati, a samo 2 predstavnici udruenja graana O tome kako su predstavnici nacionalnih manjina doivjeli primjenu ovih zakonskih rjeenja, najbolje govori izjava predsjednika Saveza nacionalnih manjina u RS, gospodina Steve Havreljuka, objavljena u Nezavisnim novinama: Nacionalne manjine slue svim vladajuim strankama kako u RS, tako i u Federaciji BIH samo kao ikebana u momentima kada treba sebe da prikau u pozitivnom svijetlu.8 Nadalje, kako je BiH potpisnik i obveznik primjene Evropske konvencije o
8 eljko Deraji, Intervju:Stevo Havreljuk, Nezavisne novine, od 16.11.2008.
pravima etnikih i nacionalnih manjina, moramo naglasiti da ova konvencija predvia 35 razliitih beneficija tzv. pozitivne diskriminacije za pripadnike nacionalnih manjina, od kojih je svaka drava duna da izabere najmanje 10 koje e svojim zakonodavstvom jamiti za pripadnike nacionalnih manjina.9 To, zapravo, znai da se na osnovu diskriminacije odreene skupine u prolosti, danas toj skupini nastala teta iz prolosti kompenzirana nekim povlasticama i pravima, ime se izjednaavaju mogunosti i stvara istinska jednakost. Tako naprimjer, prilikom raspodjele mandata sa liste pripadnika nacionalnih manjina za opinsko odnosno gradsko vijee nije se primjenjivao izborni prag od 3%. Navedena prednost predstavlja posebnu pozitivnu mjeru koja podrazumijeva namjerno davanje prednosti nekoj skupini s ciljem otklanjanja stvarne nejednakosti. Jo jedna mjera pozitivne diskriminacije kojoj se pribjeglo na lokalnim izborima 2008. godine za kandidate pripadnike nacionalnih manjina je ukidanje takse za prijavu za izbore (u skladu sa lanom 5. stavovi 5 i 6) Pravilnika o prijavi i ovjeri politikih subjekata za uee na neposrednim izborima i postupak ovjere kandidata za popunu garantiranih mandata za pripadnike nacionalnih manjina). Zakljuci i preporuke Nesumnjivo je da su trenutna zakonska rjeenja rezultat politikih okolnosti u Bosni i Hercegovini i da kao takva sadre odreene nedostatke. U BiH postoji 17 pravno priznatih na9 Pincom .info-BH internet dnevnik od 18.07.2008. http://www.pinco.minfo/bih/opsirnije.asp?ID=58192
23
cionalnih manjina, ali je prisutnost veine njih veoma mala. Stoga su u BiH prepoznatljiviji konstitutivni narodi (Srbi, Bonjaci i Hrvati) nego Ostali koji u njoj ive. Jo uvijek nije jasno definisana slika o veini manjinske populacije s obzirom da od 1991. godine nije raen popis i imajui u vidu raseljavanje. To meutim ne opravdava nedostatak zatite prava nacionalnih manjina. Zato se od vlasti BiH mora zahtijevati stalni i kontinuiran rad na realizaciji naela i ciljeva Okvirne konvencije. I meunarodna zajednica i lanovi Centralne izborne komisije BiH sve ee istupaju sa zahtjevima da se ozbiljnije pristupi problemu predstavljanja nacionalnih manjina na kantonalnom, entitetskom i dravnom nivou s ciljem da se popravi stanje na tom polju. Analiza rezultata na lokalnim izborima pokazuje da je neophodno ispitati i opravdanost trenutnih zakonskih rjeenja u Poglavlju 13A Izbornog zakona BIH, kako bi se preispitale mogunosti za pravednija, realnija i demokratinija zakonska rjeenja za lokalni nivo. Jer trenutno rjeenje, koje stvara zakonsku obavezu za samo dvije opine u BiH sigurno nije ono to nacionalnim manjinama u BiH treba. Ipak, bez novog popisa u BiH, teko e se moi ustanoviti neka pravednija rjeenja. U postupku razmatranja i donoenja zakonskih rjeenja, neophodna je aktivnija i agresivnija kampanja udruenja koja okupljaju pripadnike nacionalnih manjina, da bi to glasnije promovirali vlastite prijedloge i stavove i uspostavili dijalog sa vanim vladinim faktorima u BiH. U tom smislu, jo jedno pitanje zaokuplja posebnu panju. Nesumnjivo je da izmje-
ne i dopune izazivaju dileme o jednakom birakom pravu i nediskriminaciji jer uvode razliite izborne sisteme na istom glasakom listiu. Jedan od njih je sistem proporcionalne zastupljenosti za redovne liste politikih subjekata, a drugi je veinski sistem, prvi dobija mjesto za posebnu listu kandidata nacionalnih manjina. Bira ima samo jedan glas i bira za koga e glasati, tj. mora se na istom glasakom listiu opredijeliti za redovnu ili pak posebnu listu. Sudei prema broju nevaeih glasakih listia koji je za lokalne izbore na glasakim listiima za nivo lokalnih organa vlasti, prema analizi Centralne izborne komisije BIH, u gotovo vie od polovine opina u BIH iznosio preko 6 %, moe se zakljuiti da je ovakav dizajn glasakog listia ipak zbunjivao birae. Stoga je neophodno razmotriti ovo pitanje prije raspisivanja Optih izbora koji se u BiH planiraju odrati u oktobru 2010. godine, naroito ako se u narednim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH utvrde garantirana mjesta za nacionalne manjine i na viim nivoima vlasti. LITERATURA
1. Macura Milo, Poloaj nacionalnih manjina u Saveznoj Republici Jugoslaviji, SANU, Nauni skupovi, knj.LXXXIV, Odjeljenje drutvenih nauka, knj.19, Beograd 1996. Neo Milievi, Ustavni poloaj nacionalnih manjina u BiH (www.foss-fpzg.com/etnic_ archive.php?lang=cro&show=all&eid=3) 3. Florijan Biber, Okvirna konvencija SE za zatitu nacionalnih manjina, Evropski forum, str 1 i 2. http://www.becei.org/ EF0403/biber.htm. Aleksandra Jozi-Ilekovi, Zatita nacionalnih manjina , Informator br. 5122, Zagreb 2003. Aleksandra Jozi-Ilekovi, Odgovarajua
2. 3.
4. 5.
24
Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH primjena zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za manjinske izbore, Informator br. 5576-5577, Zagreb 2007. Centar za istraivanje etniciteta, Pol. participacija i kulturna autonomija nacionalnih manjina u Srbiji, Fridrich Ebert Stiftung, Beograd 2000. Jasna Baki Mufti, Bosna i Hercegovina 10 godina poslije Dejtonamogui pravac promjena http://www.bh-hchr.org/Saoptenja/Jasna%Baksic%20Muftic.doc Nikola B. Radulovi, Ljudska prava i nacionalne manjine u meunarodnom javnom pravu i zatita jugoslovenskih manjina u Albaniji, str 3 http://www.filg.uj.edu.pl/ wwwip/postyugo/files/245/manjine-albanija.pdf 8. Bai, Milievi, Murgel, Ortakovski, Tatalovi, Demokratija i nacionalne manjine, Centar za istraivanje etniciteta, ETNOS 2002. http:/www.ercbgd.org-yu/documeta/Denama.pdf Boris Krivokapi, Zatita nacionalnih manjina izmeu dva svjetska rataosvrt na neke posebne sluajeve, mart 2005. http:/ www.scindex.nsb.bg.ac.yu/pdfovi/002585550502100K.pdf Vladimir Ili, Meunarodni standardi iz oblasti zatite prava nacionalnih manjina, str 3. http://www.susedski2007.cdcs.org. yu/Publikacije/1publikacije.PDF Ustav SFRJ, http://dediserver.eu/hosting/ ethnodoc/data/YU19740221-2.pdf Izborni zakon BIH, Sl. glasnik BiH, br. 23 /01,7/02,9/02,20/02,25/02,4/04,20/04,2 5/05,52/05,65/05,77/05,11/06,24/06,32 /07 i 33/08) Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina, Sl.glasnik BiH br.12/03 Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona BiH ( sl.glasnik BIH br. 20/04) Ustav BiH Ustav Federacije BiH Ustav RS Trea odluka Ustavnog suda BiH, Sl. Glasnik BiH br. 23/2000, od 14.09.2000. godine, Ljudska prava I, Odabrani meunarodnii dokumenti, MVP i Nezavisni biro za humanitarna pitanja, Drugo izdanje, Sarajevo 1999. Ljudska prava III, Odabrani evropski dokumenti, MVP i Nezavisni biro za humanitarna pitanja, Drugo izdanje, Sarajevo 1999. Savjetodavni komitet o osnovama konvencije za zatitu nacionalnih manjina, Miljenje o BiH usvojeno 27. maja 2004. str. 30. www.coe.ba/pdf/PREVOD_VIJECE_ EVROPE_1minj.doc Venecijanska komisija i OSCE /ODIHR, Zajedniko miljenje o izmjenama i dopunama IZ BIH od 13 i 14.juna 2008. Venice Commission, Report on dual voting for persons belonging to national minorities, Strasbourg 16 June 2008, study NO 387/2006. Pincom.info-BH internet dnevnik od 18.07.2008. str 1 http://www.pinco.minfo/bih/opsirnije.asp?ID=58192 Preporuke iz Lunda o uinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom ivotu sa obrazloenjem,septembar 1999. http://www.osce.org/documents/ licum/1999/092698_hr.pdf eljko Deraji, Intervju:Stevo Havreljuk, Nevisne novine,, od 16. 11. 2008. g str. 08. 27. Savjet ministara Izvjetaj BIH o zakonodavnim i drugim mjerama na provoenju naela utvrenih u okvirnoj konvenciji za zatitu nacionalnih manjina, decembar 2003. str 31. 28. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice: Davanje prijedloga miljenja za autentino tumaenje odredbi broj: 08-02-35851340/07 od 08.10.2007., str 2. Information documents SG/ Inf(2008)2, Bosnia and Herzegovina: Compliance with obligations and commitments and implementation of the post-accession cooperation programme, str 5 http://www. coe.ba/pdf/14th_COM_monitoring_report.pdf Dravni zavod za statistiku Republike BiH, Nacionalni sastav stanovnitva, Rezultati za Republiku po optinama i naseljenim mjestima 1991. godine, Statistiki bilten broj 234, decembar 1993.
21. 22.
6.
7.
23. 24.
8.
9.
25. 26.
10.
27. 28.
11.
12. 13.
29.
30.
14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
31.
25
Mr. sc. Adil Osmanovi
Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia
svom spisateljskom radu, amil Avdi se znanstveno i publicistiki bavio aktuelnim pitanjima vremena u kome je ivio. irinu njegovog znanstveno-drutvenog interesovanja moemo najbolje spoznati uvidom u teme o kojima je pisao: brak i porodica, religijske slobode, meuvjerska i meuetnika tolerancija, socijalna pravda, socijalizam, socijalna etika, drava i vrijednosti amerikog drutva. Ove teme i danas predstavljaju najaktuelnija pitanja modernog naina ivota kao i bitna pitanja savremene socioloko-politoloke, antropoloke i historijske znanosti. Njegovi radovi su znaajan izvor za razumijevanje historijskih, drutvenih, politikih, duhovno-idejnih, te irih kulturoloko-civilizacijskih karakteristika bosansko-hercegovakog drutva za vrijeme austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini. Zato emo se u ovom radu posebno osvrnuti na Avdievo razumijevanje institucije braka i poloaja ene kako u braku, tako i drutvu openito, poglede evropskog ovjeka na enu kroz prizmu
kranskog uenja i iskustva te njegovu interpretaciju islamskog uenja i erijata o eni i braku. Kratak osvrt na biografiju amila Avdia amil Avdi je roen 1913. godine u selu Plana kod Bilee, Istona Hercegovina. Osnovnu kolu je zavrio u svom rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Poslije zavretka Gazi Husrev-begove medrese (1935.) diplomirao je na Vioj erijatskoj sudakoj koli (1939.), a zatim u Kairu, na Univerzitetu Al-Azhar (1951.), na kojem je ste-
kao diplomu Royal Alimija Degree (specijalizant). Nakon zavretka studija, njegov povratak u Bosnu, kao intelektualca sa jeko izraenim antikomunistikim idejama, o kojima je i pisao, nije bio mogu s obzirom na ope stanje i politiku klimu koja je u to vrijeme vladala u Jugoslaviji. Zato jo neko vrijeme ostaje u Kairu, radi i objavljuje svoje radove
26
na arapskom jeziku u listovima At-Thalaga i Al-Masry. Bio je istinski poliglota, govorio je arapski, engleski, turski i persijski jezik. Svoj prvi tekst na engleskom jeziku pod naslovom Islamizacija Bosne i
Hercegovine za vrijeme osmanske vladavine, objavio je 1947. godine u listu Shaykha Muhameda Ashrafa iz Lahorea, Pakistan. Inae, on je jo za vrijeme svog srednjokolskog obrazovanja objavljivao radove u Novom Beharu i Narodnoj uzdanici, a za vrijeme studija u Glasniku Islamske vjerske zajednice, Kraljevine Jugoslavije, Kalendaru Gajreta i El-Hidaji. Bosansko-ameriko udruenje Demijetu-l-hajrije (Muslimansko uzajamno potpomagajue drutvo),1 sa sjeditem u ikagu, 1954. godine, poziva Avdia da doe u ikago i preuzme slubu glavnog imama. Avdi je u ikagu proveo najplodniji i zreli dio svog ivota. Pored redovnih organizacijskih i drugih poslova iz djelokru-
ga glavnog imama, on se intenzivno bavio i spisateljskom djelatnou. U meuvremenu je magistrirao bibliotekarske znanosti na Rosary College (1963.) i postao lan sljedeih akademskih asocijacija: Amerike asocijacije univerzitetskih profesora, Asocijacije bliskoistonih studija, Bosanskoamerikog kulturnog centra, Vijea imama i Amerikog orijentalnog drutva2. amil Avdi je jedan od rijetkih, ako ne i jedini Bonjak, koji je zavrio tri koleda i stekao tri diplome na tri kontinenta. Prvu u Sarajevu na Vioj Islamskoj erijatsko-sudakoj koli, 1939. godine, drugu na uvenom Al-Azharu, 1951. i treu u ikagu, Sjeverna Amerika. Da li je ena inferiorna u branoj zajednici? Kada pie o eni i njenoj poziciji u drutvu, Avdi istie, da su uslovi modernosti odredili eni novu ulogu. U savremenom drutvu ona je u situaciji da uzme aktivno uee, ne samo u radu i privreivanju, ve i u kulturi i politici, te u drugim sadrajima drutvenog ivota. U takvim drutvenim uslovima, u nastojanjima savremenog drutva za potpunom emancipacijom ene, nastali su brojni feministiki pokreti. Da bi tom pokretu dao tumaenje iz pozicije islamske doktrine, Avdi u svom radu Problem reforme braka u vezi sa islamskim pitanjem3 daje kratak pregled razvoja porodice kroz historiju, iskazujui zavidno socioloko znanje, a zatim elaborira poglede kranstva, socijalizma i isla2 Cit. djelo, str. 79. 3 amil Avdi, Problem reforme braka u vezi sa enskim pitanjem, Glasnik Islamske vjerske zajednice kraljevine Jugoslavije, VI /1938; br. 9, str. 334-346.
1Muslimansko uzajamno i potpomagajue drutvo Demijetul-hajrije osnovano je 1. maja 1906. godine u ikagu, juna 1915. u Butteu, a 15 februrara 1916. u Montanai. Osnivaki akt Drutva sastojalo se od 9 odjeljaka i 38 lanaka: odjeljak 1 govori o cilju Drutva ujedinjenih muslimana u Americi, odjeljak 2 o nainu obrazovanja drutva, odjeljak 3 o upravi i njenim dunostima, odjeljak 4 o drutvenom obrtnom kapitalu, odjeljak 5 o pomaganju bolesnih i sprovodu umrlih lanova, odjeljak 6 o drutvenim skuptinama, Odjeljak 7 o prestanku drutva, Odjeljak 8 o istupanju iz drutva i plaanju drutvenih uplata, odjeljak 9 o savezu ujedinjenih drutava konvencije i pravila (...) Drutvo se deklarisalo da nema nikakvih politikih ciljeva nego samo dobrotvorne (M. Zulfi, 100 godina Bonjaka u ikagu, cit. djelo, str. 15) Do prvog maja 1906. godine Bosanaca je bio dovoljan broj da osnuju asocijaciju pod imenom Demijetul- hajrije (dobrotvorno drutvo). Ovo drutvo je prvobitno formirano u ikagu, ali je kasnije imalo svoje ogranke u Gary, Indiana (17 decembra 1913.) Wilpenu, PA (M. Abdullah al-Ahari, Jedan od prvih muslimanskih uenjaka u Americi, u ivot i djelo amila Avdia, cit. djelo, str. 80.)
27
ma na enu i brak. Nakon iznesenih historijskih i kulturolokih pogleda o eni, on govori o zabludama feminizma iz pozicije reformske interpretacije islamske doktrine o tom pitanju. Kada raspravlja o poloaju ene, prije svega njezinom odnosu prema mukarcu, Avdi polazi od kljunog i esto postavljanog pitanja: Je li ena inferiorna, superiorna ili jednaka mukarcu?. Uslovi modernosti odredili su eni, uvia Avdi, novu ulogu. ena je u savremenom drutvu u situaciji da uzme aktivno uee, ne samo u radu, i privreivanju, ve i u kulturi i politici, te u drugim sadrajnostima drutvenog ivota. Avdi konstatira da su miljenja o ovom pitanju uvijek bila podijeljena, ali i tvrdi da je to pitanje po naem miljenju krivo postavljeno i svaki pozitivan odgovor na njega trpi kritiku. Avdi, takoe, istie da mnogi evropski narodi razliito gledaju na enu, detaljno iznosei primjere iz evropske kranske povijesti o obespravljenosti i neravnopravnom poloaju ena. Avdi tvrdi da je islam, preko konkretizacije u erijatskom pravu, eni dao mjesto u drutvu koje joj pripada prema njezinoj enskoj (ljudsko-enskoj) prirodi. On iznosi dosta originalno islamskoreformistiko stajalite koje odgovara enskom tjelesnom i duevnom organizmu. Zato ga i vrijedi u cijelosti iznijet:. ena nije ni inferiorna ni superiorna, ni jednaka mukarcu. ena je od mukarca razliita, kako po svom fizikom, tako i po psihikom sastavu. Njoj prema tome pripadaju, ne prava i dunosti jednaki mukarevim, nego prava i dunosti koje odgovaraju cjelokupnom njenom tjelesnom i duevnom organizmu. Zato smo u pravu kad tvrdimo da je erijatsko pravo eni dalo odgo-
varajue mjesto u drutvu; ono joj je dalo ekvivalentna prava i dunosti. ena tim nije zapostavljena, ni podreena mukarcu. Ona je dobila, a mora i dobiti ono za to je odreena. U zakljuku ovoga rada, Avdi tvrdi da erijatsko pravo omoguava eni savremenog doba da se realizira kao cjelovita ljudska linost. Uenje islama, kranstva i socijalizma o braku i porodici Kad raspravlja o braku4 i porodici,5 Avdi to ne ini radi ovih drutvenih grupa kao takvih, kao izolovanih identiteta samih za sebe, ve zbog ire drutvene zajednicejer su to vana i veoma aktuelna pitanja, aktuelna upravo iz razloga to se tiu i drutva i vjere. Pozivajui se i oslanjajui se na stavove Kurana6 i Hadisa,7
4 Brak je ugovor izmeu dvoje ljudi suprotnog pola, da uspostave porodian ivot. Da bi bio validan, ugovor bi trebao biti zakljuen izmeu dvije osobe koje pravno mogu uspostaviti porodini ivot, koje nisu u srodstvu jedno sa drugim, u skladu sa propisima asnog Kurana. (amil Avdi, Cit. djelo, str.134.) 5 Porodicanajstarija, najtrajnija, ali i promjenljiva primarna drutvena grupa koja se temelji na bio-reproduktivnim, bio-seksualnim, bio-socijalnim, socio-zatitnim i socio-ekonomskim vezama mua i ene i njihove roene ili adaptirane djece, koji su meusobno povezani brakom, srodstvom i udrueni radi lakeg zadovoljavanja raznovrsnih potreba linosti, drutva i porodice. (Socioloki leksikon, str. 471.) 6 I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista pouke za ljude koji razmiljaju. (Kuran XXX/21) 7 Muhamed, a.s. kae: Ko se oeni, taj je ouvao polovinu vjere; nek se uva u drugoj polovini... Brak je moj obiaj; ko ne izvrava moj obiaj, ne spada u moju zajednicu... Ko je sposoban da snosi materijalne terete, to proistjeu iz brane zajednice, a ne oeni se, ne spada u moju zajednicu itd. (amil Avdi, Problem reforme braka u vezi sa
28
Avdi se uputa u uporednu analizu erijatsko-pravnog i kranskog, te drugih sekularnih uenja o braku, eni i porodici uope. Bitne karakteristike kojima se razlikuje erijatsko-pravna enidba od rimske i kranske, pored razliitog uenja o braku i eni uope, jesu razrjeivost i poliginost. Poliginost se po erijatskom pravu, kako je vie puta naglaeno, tolerira, a ne nareuje i postavljaju joj se veoma strogi uslovi. Islam daje eni odgovarajue mjesto u drutvu i pokazuje se kao sredina izmeu dva ekstremna uenja: socijalizma i kranstva. ena nema pravo za sebe traiti apsolutnu jednakost s mukarcem. To je besmisleno, neopravdano, neprirodno pa i protivprirodno. Tu ba i lei neuspjeh i zabluda feminizma8. Avdi ne shvata brak samo kao linu ili dobru volju pojedinca, ve ljudsku nunost, odreenu samom ovjekovom prirodom, koja je, izmeu ostalog, odreena i seksualizmom privlanou dva razliita pola. Da bi znanstveno utemeljio ovo svoje stajalite, on se poziva na Weingerov zakon seksualne privlanosti kojeg interpretira na vlastiti nain,9 bez preciznog citiranja. Avdi brak smatra fundamentalnom drutvenom institucijom, jer je on izvor i udobnost mira, za roditelje, djecu i njihove roake10.
enskim pitanjem, str. 341.)
Raspravljajui o braku kao drutvenoj praksi, Avdi se ne ustruava, ve naprotiv, vrlo slobodno i dosta struno raspravlja o fenomenu slobodne ljubavi, seksualnom ivotu suprunika, odnosu roditelja prema djeci, prostituciji i drugim drutveno-znaajnim pitanjima. Avdi se estoko, navodei argumente, suprotstavlja svim oblicima izvanbranog ivota i nalazi u njima priroene nedostatke u ljudskoj prirodi. Tako on navodi Gumplaviev stav o braku,11 ali odmah iznosi kritian stav, naspram svih onih koji se zalau za slobodnu ljubav izvan braka. Tako eto socijalisti misle da e doi vrijeme, kad e se ena izjasniti protiv braka, ali bi tad tek i doivjela svoju punu propast. ena je toga svjesna i ona se ne bori protiv braka, jer joj je brak jedino utoite; tu je ona kraljica i gospodarica. Brak se za evropsku enu moe uiniti snoljivijim i moe joj se dati ekonomska sloboda, ali se ona ne moe osloboditi braka, jer joj je to priroda namijenila. Boriti se protiv prirodnih odreenja besmisleno je i bezuspjeno12. Slobodna ljubav, koju i danas zagovaraju i mnogi tzv. modernisti i liberali, te borci za ljudska prava, kako tvrdi Avdi, ostavila je mnogo problema i nerijeenih
Iowa, 1979, str. 134.
11 Za enu je brak do sada bio nuan radi nekakvog javnog staranja za djecu i njihove matere. Ukoliko se vie podie to javno staranje i ukoliko 8 Citirano djelo, str. 341.) su vie otvorene mogunosti enama za zaradu, 9 Dva individua raznog spola naginju zdrue- pod to povoljnijim uslovima, utoliko brak ponju, kad njihova svojstva sainjavaju zajedno pot- staje izlinim i kad se konano ena, a ne ovjek puna ovjeka i potpuniju enu; tj. mukarac, koji izjasni, da joj vie ne treba brak, tada je odista je psiholoki mukarac, a ena, nanosi svo- brak zastario, tek tada slobodna ljubav moe biti ju nadopunu u eni, koja e u svom psiholokom normalna forma spolnog ivota kulturnih ljudiorganizmu imati sve iste razmjere obrnuto (tj. (L.Gumplovi, Slobodna ljubav i brak, citirano preena, a mukarac). Zato i jest ljubav elja za nama amilu Avdiu, Problem reforme braka u vezi sa dopunjavanjem. (amil Avdi, isto, str. 342.) enskim pitanjem.) 12 amil Avdi, Problem reforme braka u vezi sa enskim pitanjem, Str. 344.)
10 Opirnije, amil Avdi, Survey of Islamic Doctrines, (Pregled islamske doktrine), Ceder Rapids,
29
pitanja. Jedno od tih je i problem o djeci iz takvih seksualnih kohabicijskih odnosa. Avdi se suprotstavljao raanju djece izvan braka, upravo zbog same djece i njihovog odgoja, navodei negativne primjere iz ere odgoja djece u komunama u Sovjetskoj Rusiji13. Istiui, nakon svih ovih primje-
13 Odgajanje djece u tzv. komunama dalo je skroz negativne rezultate u Sovjetskoj Rusiji. Tu su ova dekadentna uenja pokazala svu svoju golotinju i nemo da drutvu uope, a braku napose daju bolju i idealniju formu. Time se ne eli rei Moral i brak da je dananje drutvo skroz zdravo, da u njemu Moralnost u braku, za Avdia je vrlo nema nepravde i potlaenosti. Svakom je jasno, bitna karakteristika braka, njegova ne ko eli istinu rei, da je u dananjem drutvu nekim klasama teak i nesnosan ivot, ali se sve te samo duhovna, ve i drutvena obavenepravde mogu rijeiti na pravedan nain, a da se za, ako se eli napredak zajednice u kojoj ne zanosimo idejama komunistikog raja na zese ivi. Islam zahtijeva da oboje i mu i mlji. Krvav je to i straan raj! Na hiljade djece skapalo je od gladi, hiljade su ih podivljale i poslije ena budu vjerni jedno drugome pod svim su ih nalazili mrtve po drveu i putevima. Jadno okolnostima. Poslanik je rekao: meu je dijete koje ne osjeti slatku majinu rije, mehmojim sljedbenicima, najbolji su ljudi oni ko njeno krilo i pamuna njedra njena! U komunama su bile posebne dojilje i odgojiteljice, koje koji su najbolji prema svojim enama, dok su imale dunost njegovati i odgajati tuu djecu. To su bile neprirodne pojave pa nije udo da e se sve to katastrofalno svriti. (Cit.djelo, str. 345.)
ra, erijatsko-pravni brak kao najsavreniju branu formu, Avdi svoj stav podupire upravo islamskim odnosom prema pravu ene na naslijee, to joj daje ekonomsku samostalnost, odvojeno upravljanje imovinom branih drugova i pravo na razvoj. Sve ove erijatsko-pravne norme braka ine ga modernim u svim vremenima i prostorima.
30
su najbolje ene one koje su najbolje svojim muevima. asni Kuran kae: ...One (ene) su vaa odjea, dok ste vi njihova odjea. (Kurana, IV/1). Odjea je ono to sakriva neiju dobrotu i tajne dijelove, a tako i mu i ena ulazei u brane odnose, osiguravaju jedno drugom ednost. Odjea daje dostojanstvo, ljepotu i uljepavanje tijela, a tako i mu i ena jedno drugom. Za ukraavanje se razumije da je fiziki ukras. Meutim, duhovno uljepavanje kroz brani ivot je puno vanije14. Ono to posebno impresionira u Avdievom miljenju o braku, a prije svega o porodici, jeste to da on, bez obzira to se vrsto dri islama i erijatskog prava, porodicu ne smatra statinom pojavnou,15 ve naprotiv, ona je za njega dinamina drutvena grupa koja se mijenja i razvija u vremenu i prostoru. Istovremeno, Avdi istie da se u okviru erijata, svih erijatskih kola mogu nai odredbe koje reguliraju razliitosti porodinih formi. Pored branih obaveza i obaveza prema djeci, u porodine odnose svakako spadaju i odnosi prema roditeljima. Avdi u interpretaciji ovih pitanja je jasan i nedvosmislen. Svemogui Bog je kreirao instikt ljubavi izmeu roditelja i djece. Ova ljubav je zajednika meu svim ivim biima, jer bez toga, svaka vrsta bi nestala i ivot bi doao do kraja. Roditelji vode brigu o svojim izdancima dok su ovi slabi i nesposobni da brinu za sebe. Prema tome ako roditelji postanu hendikepirani ili siromani, mi moramo da brinemo o njima,
14 amil Avdi, Survey of Islamic Doctrines, (Pregled islamske doktrine), Ceder Rapids, Iowa, 1979. str. 135. 15 Porodica nije stacionirana; ona se mijenja, razvija, transformira. (amil Avdi, Problem reforme braka u vezi sa enskim pitanjem, str. 346.)
takoe. S pravne take gledita, obezbjeivanje izdravanja za roditelje je obaveza za izdanke pod odreenim okolnostima. to se tie oca, ako je siromaan, bez obzira na njegovu sposobnost za rad i da zaradi sebi za ivot, njegovi izdanci, ako su sposobni, obavezni su da mu obezbijede izdravanje. Isto pravilo primjenjuje se za majku i za druge roake u direktnoj uzlaznoj liniji.16 Sva pitanja vezana za brak i porodicu, kao i mnoga druga pitanja drutvenog ivota, Avdi objanjava religijskim stavovima, ali tako da on religiju, a prije svega njenu praktinu primjenu, sagledava u kontekstu vremena i drutvene stvarnosti u kojoj se ona praktino realizira kao drutvena i historijska praksa. Zakljuak Avdi ne shvata brak, samo kao linu ili dobru volju pojedinca, ve ljudsku nunost odreenu samom ovjekovom prirodom, koja je, izmeu ostalog, odreena i seksualizmom privlanou dva razliita pola. Da bi znanstveno utemeljio ovo svoje stajalite, on se poziva na Weingerov zakon seksualne privlanosti kojeg interpretira na vlastiti nain, bez preciznog citiranja. Avdi brak smatra fundamentalnom drutvenom institucijom, jer je on izvor i udobnost mira, za roditelje, djecu i njihove roake. Raspravljajui o braku kao drutvenoj praksi, Avdi se ne ustruava, ve naprotiv, vrlo slobodno i dosta struno raspravlja o fenomenu slobodne ljubavi, seksualnom ivotu suprunika, odnosu roditelja prema djeci, prostituciji i drugim drutveno znaajnim pitanjima. Avdi se estoko, na16 amil Avdi, Survey of Islamic Doctrines, (Pregled islamske doktrine), str. 132.
31
vodei argumente, suprotstavlja svim oblicima izvanbranog ivota i nalazi u njima priroene nedostatke u ljudskoj prirodi. Ono to posebno impresionira u Avdievom miljenju o braku, a prije svega o porodici, jeste to da on, bez obzira to se vrsto dri islama i erijatskog prava, porodicu ne smatra statinom pojavnou, ve naprotiv, kao dinaminu drutvenu grupu koja se mijenja i razvija u vremenu i prostoru. Istovremeno, Avdi istie da se u okviru erijata, svih erijatskih kola mogu nai odredbe koje reguliraju razliitosti porodinih formi. Pozivajui se i oslanjajui se na stavove Kurana i Hadisa, Avdi se uputa u uporednu analizu erijatskopravnog i kranskog, te drugih sekularnih uenja o braku, eni i porodici uope. Literatura
1. Agi, Senad, Imigracija i asimilacija Iskustvo bosanskih muslimana u Chikagu, El-Kalem , Sarajevo, 2005. ivot i Djelo amila Avdia, Zbornik radova, El-Kalem, Sarajevo, 2001. Avdi, amil, Survey of Islamic
2.
Doctrines,Cedar Rapids, Iowa. Cedar Graphics. 1979. 3. Avdi, amil, Problem reforme braka u vezi sa enskim pitanjem, Glasnik Islamske vjerske zajednice kraljevine Jugoslavije, VI /1938; br. 9, str. 334-346. 4. Avdi, amil, Pravda i medjusobna ljubav u islamu, Glasnik Islamske vjerske zajednice kraljevine Jugoslavije, VI / 1938; br. 12, str. 442 447. 5. Avdi, amil, Zajednika ( socijalna ) svijest i njen utjecaj na ivot drutva, 6. Glasnik Islamske vjerske zajednice kraljevine Jugoslavije, VII / 1939; 7. br. 5 6. str. 157 163 8. Avdi, amil, Islam je konstuktivan, Glasnik Islamske vjerske zajednice 9. kraljevine Jugoslavije, VIII / 1940; br. 3. str. 97 102. 10. Sharich, Dr. Safija, Kamil Avdich Imam, Scholar and Bosnian in The Islamic Cultural Center: the Center, the People, and the Mission ( Chicago, IL: ICC, October 15, 1988). Pages 9 -10. 11. Tanovic, Becir, A Brief History of the Islamic Cultural Center in The Islamic Cultural Center: the Center, the People, and the Mission ( Chicago, IL: ICC, October 15, 1988). Pages 1 8.Tennison, Patricia. March 32, 1976. 12. Zbornik radova, ivot i Djelo amila Avdia, El-Kalem, Sarajevo,2001.
32
Samer Fazli, prof.
Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica
esto se javlja potreba, da za razliite namjene raspolaemo podacima o hipsometrijskim osobinama reljefa Bosne i Hercegovine. U ovom radu su dati podaci i analiza hipsometrijske raspodjele teritorije Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na hipsometrijsku strukturu opine Graanica. Hipsometrijska raspodjela je numeriki parametar i odnosi se na koliinu povrine odreenog prostora ili cjelokupne teritorije neke zemlje ili podruja, koja pripada odreenoj visinskoj kategoriji. Rezultati i analiza hipsometrijskih osobina reljefa Bosne i Hercegovine prezentovanih u ovom radu omoguuju novi uvid u raspored, odnose i veliinu povrine pojedinih kategorija hipsometrijske raspodjele teritorija Bosne i Hercegovine. Zajedno sa ostalim morfometrijskim pokazateljima (vertikalnom i horizontalnom ralanjenosti reljefa, nagibima), omoguava da sa veom pouzdanou lociramo povri-
ne vee ili manje iskoristivosti za praktine potrebe (poljoprivreda, graevinarstvo, saobraaj, vodoprivreda, turizam, urbanizam i prostorno planiranje uope). Ovim problemom se u naoj zemlji najvie bavio R. Gaparovi koji je svoja istraivanja radio prema listovima karte razmjere 1: 500.000, izdanje Geografskog instituta JNA, uz dopune1971,1 a odreeni podaci vezani za zastupljenost povrine teritorije Bosne i Hercegovine po nadmorskim visinama su dati i u Prostornom planu SR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1981. Osnovni nedostaci ovih radova, koji su razumljivi jer su raeni za neke druge namjene i potrebe, su da je za osnovu uzeta karta srednjeg razmjera 1:500.000, koja kao manje precizna, omoguava vei stepen pogreke. Drugo, raunate su povrine
1 Grupa autora, SR Bosna i Hercegovina, Separat iz drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Zagreb, 1983. g., str. 28.
33
u velikom dijapazonu visina, odnosno po karakteristinim visinskim zonama (0 200 m, 200 500 m, 500 1000 m,1000 1500 m,1500 2000 m, i iznad 2000 m), to onemoguava preciznija istraivanja. I na kraju, podaci su dati za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine, to nam onemoguava prouavanje njenih dijelova koji su interesantni za nae potrebe. Metode i tehnike rada Za potrebe ovog rada koriteno je vie razliitih metoda kao to su: kvantitativna analiza (analiza geografske i topografskih karata), kartografske metode (kartometrija) i matematiko-statistike metode. Ovo istraivanje je uraeno na osnovu opegeografske karte Bosne i Hercegovine, razmjera 1:300.000, izdate 1965. godine, a pomou topografske karte, razmjere 1:200.000 (listovi: Banjaluka, Biha, Doboj, Jajce, Mostar, Niki, Sarajevo, Split, Tuzla i Zvornik ), su korigovani nejasni dijelovi pojedinih izohipsi. Za dijapazon visina je izabran onaj najmanji koji data karta omoguava, a koji do sada nije u nas primjenjivan za izraunavanje hipsometrijske raspodjele teritorija Bosne i Hercegovine Radi se o hipsometrijskim dijapazonima od: 0 100 m , 100 200 m, 200 300 m, 300 400 m, 400 500 m, 500 750 m, 750 1000 m, 1000 1250 m, 1250 1500 m , 1500 1750 m , 1750 2000 m, 2000 2250 m i 2250 2500 m, to omoguava upotrebu rezultata i za razliite druge namjene i istraivanja. Istraivanje je izvedeno na slijedei nain: geografska karta je pokrivena listovima paus papira formata A3, a zatim su na njima iscrtavane pojedinane izohipse odabrane gustoe. Zatim su prebrojani
puni(cijeli) kvadrati, ija veliina jedinine povrine iznosi 1 cm (u prirodi 9 km). Tamo gdje kvadrati nisu bili cijeli, brojani su kvadrati veliine 1 mm (u prirodi 0,09 km). Radi se o esto primjenjivanoj metoda kvadrata.2 Dobiveni rezultati povrina sumirani su po ve navedenom dijapazonu visina. Nakon toga je izvrena provjera i unesene korekcije tamo gdje je bilo potrebno, te su izvreni prorauni postotnog udjela u ukupnoj povrini Bosne i Hercegovine. Posebno su obraeni listovi koji pokrivaju Peripanonsku i Jadransku Bosnu i Hercegovinu, a za koje su izraene i posebne tabele i prorauni. Kako ova metoda i tehnika podrazumijevaju uglavnom manuelni rad, ovo istaivanje je iziskivalo puno truda, strpljenja i vremena. Prezentacija rezultata Ovo istraivanje je prezentovano u slijedeim tabelama i prateim grafikonom. U tabeli 1 su prikazani zbirni rezultati hipsometrijske raspodjele teritorija Bosne i Hercegovine a u tabelama 2 i 3 podaci za pojedine karakteristine dijelove Bosne i Hercegovine, njen Peripanonski i Jadranski dio. Analiza rezultata iz tabele 1. koja daje zbirni pregled udjela teritorija sa odreenom nadmorskom visinom u ukupnoj povrini Bosne i Hercegovine, pokazuje slijedee : Udio niskog zemljita (0-100 m), od 4,25 % ukupne povrine Bosne i Hercegovine je vrlo mali, to je posljedica toga da
2 Istim metodom je raeno slino istraivanje u Hrvatskoj. Vidi: Sanja Lozi, Vertikalna ralanjenost reljefa kopnenog dijela Republike Hrvatske, AGC, 17-28, Zagreb, 1995.
34
Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica Nadmorska visina (m) Povrina u km 2175,43 5133,29 5168,84 4009,45 5700,93 6433,88 10117,12 5536,84 5121,17 1256,22 414,63 54,18 7,02 51129 Postotni udio % 4,25 10,03 10,11 7,84 11,16 12,59 19,79 10,85 10,01 2,45 0,81 0,10 0,01
0 100 100 200 200 300 300 400 400 500 500 750 750 1000 1000 1250 1250 1500 1500 1750 1750 2000 2000 2250 2250 2500 ukupno
100
Tabela 1. Hipsometrijska struktura reljefa Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina ima kratak izlaz na Jadransko more. Udio teritorije sa visinama iznad 2.000 m je zanemarljiv, svega 0,11 %, to znai da Bosna i Hercegovina ima malo visokih planina. Najvei dio teritorije, 53,24 %, pripada visinskoj zoni od 500 1500 m, te teren pripada srednjem gorskom reljefu. Treba istai da u zonu od 100 300 m spada 20,13 % teritorije, to predstavlja znaajan prirodnogeografski potencijal za ukupan razvoj Bosne i Hercegovine. Analizom tabele 2. vidimo da se najvei dio (37, 86 %) teritorija Bosne i HerceDijapazon visina( m ) 0100 100 200 200 300 300 400 400 500 ukupno Povrine dijapazona u km 1755,3 4795,72 4191,34 3436, 48 5178,48 19357,32
govine sa visinom do 500 m, nalazi u njenom sjevernom, Peripanonskom dijelu, to tom dijelu drave prua velike razvojne mogunosti. Iz tabele 3. se primjeuje da Jadranska Bosna i Hercegovina znatno zaostaje u ukupnoj raspodjeli teritorije od 0 500 m za sjevernim dijelom zemlje sa svega 5,53 %. To je posljedica oblika dravnog teritorija, iji samo vrh trokuta izlazi na Jadransko more. Hipsometrijska raspodjela teritorija opine Graanica je uslovljena njenim poloajem u Peripanonskom dijelu Bosne i Hercegovine.
% ukupne povrine Bosne i Hercegovine 3,43 9,38 8,20 6,72 10,13 37,86 % u ukupnoj povrini datog dijapazona visine 80,69 93,42 81,09 85,71 90,83 87,24
Tabela 2. Hipsometrijska struktura reljefa peripanonske Bosne i Her egovine

35
Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica Dijapazon visina ( m ) 0100 100 200 200 300 300 400 400 500 ukupno Povrine dijapazona u km 420,13 337,57 977,50 572,97 522,45 2830,62 % ukupne povrine Bosne i Hercegovine 0,82 0,65 1,91 1,12 1,03 5,53 % u ukupnoj povrini datog dijapazona visine 19,31 6,58 18,91 14,29 9,17 12,76
Tabela 3. Hipsometrijska struktura reljefa jadranske Bosne i Hercegovine
Najnia toka opine Graanica se na- to: prema jugu ka viim dijelovima doline lazi u zapadnom dijelu, na mjestu gdje rije- Spree, ka zapadu prema viim dijelovima ka Sprea naputa podruje opine i izno- doline Lukavice rijeke, prema sjeveru ka si 150 m nadmorske visine. Najvia toka viim dijelovima doline Dakulske rijeke i opine Graanica je vrh Vis, sa 692 m, a prema istoku ka dolini Doborovake rijenalazi se u sjevernom dijelu opine. ke. Navedenu visinu imaju i manje povriAnalizom hipsometrijske raspodjele ne viih dijelova padina Ratia i Hotijelja, teritorija opine Graanica, kako je defini- na krajnjem jugozapadnom dijelu opine sana Dejtonskim sporazumom, dobili smo Graanice. slijedee rezultate: 500 692 m, ima samo 6 % terito 150 200 m, ima 16 % opine. Da- rija opine Graanica. Uglavnom se radi o leko najvei dio se nalazi na dnu doline ri- podruju planinsko-brdskog grebena, koji jeke Spree u jugozapadnom dijelu opine se prua pravcem zapad-istok i obuhvata a svega nekoliko procenata u dolini Da- vrhove Drenovau (583 m), Vis (692), Sikulske rijeke, na krajnjem sjeverozapadu. jedi kr (664) i Monj (532). Svega nekoli 200 300 m, ima znaajnih 23 %. U ko pocenata ovog dijapazona se nalazi na najveem dijelu se radi o sjevernoj dolin- Ratiu i Hotijelju. skoj strani Spree, a samo po desetak % na Kako se vidi, hipsometrijska raspodjela dnu dolina Lukavice i Dakulske rijeke. reljefa opine Graanica, za razliku od ci 300 400 m, je najzastupljeniji dijapazon i pokriva 29 % teritorija opine. Ovu visinu imaju vii dijelovi sjeverne strane doline rijeke Spree, razvoe ka rijeci Velikoj Tinji, vii dijelovi dolina Lukavike i Dakulske rijeke i dolina Doborovake rijeke. 400 500 m, ima 26 %. Ovu visinu imaju vie padine planinsko-brdskog grebena na liniji Drenovaa VisMonj i Grafikon 1. Hipsometrijska struktura reljefa Bosne i Hercegovine
36
jele Bosne i Hercegovine, vrlo je povoljna. Na visine ispod 500 m na podruju Graanice otpada ak 94% teritorija, dok se u Bosni i Hercegovini radi o znatno manjem postotku, tanije 43,29 %. Ovo stvara izvanredne povoljnosti za razvoj poljoprivrede, ekonomije, naselja Grafikonom hipsometrijske strukture reljefa Bosne i Hercegovine su slikovito ilustrovane injenice koje su date u prethodnom tekstu.
strukturu reljefa pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine, Peripanonske i Jadranske Bosne i Hercegovine. Zbog toga to je diferencijacija kategorija hipsometrijske strukture izvrena po dijapazonu koji u nas dosad nije primjenjivan, rezultati ovog istraivanja zajedno sa ostalim morfometrijskim pokazateljima, mogu pomoi da sa vie sigurnosti odredimo povrine vee ili manje iskoristivosti za praktine potrebe. Rezultati ovog istraivanja se mogu Zakljuak iskoristiti i u nauno-nastavnoj praksi, kod Hipsometrijska raspodjela teritorija, izrade udbenika, za potrebe poljoprivredkao numeriki parametar reljefa je, kako ne geografije, distribucije stanovnitva i rekvantitativni tako i kvalitativni indikator gionalnom i prostornom planiranju. geomorfolokih reljefnih osobina i procesa koji se u njemu odvijaju. Literatura i izvori 1. Grupa autora, SR Bosna i Hercegovina, SeKako se radi o brojanim podacima, u parat iz drugog izdanja Enciklopedije Jugoistraivanju i analizi su koritene metoda slavije, Zagreb, 1983. kvantitativne analize, kartometrijske i ma2. Sanja Lozi, Vertikalna ralanjenost reljefa kopnenog dijela Republike Hrvatske, tematiko statistike metode. AGC, 17-28, Zagreb, 1995. Rezultati istraivanja omoguavaju 3. Karta Bosne i Hercegovine, 1:300.00, Geonovi uvid u raspored, odnose i veliine podetski zavod BiH, Sarajevo, 1965. vrina pojedinih kategorija hipsometrij4. Topografske karte 1:200.000, listovi: Banjaluka, Biha, Doboj, Jajce, Mostar, Nikske strukture reljefa Bosne i Hercegovine, i, Sarajevo, Split , Tuzla i Zvornik. ali i potpuno novi uvid u hipsometrijsku
37
38
zaviaj
Rusmir Djedovi, prof. Naselje kahovica do poetka 20. stoljeakrai geografski, historijski i etnografski prikaz Mahala Hajderovac u Graanici: Geografskoetnografski i historijskourbanistiki pregled Likovi zaviaja: Branko Vaji ia Rijeci Sprei vratiti ivot
Rusmir Djedovi, prof.
Dr. sc. Omer Hamzi amil Naimkadi, dipl.ecc
zaViaj GRAANIKI GLASNIK 27
39
Rusmir DJedovi, prof.
Naselje kahovica do poetka 20. stoljeakrai geografski, historijski i etnografski prikaz
kahovica je jedno od dvadesetak naselja i mjesnih zajednica na podruju dananje opine Graanica. To je relativno staro naselje, srednje veliine sa tipinim etnografskim i kulturolokim odlikama jednog bonjako-muslimanskog naselja. Nalazi se sjeverno od grada Graanice, na odaljenosti 2-4 km. Mahale kahovice se nalaze na blagim i osunanim padinama junih obronaka planine Trebave. Najnia taka u kahovici je na oko 230 m nadmorske visine (na samom ulazu u naselje kod Paalia), a najvia se nalazi iznad Strana, kota Glavica 652 m. Neto zapadnije je brdo Sijedi kr (ranije nazivano i Golo brdo) sa 664 m. Od regionalnog puta Graanica-Srebrenik (odnosno Srnice) ka sreditu naselja vodi nedavno obnovljeni asfaltni lokalni put. Osnovne geografske odlike kahovice su sljedee: pitomi i plodni predjeli, dominantni krenjaki greben iznad najviih mahala (visok 600-650 m), bogatstvo
GRAANIKI GLASNIK 27 zaViaj
prirodnim izvorima i gusta naseljenost stanovnitva koje ivi u zbijenim mahalama. kahovica, pored Sokola, ima najsnanije prirodne izvore vode na opini. Prije tridesetak godina je jak izvor istono od sredita naselja odveden u vodovod za Graanicu. Javor i Velika voda su jaki izvori u samom naselju. Prema etovulji je jak izvor Praporak od kojeg nastaje Mraaj. Iza brdskog grebena sve do etovulje nalazi se veliki kompleks uma, preteno bukve.1 Starinom su te ume uglavnom erarne. ume sa nazivima: Toila, Rasporite, Sjea, Sjajtovac, ulumak, Osoje, Dubrave, Krevine, Zasjek, Jezera, imaju vie hiljada dunuma erara. U dosadanjoj naunoj literaturi naselje kahovica kod Graanice je vrlo slabo istraeno. Prije svega mislimo na opirnije
1 O geografskim karakteristikama sjevernog dijela kahovice vie vidjeti u: Rusmir Djedovi, Prirodni resursi podruja etovulja kod Graanice, Graaniki Glasnik, broj 23, maj 2007., str. 12-24.
40
monografije koje obrauju okolinu Graanice.2 U ovim monografijama je naselje kahovica, za razliku od nekih drugih naselja, spomenuto sporadino i to uglavnom u sklopu opih historijskih, geografskih i etnografskih prilika ireg podruja Graanice. Za neto bolje poznavanje naselja kahovice treba zahvaliti asopisu za kulturnu historiju Graanice i okoline Graaniki glasnik u kojem je objavljeno vie posebnih tematskih radova, sa znaajnijim podacima o razvoju tog sela. Izmeu ostalog, pouzdano je utvreno da je podruje kahovice bilo naseljeno jo u srednjem vijeku. Podsjeamo, kahovica je naselje sa najvie nekropola i lokaliteta sa stecima u okolini Graanice. U prvom redu, tu je nekoliko srednjovjekovnih nekropola, sa nadgrobnim spomenicimastecima na podruju etovulja, koje dijelom pripada i katastarskoj opini kahovica.3 U literaturi i javnosti je najpoznatija nekropola koja se nalazi u umi na brdu Borik, oko 500 m sjeverno od sadanjeg najveeg i starog muslimanskog greblja. Od te srednjovjekovne nekropole, danas se na tom lokalitetu zapaaju tri steka i vei broj fragmenata, koji svjedoe da se tu ranije nalazila vea nekropola. Ovi steci su u obliku sljemenika i orijentirani su u pravcu istok-zapad.4
2 Radi se o sljedeim monografijama: Esad Tihi, Omer Hamzi, Graanica i okolina u NOB-u i revoluciji, Graanica, 1988. (344 stranice); Dr. Salih Kulenovi, Graanica i okolina antropogeografske i etnoloke odlike, Tuzla, 1991. (318 str.) i Grupa autora, Graanicaopina, grad, ljudi, Opina Graanica, Graanica, 2006. Fotomonografija, (258 str.). 3 Branko Vaji, Steci u etovijama, Delegatski bilten, 29. maj 1981., 15. 4 Vie detalja sa par fotografija vidjeti u: Edin akovi, Steci u okolini Graanice, Graaniki glasnik, broj 12, novembar 2001., 14-15.
Nedavno je opisana jo jedna nekropola steaka u kahovici koja se nalazi junije od navedenog greblja, na podruju Presteni u umi Veresika.5 Donedavno je na ovoj lokaciji bilo pet steaka, od kojih su dva dobro ouvana, dva su u fragmentima, a jedan je uklonjen. Steci su u obliku sljemenika, poredani pravcem sjever-jug, a orijentirani istok-zapad.6 Uoi posljednjeg rata, autor je vidio jedan vei steak u kahovikom dijelu etovulje, na zemljitu koje se jo krajem 19. stoljea zvalo Kamenovi i Greblje. To je oito bio ostatak nekadanje znatno vee nekropole (groblja) sa srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima-stecima.7 Sve navedeno upuuje na znaajnu naseljenost podruja kahovice u srednjem vijeku. Na srednjovjekovno stanovnitvo koje je ivjelo na prostoru dananje kahovice upuuje i toponim (naziv zemljita) Jurin gri.8 Ovaj toponim se nalazi u Gornjoj kahovici. Pored ovog, ima jo nekoliko toponima koji upuuju na srednjovjekovnu starost naselja, kao to su: Tomaica, Mari, Presteni, Markua voda, Kostoua, zatimkahovica, Bornac, Trzanica, Pivnica, Kuerina, Selite. Na razvijeno srednjovjekovno vinogradarstvo podsjeaju toponimi Vinite, Vino i Podvinica. Vrlo je star toponim Balnica (danas se
5 Rusmir Djedovi, Izet Spahi, Novootkriveni steci u okolini Graanice, Graaniki glasnik, broj 21, maj 2006., 49-50. 6 Vie podataka i dvije fotografije u navedenom radu. 7 Steak se nalazio na kasnijoj liniji razdvajanja koja je, izgleda, minirana. Vrijedilo bi ispitati da li jo uvijek postoji. 8 Rusmir Djedovi, Srednjovjekovne feudalne familije iz okoline Graanice, Graaniki glasnik, broj 2, novembar 1996., 12.
41
uglavnom izgovara kao Banjica). To je od lat. balnea, balneum u smislu: kupelj, banja, ilida.9 Podruje Graanice i srednjovjekovnog gradautvrde Sokola, pa i naselja kahovice, Osmanlije su prvi puta zauzeli 1463. godine, a definitivno oko 1520. godine kada poinju svoj veliki osvajaki pohod u srednju Evropu. Poslije velikog ili Bekog rata, koji j okonan Karlovakim mirom, 1699. godine, Osmanska imperija gubi osvojene teritorije sjeverno od Save:
9 Petar Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971. godine. str. 108.
Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju. Do prije nekoliko decenija smatralo se da naselje kahovica, sa sadanjim nazivom, teritorijem i stanovnitvom nije velike starosti. Iznosile su se pretpostavke da je kahovicu, kao i ostala muslimanska naselja sjeverno od Spree, naselilo muslimansko stanovnitvo koje se povuklo sa osmanlijama sa tih izgubljenih podruja, sjeverno od rijeke Save.10 Stoga je potrebno ispitati ouvanu narodnu tradiciju u kahovici o eventualnom doseljavanju stanovnitva iz navedenih krajeva.
10 Esad Tihi, Omer Hamzi, nav. djelo, 33.
42
Navedeno smjetanje nastanka i naseljavanja kahovice na kraj 17. ili poetak 18. stoljea je bilo uvjetovano sljedeim razlozima: nije postojao ni jedan dokument u kome se kahovica spominjala prije tog vremena. Poznata je jaka struja naseljavanja izbjeglog muslimanskog stanovnitva s podruja sjeverno od Save, iza 1686. godine, u okolinu kahovice. U daljoj prolosti se u neposrednoj blizini razvijao znaajan grad-utvrda Sokol ispod kojeg je Varo sa trgom. Sve to je stvorilo pretpostavku da u ranijem periodu nije postojalo samostalno naselje na podruju kahovice i da je taj teren bio periferija susjednih znaajnih naselja Sokola i Graanice. Meutim, prevoenjem i objavljivanjem do sada nepoznatih osmanskih dokumenata iz 16. stoljea, imamo nova saznanja o starosti i naina nastanka naselja kahovica. Prema popisu naselja nahije Sokol iz 1548. godine, dakle, nepune tri decenije po dolasku Osmanlija, u blizini utvrde Sokol navodi se mezra pod nazivom Skrvica.11 Mezra je prema tadanjoj osmanskoj terminologiji oznaavala vei obradivi zemljini posjed, sa znaajnom tradicijom obraivanja i ivota na njemu. Obino su mezre bile nekadanja opustjela srednjovjekovna sela, koja e u veini sluajeva, kasnije biti naseljena Dakle, pod tim imenom u blizini utvrde Sokola je jo u srednjem vijeku bilo posebno naselje. Najnovija tumaenja naziva starih naselja u okolini Srebrenika pojanjavaju mogunost drugaijeg itanja naziva mezre Skrvica. Naime, neka naselja oko Srebrenika su ranije pogreno itana, pa je naziv
ekani Rika, pogreno itan kao Hrana Rika. Zbog toga se mislilo da dananje naselje ekanii nije velike starosti. Takoer, naziv Hrgovi se itao kao erigovi.12 Takav sluaj je i sa prvobitnim itanjem naziva mezre Skrvica. Staroosmanska grafija daje mogunost itanja ispravno napisanog toponima kahovica, izmeu ostalog i kao Skrvica ili kahovica. Tako je sasvim mogue originalnu grupu suglasnika khvc, itati kao Skrvc ili khvc. Prema ovome, sasvim je jasno da je naselje (u nekom periodu mezra) sa dananjim nazivom kahovica sigurno postojalo od 1548. godine. Poto je ono tada registrovano kao mezra (nekadanje naselje), a kako na tom prostoru postoje brojne starine iz srednjeg vijeka (steci, toponimi), moemo ustvrditi da kahovica pod tim imenom i na sadanjem teritoriju, postoji kao naselje u kontinuitetu jo od srednjeg vijeka. Etimologija, tj. porijeklo naziva za kahovicu nije do sada definitivno rijeena. Jedino je do sada u literaturi dato miljenje da naziv kahovica potie od prirodnogeografske osobine terena naselja koje se ogleda kao vodom bogat kraj sa izvoritima. Tumai se, naime, da naziv kahovica potie od rijei kaf ili posuda.13 Na najstarijim austrougarskim planovima iz 1883.1885. godine naselje ka-
12 Grupa autora, Srebrenik historijskeetnografske skice, JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik, 2007., 9899.; Aladin Husi, Opirni defter Zvornikog sandaka iz 1604. godine (nahija Jasenica), Biljeg Srebrenikaasopis za kulturnu historiju, broj 3, JU Centar za kulturu i informisanja, Srebrenik, 2005.; Rusmir Djedovi, Starost naselja ekanii kod Srebrenika, Biljeg Srebrenikaasopis 11 Adem Handi, Opirni popis nahije Sokol u za kulturnu historiju, broj 3, JU Centar za kulturu i Zvornikom sandaku iz 1548. godine, Graaniki informisanje Srebrenik, 2005, 104-107. 13 Dr. Salih Kulenovi, nav. djelo, 256. glasnik, broj 20, novembar 2005., 70.
43
hovica se naziva i kavi (prilog 1.).14 I danas se kod naroda moe za ovo naselje uti slian oblik naziva kao kavica. U naselju Sladna kod Srebrenika ima prezime kahi, koje bi moglo poticati od nadimka kaho. Treba istai da je toponim kahovica vrlo rijedak i njegova etimologija zahtjeva detaljna istraivanja. Navodimo samo neke mogunosti: ve navedeno, u smislu posuda, od skaf, kaf, kav, od tal. Scafo, a ovo od lat. scaphus, scapha; od indoevropskog korijena (s)qep, staronjem. Scaf, a sada kaf; u znaenju kamen, peina u tal. kalj a slav. skala; u starim narodnim vjerovanjima kratalj, pa kratelj u znaenju kolera, kuga.15 Znamo da su u ovim krajevima u prolosti harale epidemije.16 Prema predanju, i kahovicu je morila kuga. Narodna tradicija je predstavlja u obliku ene. Predanje kae da kad je kuga prolazila kroz kahovicu, onda je: Na Pivnici zapjevala a na ozalu odpjevala. Pitanje etimologije naziva za kahovicu je tek otvoreno za nauna istraivanja. Uglavnom, na osnovu kah ili kaf ? dodan je uobiajeni slavenski sufiks ovica (slino orah+ovica). Na podruju dananje kahovice, poetkom osmanske uprave (16. i 17. stoljee) nalazilo se jo nekoliko znaajnih zemljinih posjeda koji su vremenom uli u
14 Katastarski plan dijela naselja kahovica, razjera 1:6250, iz 1883-1885. godine. Arhiv Geodetske uprave Sarajevo. 15 Petar Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga III, JAZU, Zagreb, 1971. godine. str. 254, 397, 398, 402. 16 Npr. kuga je harala u susjednim Babiima (mahala OmerbaiiKlebec). Prema predanju, ubola se na tup no-klebu. Od tada u narodnoj tradiciji magijske rijei: ukadar bukadar u Klebec nikadar.
sastav ovog naselja. Tako se 1548. i 1604. godine spominje vea mezra po imenu Cvitulja, koja se nalazila sjeverno od dananje kahovice, a zapadno od Sokola. To je vjerovatno dananji iri predio pod nazivom etovulja. Tada Cvitulja ima est muslimanskih kua, jedan mlin, vie zemljita i batina, ifluk i vinograde. Godinji porez je iznosio 1948 aki. Na prelazu 16/17. stoljee, posjed je u vlasnitvu Ali, ehaje iz utvrde Sokol.17 Tadanji ifluk, zvani Tomaevo selite, sa prihodom od 400 aki, prvo u posjedu Mehmeda katiba, a kasnije njegova sina Hizir Alije18, vjerovatno se nalazio na zemljitu Tomaica, u junom dijelu kahovice. Historijski razvoj naselja kahovica je vrlo teko pratiti kroz 17., 18. i prvu polovinu 19. stoljea, jer o tom periodu za ovo selo, kao i mnoga druga, gotovo i nema podataka. Uglavnom se moemo posluiti ouvanom narodnom tradicijom i predanjima, kao i nekim starim toponimima. Prema predanju zabiljeenom u Sokolu, prije blizu trista godina neki ovjek je iz kahovice krenuo na had i umro blizu Sokola. Ukopao ga je predak Hadia iz Sokola.19 Prema porodinoj tradiciji, Bajraktarevii iz Babia tvrde da potiu od pretka Okia iz kahovice, koji je negdje na prelazu 18/19. stoljee uestvovao u rusko-osmanskim ratovima i zarobio nepri17 Rusmir Djedovi, Urbane prilike i razvoj naselja u nahiji Sokol (Graanica) u 16. i poetkom 17. stoljea, Graaniki glasnik, broj 20, novembar 2005., 125. 18 Aladin Husi, Graanica i Soko u opirnom popisu Zvornikog sandaka iz 1604. godine, Graaniki glasnik, broj 20, novembar 2005., 95. 19 Salih Kulenovi, Etnografska istraivanja u selu Sokolu kod Graanice, lanci i graa za kulturnu historiju Istone Bosne, knjiga XI, Muzej Istone Bosne Tuzla, 1975., 87-109.
44
jateljski bajrak.20 U 19. stoljeu se neki Huskii iz mahale Avdii sele u Paalie i Prijeko Brdo. Na nekadanje familije u kahovici, a koje su davno nestale, podsjeaju brojni toponimi. Naziv sredinje mahale u kahovici je starinom Hasanovi, ali takve familije odavna nema. Isti je sluaj sa mahalom i prezimenom Avdi. Na staro stanovnitvo podsjeaju toponimi: Mujanovia baa (Mujanovie), Berberua (Berbere), ahmanua (ahman), Bali njiva (Balie), Aginua (neki aga), Bonjakua (Bonjak), Kadijino brdo, Malkika, Spahin do, Malkika itd. Imamo i podatke za neke stanovnike naselja s kraja osmanske uprave. Tako se Mehmed Kovaevi spominje kao ozal, Ibrahim Nurki, 1877. godine, spominje se kao dervi. Iste godine spominju se Mustafa Dedi i Osman Mujkanovi. Na tradicionalnu narodnu privredu u kahovici, podsjeaju sljedei toponimi: Guvna (mjesta gdje se vre penica), Raite, Duhanite, Pluevina, Soljevac (davala se so stoci), Plandita (stoka je tu ljeti plandovalaodmarala), Kovaica (po kovanici), Kovanluk (tur. pelinjak). Vrlo detaljnu sliku izgleda naselja kahovica, krajem 19. i poetkom 20. stoljea, moemo rekonstruisati na osnovu slubenih popisa i drugih arhivskih dokumenata iz perioda austrougarske uprave. Prema popisu iz 1879. godine, kahovica ima 49
20 Omer Hamzi, Rusmir Djedovi, Babiani ispod Sijedog Kra, Graaniki glasnik, broj 1, maj 21 Prema popisu iz 1921. godine kahovica ima 1996.,. 34. 423 stanovnika.
kua i 341 stanovnika, 1885. g. 50 kua i 321 stanovnika, 1895. g. 74 kue i 397 stanovnika i 1910. g. 91 kuu i 461 stanovnika.21 Na samom kraju 19. stoljea, u kahovici je bilo est potpuno formiranih mahala kao manjih tradicionalno-urbanih cjelina: Hasanovii, Strana, Gornja mahala, Avdii, Ilazovii i ozalovo Brdo. Mahala Hasanovii, krajem 19. stoljea, je sredite naselja i daleko najvea mahala. Ima oko tridesetak kua i mekteb za cijelo naselje. U Hasanoviima tada ivi deset familija i to: Mahmutovii, Okii, Alii, Smajlovii, Smajii, Dedii, Delii, Mujkanovii, Nurii i Ahmuljii. Najvie kua su imali Mahmutovii, zatim Okii i Alii. Mahale Strana i Avdii su krajem 19. stoljea imale po 13-14 kua. U Strani su ivjele sljedee familije: Ahmetagii, Delii i Softii. Daleko najvie kua su ima-
45
li Ahmetagii i po tome su jedna od najstarijih familija u kahovici. Kako se vidi iz prezimena, predak se zvao Ahmed-aga i mogue da je negdje u 18. stoljeu obavljao neku dunost u oblinjoj utvrdi Sokol. U Avdiima su familije: Mulahuseinovi (najbrojniji), Nurki i Huski. Krajem 19. stoljea, najmanje mahale u kahovici su: Gornja Mahala, Iljazovii i ozalovo Brdo, imaju po 5-6 kua. U Gornjoj Mahali tada ive Okanovii i Husii. U mahali Iljazovii starinom ima samo istoimena familija. Na ozalovom Brdu su starinom familije Kovaevii i Dine.22 Izmeu kahovice i Sokola, starinom ima jedna manja mahala zvana Ahme. Tu su sve do Drugog svjetskog rata stanovali Ahmuljii. Ahmuljia ima u Sokolu, a prema predanju od njih su se odvojili Fiii (po nekom Fii Ahmuljiu).23 Krajem 19. stoljea, vlasnik vodenice u etovulji na Mraaju je neki Alija Ahmulji iz kahovice. Vodenicu je prodao 1896. godine Hasanu Begoviu iz Sokola. Krajem 19. stoljea u kahovici ima najmanje pet vodenica. Vlasnici Malia
22 Ovi podaci o mahalama i familijama u kahovici na kraju 19. stoljea su doneseni na osnovu istraivanja originalnih austrougarskih dokumenata. Radi se o Gruntovnim knjigama naselja kahovice iz 1891. godine i dalje i katastarskih planova razmjera 1:3125, za k. o. kahovicu iz 1883-1885. godine.
23 Salih Kulenovi, Etnografska istraivanja u selu Sokolu kod Graanice, lanci i graa za kulturnu historiju Istone Bosne, knjiga XI, Muzej 24 Dokumenat iz Arhiva Medlisa islamske zaIstone Bosne Tuzla, 1975., 87-109. jednice Graanica.
vodenice bile su sljedee familije: Nurkii, Dedii, Huskii, Okii, Smaii, Iljazovii i Mulahuseinovii. Od vjerskih objekata, kahovica starinom ima mekteb (mejtef ). Mekteb se nalazio u mahali Hasanovii, a kasnije je tu hodinska kua. Postoji jo od osmanskog perioda a sruen je 1936. godine. Imao je i manji vakuf. To je bila zgrada u tradicionalnom bosanskom stilu sa visokim krovom od daske. Za uzdravanje mekteba u kahovici navedeni vakuf je 1919. godine imao prihode od 200 kruna. To se vidi iz Prorauna vakufa te godine, koji je odobrio Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu (prilog 2.).24 Prema njemu prihodi vakufa mekteba u kahovici su dolazili od idare (zakupa) za travu i ljive. Rashodi su ili na trokove mutevelije (20 kruna), paljenje svijea u najblioj damiji, onoj u Sokolu (50) i popravak zgrade mekteba i ogrde (130). Zgrada najstarije damije u kahovici je izgraena 1936. godine i imala je drvenu munaru. Kako vidimo, kahovica je i u prvoj polovini 20. stoljea imala ope karakteristike tradicionalnog bosanskog naselja. Tek u drugoj polovini 20. stoljea zahvaena je modernim ekonomskim, urbanim i kulturnim procesima, to je pitanje za posebno istraivanje.
46
Rusmir DJedovi, prof.
Mahala Hajderovac u Graanici: geografsko-etnografski i historijskourbanistiki pregled
d prve polovine 16. stoljea Graanica ima ariju, damiju u njenom sreditu i tri mahale. U narednom periodu razvija se u znaajnije administrativno, zanatsko-trgovako i duhovno sredite u ovom dijelu Bosne. (sjedite nahije, kadiluka, ima medresu, biblioteku, desetine zanatskih i trgovakih radnji itd). Krajem 16. i poetkom 17. stoljea, ima ve desetak mahala i 8 muslimanskih bogomolja u sreditu znaajnijih mahala. Na prelazu 18/19. stoljee,u urbanom pogledu, dijeli se na Gornju i Donju ariju, ima petnaestak mahala i 1112 damija. Danas se Graanica razvija u dvadesetak zaokruenih historijsko-urbanih cjelina koje narod starinom naziva mahala, ima poslovno historijsko-urbano jezgro, tj. ariju i Industrijsku zonu u Sprekom polju. U gradu Graanici moemo izdvojiti slijedee mahale: Drafnii, Gojsalii, Trepanii (sve tri srasle u jednu), Mejdan, Po-
tok, Stubo, Varo, Javor, iri, Tuleg, Lipa, Donja, Rijeka, Podastrana, Ritaii, Malta, Paalii, Soljanua, Koria Han, Luke i Hajderovac. Pored Koria Hana i Luka, mahala Hajderovac je jedna od najmlaih mahala u Graanici. ire podruje Hajderovca bilo je naseljeno jo u dalekoj prolosti, ali dananja mahala je nastala i razvila se tek u zadnjih nekoliko decenija. U ovom pregledu dajemo osnovne geografske, historijske, etnografske i urbane karakteristike tog dijela grada Graanice. Geografske karakteristike Dananja mahala Hajderovac razvija se na prostoru koji izlazi u Spreko polje, na krajnjem junom dijelu grada, pored nekadanjeg glavnog puta za Tuzlu i neposredno pored glavnog izlaza grada na magistralni put DobojTuzla. U pravcu juga Hajderovac izlazi u iroko Spreko polje, a u pravcu sjevera penje se lagano ka brdima koja oiviavaju jugoistoni rub Graanike
47
Mahala Hajderovac u Graanici: geografsko-etnografski i historijsko-urbanistiki pregled
Hajdarevac, centar mahale
kotline. To su brda: Vukni (251 m nadmorske visine), padine Muderizova brda (310 m) i Straovac brdo (338 m). Dio Hajderovca, koji ima najniu nadmorsku visinu je predio Bare (160165 m), sredinji dio je neto vii (165180 m), a najvii je sjeverni dio (zemljite Brdo, 190220 m), na junim padinama Vuknia. Podruje Hajderovca je jako povoljno za naseljavanje jer ima vrlo blage nagibe i okrenuto je ka junim toplim ekspozicijama, pa je kao takvo vrlo osunano. Zapadnom meom ireg teritorija Hajderovca protie rijeka Sokolua, koja se prije stotinu i vie godina zvala Graanica rijeka. Kako je Sokolua iz ueg brdskog dijela svoje doline, silazila ka irem dijelu u Sprekom polju, sve je vie plavila obale i mijenjala svoje korito. Za vrijeme osmanske uprave jedna velika poplava odnijela je zgradu sudnice (mehkeme), koja se nalazila kraj Sokolue prema dananjoj zgradi Opine. I narodna pjesma zna za velike poplave u Graanici. Tako je Sokolua
u 18. stoljeu sruila damiju Mejdan na svojoj lijevoj obali, pa je ubrzo izgraena nova (tur. dedid) zgrada damije na suprotnoj obali (arena ili Mejdan Dedid damija). Prema narodnoj tradiciji, iri prostor izmeu dananjih ulica Bosanskih kraljeva i Rijeke naziva se Ostrvo zato to je Sokolua nekada tekla istonije, ulicom Bosanskih kraljeva, tako da je Podastranska damija (Paa-zade), bila na desnoj obali rijeke. Kako je Sokolua izlazila u irinu Sprekog polja, nizvodno od dananjih Luka, tako je i mijenjala svoje korito. Pretpostavlja se da je nekada tekla neto zapadnije, pored mahale Koria Han (preko lokacije dananjeg poduzea Jadrina). Izlijevala se i istonije na zemljite Luke, o emu govori stari naziv Paluak za jedan njen dio (to je narodni naziv za nisko zemljite koje rijeka redovno plavi). Ne tako davno, Sokolua je izmijenila pravac svog toka i ispod mosta, na starom
48
putu Doboj Tuzla, kod nekadanje Etivae. U narodnoj tradiciji taj je most sauvan kao Helia most. Od tog mosta Sokolua je za vrijeme osmanske uprave tekla ka jugu, dananjim starim Sokovakim putem i ulijevala se u Spreu, kod bazena Terme. Imala je plitko korito i tekla kroz zemljita Topola i elahua, nanosei stoljeima rijeni materijal od kojeg je napravila jednu veu rijenu plavinu (kamenje, ljunak i pijesak). Zato su neke parcele u tom podruju i oznaene u gruntovnici kao Pjeskulje i Kamenice. Prema opem narodnom predanju, odmah ispod Helia mosta protee se novo, vjetaki napravljeno korito Sokolue prema jugozapadu. Odatle je Sokolua potekla prema zemljitu Stari namet, gdje se i danas uliva u Spreu. To se, po svoj prilici, dogodilo negdje na prijelazu osmanskog i austrougarskog perioda. Od davnina su se na dijelu Sokolue kroz gradsko podruje nalazile razne graevine (mostovi, vodenice, stupe). O njima svjedoe tragovi grae koji se pri raznim radovima mogu pronai u sadanjem ili nekadanjem koritu Sokolue. Prilikom izgradnje novog podzida kod autobuske stanice, prije dvadesetak godina, iz korita je izvaen jedan veliki drveni stub, koji je vjerovatno bio dio nekadanje stupe (to bi mogla biti ona stupa u Graanici koja se spominje 1800. godine). Neto nie, pored Skvera, otkriveni su drveni ipovi od zgrade nekadanjeg hana koji je dijelom bio na stubovima iznad korita Sokolue. Han je sruen negdje izmeu 1885.1891. godine. U ljeto 2008. godine, pri izgradnji novog mosta na Rampi, otkriveni su veliki hrastovi ipovi kao ostaci starog drvenog mosta iz osmanskog perioda. Na tom
mjestu je stari put iz graanike arije prelazio Sokoluu i vodio dalje prema Koria hanu, gdje je izlazio na raskrsnicu stare ceste Doboj Tuzla. Pri izgradnji novog puta Graanica Sokovac, 1969. godine, ispod dananjeg naselja Luke, pronaena je u zemlji drvena graa od brane koja je bila u nekadanjem koritu Sokolue. Moda je ba ta brana bila vezana za nekadanju stupu pored Hajderovca. Narodno predanje govori da je na sjeverozapadnoj mei starog Hadaevog greblja bila stupa, na kojoj se starinom tukao lan. Jaz sa vodom iz Sokolue je prokopan neposredno uz zemljite Luke, pri strani brda Vukni. Stupa je bila u umarku, izmeu dananje zgrade Halkomeda i spomenutog Hadaevog greblja. Sa te stupe jaz je tekao dalje prema starom koritu Sokolue, kroz zemljite dananje Fortune i nastavljao trasom dananjeg novog sokovakog puta. Na to upuuje i naziv vie parcela na tom pravcu, koje su u gruntovnici upisane kao Podjezak. Sreditem Hajderovca protie potok Drama, koji nastaje iznad Ritaia od starog i poznatog izvora Drama. Proticao je kroz Bare ispod Hajderovca i ulivao se u Spreu. Danas je uglavnom zacijevljen. Najvaniji izvor na ovom podruju je voda Hajderovac. Prema narodnoj tradiciji, to je izvor koji nikada ne presuuje i ima dobru ali teku vodu. U narodu je ostala pria da se ta voda teko pije na gladan stomak, dok je, nasuprot Hajderovcu, uvena voda Drama, iznad Ritaia, za jedan dram laka od svih drugih voda. Izvor-voda Hajderovac bila je jae udubljena u teren i starinom pokrivena velikom kamenom ploom. Na slian nain je kamenom ploom bila pokrivena voda
49
Reiki bunar u vrhu Patkovae i iria. Voda se zahvatala sa strane, kao iz zdenca pomou hrga (od tikve). Poetkom pedesetih godina 20. stoljea, Zemljoradnika zadruga iz Graanice je, pod rukovodstvom majstora Mujage Reidbegovia, izvela kaptau vode Hajderovac, ali nije zahvatila itav kapacitet izvorita. Zato je, tokom 1956. godine, Meho Ahmetaevi sa sinovima izveo neke nove radove na ureenju tog izvora. Kau da su tokom tih radova naili na ostatke stare kaptae iz osmanskog perioda. U meuvremenu, izvor je na tom mjestu presuio, a voda je poela tei sa strane. Nije rijedak sluaj da se u toku radova na izvoru voda popuno povue ili se pojavi na nekom drugom mjestu. Kad se to dogodi, narod kae da je voda pobjegla, to je bio sluaj i sa vodom Drama. Ovaj dogaaj je Graanlije podsjetio na staro predanje da se voda Hajderovac ne da lahko dirati. Sljedee sreivanje tog izvora poduzeo je Mustafa Ahmetaevi, sin Salke sa Hajderovca, ezdesetih godina prolog stoljea. Napravio je betonsko korito i postavio dvije cijevi, od kojih je jedna bila prelivna. Tokom vremena itava ta lokacija bila je potpuno zaputena. Dananji izgled izvorite je dobilo 2006. godine. Posao je obavio Nermin Brki, koji je sreujui kuu i dvorite neposredno kraj te vode, obzidao izvorite kamenim zidovima, uredio mu pristup i rijeio odvod itav taj prostor danas je ureen kao mali park prirode koji je ukrasio iroku raskrsnicu meu novoizgraenim i lijepim kuama i avlijama. Ispod Hajderovca, u Sprekom polju, prostire se ravno zemljite koje je podlono zabarivanju, pa se sve parcele u tom prostoru i zovu Bare. Veliku povrinu ima
i zemljite koje se starinom naziva Jehovac. Naziv je dobilo po drvetu johi koja raste na jako vlanim zemljitima. Ime Jehovac nastalo je iz rijei jelva kao prastarog naziva za johu. Odatle i brojni toponimi u nizinama tipa, Jelah ili Jellah (nema veze sa drvetom jelom koja raste na velikoj nadmorskoj visini). Danas se to zemljite naziva Johovac. Blage osunane padine Hajderovca su vrlo plodne i pogodne za zemljoradnju i voarstvo. ume ima vrlo malo i to na strmim, kamenitim i sjevernim padinama Vuknia i Brda ka Lukama i Gaja, iznad Klanca. Historijat naseljenosti do kraja 19. stoljea Podruje u neposrednoj blizini dananje mahale Hajderovac naseljeno je jo u prahistorijskom periodu. Arheolokim istraivanjima na brdu Vukni, koje je obavljeno tokom 1973. i 1974. godine, utvreno je postojanje gradinskog naselja. Na tom lokalitetu otkriveni su ostaci suhozida od kamena, keramike ognjita i drugog arheolokog materijala. Naselje je postojalo u bronzanom i eljeznom dobu, tj. 500 do 1.000 godina prije nove ere. Na platoima Muderizova brda i Straevac brda nalaze se tragovi prahistorijske i srednjovjekovne keramike. Na naseljenost ireg podruja mahale Hajderovac u srednjem vijeku upuuje postojanje rudnika eljeza na padinama Muderizova brda, iznad vode Drame. Taj rudnik je radio i tokom 16. stoljea, po dolasku osmanske uprave. I danas se u zemlji, na tom prostoru, mogu nai ostaci, nastali pri taljenju eljeza (zgure). I neki toponimi bi mogli biti srednjovjekovne starosti i upuivati na tadanje
50
stanovnitvo. To su nazivi brda Vukni, zemljita Stjepanovac i susjedne mahale i zemljita Ritai. Osmanski defteri nam pokazuju da je samo osam godina nakon pada Graanice pod osmansku upravu, na ovom podruju popisana brojna familija koja se zvala Rita. Toponimi Vukni i Stjepanovac upuuju na prezime i ime nekadanjih stanovnika ovog dijela Graanice, u srednjem vijeku ili 16. stoljeu. I naziv brda Straovac je, takoe srednjovjekovne starosti i podsjea nas na prostor pogodan za strau u tadanjim brojnim ratovima. Toponim Hajderovac, kojim se oznaava voda, vei kompleks zemljita i dananja mahala u Graanici, takoe je znaajne starosti. Sa sigurnou se moe rei da je bio u upotrebi u 18. stoljeu. U jednom dokumentu iz 1795. godine (1210. hidretske), sauvanom u Sidilu kadiluka Graanica, koji se prije zadnjeg rata nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevu, pod tim imenom se spominje jedna esma (voda) u Graanici. Te godine je neki Mustafa-baa Sena, iz mahale Mejdan, uvakufio treinu svog imetka za damije, mektebe i kaldrmu u gradu Graanici, kao i za dvije esme, od kojih je jedna upisana pod imenom Hajderovac. Na austrougarskom katastarskom planu iz 1883.1885. godine, zemljite iznad puta za Tuzlu, ispod junih padina brda Vukni, naziva se Haiderovac. I u gruntovnim knjigama iz 1891. godine, isti kompleks zemljita redovno se upisuje kao Hajderovac. U gruntovnici se tako nazivaju brojne parcele, odnosno katastarske estice. Naprimjer, k..: 363, 422, 424, 425, 427, 428, 429 Prethodno navedeni izvori ukazuju
na to da je pravilan naziv vode, zemljita i mahale o kojoj govorimoHajderovac. Etimologija (porijeklo) ovog naziva je od muslimanskog mukog imena arapskog porijekla Hajdar, u znaenju lav. U Bosnu i Hercegovinu to je ime dolo preko Turaka, u obliku Hayder i javlja se ve poetkom osmanske uprave kao jedno od relativno eih imena u Bosanskom sandaku. Dakle, toponim Hajderovac je nastao negdje u 17. ili 18. stoljeu prema nekoj osobi po imenu Hajder. Kako su hidronimi (nazivi voda), po pravilu, najstariji toponimi, moemo zakljuiti da je neki Hajder, u 17/18. stoljeu na tom mjestu uredio vodu, koja e ponijeti njegovo ime. Kasnije je i okolno zemljite dobilo isti naziv, a danas i cijela mahala koja se u zadnjim decenijama razvila na neto irem prostoru. Ve smo spomenuli da je voda Hajderovac popravljana 1795. godine, to znai da je bila ureena i znatno ranije. To e potvrditi i tragovi starih zahvata na vodi, koji su kasnije otkriveni. Prilikom rekonstrukcije izvorita, 1956. godine, Meho Ahmetaevi sa sinovima, pronaao je zagat na izvorskoj ili, napravljen od dva reda lueve daske (od crnog bora) izmeu kojih je bila nabijena zelena ilovaa kao vodonepropusna. Takvu ilovau Mehmedov sin Ibrahim vidio je i na Poljubui (tradicionalno kupalite Graanlija na rijeci Sprei, koje se nalazi ispod Hajderovca, ka Pribavi). U traganju za najpoznatijom starinom na Hajderovcu, zakljuili smo da bi to moglo biti zemljite iznad starog puta za Tuzlu (preko puta Fortune) koje opa narodna tradicija poznaje kao Hadaevo greblje. Danas nita ne znamo o porijeklu tog naziva, niti znamo od kada potie i
51
koje se stanovnitvo u tom greblju kopalo. Moemo samo pretpostaviti da je iz prvog perioda osmanske uprave (16. i 17. stoljee), kada je podruje od enika, preko Ritaia, pa sve do Drafnia bilo gusto naseljeno. Od najstarijih Graanlija moe se uti da je na tom lokalitetu nekada davno bila i drvena damija. Nisu upameni vidljivi niani na Hadaevom greblju, ali su pri raznim radovima pored puta, s donje strane greblja, pronalaeni tragovi mezarova. Spomenimo putara Mesuta ilia koji je 1953. godine, ureujui donju ivicu greblja, nailazio na brojne kosti, niane i dobro ouvane ukopne daske iz mezara (prema Demalu Purau koji je uestvovao u tome). Na istom mjestu nailazilo se na ostatke mezarova i poslije 1960. godine. O starosti ovog greblja govori i podatak da je tu parcelu (k.. 352), jo austrougarska uprava, pri osnivanju gruntovnice 1891. godine, upisala pod nazivom Staro groblje. Parcela se vodila kao panjak i tako je upisana u erar. Ni tada greblje nije bilo aktivno jer bi se u protivnom zavelo u knjige kao vakufsko zemljite. Dakle, ni krajem 19. stoljea, najstarije Graanlije nisu znali kojem je, od tridesetak tadanjih vakufa, trebalo da pripada Hadaevo greblje. Pri upisu u gruntovnicu, imalo je povrinu od 4 dunuma i 60 kvadratnih metara. Danas je njegova povrina neto manja od 3 dunuma. Po narodnom pamenju, to je podruje nekada bilo tako gusto naseljeno da je maka mogla od enikog bunara do Drafnia ii sa krova na krov, a da nigdje ne sie na zemlju. Predanje govori da su mahale postojale na potezu od enika, preko Ritaia, zatim Hurija, do Drafnia. Hada-
evo greblje bi moglo biti greblje jedne od tih starih mahala, koja se otprilike nalazila na mjestu dananjeg Hajderovca. U prilog toj pretpostavci treba spomenuti i narodno pamenje o najstarijem putukaldrmi u Graanici, od enika, preko Ritaia i Hurija (dio zvani Kaldrmica) do Drafnia i dalje za Soko. Upameno je i postojanje velikih kamenih ploa na Ritaiima, za koje se smatra da su ostaci stare kaldrme iz narodnog predanja. Prema tradiciji, ispod Hajderovca i Pribave je starinom bilo veliko ispasite za slobodno napasanje stoke. To su veliki kompleksi zemljita Johovac, Luanjak i Bunar, koji su potpali pod udar agrarne reforme u periodu izmeu dva svjetska rata. Ispod Hajderovca je do najnovijeg vremena bilo jo dosta zemljita Johovac u javnoj upotrebi. Najznaajnije imanje na Hajderovcu, krajem osmanskog perioda, imao je Adem Aliefendi iz mahale Podastrana. Na osnovu prezimena ove graanike familije, moe se zakljuiti da joj je osniva neki Ali-efendija, koji je oito imao znaajnu slubu u Graanici tokom prve polovine 19. stoljea. Njegovo imanje sastojalo se od vie parcela pod nazivom Bare (k..: 315, 316, 339, 341, 343, 344 ) i Podstiepanovac ( k..: 99, 103, 104). U sreditu Bara, ispod puta za Tuzlu, postojala je jedna kua, koja je oznaena i u austrougarskim planovima iz 1883.1885. godine. Pored kue, nalazio se veliki bunar, koji je kao vaan topografski objekat takoe ucrtan na svim austrougarskim topografskim kartama s kraja 19. stoljea. Imanje na Hajderovcu, krajem 19. stoljea, naslijedili su Ademovi sinovi: Abdulah, Salih i Alija Aliefendi. Kasnije su te parcele ozna-
52
ene kao Begove bare i Zemljoradnika zadruga. Krajem osmanske uprave, vee imanje na Hajderovcu, imali su i Ahmetai (Ahmetaevii) iz mahale Podastrana, koji su doselili iz Uica, sredinom 19. stoljea. To su parcele: Hajderovac (k..: 357, 363, 425), Brdo kod Stjepanovca (94, 95, 106, 195, 203), Brdo ispod Vuknia (432, 438, 439). Na imanju je bila i kua (k.. 358), a pored nje, u bai-vonjaku i punica (359). Oko 1878. godine vlasnik tih parcela bio je Ibrahim Ahmeta, kojeg krajem 19. stoljea nasljeuju sinovi: Ibrahim, Osman i Mustafa (prilog 1.). Na irem podruju dananjeg Hajderovca privatne posjede i zemljita (njive, oranice, bae-vonjake) starinom imaju i
druge graanike familije. U Graanici je pravilo da su vlasnici parcela pored grada uglavnom stanovnici one mahale koja je najblia tom zemljitu. Tako su stanovnici mahala iri i Lipa imali zemljine parcele u Drijenama, Lendiima i Gajevima, mahala Potok i Stubona Hurijama i Bakiima itd. Vlasnici zemlje oko Hajderovca potiu iz mahala Podastrana, Ritaii i Rijeka. Pored spomenutih Aliefendia i Ahmetaevia iz Podastrane, tu su Purai i Mehurii sa Ritaia, Imamovii, Topii, ehajii i Ustavdii (kadija Emin) iz Rijeke, Mustafa i Osman Junuzovi, sinovi Smaila, Mula Sulejman Fazli i airovii iz Podastrane itd. Pored nabrojanih, parcele na ovom prostoru imaju i familije (kao i
Prilog 1. Plan Hajderovca krajem osmanske uprave

53
Prilog 2. Plan Hajderovaca austrougarski period
znaajne linosti) iz drugih mahala: ajii sa Stubla (kasnije ajine bare), muderiz Hadi Osman-ef. Mulaibrahimovi, kadija Hadi Hasan-ef. Hadiefendi. Krajem 19. stoljea, izmeu Hajderovca i Pribave, kuu i zemlju imaju Kadii, a parcelu Pod Klancom (k.. 362) ima Hanifa (roena Hrni), udata za Sulejmana Gusinca. U sredinjem dijelu Hajderovca, krajem 19. stoljea, zemljite je imala i ulsiba, roeno Belagi, udata za Salih-efendiju etelicu. Kasnije je vlasnik tog zemljita Husein Spahi, sin umrlog Mehmeda iz Tuzle, pa onda Abdurahman Spahi, sin umrlog Hadi Ahmeta iz Graanice. Ovi Spahii su, krajem osmanske uprave, u Graanicu doselili iz Uica.
Pribavi, 12. i 13. augusta 1878. godine, odigrao se poznati Boj kod Graanice, izmeu bosanskih ustanika i austrougarske vojske. Nakon tog boja, Graanica je bila sredite ustanka i slobodna vie od mjesec dana. Definitivno je pala pod austrougarsku upravu, nakon dolaska znatnih pojaanja okupatorske vojske, 16. septembra 1878. godine. Ve je reeno da je tokom austrougarske uprave, na Hajdarevcu postojalo imanje Ahmetaevia, sa jednom kuom i dvije punice. U kui je ivio Mustafa, sin Ibrahima, koji je umro oko 1908. godine, u 42 godini ivota. Ubrzo poslije njegove smrti, od tog imanja, prodata je kua i jedna punica. (prilog 2.). Otkupivi vie parcela na zemljitu U periodu austrougarske uprave i iz- Bare, ispod Hajderovca (najvie od Aliemeu dva svjetska rata fendia), poznati graaniki trgovac MuIspod Hajderovca, na potezu prema jaga Mufti formirao je svojim malodob-
54
nim sestriima jedno vee poljoprivredno od ire, 1940. godine. Njegovu kuu sruimanje. ila je granata u Drugom svjetskom ratu. Prema predanju koje se moglo uti u Sin azim je oenio Eminu (ker Salke Graanici, neki Aliefendii su za vrijeme Ibrahimovia). austrougarske uprave prodali imanje neNa starom imanju Ahmetaevia, iz kom Mujagi i Iliji Kolakoviu i odselili u mahale Podastrane, u punicu koju preuTursku (prilog 3.). reuje u kuu, 1932. godine doseljava se Odmah iza 1900. godine, u Graanicu porodica Saliha Ahmetaevia, koji je ise kao udovica vraa Mujagina sestra Nur- vio kod oca Mustafe, zajedno sa braom hanuma, kojoj su mua ekia ubili neki Mehmedom i Idrizom. Salih Ahmetaevi pobunjeni srpski kmetovi u Sanskom Mo- (roen 1892. godine), doselio se na Hajstu. Sa sobom je dovela sinove: Mehmeda, derovac sa enom (Nura abi, ki HadSaliha i Hasana. Doseljeni ekii ubrzo i Saliha, roena 1896.) i troje djece: Sagrade kuu u Graanici (Begova kua) i lihom (roen 1925. godine), Mustafom kupuju imanje ispod Hajderovca. Na tom (1927.) i Salimom (1930.). Tri godine naimanju je izgraena velika tala u kojoj e kon doseljenja na Hajdarovac, rodio mu se kasnije Hasan-beg eki drati konje i sin Bahrija. U meuvremenu, njegov brat stoku. Mehmed Ahmetaevi, gradi manju kuu Krajem austrougarske uprave, na ze- za povremeni boravak na Brdu iznad Hajmljitu zv. Brdo iznad Hajderovca, prema derovca (oko 1930. godine). dananjem naselju Luke, kuu je izgradio Na mjestu gdje se danas nalazi ulaz u Salih (Salko) Ibrahimovi, sin Mehmeda, Tvornicu obue Fortuna, u jednoj makoji je imao jo dva sinaOsmana i Ma- njoj kui, ivio je Salko Habul, sin Saliha, hmuta. Kako su bili porijeklom iz Her- roen 1883. godine u Berkoviima (kod cegovine, narod ih je zvao Herceg. Salko je umro od panjolke, odmah iza Prvog Svjetskog rata. Iza njega je ostala ena, sin Mustafa (odstupio u Drugom svjetskom ratu) i dvije keri. U toj kui pred Drugi svjetski rat ivi Salkinica Hercegua. Jedna joj se ki udala za ajia, a druga za Terzia. Kasnije se tu naseljavaju i ive Terzii.Tako je izmeu dva svjetska rata, u blizini tog lokaliteta, na Brdu iznad Hajdarevca, kuu sagradio Hazim Terzi iz mahale Stubo, roen 1898., a poginuo Prilog 3. Karta Hajderovca, krajem 19. st.
55
Stoca), koji je doselio u Graanicu 1927. godine. Prije toga ivio je sa braom u mahali Rijeka, da bi se kasnije preselio u Polje, blizu Hajderovca. Imao je vie djece. Kua je nestala prije izgradnje Fortune, 1970. godine. Na irem prostoru Hajderovca, prije Drugog svjetskog rata povremeno su bili naseljavani i neki pomoni objekti. Tako je u mutvaku na parceli Halila ubrila, na Prilog 4. Karta Hajderovca, ezdesetih godina prolog stoljea vrhu Klanca, jedno vrijeme zgradama zadruge radio je pogon, zvaivio neki stariji ovjek koji je drao koze, ni Klinara, koji je proizvodio eksepovremeno je naseljavan i mutvak na ima- re (1955. 1956.). Iz njega e se kasnije nju Sabrijage Prohia Pod klancem, zatim razviti Partizan (pretea Feringa). U jedna soba u sklopu Begove tale (imanje sastav reorganizovane Zemljoradnike Hasan-bega ekia) u kojoj su stanovali zadruge ulaze vei kompleksi privatnih radnici itd. parcela ispod Bara, sve do Spree, kasnije zvani Zadruna polja. U Begovim barama U periodu poslije Drugog svjetskog Zadruga je imala tale sa stokom, o posterata peno je nabavljala i mehanizaciju za poljoIza Drugog svjetskog rata broj kua privredu. Prvi kombajn je nabavljen 1962. na Hajderovcu sporo se poveavao. I da- godine, zadruga je u to vrijeme imala i 23 lje su tu bile samo kue Salke Ahmetae- traktora. via, kue Ibrahimovia (Terzia), Habula, Nekoliko godina iza rata nekadanje Mehmeda Ahmetaevia... imanje Sabrijage Prohia, ispod Klanca, Poslije 1948. godine imanje Hasan-be- dobio je Mujo Kujundi iz mahale Mejga ekia u Barama pretvoreno je u sredi- dan u Graanici. Tu je napravio manju te Zemljoradnike zadruge, u koju su se kuu u kojoj je ivio sve dok nije odselio u sa svojim zemljitem morali ukljuiti broj- Lukavac. Prije toga prodao je zemlju Muni vlasnici parcela u Sprekom polju. Ri- haremu Huskanoviu iz Doborovaca, koji je je o tipu seljake radne zadruge, koje su je krajem pedesetih godina na tom mjestu se u to vrijeme formirale po direktivi KPJ napravio kuu. i uz pritisak reima. Brzo su rasformirane Jo pedesetih godina Sulejman Ibrahikao jo jedan neuspio pokuaj socijalizaci- movi sa iria (sa sinom Hazimom), u je sela po modelu ruskog kolhoza. i vlasti. istonom dijelu Hajderovca, na svojoj zeJedno vrijeme, pedesetih godina, u mlji, podie manju kuu, u koju se prese-
56
ljava poetkom ezdesetih godina. Negdje 1953/54. godine iz okoline Gorada (selo Novakovii) u graaniku mahalu Stubo doseljava Hadan alo (roen 1892. godine). Idue godine pravi manju kuu na Hajderovcu (ispod puta) u koju preseljava oko 1960. godine. Njegovu je kerku oenio Hilmo Hodo iz sela igova kod Gorada i 1958. godine doselio u Graanicu. Oko 1960. godine napravio je kuu na Hajderovcu. U isto vrijeme je na Johovcu, ispod puta za Tuzlu, kuu napravio Mujo Imamovi iz Rijeke mahale. Tokom ezdesetih godina na Hajderovac doseljavaju nove porodice, koje podiu nove stambene kue. To su porodice:
Mehe Isia sa Lipe, Zenuna Spreia iz Sokola, Mustafe Durakovia iz Maleia (dugo radio u zadruzi), Omera uvalia iz Brijesnice, Selimovia od Brkog, Radosava Teia iz Skipovca. U drugoj polovini ezdesetih godina 20. stoljea, kako pokazuje topografska karta razmjera 1:25000, Hajderovac ima desetak naseljenih kua i kompleks zgrada Zemljoradnike zadruge, ispod puta u Barama (prilog 4). Najvaniji dogaaj koji je doprinio da se ire podruje Hajderovca u industrijskom i urbanom smislu pone naglo razvijati i rasti je izgradnja novog puta od centra Graanice prema eljeznikoj stanici u Sokovcu, na pruzi DobojTuzla. Ovo
Prilog 5.
57
Prilog 6. Karta Hajderovca,1971.
je bio prvi asfaltirani izlaz Graanice i izgraen je tokom 1969/1970. godine. Ovaj dobro i prema svim standardima uraeni put je proao zapadnim dijelom Hajderovca i pokrenuo je brzu izgradnju industrijkskih pogona i kua za stanovanje radnika u njima. Prema avio snimku iz 1970. godine, Hajderovac ima oko 13 kua i nekoliko vikendica (meu prvim, ako ne i prva bila je vikendica Fuada Spahia, u sreditu Hajderovca). Takoer, se vidi da su u to vrijeme poeli zemljani i graevinski radovi na objektima Tvornici obue Fortuna (prilog 5). Sljedee, 1971. godine, sa to-
pografske karte, razmjera 1:10000, vidimo da Hajderovac ima oko 15 kua i nekoliko vikendica. Pored jo uvijek prisutnog kompleksa zgrada Zadruge, na raskru starog puta za Tuzlu i novog za stanicu Sokovac ve tada je bilo izgraeno nekoliko veih zgrada i hala tvornice obue Fortuna. Do kruga Fortune s june strane, otvoreno je i skladite graevinskog materijala Ozrenke iz Graanice (prilog 6). Poslije 1970. godine poinje masovno zapoljavanje, posebno mladih radnika iz Graanice i drugih naselja sa cijele opine u proizvodnim pogonima Fortune, Feringa i drugih preduzea koja se razvija-
58
ju u novoformiranoj industrijskoj zoni. Mnogi od njih, zbog blizine radnog mjesta, kupuju placeve i poinju izgradnju privatnih stambenih objekata na Hajderovcu. U 1974. godini u Mahali Hajderovac evidentirano je ve oko 25 kua, 14 grupisanih u zapadnom dijelu (od Hadaeva greblja i Fortune, do kafane Tri fenjera) i desetak rijetko lociranih u ostalom dijelu mahale. Starinom se stanovnici Hajderovca vodom snabdjevaju ili sa izvora Hajderovac ili iz vlastitih bunareva (najstariji onaj na Begovim barama i starom imanju Ahmetaa). Do prikljuenja na gradski vodovod, 1974. godine, neka domainstva koriste vodovod sa izvora Hajderovac. Gradski vodovod (vod od 90 mm) za 14 kua u zapadnom dijelu mahale Hajderovac (od vakufske zemlje pa do kafane Tri fenjera) doveden je od Druge Osnovne kole preko Luka,1974. godine. Prema topografskoj karti razmjera 1:25000, tokom 1976. godine, Hajderovac ve broji preko 40 kua. Od privrednih kapaciteta, ispod mahale su bila locirana sljedea preduzea: Poljoprivredna zadruga, Tvornica obue Fortuna, Stovarite Bare Trgovakog preduzea Ozrenka i Graevinsko preduzee Graevinar sa svoja tri do etiri pogona (prilog 7).
prve planske dokumentacije, od druge polovine sedamdesetih godina, do danas. U tom kontekstu, treba rei da snaniji ekonomski razvoj Graanice, tokom sedme decenije 20. stoljea, dovodi do breg urbanog razvoja grada, osobito Hajderovca koji se nalazio neposredno pored industrijske zone. Zato se 1976. godine donosi novi Urbanistiki plan grada, a ubrzo i prvi planski dokumenti urbanog razvoja Hajderovca. Urbanistiki plan grada Graanice je tada predvidio ispod Hajderovca (izmeu starog puta DobojTuzla i obilaznice koja se upravo gradila) dugorono formiranje Radne zone (dananja industrijska). Na nekadanjem veem imanju Fuada Spahia, koje se nalazilo u samom sreditu Hajderovca, pored puta za Tuzlu, uraen je prvi Plan parcelacije. To planiranje ra-
Suvremeni urbani razvoj Suvremeni urbani razvoj mahale Hajderovac moemo pratiti od izrade i donoenja Prilog 7. Karta Hajderovca,1977
59
Prilog 8. Mahala Hajderovac, 2008. godine ( 2008 Google Earth)
zvoja je zahvatilo i susjedne parcele, pa je ubrzo dolo do planske izgradnje desetina kua u zapadnom i danas najgue izgraenom dijelu mahale. Takoer, tada je isplanirana i utemeljena osnovna ema ulica na dananjem Hajderovcu. Prema navedenom planu parcelacije, mahala se intenzivno razvijala tokom osamdesetih godina 20. stoljea, tako da je 1986. godine imala gotovo 90 kua. Da bi se bre rjeavali jako uslonjeni urbani i infrastrukturni problemi, moralo se pristupiti izradi jednog novog sveobuhvatnijeg i detaljnijeg planskog dokumenta za razvoj Hajderovca, tj. Regulacionog plana naselja. Kao sastavni dio tog budueg planskog dokumenta, 1987. godine, donesen je jo jedan Plan parcelacije, koji je zahvatio parcele familije Ahmetaevi (sinova um. Salke) i Avde Puraa. Na tom
zemljitu predvena je izgradnja novih 12 kua i probijanje novog puta u sjevernom dijelu Hajderovca. Tokom osamdesetih godina, asfaltiran je stari put od raskra kod Tvornice obue Fortune, do iza kue Kamaria (ulica Mihajla uria) i stotinjak metara ulice unutar mahale, zatim je izgraen veliki Distributivni centar (DC). Novi dijelovi Hajderovca su zahvaeni planom parcelacije i 1991. godine, tako da je, pred izbijanje rata 1992. godine, mahala Hajderovac bila jedna od najveih mahala u gradu Graanici. Tada je imala oko 120 kua a ispod nje ve je bila formirana i industrijska zona (uglavnom proizvodna). Odmah poslije zavretka rata, od 1996. godine, ponovo poinje intenzivan urbani razvoj Hajderovca. Tome doprinose blizina industrijske zone, dobre komunikacije i
60
slobodni i povoljni tereni za izgradnju. U periodu poslije rata (1992. -1995.) U posljednjih 1012 godina, na Haj- na podruju mahale Hajderovac dolo do derovcu i njegovoj okolini deavaju se vrlo otvaranja niza uslunih sadraja. Radi se o brze i velike urbane promjene. Slobodno tri frizeraja, po dvije trgovine, kafane i vulmoemo rei i najvee na podruju grada i kanizerske radnje i praonice. Tu je zatim opine Graanica. autoservis, autoelektriar, prodavnica poNekadanjoj ulici Mihajla uria, lovne robe, Pogrebno drutvo Rahmet. 1997. godine, promijenjen je naziv u Bra- Danas postoji i vie proizvodno-zanatskih nilaca Kule Grada, prva ulica uzbrdo od pogona iz oblasti prerade metala, stolarije, Hadaeva greblja dobila je ime Majke izrade graevinskog materijala, zatim tranBonjakinje a sve druge mahalske ulice sporta itd. jo uvijek se oznaavaju kao Hajderovac. Ispod Hajderovca, u istonom dijeTokom 1999. godine donesen je Plan lu graanike Industrijske zone, danas se parcelacije sjeveroistonog dijela Hajde- naglo razvija novi gradski centar. Pored rovca (zemljite Brdo) koji je predvidio niza proizvodnih pogona na tom prostoizgradnju novih sedamdesetak kua (Slu- ru, u zadnjih 4-5 godina izgraeni su velibeni glasnik Opine Graanica 1/99). ki trgovaki centri (Bingo, Etna, RoKako se svake godine na tom prosto- bot). Ovi centri privlae veliki broj ljudi ru izgradi vie desetina novih kua, od ne samo iz grada i opine Graanica, ve 1999. godine, pristupilo se brem rjea- i ire. Tu su na desetine i drugih uslunih vanju mnogih infrastrukturnih proble- sadraja koji u potpunosti zaokruuju poma, koji su posljedica tako ubrzanog ra- nudu gradskog centra. U najnovijem Urzvoja. Vodovod iz 1974. godine postao je banistikom planu Graanice koji pokriusko grlo, pa je izvrena njegova temeljna va period 2001.2020. godina planira rekonstrukcija (prikljuen je i vod sa izvo- se razvoj novog Gradskog centra, ispod rita Vrelapreko Pribave). Tokom 2005. i 2006. godine raena je nova kanalizaciona u duini od nekoliko kilometara. Najvie ulica unutar mahale asfaltirano je 2006. godine (ulice Hajderovac i Majke Bonjakinje sa sporednim ulicama). Tokom 2007. i 2008. godine uraena je javna rasvjeta u gotovo svim ulicama. Posljednja je asfaltirana ulica koja vodi u susjednu mahalu Ritaii, u drugoj poPrilog 9. Centar mahale, satel. snimak 2008 (Earth, google) lovini 2008. godine.
61
Hajderovca, sa proizvodnom, uslunom, trgovakom, sajamskom i ugostiteljskom funkcijom. Danas je mahala Hajderovac potpuno formirana i za bosanske prilike dobro urbanizirana gradska mahala. Ima oko 230 kua i jedna je od najveih mahala u gradu Graanici, koja ima jako zanimljivu demografsku strukturu (prilozi 8 i 9). To je mahala relativno mladog, radno aktivnog i doseljenog stanovnitva. Na Hajderovcu se nalaze porodice iz svih starijih mahala grada Graanice i svih seoskih naselja opine Graanica. Oko 30 porodica je na radu u inozemstvu, preko 50 porodica pripada kategoriji raseljenog stanovnitva tokom zadnjeg rata, koje potie preteno iz okoline Doboja (Grapska, Sjenina, Svjetlia), Podrinja i Posavine. Mahala Hajderovac pripada dematu arene (Mejdan dedid) damije u Graanici. Ovom dematu pripada vie mahala (Rijeka, Podastrana, Luke, Ritaii, Hajderovac). Hajderovac je najudaljenija mahala demata, a danas ima i najvie kua. Zbog toga se odavna ukazala potreba da Hajderovac ima vlastitu damiju. Ramazanom se ve godinama organizuju teravije u nekom od pogodnih prostora u naselju. Ideju o gradnji damije pokuala je realizirati grupa graana jo prije desetak godina, ali je ostalo sve na pokuaju. Tek ove (2009.) godine osnovan je Graevinski odbor za izgradnju damije u tom naselju. Odbor ima petnaestak lanova, predsjednik je amil Zahirovi a meu lanovima su: Fahrudin Kurtovi, Amel-ef. Nuriki, Mersed Muji. Ve postoji idejni projekat, a u toku je postupak dobivanja urbanistike saglasnosti i ostale graevinske
dokumentacije. Lokacija budue damije je na vakufskom zemljitu koje se starinom naziva Hadaevo greblje i ima viestoljetnu tradiciju vakufa. Dostignuti stepen urbanizacije, mogunosti dalje izgradnje i razvoj novoh Gradskog centra, sa svim potrebnim sadrajima, otvaraju znaajnu perspektivu razvoja mahale Hajderovac i u narednom periodu. Evidentno je da e ovaj prostor i dalje imati najbru izgradnju u gradu i biti najprivlaniji za naseljavanje. Ve se planira izgradnja univerzalnog sportskog terena sa drugim prateim drutvenim sadrajima. Izvori i literatura
1. Austrougarski katastarski planovi R 1:6250 iz 1883-85. godine i topografske karte sa kraja 19. stoljea. 2. Austrougarske gruntovne knjige za grad Graanicu iz 1891. godine. 3. Popisi domainstava Domovnice, oko 1930. godine. 4. Topografske karte VGI i Geodetski zavod, razni razmjeri i izdanja. 5. Avio snimci 1970. godine i satelitski snimci 2008. godine (Gugle). 6. Planska dokumentacija, Urbanizam Opine Graanica. 7. Intervjui sa stanovnicima Graanice i mahale Hajderovac. 8. Rusmir Djedovi, Razvoj prostornog i urbanistikog planiranja grada i opine Graanica, Graaniki glasnik, br. 17, Graanica 2004. 9. Ramiza Smaji, Posljednji graaniki sidil, Graaniki glasnik, br. 16, Graanica 2003. 10. Rusmir Djedovi, Srednjovjekovne feudalne familije iz okoline Graanice, Graaniki glasnik, br. 2, Graanica 2006. 11. Ismet Smailovi, Muslimanska imena orijentalnog porijekla u BiH, El kalem, Sarajevo 1990.
62
Dr. sc. Omer Hamzi
Likovi zaviaja: Branko Vajiia

I U galeriji likova koji su obiljeili tzv. razdoblje socijalizma u Graanici, istaknuto mjesto, bez sumnje, pripada Branku Vajiu ii, dugogodinjem direktoru one donje kole u Graanici, kojeg se stariji ljudi i danas rado sjeaju kao izuzetno vrijednog i potenog ovjeka, nevjerovatne snage, radne energije i entuzijazma. Sijao je svuda oko sebe optimizam, neko kreativno ozraje, pokretao ljude na aktivnost, pomagao ljudima, komijama u nevolji, na svoj nain volio svoje ake, imao nekakvu svoju pedagogiju... ta je to najvanije u biografiji ovog, po svemu izuzetnog ovjeka, koji je iza sebe ostavio svijetle tragove u Graanici? Biografiju ima svako ko je doao na ovaj svijet, svijetli tragovi ostaju samo iza izuzetnih pojedinaca. Branko Vaji je, bez sumnje, bio jedan od takvih. Roen je 09. 09. 1919. godine u selu Osojnica na Ozrenu (Opina Maglaj), gdje je proveo djetinjstvo i ranu mladost. Otac uro bio je privatni namjetenik, a majka Jovanka Mitrovi domaica. Nisu eljeli da im sin Branko ostane na selu, pa su ga poslije zavrene osnovne kole poslali prvo u Graevinsku kolu u Doboj, a potom u eljezniku radionicu u Sarajevo. U toj radionici spoznao je jad i bijedu radnika i, kako pie u jednoj njegovoj kratkoj biografiji, teak poloaj radnike klase. Tu je izgleda dospio pod uticaj komunista, pa je 1936. godine, prema jednom njegovom iskazu, traio da ide u paniju, da se bori na strani Republike. Nije mu to uspjelo iz ko zna kojih razloga, pa je neto kasnije, umjesto u paniju, otiao na odsluenje vojnog roka u Artiljerijski tehniki zavod u Kruevcu, odakle se neposredno pred Drugi svjetski rat vratio sa inom narednika. Nakon izbijanja rata, krajem avgusta 1941. godine, ukljuio se u ustanike redove na Ozrenu, koje je predvodio komunista Todor Vujasinovi. Vjerujui da se naao na pravoj strani i da se bori za prave ciljeve, brzo je dogurao i do pozicije komandira ete. Poetkom 1942. godine, u borbama sa Nijemcima, imao je nesreu da bude teko ranjen,u plua, noge i ruke. Desilo se to upravo kad su kulminirala unutranja previranja meu ustanicima, koja e zavriti takozvanim etnikim
63
puem na Ozrenu, 18. 4. 1942. godine. i uspostavom etnike vlasti na Ozrenu (Sporazum izmeu etnika i vojno-politikih organa NDH, u Lipcu, 28. 05. 1942. godine). Kako u takvim okolnostima nije bilo uslova da se lijei kod kue, Vaji se nekim svojim vezama ili nekim udom prebacuje na lijeenje u Zagreb, a odatle nakon izvjesnog vremena u Beograd. Kad se zalijeio, ponovo je otiao u partizane. Jedno vrijeme bio je komesar partizanske bolnice u apcu. Demobilisan je 15. 09. 1945.godine. Traei lijeka za svoje rane i spaavajui ivot po bolnicama Zagreba i Beograda, nije ni slutio da e za to jednog dana odgovarati pred sudom svoje partije. Njegovo dranje u periodu Dodjela Zlatne spomen-plakete opine Graanica (najveeg od ranjavanja do ponovnog stu- opinskog priznanja) Branku Vajiu, koje mu uruuje predsjednik panja u partizane bilo je dru- optine Mitar Kuzmanovi (bio na mandatu od 1967. 1974.), na govima sumnjivo i neprihvat- sveanoj akademiji povodom 7. aprila (godina nepoznata), koji se tada obiljeavao kao Dan optine u njegovom mandatu ljivo, pa su ga pod optubom da se lijeio kod ustaa i da je u neto, nije vano za ta. Bilo je to nalije tom pogledu napravio greku istjerali iz jedne izopaene ideologije koja je gutala Komunistike partije.1 Iako je kasnije vrasvoju djecu. Zato je i prihvatio, potpuno en u redove, skoro do kraja ivota trpio razoaran u ideale svoje mladosti, da u toj je posljedice te kazne. Njemu drugovi niprii bude samo obian redov, kako je za kada nisu zaboravili grijehe koje je poisebe govorio. Dok je obian redov, niko nio. Mogao je biti i direktor jedne gradske nije imao razloga da eprka po njegovoj kole, mogao je dobiti sve mogue nagraprolosti. de i priznanja, biti lan svega i svaega, Malo kasnije meni e biti jasno zato je ali nikada nije mogao biti lan partijskog Branko Vaji, kao borac NOR-a od 1941. komiteta, niti partijski funkcioner, jednogodine, toliko izbjegavao da govori o Drustavno zato to je iskljuivan iz partije za gom svjetskom ratu. Ako je to ponekad, 1 Partijska karakteristika, pisana rukom, irilica, kao bivi partizan i morao, govorio je vrlo
itljivo, nepotpisana, Arhiv TK br. II 195/2
64
uopteno, opepoznate i provjerene stvari, uostalom kao i mnogi drugi. Nikada ga nisam uo da govori neto konkretnije o borbama na Ozrenu, etnikom puu 1942. godine, borbama oko Graanice i slino. Najee se pravdao da u to vrijeme nije bio na licu mjesta i da o tome ne moe mjerodavno govoriti. Zato je valjda bjeao u daleku prolost i vie volio da govori o neolitu, o arheologiji, o porijeklu Cincara, nego o dogaajima iji je savremenik bio, a koji su za nas mlae ve bili historija. II Nakon demobilisanja, 15. 9. 1945. godine, upisao je uiteljski teaj u Tuzli, koji je zavrio 21. 4. 1946., s odlinim uspjehom. Po okonanju kursa, rasporeen je na posao u Narodnu osnovnu kolu u Boljaniu. Tu se odmah vjenao sa uiteljicom Miroslavom (Mirom) Fuki iz Bijeljine, koja e mu kasnije roditi dva sina i kerku Ozrenku i biti mu ivotna saputnica do kraja ivota. Tokom 1946. godine vanredno je ispolagao sve ispite i stekao diplomu Uiteljske kole u Tuzli. Prve ocjene koje je dobio za svoj rad bile su pozitivne. Za njega se kae da je na radu u koli vrlo agilan i samoinicijativan, da se nesebino zalae za uspjeh uenika, da je vrlo uredan i odgovoran, da upravo imponira njegova svijest i odgovornost. () Kao ovjek, dobar je, iskren i poten. Ne voli da se istie i voli da igra podreenu ulogu, istiui uvijek da je redov i da ne voli neki rukovodei poloaj. Usljed ranjavanja i naporne prolosti lako se nervira i brzo uzbuuje. Politike dogaaje i tampu ita i prati redovno2
2 U jednoj njegovoj partijskoj karakteristici o tome pie sljedee: Kad je bio ranjen, ostao je kod kue da se lijei, a onda u tom cilju, otiao u
Poetkom kolske 1948./49. godine, preao je na rad u tek otvorenu Dravnu realnu gimnaziju u Graanici (redovna nastava poela 1. 10. 1948.), koja e nakon vie promjena u oblasti kolstva, od 1. 9. 1956. godine, pa sve do danas raditi kao puna osmogodinja kola. Kao nastavnik matematike, radio je sve do 1959. godine, kada je prihvatio dunost direktora te kole, koja e od tada ponijeti ime radnikog tribuna i predratnog narodnog poslanika na listi KPJ, Mitra Trifunova Ue. Godine njegovog direktorovanja obiljeene su brojnim uspjesima te kole, u kojoj se vrtio od jutra do sutra i bio ne samo njena slubena, ve i stvarna personifikacija. U meuvremenu, stekao je zvanje pedagokog savjetnika. Potpuno se posvetivi poslu, nije imao radnog vremena, ali nije imao ni slobodnog vremena. U tom periodu samo to nije spavao u koli. Osim uspjene organizacije nastave, svojim posebnim metodama razvijao je vannastavne aktivnosti u koje je nastojao ukljuiti sve uenike, naroito starijih razreda. Bio je od onih pedagoga stare Makarenkove kole, koji su najvie vjerovali u konkretan rad (pa i fiziki i manuelni) kao najbolji vaspitno-pedagoki metod oblikovanjaod djeteta budueg ovjeka. Zato su njegove radionice optetehnikog obrazovanja bile najbolje opremljene raznim alatima, od stolarskog do bravarskog, zato je njegova kolska zadruga, sa svojom vlastitom tamparijom, ribnjakom i oglednim poljoZagreb, pa u Beograd i opet se vratio meu partizane, pa je radio u apcu kao komesar bolnice. Kasnije je izbaen iz KPJ pod optubom da se lijeio kod ustaa i da je u tom pogledu napravio greku. (Partijska karakteristika, pisana rukom, irilica, itljivo, nepotpisana, Arhiv TK br. II 195/2)
65
(valjda prolaznosti, n.a.) bude bolji, jer na sjednicama oigledno sugerie nastavnicima da propuste kada vidi da je procent nepovoljan. Tu se oito radi o pedagokom fasaderstvu i karijerizmu upravitelja, poto on ide oito na stvaranje spoljnih efekata, koji svakog pojedinca prijatno iznenadi, ali kvalitet nastave je veoma slab. Za tog upravitelja je primarnije nabaviti alat stolarski da bi neto zaradio, nego nabaviti uila za hemijski, fizikalni ili bioloki kabinet. Pored toga uoava se da u toj koli rade veinom lica nestruna za pojedine predmete, pa je i pitanje pravilnog voenja kadrovske politike svake godine problematino. Dalje Vaji je sebi uzeo takva prava da vrlo esto zaobilazi organe drutvenog upravljanja, donosei sam odluke, pa su kasnije samoupravni organi na sjednicama prinueni da potvrde takvu odluku, koju je ve Vaji donio i sproveo je u djelo. Interesantno je napomenuti da ga se veina u kolektivu plai, jer on stalno pred svima nastoji naglasiti da se za sve konsultovao sa drugovima iz Optinskog komiteta SKJ i Skuptine optine i eventualna kritika time otpada, ali ipak 3 Edin akovi, Povijesni pregled arheolokih ako je neko poeo da kritikuje njegov takav rad, istraivanja u okolini Graanice, Graaniki gla- kao to su naprimjer Mii Savo i Dragica Radovasnik, br. 23, Graanica 2007., 71 (64-80) novi, on je uspio da ih se brzo rijei iz kolektiva, 4 Ispostava za unutranje poslove Graanica, In- kao nepoeljni za rad u njegovoj koli. Kada je formacija o nekim negativnim pojavama meu za dan Republike dobio nagradu od Optinskog prosvjetnim radnicima u osnovnim kolama, str. odbora SSRN-a, kao najbolji drutveno-politipov. br. 9, od 21. 4. 1964. godine, dostavljena ki i prosvetni radnik na optini, u kolektivu kole Optinskom komitetu Saveza komunista, pred- Hasan Kiki svi su se zaudili na tom, pitajui se sjedniku Skuptine optine, i Naelniku Slube gdje se je on to istakao kao upravitelj kole. Arhiv unutranjih poslova Tuzla: Kao upravitelj ko- TK I c 35 (1 5) le insistira na proputanju aka da mu procent 5 Edin akovi, nav. lanak, 71
privrednim dobrom bila primjer za ugled, zato se i danas govori o brdima oko Graanice, koje je poumio Vaji sa svojim acima3 Ali bez obzira na te oigledne uspjehe i rezultate, on nikada nije pridobio naklonost svoje partije. Iako je nakon iskljuenja zbog spomenutih partizanskih grijeha, vraen u njene redove, na njega se za svaki sluaj jo dugo pazilo da opet ne zaluta. Kao direktor kole, pogotovo u prvim godinama, bio je predmet opservacija nadlenih slubi, koje su mu nerijetko pripisivale i to jeste i to nije. Tako se na primjer tretira kao negativac u Informaciji o nekim negativnim pojavama meu prosvjetnim radnicima u osnovnim kolama, koja je od nadlene slube Ispostave za unutranje poslove Graanica, pod strogo pov. br. 9, od 21. 4. 1964. godine, dostavljena Optinskom komitetu Saveza komunista, predsjedniku Skuptine optine i Naelniku Slube unutranjih poslova Tuzla. U informaciji se opisuje kao vrstoruka i karijerista koji natee rezultate (ocjene) radi vlastite karijere i kao protivnik samoupravljanja koji ignorie prava radnika. Iako je sve to moglo biti i posljedica zavisti, pa i sitnih privatnih podmetanja, karijerizma i neke line osvete, optube poput ove, u tim vremenima nisu bile nimalo bezazlene.4 U sluaju Branka
Vajia, izgleda ipak, nisu imale nekih vidljivih efekata. Bez obzira na sve te okolnosti, njega su branili i odbranili njegovi rezultati. U kasnijim godinama poeo je od nadlenih dobivati bolje, a odlaskom u mirovinu i odline ocjene i priznanja. U jednoj od njih pisalo je da posjeduje veoma razvijenu radnu disciplinu i svijest prema poslu, kao i prema uvanju kolske imovine. Odnos prema djeci mu je znalaki i sa steenim iskustvom (...) Pristupa im s puno umjenosti i pedagokog znanja, tako da zbog ovoga uiva veliku popularnost meu roditeljima kao vaspita i nastavnik.5 U obrazloenju za najvie op-
66
Branko Vaji, u razgledanju jedne muzejske postavke, vjerovatno u Muzeju istone Bosne u Tuzli
insko priznanje (koje je dobio nakon odlaska u mirovinu) stoji sljedee Bio je dobar rukovodilac kole i sluio mnogima za primjer. Uinio je mnogo na razvoju kolstva i prosvete na optini. Pored drutveno-politike aktivnosti, on je aktivan na iznalaenju i prikupljanju arheolokih vrijednosti i vrijednosti iz NOB i revolucije, uporno radi na razvoju Zbirke zaviaja.6 Otiao je u mirovinu 1973. godine. III Sjeam ga se kao direktora Osnovne kole Mitar Trifunovi Uo u Graanici u kojoj sam pohaao osnovu kolu od petog do osmog razreda. Iako nije predavao mojoj generaciji, meu acima se o njemu prialo kao o vrlo strogom, ali pravednom nastavniku matematike, o njegovim metodama kojima je prisiljavao i one najgore
6 Iz obrazloenja prijedloga za dodjelu spomenplaketa i Zlatnih znaki kao najvieg priznanja Optine Graanica za 1975. godinu (Arhiva Opine Graanica)
ljenjivce da naue osnovno za ivot. Blie sam ga upoznao, radei sa svojim drugovima u pogonima ake zadruge te kole, koju je razvijao sa nevjerovatnim strpljenjem i ljubavlju. Zadruga je imala 3 pogona, odnosno 3 djelatnosti: poljoprivreda, tamparstvo i trgovina. Sjeam se, mi izrasliji, ve ojaali momci sedmog i osmog razreda itekako smo se znali oznojiti u tim pogonima. Bio sam u onoj generaciji koja je svojim rukama iskopala ribnjak u kolskoj bati. Nije nam se dalo da iz njega probamo ribu, jer smo u meuvremenu zavrili osmi razred i otili iz te kole. Kasnije sam uo da tu nije ni bilo nekog posebnog hajra. Bila je to suvie komplikovana djelatnost za jednu aku zadrugu. Osim ribnjaka, sijali smo i kopali kukuruz, gajili povre, imali smo u zadruzi piliarnik, uzgajali pitome zeeve (kunie), prialo se o pelinjaku... Nikada neu zaboraviti zeca koji mi je direktor dao kao poklon ili kao nagradu za uloeni trud i rad u zadruzaViaj GRAANIKI GLASNIK 27
67
zi, ili nije znao kuda e s njim, pa mi ga je utrapio. Bilo kako bilo, mene je taj zec dobro ispatio dok sam ga pjeice, sa kolskom torbom na leima, donio kui u Maleie. Da ne spominjem koliko sam s tim zadeverao roditelje, koji nisu znali kako e zecu obezbijediti adekvatan smjetaj i ishranu. Zadruga je imala svoju malu tamparijicu sa dva runa tamparska stroja na kojoj smo esto, poslije nastave tancali razne obrazce, tiskanice, naljepnice. U toj djelatnosti angaovali su se i jaki i pametni aci, kako je govorio Vaji. Mainu su opsluivala dva rukovaoca: jedan je dodavao iste i sa maine preuzimao odtampane papire, a drugi je povlaio ruicu, kojom su se sastavljali abloni za tampu. Bio je to dosta naporan i poprilino dosadan posao. Jedva smo ekali da istjeramo normu, obino nekoliko hiljada tiskanica i da se to prije isparimo iz tog pogona koji je stalno zaudarao na kolomast za drvena kola i tamparsku boju. Kao trei pogon radila je trgovina preko koje je zadruga prodavala svoje proizvode, a nabavljala udbenike, teke i olovke za ake u svoju mini knjiaru. Niko tada nije mogao ostati bez udbenika, teka i drugog akog pribora, ak ni oni najsiromaniji meu nama. Iza lea imali smo zadrunu knjiaru. Ne znam kako je to sve bilo sinhronizovano i uklopljeno u tadanje kolske regule. I druge kole u to vrijeme imale su sline aktivnosti, ali Vajieva kolska zadruga je bila neto izuzetno i jedinstveno u Bosni i Hercegovini. O tome su pisale i novine, dolazili mnogi da se uvjere na licu mjesta kako je sve to klapalo. A sve to Vaji je pripisivao svojim acima, nita sebi Bilo je to vie od skromno-
sti. Na najbolji nain tako je pokazivao koliki potencijal lei u mladim ljudima, samo ako se pravilno usmjere. esto je govorio: Djeca su udo... Sa njima on je doista pravio udo. Poumio je nekoliko brda oko Graanice (Buica, Hajrino i Muderizovo brdo), razvijao u acima ljubav prema prirodi. elio je da te poumljene komplekse narod zove Uin gaj po Mitru Trifunoviu Ui, ije je ime nosila njegova kola, elio je da tu izgradi vidikovce, elio je da upristoji okolinu u kojoj smo ivjeli Ta poumljena brda su jo uvijek za mene najvei ekoloki poduhvat u historiji Graanice, bez obzira to se s tim nee sloiti brojni moderni ekolozi koji danas svu svoju aktivnost svode na manje-vie dobro upakovanu priu. Sjeam se kako nam se obraao, kako nas je bodrio, prozivao, nareivao svojom legendarnom potapalicom: Hajde, hamidiu, tako nekako. Nama to nije izgledalo loe, inilo nam se da je na taj nain elio sa nama da uspostavi bliskost, neku prisnost, ta li? Moda je tom potapalicom, kojom e se i kasnije sluiti u komunikaciji sa mlaim od sebe, ignorisao svoj poloaj naredbodavca.. Ili nam se to samo tako inilo. Bilo je to vie od pedagogije. IV Iako je predavao matematiku, Vajieva ljubav bila je historija, posebno starija prolost, arheologija i geologija. Kao zaljubljenik starina, on je sa svojim acima, jo u ono vrijeme stvorio prilino bogatu i zanimljivu arheoloku i etnoloku zbirku, marljivo skupljao stare slike, rukopise itd. Sjeam se da su dugo vremena u holu kole panju posjetilaca privlaile tri ili etiri staklene vitrine, pune tih predmeta.
68
Branko Vaji u drutvu s akademikom Josipom Baom (Ba je u eiru, s cigaretom) u Sklopu, prilikom istraivanja izvorita pitke vode
Tu negdje lee i poeci stvaranja zaviajne muzejske zbirke u Graanicinedosanjani san ovog neumornog entuzijaste i prosvjetitelja. Ali ostali su zapisani rezultati arheolokih istraivanja na nekoliko lokaliteta na podruju Graanice kao trajna kulturna tekovina ovog kraja, temeljno obraena u znanstvenim radovima strunjaka Muzeja istone Bosne iz Tuzle, a kasnije i drugih strunjaka s podruja arheologije i prahistorije.7 Tragajui za arheolokim ostacima i starinama, on proiruje svoja interesovanja na prirodno naslijee i geoloke fenomene u iroj okolini Graanice, interesuje se za izvorita kisele i mineralne vode, za
7 O tome vidi opirnije u: Edin akovi, Povijesni pregled arheolokih istraivanja u okolini Graanice, Graaniki glasnik, br. 23, Graanica 2007., 71 (64-80)
udnovate vrste fosilnih ostataka na pojedinim lokalitetima itd. On je tom svojom aktivnou dao snaan podsticaj za kasnija istraivanja termomineralnih voda kao jedinstvenog prirodnog resursa na opini Graanica. Mnogi e to kasnije sebi pripisivati u zasluge. Branko Vaji to nije radio za svoju neku promidbu, nije se laktao po kadrovskoj nomenklaturi komiteta. Naprotiv, bjeao je od toga. Bio je od onih koji su vjerovali u konkretan rad i kojima je, jednostavno, demagogija i prazna pria ila na ivce. Kao ak ivotne kole Branka Vajia i u kasnijim godinama kao odrastao ovjek, uvijek sam mu prilazio s potovanjem, kao svom uitelju. Imao sam priliku da s njim radim na nekim ozbiljnijim, tzv. opedrutvenim korisnim poslovima, naravno sa zadovoljstvom. Od takvih ljudi uvijek se
69
Branko Vaji u razgovoru sa Josipom Brozom Titom u Doboju, lanak i fotografija iz Delegatskog biltena Graanica (god. i br. nepoznati)
imalo ta nauiti. Vaji je u to vrijeme (od 1973. godine) ve bio penzioner. Meni se tada inilo da je bio aktivniji nego u vrijeme svog direktorovanja u naoj njegovoj osnovnoj koli. Shvatio sam da ljudi takvog irokog interesovanja i nemirnog
duha jednostavno ne mogu u mirovini. Pored uobiajenih obaveza penzionisanog biveg partizana da dri prigodne govore i asove historije, do ega mu nije bilo ba previe stalo, on je nastavio da neumorno gura svoja dva, sad je moderno rei, kapi-
70
talna projekta: Dokazivanje izdanosti i aktiviranje i danas najveeg prirodnog resursa na opini Graanica termo-mineralnih voda i organizovanje arheolokih istraivanja i prikupljanja ostataka materijalne kulture za zaviajnu muzejsku zbirku u Graanici. U isto vrijeme nastavio je da zapisuje i poneto od toga da objavljuje na lokalnom radiju i u printanom Delegatskom biltenu. Nikada kasnije nisam susreo ovjeka koji je sa takvim oduevljenjem priao o nekim svojim novim saznanjima, o pojedinostima nekih do tada nepoznatih prirodnih fenomena, arheolokih tragova itd. Radovao se poput djeteta rezultatima istraivanja koje su vrili strunjaci iz Muzeja istone Bosne na pojedinim arheolokim lokalitetima oko Graanice, oduevljavao se rezultatima istraivanja akademika Josipa Baa na termo-mineralnim vodama kojim su se potvrdile njegove pretpostavke da tu neto ima. V Uvijek sam se pitao otkuda tolika radna energija ovjeku koji je izaao iz onog rata sa tako tekim i fizikim i psihikim oiljcima i koja je to pokretaka snaga u njemu bila. Je li teio da se dokae (kome, emu, Bog zna) ili je u radu nalazio spas i izlaz za sebe, ventil oduka, nakon tekih razoarenja u ideale mladosti Kao da se itavo vrijeme trudio da dokae kako je sposobniji i za drutvo korisniji mnogo vie od onih koji su ga kaznili mada to naravno, nikada nije isticao. Kao stari uitelj, bio je siguran da tvrdoglavom upornou, vlastitim primjerom i drugim oiglednim sredstvima, moe pokrenuti druge oko sebe, pridobiti za svoju ideju one pojedince u lokalnim vlastima koji su se samo laktali
po komunistikoj hijerarhijskoj ljestvici, demonstrirajui vjernost ideji i komitetu. Vajieve prie o nekom neolitu, o prahistoriji, o poumljavanju goleti za budunost, o blagodetima termalnih voda, o nekoj i nekakvoj zaviajnoj muzejskoj zbirci, njima su bile dosadna materija, pa su ga zato esto izbjegavali, grubo ignorisali njegove zahtjeve da se pokrenu, da odrade ono za to su nadleni i plaeni, esto su mu znali zalupiti vrata pred nosomsjeam se neki su govorilibjeimo dolazi onaj dosadni Vaji, krpelj od ovjeka Za te nae odgovorne drugove, on je bio jako dosadan ovjek, sa kojim, eto, valja nalijepo, iz pristojnosti, stariji je, je li, uz to i neki borac, ozbiljan ovjek koji se bavi takvim besposlicama kao to je neko kamenje dole na Koria Hanu Sjeam se s kakvim su podsmijehom doekali njegov prijedlog da se novosagraenom motelu na ulazu u Graanicu s june strane dodijeli ime Neolit, po tek otkrivenom neolitskom naselju na oblinjem Koria Hanu. Ali on nikada nije mirio sa logikom ne talasaj kada su bili u pitanju konkretni poslovi iz sfere njegovog ueg interesovanja. Sa izuzetnom upornou savlaivao je mnoge prepreke. Naalost, nije doekao realizaciju mnogih svojih planova i ideja. Umro je u Graanici 1989. godine.8
8 Bio je aktivan u djelovanju lokalnog SUBNORa, zatim predsjednik i lan Odbora za istraivanje termomineralnih voda na podruju opine Graanica i izradu programa njihovog koritenja, lan Odbora za istraivanje pitkih voda na podruju opine Graanica, Predsjednik Komisije za zatitu i unapreenje ovjekove okoline Opine Graanica itd: Za svoj rad dobio je sljedea visoka priznanja i odlikovanja: Orden za hrabrost, Medalju za hrabrost, Orden zasluga za narod, Orden bratstva i jedinstva, Orden rada sa zlatnim vijencem, Orden rada sa srebrnim vijencem, Zlatnu spomenplaketu optine Graanica i mnoga druga.
71
Kako zakljuiti priu o ovom izuzetnom ovjeku? Iako je partijski bio obiljeen (nosio je do kraja ivota hipoteku istjeranog iz partije, on je rijedak primjer ovjeka koji je ostao normalan pod tim pritiskom i koji je svojim radom, upornou, kreativnou, ljudskom irinom i velikim spektrom interesovanja uspio sve to prevladati u sebi i biti od izvanredne koristi ljudima oko sebe, drutvenoj sredini ma kakva ona bila, ma ta se pod tim podrazumijevalo, pokrenuti ljude od poloaja i ugleda u realizaciju zamisli i projekata u koje je on vjerovao. Nema sumnje, ostavio je trajan peat u koli u kojoj je radio. kola je nosila ime Mitra Trifunovia Ue, ali je i do danas u svijesti starijih ljudi, posebno aka te kole ostala kao Vajieva kola. Poumljena brda na junim dijelovima Graanice (iako ih niko vie ne zove Uin gaj) dio su njegove zamisli i njegovog djela. Zaviajna muzejska zbirka u Graanici zapoeta je u vitrinama njegove kole, sa njegovim acima. Za pokretanje ozbiljnih istraivanja termo-mineralnih voda uz duno potovanje svim ostalim zaslunim sudionicima tog projekta, izmeu ostalih i Josipu Bau, najvea zasluga ipak pripada Branku Vajiu. Kapitalna arheoloka istraivanja na prahistorijskim lokalitetima na podruju
opine Graanica izvrena su zahvaljujui upornosti tog ovjeka. Kako mu se Graanica oduila? Nikako, kao i u mnogim drugim sluajevima. Poetkom rata, u onom belaju i neredu, niko se nije sjetio da spasi biblioteku u njegovom naputenom stanu. Ko zna ta je sve tu, naalost, propalo. U njegovoj Osnovnoj koli u kojoj je ostavio najbolje godine svog ivota, vie ga se ne sjeaju, niti ga spominju, ak ni stariji nastavnici. O acima da i ne govorimo. Ni fotografije njegove nemaju. U poremeenom sistemu vrijednosti malo ima mjesta za valorizaciju stvaralakih potencijala i promociju onih ostvarenja koja na duge staze otvaraju nae civilizacijske horizonte i kulturne perspektivena nain kako je to radio Branko Vaji ia. Zato, kao nekadanji ak spomenute kole, uzimam sebi za pravo i vijenikim argonom reeno, pokreem inicijativu da se Drugoj osnovnoj koli dodijeli ime uitelja Branka Vajia. Mnogi je i onako jo uvijek zovu Vajieva kola. S pravom. A ako ne moe ta bi to Graanicu kotalo da se makar nekom sokaku u blizini Druge osnovne, a ipak, htjeli ne htjeli, bezimene kole ili zgrade u kojoj je stanovao dodijeli Vajievo ime. Volio bih da ovaj zapis bude obrazloenje te inicijative.
72
amil Naimkadi, dipl.ecc.
Rijeci Sprei vratiti ivot

(Odlomak iz neobjavljenog rukopisa)
Pitanje zagaenja rijeke Spree moda nije bilo aktuelnije nikad kao danas. Niko ne zna rjeenje tog golemog ekolokog problema, koji se granii sa ekolokom katastrofom. Pred naim oima bukvalno umire jedna rijeka i jedan boji dar, umjesto da slui ljudima, okrenut je voljom ljudi protiv ljudi. Rijeka Sprea napadnuta je iz vie pravaca: hemija, mine, zeputenost korita, brana na jezeru Lukavac Prije tano 20 godina bio je jedan pokuaj da se zaustavi unitavanje Spree. Iako nije uspio, donosimo zapis o tom pokuaju, koji je pribiljeio njegov glavni akter amil Naimkadi, u nadi da bismo sa ovim sjeanjem potakli neke nove akcije jer rijeci Sprei vratiti ivot moramo po svaku cijenu. (nap. urednika) Obezbijeena podrka i u vrhu Republike, prijedlog za uvoenje ekolokog poreza zagaivaima, ipaksamo jo jedan neuspio pokuaj (Odlomak iz neobjavljenog memoarskog rukopisa Svjedok vremena) ada sam i ranije, kao i ostali stanovnici optine Graanica koji ive uz Spreu, znao da je, zahvaljuji prljavoj industriji Tuzlanskog bazena, ta nekadanja naa ljepotica, postala naa opasna otrovnica i industrijski kanal, kad sam stupio na dunost predsjednika Izvrnog odbora optine Graanica, 1988. godine, odluio sam da sa svojim prijateljima i saradnicima pokrenem to krupno, skoro nerjeivo ekoloko pitanje, u nadi da bi se na tom planu, iako sa dosta zakanjenja, ipak neto moglo pozitivno uraditi. Kao ovjek koji se bavio nekim ozbiljnim pitanjima za optinu Graanicu, osjeao sam da je, poslije nedopustivo zakanjelog izlaska asfaltom u svijet, zagaena Sprea bila druga velika nepravda ili kazna, koja nije dolazila sama od sebe. I u ovom sluaju moji drugovi saradnici, povjerili su mi kao predsjedniku Izvrnog odbora da ja radim i da druge angaujem kako znam i umijem ne bi li se neto uradilo na ekolokoj zatiti rijeke Spree, koja je uveliko funkcionisala kao industrijski kanal prljavih hemijskih postrojenja uzvodno od Graanice. Raspravljajui ta bi prvo trebalo initi, jedni su predlagali da organizujemo proteste demonstracije uz Spreu, drugi da idemo u Sarajevo bar sa dva do tri autobusa nezadovoljnih graana. Ja sam odmah bio protiv. Nisam znao na koju emo instizaViaj GRAANIKI GLASNIK 27
73
Rekordan vodostaj rijeke Spree, 19. 4. 1985. godine: regulacioni planovi za RO Terme Ozren morali su biti promijenjeni
tuciju udariti. Ali sam znao da im se sutra za mnogo tota moramo zamoliti, traiti pomo, pare Odustali smo od trajka i protesta, ali smo prihvatili apel poljoprivrednog inenjera ore Pania da se ne smijemo pomiriti sa injenicom da je Sprea mrtva da je industrijski kanal. Ta definicija bila je glavni moto u svim naim daljim aktivnostima i razgovorima. Spisak zadataka na programu Vraanja ivota Sprei se poveao, a mi smo raspolagali sa sve vie argumenata u korist Spree. Krenuli smo od zagaivaa Spree i ustanovili da ih ima velikih dvadeset i jedan i manjih, stotinu dvadeset, da se nalaze na podruju itavog sliva rijeke Spree i to: Kalesija, ivinice, Banovii, Tuzla, Lukavac, Graanica i Doboj. Jedni su predlagali da se obavezno ukljue Kladanj i ekovi-
i i da je to pravi sliv rijeke Spree. Zatim smo se dali u potragu za strunim kuama koje se profesionalno bave ovom problematikom, koje imaju sve mogue reference za taj posao. Za kratko vrijeme doli smo do takvih kadrova (ljudi) koji su radili i po vie godina za Ujedinjene nacije i to u razliitim zemljama svijeta. Svi su bili optimisti, svi su nas uvjeravali da postoje rjeenja, ali su ta rjeenja bila jako skupa. Svi su navodili primjer Temze i Rajne. Ohrabrivali su nas, govorei da se borimo za pravu stvar i da emo sigurno pobijediti. Logino, to nam je bio veliki podstrek da ustrajemo na ovom vanom zadatku: Vraanja ivota umrloj rijeci Sprei. Naredni zadatak bio je pridobijanje politikog rukovodstva u optinama na ijim su teritorijama locirani zagaivai. Za
74
taj posao morali smo imati zvanino (izabrano) tijelo koje bi se moglo predstavljati i koordinirati rad svih sa svakim u nekoj zvaninoj formi. Prvi radni sastanak odran je 21. 3.1989. godine. Tu smo se dogovorili da Graanica ima vodee mjesto, s obzirom da je ona i pokrenula itavu tu aktivnost. Prihvatili smo zadau da formiramo svoj Koordinacioni odbor od jedanaest lanova, kao i zakljuak da se formira poseban Koordinacioni odbor od dvadeset i jednog lana za regiju Tuzla, u kome e se nai predstavnici svih optina i velikih privrednih sistema. Izabran sam za predsjednika i jednog i drugog koordinacionog odbora. Nama je ovo odgovaralo. To smo i eljeli. Nije to bilo lako. Za ovaj napor i trud, mogao si od svojih drugova saradnika dobiti pohvale, kritike, a ponekad i vrlo teka pitanja. Uglavnom, sve se ovo pokrivalo entuzijazmom, kojeg kod mene nikad nije nedostajalo. U nastavku, angaovali smo strune ljude i institucije koje su postoje na nivou regije Tuzla i Sarajevo. Osnovne privredne komore u Tuzli i Sarajevu bile su takoe nezaobilazne. Tu su i specijalizovana preduzea (Vodoprivreda BiH), razni fondovi i tako dalje. Ide sve po naoj elji. Istina ne tako brzo, ali temeljitoda. Informiemo se mi esto ta ima novog. Dodamo neto i svoga, ali ne stojimo. Diskusija se sve vie bazira i dijeli na ekonomska i tehnika pitanja. Sve se vie ubacuje i pitanje zdravlja ljudi, poljoprivredne proizvodnje, turizma i zdrave hrane. Svi sugovornici sa kojima smo kontaktirali isticali su svoju zabrinutost da li emo moi obezbijediti potrebna finansijska sredstva. Niko se nije usudio kazati obim potrebnih sredstava nego su uglavnom govorili da se radi o ogromnoj sumi
para, velikoj sumi finansijskih sredstava, pravoj kui za izradu elaborata i tako dalje i tako redom. Navest u ukratko ta nam je sve predlagano kao rjeenje tog gorueg problema. Jedni su predlagali da se to moe rijeiti individualnim preistaima, uz strogu kontrolu inspekcija drave, drugi su predlagali sistem zemljanih nasipa, trei regulaciju Spree od Lukavca do Doboja, etvrti su kazali nae je 100% sigurno, a to je da se pravi, posebno, kanalizacija kolektor odvojeno od Spree sve od Banovia Kalesije do rijeke Bosne i tu da se pravi odgovarajui preista u kapacitetu koliki je kolektor. Ovdje je bar meni pruana garancija. Dosta sagovornika isticalo je vanost zakonitog rada, dobre saradnje sa inspekcijama dravom. Podvueno je da to vie obezbijedimo kvalitetnih analiza. Ovo su sve, za nas bile, dobre upute, kako da radimo i to racionalnije vrijeme troimo. Izuzetno su vane sugestije date oko pravilnog informisanja. Traeno je od veeg broja diskutanata da se ova problematika izdigne na nivo Republike skuptine, kao skuptina optina u regiji. Poseban doprinos afirmaciji naih aktivnosti i promociji rada Koordinacionog odbora Graanice, jedanaest lanova i Koordinacionog odbora Tuzlanskog bazena, dvadeset jedan lan, dala je snimateljska ekipa Radio Televizije Sarajevo, na elu sa Naom Mehmedbai, koja nas je posjetila 15. 8. 1988. godine i snimila sigurno jedan od najkvalitetnijih materijala s podruja ekologije. Poto smo im dali osnovne podatke sa kojima smo tada raspolagali, ekipa je prvog dana snimala stanje Spree u Karanovcu, Sokovcu i Miriini, a drugog, uzvodno uz Spreu, posebno u Lukavcu na
75
Sodi i Koksno-hemijskom kombinatu. Naravno, zamolili smo ih da snime mjesto gdje se ulijeva Jala u Spreu, da obave to vie razgovora sa ljudima iz mjesnih zajednica. Naravno, sve je to Naa uvaila i ispotovala. Snimljeni materijal emitovala je u svojoj poznatoj emisiji Forum 15. 9. 1988. godine u 20 sati. Znali smo mi da e nam poslije ove emisije biti lake ulaziti na neka vrata koja su bila, skoro pa zatvorena. Kada smo bili kod Predsjednika Republikog Izvrnog vijea u Sarajevu, druga Marka erania (dana 27. 09. 1988. godine u 18 sati), prije poetka zvaninih razgovora, on nas je jednostavno ohrabrio rijeima: Sprea ide. Te su rijei za mene bile od velike vanosti zato to do tada u vezi sa Spreom, ja sa njim nisam uopte kontaktirao. Znai, eho svih naih aktivnosti vapaja doao je i do njega, to jest do pravih uiju, to je nama Graanlijama i drugima trebalo jo bre da otvora zatvorena vrata. Nakon svestranih rasprava i diskusija, 1. 11. 1989. godine, napokon, prezentiran nam je toliko oekivani program. Moda je ovdje pravo mjesto da navedem
bar nekoliko podataka iz tog programa o otpadnim materijama kojima se tada trovala naa ljepotica Sprea: Fabrika sode Lukavac dnevno 50 tona hlorida, 40 70 tona praine (krede), 15 tona pepela; Hlor-alkalni kompleks (HAK) isto, dnevne koliine: benzola 300 kg, cijanida 25 kg, fenola 80 100 kg i tako dalje. Jo je gora situacija sa tekim metalima. Sve je to bilo daleko iznad dozvoljenih koliina. Pitali smo se kakav ivot rijeke Spree moemo oekivati ako se u nju permanentno stalno dozira tako velika koliina otrova. Dobro je to smo sve ovo spoznali, da bar znamo zato je umrla naa ljepotica i jedna od poznatijih rieka u Evropi po bogatstvu flore i faune. Na cilj je bio dovesti to do zakonske obaveze: da svaki od zagaivaa plaa doprinos od prodate tone ili litra gotovog proizvoda. Kontrola svaka tri mjeseca i na kraju godine, isplata tete po zavrnom raunu. Mi smo bili blizu tog cilja, imali smo veliku podrku, na to sam se ja posebno ponosio. Eto, zato ja i kaem da me je nesretni rat zaustavio, pred otvorenim vratima. Budua generacijo, kreni odavde, pa e sigurno stii do eljenog cilja.
76
prolost
Mr. sc. Adnan Kaljanac, Edin akovi, prof. Mr. sc. Edin Rami Barice Greani: kulturna grupa kasnog bronanog doba u Slavoniji i sjevernoj Bosni Leitend rechtilicher Status des Graanica Richteramtes in dem Sandak Zvornik (Upravno-pravni status kadiluka Graanica u okviru Zvornikog sandaka) Sjeanje na odlazak u partizane prve grupe omladinaca iz Graanice, 31. 08. 1943. godine Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine
Damjan Blagojevi
Mina Kujovi, prof.
PrOlOsT GRAANIKI GLASNIK 27
77
Mr. sc. Adnan KalJanac, Edin akovi, prof.
Barice Greani: kulturna grupa kasnog bronanog doba u Slavoniji i sjevernoj Bosni
ulturna grupa Barice-Greani, nazvana po eponimnim nalazitima Barice kod Graanice (Bosna i Hercegovina, Tuzlanski kanton) i Greani kod Stare Gradike (Republika Hrvatska, Brodsko-posavska upanija), predstavlja jednu od najosobenijih kulturnih pojava na irem prostoru sjeverne Bosne i june Slavonije u kasnom bronanom dobu (XIII.-IX. st. s.e.). Ova grupa se obino vee za iri kasnobronanodobski kulturni kompleks polja sa arama, zasigurno jednu od najznaajnijih pojava u europskoj prahistoriji uope. U proteklih pola stoljea, intenzivna istraivanja su doprinijela boljem upoznavanju tog heterogenog kulturnog kompleksa, ukazavi na brojne regionalne i lokalne varijacije. U okviru kulture arnih polja, koju karakterizira spaljivanje umrlih i pokapanje njihovih posmrtnih ostataka u arama (urnama), izdvojena je posebna kulturna grupa Barice-Greani, karakteristina po svom specifinom ritusu ukopavanja. Tu se, naime, spaljeni ostaci umrlog polau na golu
zemlju i prekrivaju keramikom posudom s dnom okrenutim prema gore. Eponimno nalazite Barice Prahistorijska nekropola Barice otkrivena je krajem 1954. godine, a sistematski istraena nepune dvije godine kasnije. Voditelj istraivanja, Borivoj ovi, u Glasniku Zemaljskog muzeja za 1958. godinu, objavio je iscrpno nauno saopenje o ovim iskopavanjima, gdje je naveo i neke detalje o tome kako je do nalaza dolo. Iako oni za samu arheoloku znanost moda i nisu previe bitni, danas, 55 godina od tog otkria, svakako su vrlo zanimljivi. Na sjevernoj periferiji tadanje Gornje Orahovice, u neposrednoj blizini raskrsnice seoskih puteva prema ekaniima i Faleiima, mjetanin Ibrahim Zahirovi je zapoeo izgradnju kue. Sama parcela je, prema ovievom opisu, predstavljala blago zatalasani breuljkasti teren, u to vrijeme vonjak, a kojih tridesetak godina ranije, to je bio prostor obrastao rijetkom ikarom. Prilikom kopanja temelja
78
GRAANIKI GLASNIK 27 PrOlOsT
za kuu, Zahirovi je naiao na ostatke zemljanih posuda, bronanih predmeta, kostiju i paljevine. Njegov sumjetanin Hrusto Oki nekoliko je metalnih predmeta odnio Radi Stojanoviu, majstoru-kujundiji, ovaj ih je pokazao dr. Stanku Sielskom iz Tuzle, a on je, pak, o tome obavijestio Zemaljski muzej (ovi, 1958, 77).1 Ve naredne, 1955. godine, prilikom rekognosciranja ireg prostora sjeveroistone Bosne, ekipa Zemaljskog muzeja, koju su inili dr. Alojz Benac i Borivoj ovi, posjetila je Gornju Orahovicu i izvrila sondano rekognosciranje. Probnom sondom je obuhvaeno jedanaest prahistorijskih grobova. Poto su rezultati bili povoljni, naredne je godine Borivoj ovi izveo i sistematsko iskopavanje nekropole, primjenom sistema spojenih sondi. Olakavajuu okolnost im je pruila i injenica da je Ibrahim Zahirovi napustio i poru1 Rade Stojanovi je bio ljubitelj i kolekcionar starina, ezdesetih godina je (prema biljekama Milice Kosori, kustosa-arheologa Muzeja istone Bosne iz Tuzle) posjedovao i neke prahistorijske predmete pronaene na podruju Sladne, Dakula, Orahovice i Karanovca. Hamdija Kreevljakovi u jednom svom radu biljei da je 1930.-tih godina u dvoritu Kujundieve kue zapazio kamenu kurnu, za koju je pretpostavio da potjee iz nekadanjeg graanikog hamama. to se pak dr. Stanka Sielskog tie, njegovo ime je puno poznatije. Sielski je u prvoj polovici XX. stoljea kao lijenik slubovao u nekoliko bosansko-hercegovakih gradova, zatim kao ef Okrune bakterioloko-epidemioloke stanice u Tuzli i direktor Zavoda za suzbijanje endeminog sifilisa u Banja Luci. Imenovan je i prvim dekanom Medicinskog fakulteta u Sarajevu, koji je osnovan od strane Zagrebakog sveuilita 1944. godine. Sielski je nastavio svoj rad na terenu i nakon 1945. godine. Radilo se ne samo o izvrsnom ljekaru-specijalisti i strunjaku, nego i o pasioniranom kolekcionaru muzejskog blaga, koji je zasluan za pronalazak i ouvanje mnogih, neprocjenjivo vrijednih predmeta. Sielski je objavio i nekoliko interesantnih radova s podruja arheologije, kulturne historije i etnografije.
io kuu.2 Iskopavanjima je utvreno da je nekropola bila relativno manjih dimenzija, da su se grobovi protezali pojasom irine neka tri metra, najprije u pravcu istokzapad, potom jugoistok-sjeverozapad, te pri samom kraju pravcem sjeverjug. Broj grobova, iskopanih 1955. i 1956. godine iznosio je 38, a sa onima koji su otkriveni prilikom kopanja temelja za kuu, taj broj je iznosio negdje izmeu 40 i 50, to je i ukupan broj grobova na ovom lokalitetu. Kontrolne sonde postavljene sa strana pojasa nekropole nisu dale pozitivne rezultate (ovi, 1958, 77). Nalazi na ovoj nekropoli u cjelini su slabo sauvani, to se vidi iz detaljnog pojedinanog opisa svakog groba (ovi, 1958, 80-87). Posude kojima su prekrivani spaljeni posmrtni ostaci javljaju se na ovom nalazitu u dva osnovna oblika. Prvi od njih predstavljaju plitke posude koninog ili konino-zaobljenog oblika s relativno visokim i najee konkavno povijenim vratom (26 od ukupno 38 grobova). Dio njih je bio sa najmanje jednom drkom trakastog oblika, a ostale su, ini se, bile bez drke. Na svega jednoj posudi ovog tipa (iz groba 10) uoeni su ukrasi. Drugi tip posuda predstavljaju duboke zdjele s uvuenim obodom i relativno malim dnom, bez drke. Jedna posuda u funkciji are (iz groba 8) inila je izuzetak i nije pripadala ni jednom od opisanih oblika. Na nalazitu su utvrene i manje zdjele (u formi grobnih priloga), neto finije izrade. Pored keramike, na Baricama su pronaeni i metalni objekti: iljci, igle, ostaci
2 Zahirovi je priao kako su se u kui stalno uli neki udni zvukovi oito je, kako to primjeuje i ovi, bio uplaen injenicom da je ona sagraena na nekom starom groblju.
79
nakita, bronani fragmenti i sl. Zemljano posue je uglavnom fragmentirano, a metalni predmeti su pokazivali tragove gorenja. Kotani materijal je takoer slabo sauvan (ovi,1958, 87-92).3 Ostala vanija nalazita U desetljeima koja su uslijedila nakon ovievih iskopavanja nekropole Barice i objavljivanja rezultata, na irem prostoru sjeveroistone Bosne, kao i u susjednoj Slavoniji, otkriven je vei broj slinih nalazita. Tokom ezdesetih godina, ustanovljeno je i ispitano nekoliko nekropola tipa Barice, kako se tada pisalo u arheolokoj literaturi, na prostoru izmeu rijeke Bosne (nizvodno od ua Usore) i Ukrine, uglavnom od strane Zaviajnog muzeja iz Doboja. Tako su 1964. izvrena zatitna iskopavanja na lokalitetu Bare u Liplju kod Teslia, iznad potoka Lukavice, na mjestu gdje je neto vie od trideset godina ranije otkrivena i dijelom unitena prahistorijska nekropola. Ovim iskopavanjem pronaeno je ukupno pet grobnih jama sa ostacima spaljenih ljudskih kostiju, prekrivenih zemljanim posudama u funkciji ara. Utvreno je da je na jednom grobu iznad are razbijena mala posuda (Beli, 1964a, 24-25). Slina nekropola je otkrivena i na lokalitetu Krevine u selu Mala Brusnica kod Bosanskog Broda. Nekropola je bila smjetena na niskom breuljku u blizini izvorita potoka Suha Rijeka (Beli, 1964b, 19 i d.). Sljedee, 1965. godine, na lokalitetu Greda u Podnovlju kod Doboja, u blizini rijeke Bosne, na nekoliko
mjesta su iskopani bronanodobski paljevinski grobovi tipa Barice (Beli, 1966a, 27-29). Naredne godine, pak, otkriveno je znaajno nalazite na lokalitetu Bare u Grabovici kod Doboja, na lijevoj obali rijeke Rudanke. Lokalitet je istraivan u tri navrata: 1969., 1968., 33-36; Beli, 1988., 62). Ono to je posebno zanimljivo, jeste injenica da su se ovi grobovi nalazili ispod tri malehna tumula od nasute zemlje, dok se na do tada otkrivenim nekropolama, tipa Barice, uglavnom radilo o ravnim grobovima. Neto kasnije, pokazat e se da ni Bare u Grabovici nisu izuzetak. U Donjim Lamincima kod Bosanske Gradike, gdje se, sudei po brojnim nalazima keramike, nalazilo vee prahistorijsko naselje, na lokalitetu istog imena kao eponimno nalazite,4 ustanovljena su dva djelimino unitena tumula, veliine 20x19 i 35x25 m. U manjem su otkrivena dva paljevinska groba s posudama u funkciji are, okrenutim dnom na gore. (ovi, 1983,, 65-70; urevi, 1986., 50). Grobita ovoga tipa ustanovljena su i na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u Semberiji. U maju 1959., na lokalitetu Silajet u selu Dvorovi kod Bijeljine, jedan je mjetanin prilikom kopanja jarka, na dubini od oko 30 cm, otkrio pet prahistorijskih paljevinskih grobova, s posudom okrenutom dnom prema gore. U februaru 1961. lokalitet je obiao Zdravko Mari, pregledavi teren i fragmente razbi-
4 Moe se primijetiti da je toponim izveden od rijei bara dosta est kada je rije o nalazitima ove kulturne grupe ak etiri lokaliteta na prostoru sjeverne Bosne nose gotovo isti naziv (Ba3 ovi je u citiranom radu dao zaista iscrpnu rice kod Graanice, Barice u Donjim Lamincima, komparativno-tipoloku analizu pronaenog ke- Bare u Grabovici i Bare u Liplju), to svakako predramikog i metalnog materijala. stavlja jedan kuriozitet.
80
jenih posuda, te je po obliku i frakturi zakljuio kako se radi o potpuno istom tipu posuda kao to su bile i one otkrivene na lokalitetu Barice kod Graanice (Mari, 1960., 47). U aprilu 1963., ekipa Muzeja istone Bosne iz Tuzle izvrila je ovdje zatitna iskopavanja, kojom prilikom je otkriveno 13 grobova, ukopanih relativno plitko, kako to i voditeljica istraivanja Milica Kosori konstatira. U grobovima je naen materijal, ve tipian za ovu vrstu nekropola, kako keramika, tako i metalni objekti (Kosori, 1965., 83-87).5 Tri godine kasnije, na lokalitetu Crkvina, pored sela Batkovi kod Bijeljine, radnici su prilikom kopanja zemlje za ciglu, naili na oko 20-ak grobova sa arama, koji su izuzev jednog u potpunosti uniteni. Zatitnim iskopavanjima, poduzetim par mjeseci kasnije, u neposrednoj blizini jame otkriveno je jo 12 grobova, sa potpuno istim nainom sahranjivanja i uglavnom jednakim sadrajem (Kosori, 1967., 83-87) to se tie lijeve obale Save, odnosno hrvatskog dijela Posavine i june Slavonije, na tom su prostoru takoer otkrivene brojne nekropole kulturne grupe BariceGreani. Meu njima se, svakako, izdvaja drugo eponimno nalazite, u naselju Greani, izmeu Okuana i Stare Gradike. U blizini ovog mjesta se, zapravo, nalazi vei broj lokaliteta (Bajir, Jelava, Brijegovi i dr.), ija su istraivanja zapoela sredinom sedamdesetih godina. Na ovom
5 Izuzetak jedino predstavlja poneto izdvojeni grob br. 2, gdje je naena zdjela koja, kako Kosorika zakljuuje, ni svojim oblikom ni ornamentalnim motivom hronoloki ne odgovara keramikom materijalu naenom u drugim grobovima. Ornamentalni motiv je, navodi ona, po svome duhu kostolakog tipa, mada se mogu uoiti izvesni elementi vuedolske kulturne grupe (Kosori, 1965., 86)
prostoru otkriveni su tragovi velikog prahistorijskog naselja, okruenog itavim pojasom nekropola, odnosno zemljanih humki tumula, ispod kojih se nalazi i po vie desetina pojedinanih paljevinskih grobova, to su pokazala i sistematska istraivanja nekropole na lokalitetu Bajir, koja je 1974. i 1975. izvela ekipa Instituta za arheologiju iz Zagreba (Minichreiter, 1974., 44-50; ista, 1975., 29-38; ista, 1982/1983., 1-18). Ostala nalazita na ovom prostoru su Brodski Stupnik (Vinski-Gasparini, 1973., 46), Oriovac (Minichreiter, 1983., 63-66), Perkovci (Minichreiter, 1983., 57-62), Vranovci (Minichreiter, 1983., 66), Brod Ciglana (Minichreiter, 1997., 40-43), zatim Poega (Minichreiter, 1983., 67), Grabarje kod Poege (Minichreiter, 1983., 67-68), te Vlatkovac (Minichreiter, Soka-timac, 1998., 34-37), uz rijeku Londu, na periferiji Poeke kotline, a najistonija dosad otkrivena nalazita u Slavoniji nalaze se u okolini upanje (Plemi 1981., 100; (Marijan, 2001. i (Marijan, 2005.). Novija istraivanja su ukazala i na lokalitete u okolini Babine Grede, Jaruga i Gundinaca, tj. na planiranoj trasi kanala Dunav-Sava (Dizdar, 2008., 104). Sva gore navedena nalazita predstavljaju nekropole paljevinskih grobova, ali treba spomenuti da su na nekim lokalitetima ustanovljeni ili istraeni i ostaci naselja koji se mogu vezati uz kulturnu grupu Barice-Greani. Naseobinski kompleks je zabiljeen u samim Greanima, zatim u Lamincima, a treba posebno istaknuti znaajan lokalitet Crinjevi u selu Makovac, juno od Nove Gradike (Karavani, Mihaljevi, Kalafati, 2002., 47-62).
81
Izdvajanje grupe Istraivanjem nekropole Barice, 1958. godine, a u duhu tadanjih opih saznanja i nivoa istraenosti podruja sjeverne Bosne, Borivoj ovi je konstatirao da se ona ne moe vezati ni za jednu od uih grupa kulture arnih polja, ali da je oigledno da pripada tom kompleksu, shvaenom u irem smislu. Tek nakon dosta godina nauno-istraivakog rada, izdvojena je posebna grupa Barice-Greani. Meutim, sve negdje do sredine sedamdesetih godina, pojava slinih nekropola uzimana je kao svjedoanstvo prisustva nosilaca kulture arnih polja; one su, tavie, posmatrane kao svjedoanstva o dolasku novih elemenata sa sjevera (Mari, 1960., 63). U svom poznatom izlaganju na simpoziju o teritorijalnom i hronolokom razgranienju ilirskih etnikih zajednica u prahistorijskom dobu, u kome je izvrio razgranienje izmeu ilirskog i panonskog etnosa i postavio tezu o razvoju panonskih plemena iz nosilaca kulture arnih polja, Zdravko Mari je kao prilog svojoj pretpostavci o prodoru novih populacija sa sjevera, naveo, izmeu ostalog i nekropole sa arama u Dvorovima i Gornjoj Orahovici. One, po njemu, ukazuju da su i na tom prostoru morala biti rana naselja nosilaca KP (Mari, 1964., 178). Ovaj prodor se obino datirao u prvu polovicu Ha A perioda (po Reineckeovoj periodizaciji), odnosno u XII. stoljee stare ere. I u ostaloj arheolokoj literaturi, nekropole ove vrste su jednostavno posmatrane kao sastavni dio kulture arnih polja, s tim to se sve vie poeo upotrebljavati termin tip Barice, dok se u Hrvatskoj, nakon znaajnog otkria u Greanima, te istraivanjima jo nekoliko nalazita u Slavoniji,
proirio termin tip Greani. Istraivanjima i naunim radom Kornelije Minichreiter i Borivoja ovia, nalazi iz Greana i slinih nekropola u Slavoniji povezani su sa nekropolama tipa Barice u sjevernoj Bosni, a naposlijetku je definirana posebna kulturna grupa Barice-Greani, kao dio ireg kulturnog kompleksa polja sa arama i njegova poetna faza na prostoru Slavonije i sjeverne Bosne. Pitanje njezine geneze je jo uvijek otvoreno, iako opravdane pretpostavke upuuju da se razvija iz autohtonog supstrata ranog bronzanog doba, da bi se kristalisala ve u srednjem i dalje razvijala u kasnom bronzanom dobu (ovi, 1988a, 60). Prostorni i hronoloki okviri Zahvaljujui dosad otkrivenim nalazitima kulturne grupe Barice-Greani, mogue je s dosta sigurnosti ustanoviti njezine prostorne okvire, odnosno teritorijalni opseg. Na zapadu, granica je odreena poloajem dvaju moda i najznaajnijih nalazita, Greanima i Lamincima. Na bosanskoj strani, ova se kulturna grupa vjerovatno protezala do rijeke Une, odnosno njezinog ua u Savu. U Hrvatskoj, granica vjerovatno nije ila mnogo zapadnije od Greana, mogue da je movarni teren u Lonjskom polju bio neka vrsta prirodne barijere prema sjeverozapadu, uzvodno uz Savu. Prostor grupe Barice-Greani pruao se dalje niz Savu, prema istoku. U Poekoj kotlini, prirodno otvorenoj prema Posavlju, prisustvo grupe Barice-Greani je potvreno na tri nalazita, a ono to je posebno interesantno jeste da su u istoj mikroregiji otkrivena nalazita istodobne virovitike kulture. Poeka kotlina, dakle, predstavlja prostor ispreplitanja utje-
82
caja kulturnih grupa Virovitica i BariceGreani (Lonjak, Dizdar, 2005., 34). Najistonija nalazita u Slavoniji predstavljaju nekropole u okolini upanje, po svemu sudei prirodno-geografski uvjeti (zamovaren teren) i ovdje su bili faktor to se kultura Barice-Greani nije irila prema istoku i sjeveroistoku, odnosno prostoru Belegi II kulture. U Bosni, meutim, grupa Barice-Greani zauzima prema istoku prostor sve do Semberije. to se tie granice prema jugu, dva najjunija nalazita predstavljaju Barice u Gornjoj Orahovici i Liplje kod Teslia. Vrlo vjerovatno da nove nalaze ove skupine ne treba oekivati junije od linije niih bosanskih planina Majevica Ozren Borija i dalje prema Kozari. Prema dosadanjem rasporedu nekropola grupe Barice-Greani u Bosni, mogue je pretpostaviti da su populacije koje su bili njezini nosioci vjerovatno iz prostora uz Savu postepeno osvajale rijene doline i nia brdska podruja prema jugu, te da nisu dalje doprli od donjeg toka Bosne i Vrbasa, Spreanskog polja, te dolina Ukrine i Male Usore. Kao to se moe primijetiti, rijeka Sava je inila svojevrsnu okosnicu populacijama koje su predstavljale nosioce kulturne grupe Barice-Greani. Raspored prahistorijskih zajednica uz rijene tokove, naravno, ne predstavlja nimalo udnu pojavu s obzirom da su rijeke i rijene doline u ono doba predstavljale ne granice razdvajanja, nego prirodne komunikacijske koridore. U hronolokom smislu, kultura BariceGreani je prvobitno datirana u period Br. D Ha A1 (Minichreiter, 1983., 86), odnosno vrijeme oko 1300.-1100. god. s.e. Meutim, prema Borivoju oviu i Kseniji Vinski-Gasparini, ovaj period bi pred-
stavljao tek mlau fazu razvoja grupe, dok bi starija faza obuhvaala period Br. B, C i poetak faze D (Vinski-Gasparini, 1983., 547-646; (ovi, 1988., 60), tj. vrijeme 1700. 1300. god. s. e. Prema rezultatima istraivanja naselja MakovacCrinjevi, preliminarna analiza keramikog materijala datira naselje u period Br. B Br. C, pa do poetka faze Ha A. Naselje je na osnovu keramikih nalaza pripisano grupi Barice-Greani (Karavani, Mihaljevi, Kalafati, 2002., 55). Prema ovome, poetak kulture Barice-Greani pripada periodu zavrnih faza srednjeg i poetka kasnog bronanog doba. Pogrebni ritus Osnovna karakteristika kulturne grupe Barice-Greani je izraena u specifinom pogrebnom ritusu, prema kojem je ova grupa i definirana. Kao najstarija manifestacija kulture polja sa arama na podruju Bosne i Hercegovine, definirane su nekropole u sjeveroistonom podruju: Dvorovi i Batkovi kod Bijeljine, Mala Brusnica kod Broda, Barice kod Graanice i Kulai kod Doboja. Osnova pogrebnog ritusa se zasnivala na spaljivanju preminulih, to ovu kulturnu grupu uvrtava u iri kulturni kompleks kulture polja sa arama (Urnenfelderkultur). Specifinost predstavlja nain pokopavanja spaljenih ostataka, pri emu se pepeo spaljenih osoba polagao u plitku jamu ili na tlo, zajedno sa prilozima, a nakon toga bi se poklapao posudom u funkciji are sa dnom okrenutim prema gore. Na lokalitetu Barice, od 38 zabiljeenih grobova, izdvaja se grob oznaen brojem 26 u kojem je ara poloena u normalnom poloaju, dnom prema dolje (ovi, 1958., 84).
83
Prema obliku, ara iz groba 26 je duboka zdjela sa uvuenim obodom koja odgovara obliku are iz groba 23, a koja je poloena sa dnom okrenutim gore (ovi, 1958., T. II, 3,5). Od priloga, u grobu se nalaze fragmenti dva bronana iljka sa upljim irim dijelom, fragment uglastog, livenog objekta od bronce, jedan vei objekt od bronce koji nije bilo mogue identificirati uslijed topljenja i fragment kotanog objekta (ovi, 1958., 84). Slina situacija je zabiljeena i na nekropolama Dvorovi i Batkovi. Na nekropoli Dvorovi kod Bijeljine pronaeno je 13 grobova sa nainom sahranjivanja identinim kao u nekropoli Barice. Spaljeni ostaci preminulih su polagani u relativno plitke jame, a zatim poklapani arom, sa dnom okrenutim prema gore (Kosori, 1965., 83- 87). Kao na lokalitetu Dvorovi, tako i na nekropoli u selu Batkovi, identificirano je 12 grobova sa istovjetnim nainom sahranjivanja u plitko iskopanim grobnim jamama i spaljenim posmrtnim ostacima poklopljenim arom sa dnom okrenutim gore (Kosori, 1967., 29-33). Identina situacija je zabiljeena i na lokalitetima Krevina u Maloj Brusnici i Mala gradina u Kulaima kod Doboja, gdje je na prvom zabiljeeno 10 grobova sa arama poloenim na pepeo spaljenih osoba, sa dnom okrenutim prema gore i na drugom 7 grobova, sa identinim nainom polaganja are na pepeo i kotane ostatke (Beli, 1964., 21-28). Identian nain sahranjivanja je zabiljeen i na eponimnom nalazitu Greani u Hrvatskoj, kao i na nalazitima: Oriovcu, Perkovcima, Vranovcima i na lokalitetu Makovac-Crinjevi. Nekoliko grobova sa arom poloenom dnom okrenutim prema gore je pronaeno na lokali-
tetu Galova (Minichreiter, 1997., 4041). Na lokalitetu Morave, na nekropoli virovitike grupe u grobu 3 je zabiljeeno polaganje ostataka na dno grobne rake i prekrivanje ulomkom velike posude (Sokol, 1996., 30-33). Veina grobnih nalaza pokazuje tragove oteenja vatrom, prema emu se moe zakljuiti da su metalni grobni prilozi spaljivani zajedno sa umrlim, dok su male posude prilagane u grobove naknadno. Na nalazitima Krevina u Maloj Brusnici i Mala gradina u Kulaima postoje indicije prema kojim su are zauzimale posebno mjesto na lomai zajedno sa pokojnikom, pri emu su izlagane velikoj toploti (Beli, 1964., 32). Dodatno, B. Beli je prema zateenom stanju grobnih posuda, ara, ukazao na mogunost da su are prilikom polaganja u grobne rake bile obredno razbijane. Bronani predmeti naeni u grobovima grupe Barice-Greani pokazuju tragove gorenja (Minichreiter, 1983., 58). S obzirom da se uglavnom radilo o nakitu ili dijelovima odjee, moe se zakljuiti da su umrli na lomai spaljivani u svojoj nonji. (Lonjak Dizdar, 2005., 28). Nakon polaganja are na paljevinske posmrtne ostatke, grobna raka je zatrpavana. U starijoj fazi, nad grobnim mjestima su od nasute zemlje formirani niski tumuli, a u mlaoj fazi se ovaj obiaj postepeno naputao, oblikujui nekropole ravnih grobova (ovi, 1988, 60-61). Arheoloki materijal Osnovne i najee nalaze kulturne grupe Barice-Greani predstavljaju ostaci keramikih posuda, u ulozi are ili kao grobni prilozi, zatim malobrojni ostaci priloga izraenih od bronce i kosti.
84
:Geografska rasprostranjenost nekropola kulturne grupe Barice Greani (autor: Edin akovi, prof.)
Najei oblik predstavljaju konine i bikonine posude sa visokim, cilindrinim, ili blago izvedenim vratom posude u funkciji are. Otvor posuda je najee izvuen prema van, uvuen6 ili ravan, fasetiran, a ponekada kao na lokalitetu Makovac-Crinjevi i Mala gradina ukraen horizontalnim rebrom (Karavani, Mihaljevi, Kalafati, 2002., 53; Beli, 1964., 28). Posude su najee imale jednu, a ponekada i vie trakastih drki, kao to je to sluaj sa velikom bikoninom posudom, ruba izvuenog van sa etiri trakaste drke koja je pronaena u grobu 26 na lokalitetu Greana (Minichreiter, 1974., 50). Dodatno su posude ponekada ukraavane bradaviastim ili ovalnim ispupenjima. Dno posuda je ponekada
6 Posude sa uvuenim obodom su znatno zastupljene na nalazitu Barice i prema B. oviu predstavljaju najznaajniji oblik ara na ovom lokalitetu za koji su tipoloki povezani oblici malih posuda koje su imale svrhu grobnih priloga (ovi, 1958., 88)
izvoeno u vie ili manje izraenu stopu. Od grobnih priloga izraenih od keramike najei su oblici malih koninih posuda sa duim ili kraim vratom sa jednom trakastom drkom (ovi, 1958., 88), zatim bikonine zdjelice, bikonine kupe na nozi i trbuasti lonci (Minichreiter, 1974., 44-50; 1975., 29-38). Najei oblik metalnih priloga polaganih u grobne rake predstavljaju bronane igle meu kojima se izdvaja oblik topuzaste igle. Igle su ponekada ukraavane urezivanjem linija u cik-cak formi. Na veini lokaliteta kulturne grupe Barice-Greani pronaeni primjerci igala su zastupljeni u obje forme, ukraeni i neukraeni. Pored topuzastih igala, zastupljene su igle sa koninom, bikoninom i kuglastom glavom koja je ponekada spljotena (ovi, 1958., 91; Karavani, Mihaljevi, Kalafati, 2002., 51). Od ostalih metalnih priloga zastupljene su igle za ivenje (Kravani, Mihaljevi,
85
Kalafati, 2002., 51), orua u vidu bronanih iljaka, bronana ica i cjevice koje najvjerovatnije predstavljaju ljevkaste privjeske i spiralne cjevice (ovi, 1958., 91-92), rjee narukvice od tanke bronane ice i bronano prstenje (Kosori, 1965., 84; 1967., 30). Kulturni kontekst Nalazi kulturne grupe Barice-Greani pripadaju irem kulturnom podruju kulture polja sa arama. Keramiki oblici su najblii oblicima virovitike kulturne grupe, putem koje su se najvjerovatnije prema jugu irili utjecaji kulture Baierdorf-Velatice. Postoje indicije da se u odnosima virovitike i Baierdorf-Velatice kulture moe raunati sa etnikim prodorom iz Baierdorf-Velatice kulturnog kruga, pri emu se novopristigli etniki supstrat asimilirao u virovitiku komponentu. Time bi se objasnila pojava da je sahranjivanje u kamenim krinjama, raireno u kulturnom krugu Baierdorf-Velatice, naglo iezlo (VinskiGasparini, 1983, 582-583). Metalni nalazi topuzastih igala su zastupljeni i na podrujima grupe Belegi II, kao i u Srijemu, Banatu i sjevernoj Srbiji. Na irem podruju ove igle su zastupljene na nalazitima u ekoj, Slovakoj, Moravskoj, Austriji i Maarskoj. Razlike u pogrebnom ritusu kulturne grupe Barice-Greani su najee objanjavane autohtonim razvojem kulture i njenom vezanou za june krajeve i tadanje prilike na podruju Bosne i Hercegovine. S obzirom da je kulturna grupa Barice-Greani odravala ive kontakte sa ostatkom kulturnog kruga polja sa arama, iznenaujue je da jo uvijek nisu potvreni blii odnosi sa podrujem kulture
Belegi II, iako je za oekivati da e dalja istraivanja potvrditi postojanje kontakata ove dvije kulture. Prema junim krajevima, kulturna grupa Barice-Greani je graniila sa srednjobosanskom kulturnom grupom, koja pripada podruju sahranjivanja inhumacijom. Problem geneze kulturne grupe BariceGreani je usko povezan sa genezom bliske virovitike grupe i cjelokupnim irenjem kulture polja sa arama prema jugu. Prema miljenju B. ovia, ova kulturna grupa se razvijala na autohtonim osnovama iz starijeg ranobronanodobnog supstrata (ovi, 1988a, 61). Poetak kulture polja sa arama se povezuje sa kontinuiranim razvojem iz kulture grobnih humaka na podruju Transdanubije, pri emu se radi o istom, a ne novodoseljenom stanovnitvu. Da li se u genezi virovitike kulture moe govoriti o jaem prodoru kulture grobnih humaka u etnikom ili kulturnom smislu, na dananjem stepenu istraenosti je teko odgovoriti. injenica je da se na podruju virovitike kulture, u njenim poetnim fazama osjeaju jaki utjecaji kulture grobnih humaka. Meutim, u krugu kulture Barice-Greani na podruju sjeveroistone Bosne se moe raunati sa genezom vezanom za prodor virovitike grupe u sjevernu Bosnu (Vinski Gasparini, 1983, 636). U kojoj mjeri se ovdje radi o novom stanovnitvu, teko je odgovoriti. Meutim, sigurno je da su utjecaji virovitike kulture izvrili jak prodor na jug, gdje najvjerovatnije dolazi do formiranja posebnog kulturnog kompleksa pod utjecajima autohtonih komponenti i srednjobosanske kulturne grupe. Obred sahranjivanja, tokom kojeg su ostaci spaljenih osoba polagani na
86
dno grobne rake, moe se povezati sa utjecajima iz junih krajeva, tanije reeno sa obredom inhumacije, pri emu se u ovom sluaju u grobnu raku ne polae tijelo preminule osobe, ve njezini spaljeni ostaci. U tom smislu, specifian ritus polaganja spaljenih ostataka preminulog na dno grobne rake bi zahtijevao preispitivanje shvaanja geneze religijskog koncepta pripadnika kulturne grupe Barice-Greani. Krajevi juno od prostora rasprostiranja kulture Barice-Greani pripadaju klasinom podruju inhumacije, gdje je ovakav nain sahranjivanja bio zastupljen dui vremenski period. Prema D. Srejoviu, podruje gdje je zastupljena inhumacija kao osnovni oblik sahranjivanja pripada jednom od tri osnovna etnokulturna kompleksa na Balkanu, tanije reeno, klasinom ilirskom podruju. Podruje na kojem su zastupljena oba naina sahranjivanja, inhumacija i incineracija bi pripadalo Traanima, dok bi podruje sa incineracijom kao osnovnim oblikom sahranjivanja predstavljalo poseban kulturni kompleks, ue povezan sa podrujima sjeverno od Dunava i juno, sa podrujem Grke (SREJOVI, 2002, 217-222). Prema ovoj podjeli na tri etnokulturna podruja, kultura Barice-Greani se svojim geografskim poloajem nalazila na prostoru dodirnih taaka dvije potpuno razliite duhovne kulture i njihovog religijskog koncepta, izraenog u razliitim ritusima sahranjivanja. Dodatno, s obzirom da je podruje sjeveroistone Bosne prirodno ogranieno rijenim tokovima, kopnene komunikacije su ostvarive samo prema jugu, te je potrebno raunati sa ovim vidom komunikacija sjeveroistone Bosne i junih podruja i u periodima koji
su prethodili kulturnoj grupi Barice-Greani. Uzme li se u obzir pretpostavka da se kultura Barice-Greani razvijala na autohtonim osnovama, bez jaih infiltracija novih etnikih grupa, zatim kopnena povezanost sa podrujima dugog kontinuiteta inhumacije, opravdano je pretpostaviti da su u formiranju religijskih shvaanja pripadnika kulturne grupe Barice-Greani odreenu ulogu odigrala i podruja sa inhumacijom, to je rezultiralo pojavom polaganja spaljenih ostataka na dno grobne rake. Prema ovome, kao konzekvenca kontinuiranog razvoja, geografskog podruja i odnosa sa susjednim kulturnim grupama, nain sahranjivanja izdvaja kulturu Barice-Greani u poseban kompleks prelazne zone izmeu dva etnokulturna kompleksa inhumacije i incineracije. Razvivi se pod utjecajima virovitike kulture, kultura Barice-Greani ostaje vezana za ui i iri kulturni kompleks kulture polja sa arama tokom cijelog svoga trajanja. Prema ovome je datacija trajanja ove kulture povezana sa trajanjem virovitike kulture do u Ha A1 period (1200.1100. god. s.e.). Zajednika geneza ovih grupa je izraena i u injenici da virovitika, Barice-Greani i Belegi II kultura iezavaju istovremeno. Sa nestajanjem ovih kultura, povezana je pojava brojnih ostava bronanih predmeta koje se javljaju u veem broju u Ha A1 periodu. U ranijem periodu ostave su se povezivale sa pretpostavkom da je stanovnitvo u vrijeme ratnih sukoba sakrivalo svoju imovinu zakopavanjem, nadajui se povratku nakon sukoba. B. Teran je povezala ostave sa religijskim kultom i vjerovanjima u zagrobni ivot, pripisujui vee ostave sa velikim brojem predmeta kolektivnom rtvovanju i manje
87
pojedinanom (Teran, 1987, 72-73). Tani razlozi nastanka ostava nisu u potpunosti otkriveni, meutim njihova pojava na irokom podruju rasprostiranja kulture polja sa arama se moe promatrati kao regionalno pitanje religijske koncepcije unutar samog tog kulturnog kompleksa. Dok su na podruju virovitike kulture znaajnu ulogu odigrali baierdorfsko-velatiki elementi u formiranju grupe Zagreb-Vrape, na podruju kulture Barice-Greani, znaajnu ulogu je, pored baierdorfsko-velatikih, imao utjecaj iz srednjobosanskog kulturnog kruga. Nakon iezavanja kulturne grupe Barice-Greani na njenom podruju se javlja grupa Vis-Pivnica koja sadri brojne elemente kulture polja sa arama, te se u tom kontekstu svrstava u ovaj kulturni kompleks (ovi, 1988, 102). Utjecaji iz podruja srednjobosanskog kulturnog kruga su prisutni u vidu materijala kao to su okrugle pojasne kope, a ornamentika na keramici sa lokaliteta Vis i Pivnica analogna je onoj sa naselja Pod kod Bugojna (Vinski-Gasparini, 1983, 635). Jai utjecaji od onih iz kruga srednjobosanske kulture su izraeni prema podruju bosutske kulture u junoj Vojvodini (ovi, 1988b, 102). Prema ovome, nestanak kulture BariceGreani se moe povezati sa nestankom virovitike i Belegi II kulture pod utjecajem Baierdorf-Velatice kulture koja je svojim utjecajima zahvatila i podruje sjeveroistone Bosne. Meutim, pretpostavi li se da je na podruju virovitike grupe dolo do pojave novih etnikih skupina, iznenaujua je injenica da se ne mogu potvrditi jaa etnika pomjeranja nosilaca virovitike kulture na podruje sjeveroistone Bosne, kao i injenica da kultura Barice-
Greani prestaje egzistirati istovremeno sa virovitikom i Belegi II kulturom dok bi se prema njenom junijem geografskom poloaju mogao oekivati neto dui vijek trajanja. Prema ovome, baierdorfsko-velatiki utjecaji na nestanak virovitike, a i Barice-Greani i Belegi II kulture se najvjerovatnije trebaju razmatrati u kontekstu kulturnog, a znatno manje etnikog prodora. Mogue je pretpostaviti da je kultura Barice-Greani, pod kulturnim pritiskom sa sjevera, uspostavila jae odnose (u odnosu na ve postojee) sa podrujem srednjobosanske kulture, te je ovo podruje odigralo odreenu ulogu u formiranju kasnije kulture Vis-Pivnica na koju je snano utjecala (ovi, 1988, 164). Meutim, razlozi za uspostavljanje jaih odnosa sa podrujem srednjobosanske kulture mogu se razmatrati i u kontekstu utjecaja egejskog podruja, izraenog u mitolokoj predaji kao to je mit o prelasku Kadma i Harmonije Ilirima, na istonu jadransku obalu i njeno zalee, to je ove krajeve moglo uiniti privlanijim za razvoj ekonomskih odnosa. Kao potvrda ovakve pretpostavke moe posluiti injenica da se na podruju srednjobosanske kulturne grupe i junije u ovom periodu osjeaju jaki utjecaji kulture polja sa arama (ovi, 1988, 102). *** Iz svega iznesenog moe se zakljuiti da je kulturna grupa Barice-Greani predstavljala kasnobronanodobnu pojavu sjeveroistone Bosne, razvijenu na osnovama kruga kulture polja sa arama i pod utjecajima zbivanja u junim krajevima na autohtoni supstrat. Spajanjem razliitih utjecaja sa zateenim osnovama kulturu Barice-Greani je obiljeio specifian na-
88
in sahranjivanja koji bi u krajnjoj instanci Zbornik ADBiH Zbornik Arheolokog drutva mogao oznaavati religijska shvaanja, poBosne i Hercegovine vezana i sa junim podrujima i inhumacijom umrlih, pri emu je pepeo polagan na Literatura 1. Beli B., 1964a, Prilozi za poznavanje kadno grobne rake kao to je polagano tijelo snog bronzanog doba severne Bosne, Zborinhumiranog umrlog. S obzirom da se svi nik krajikih muzeja, II, 1963.-1964., elementi sahranjivanja u kulturi Barice19-35. Greani uklapaju u klasinu kulturu polja 2. Beli B., 1964b, Bare, Liplje, Tesli nesa arama, polaganje pepela na dno grobkropola kasnog bronzanog doba, AP, 6, ne rake bi u ovom sluaju predstavljalo re1964., 24-25. zultat geografskog podruja, na kojem se 3. Beli B., 1966a, Greda u Podnovlju kod Doboja nekropola bronzanog doba, AP, kulturna grupa razvila, ime bi se podru8, 1966, 27-29; je kulturne grupe Barice-Greani moglo 4. Beli B., 1966b, Grabovica, Doboj nekrodefinirati kao podruje prelazne zone izpola bronzanog doba, AP, 8, 1966, 33-35; meu dva naina pokapanja, inhumacije 5. Beli B., 1988, 04.3 Bare, Arh. lek. BiH, II, 62 i incineracije. Iezavanjem kulture Bari6. ovi B., 1958, Baricenekropola kasnog ce-Greani, njeno mjesto zauzima kultubronzanog doba kod Graanice, GZM ra Vis-Pivnica, koja takoer pripada krugu XIII/1958, 77-96 7. ovi, 1983, Sjeverna Bosna i kulture polja sa arama, ali koja jo izraajKarpatski bazen u rano i srednje bronzano nije pokazuje elemente prelazne zone sadoba, Arheoloka problematika zapadne dravajui u svome inventaru kulture poBosne, Zbornik ADBiH, I/1983, 65-70. lja sa arama i elemente srednjobosanske i 8. ovi B., 1988a, Barice-Greani kulturna grupa, Arh. lek. BiH, I, 60-61; bosutske kulturne grupe, istovremeno pre9. ovi B., 1988b, Kultura polja sa urnama, nosei i svoje elemente koji se dalje prema Arh. lek. BiH, I, 100-102; jugu ire sve do istone jadranske obale. 10. ovi B., 1988c, Srednjobosanska kulturAnn. Inst. archeol. Annales Instituti Archaeologici, Zagreb Arh. lek. BiH Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Zemaljski muzej, 1988. AP Arheoloki pregled, BeogradLjubljana CBI ANU BiH Centar za balkanoloka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH GT lanci i graa za kulturnu istoriju istone Bosne, Tuzla, Muzej istone Bosne GZM Glasnik Zemaljskog muzeja Idanja HAD Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb Obavijesti HAD Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb Opus. Arch. Opuscula Archaelogica, Zagreb Pril. Ins. arheol. Prilozi Instituta za arheologiju, Zagreb
VAMZ Vjesnik Arheolokog muzeja Zagreb
Skraenice
na grupa, Arh. lek. BiH, I, 163-164; 11. Dizdar M., 2008, Terenski pregled trase vienamjenskoga kanala Dunav-Sava, Ann. Inst. archeol., IV/2008, 102-108. 12. urevi M., 1986, Laminci/Barice: Bronzanodobno naselje i nekropola, AP 27. 13. urevi M., 1988,. 03.6 Barice, Arh. lek. BiH, II, 47. 14. Karavani S., Mihaljevi M., Kalafati H., Naselje Makovac-Crinjevi kao prilog poznavanju poetaka kulture polja sa arama u slavonskoj Posavini, Pril. Ins. arheol., 19/2002, 47-62. 15. Kosori M. D., 1965, Praistorijska nekropola u selu Dvorovima kod Bijeljine, GT, VI/1965., 83-87. 16. Kosori M. D., 1967, Praistorijska nekropola kod Bijeljine, GT, VII/1967., 29-33.
89
Barice Greani: kulturna grupa kasnog bronanog doba u Slavoniji i sjevernoj Bosni 17. Lonjak D., 2003., Grobovi virovitike grupe iz Voina osvrt na poetnu fazu kulture polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Pril. Ins. arheol., 20/2003, 33-46. 18. Lonjak Dizdar D., 2005, Naseljenost Podravine u starijoj fazi kulture polja sa arama, Pril. Ins. arheol., 22/2005, 25-58. 19. Mari Z., 1960, Praistorijski nalazi i lokaliteti iz Trijenice i Dvorova kod Bijeljine, GT, IV/1960, 43-67 20. Mari Z., 1964, Problem sjevernog graninog podruja Ilira, Simpozijum o teritorijalnom i hronolokom razgranienju Ilira u praistorijsko doba, Nauno drutvo BiH, Posebna izdanja IV, CBI, 1, Sarajevo, 177-213. 21. Marijan B., 2001., Zatitna istraivanja arheolokih lokaliteta uz juni trak autoceste Zagreb-Lipovac, dionica V. Kopanicaupanja, poddionica Babina Greda-upanja, Obavijesti HAD, XXXIII/2, Zagreb 33-45. 22. Marijan B., 2005, Zatitno arheoloko istraivanje nalazita Popernjak kod Bonjaka (upanja), Obavijesti HAD, 37/2, Zagreb 2005., 34-41. 23. Plemi V., 1981., Prethistorijski metalni predmeti s podruja upanje u muzeju u upanji, upanjski zbornik, 7, upanja 97-103. 24. Minichreiter, K., 1974, Bajer, Greani, Nova Gradika nekropola bronanog doba, AP 16, 44-50 25. Minichreiter K., 1975, Bajer, Greani, Nova Gradika nekropola sa paljevinama bronanog doba, AP 17, 29-38. Minichreiter K., 1983, Pregled istraivanja nekropole grupe Greani u Slavoniji, Anali zavoda za znanstveni rad u Osijeku, 2 (1982.-1983.), 7-122 Minichreiter K., 1984, Bronanodobne nekropole spaljevinskim grobovima grupe Greani u Slavoniji, Izdanja HAD, 9, 1984., 91-106. Minichreiter K., 1997, Zatitna arheoloka istraivanja obredno-ukopnog prostora starevakog lokaliteta u Slavonskom Brodu, Obavijesti HAD, XXIX/3, 40-43. Minichreiter K., Soka-timac D., 1998, Bronanodobni nalazi nekropole grupe Greani-Barice u Vlatkovcu istono od Poege, Obasvijesti HAD, XXX/1, 34-37. Minichreiter K., 2005, Arheoloka istraivanja na Galovu u Slavonskom Brodu, Ann. Inst. archeol, 1/2005., 25-30. Sokol V., 1996, Nekropola kulture arnih polja u Moravu kod Sesveta, Izdanja HAD, 17/1996., 29-58. Srejovi D., 2002, Iliri i Traani, O starobalkanskim plemenima, Beograd: Srpska knjievna zadruga, 2002. Teran B., Obredi in verovanje, Bronasta doba na Slovenskem, katalog izlobe, Ljubljana 1987., 65-78. Vinski Gasparini K., Kultura polja sa arama sa svojim grupama, PJZ IV, Sarajevo: CBI ANU BiH, 1983., 547-646.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
90
Mr. sc. Edin Rami
Leitend rechtilicher Status des Graanica Richteramtes in dem Sandak Zvornik

(Upravno-pravni status kadiluka Graanica u okviru Zvornikog sandaka)
raanica wurde wahrscheinlich zu der gleichen Zeit als auch Tuzla gegrndet, am Anfang des Jahres 1572. durch die Trennung der Verwaltundsbezirke Nenavite, Srebrenik, Sokol und Graanica von dem Richteramt Zvornik.1 Im Laufe des 17. Jhd. gehrten zu dem Richteramt Graanica folgende Verwaltungsbezirke: Soko (zu dem das Stdtchen Graanica zhlte), Nenavite und Srebrenik. Eine grere Siedlung in dem Graanica Richteramt war auch Modria, die in der ersten Hlfte des 14. Jhd. als Dorf erwhnt wird, 1548. als Platz und um das Jahr 1620. wurde sie als Stdtchen eingestuft, durch die Bemhungen des damaligen bosnischen defterdars Osman.2 Zu diesem Richteramt gehrte auch
1 Handi, Adem, Tuzla und seine Umgebung, Sarajevo, 1975., S. 57. 2 Kreevljakovi, H. Kapidi, H., Gerichtlichadministrative Einteilung von Bosnien und Herzegowina Anfangs des 19. Jhd, Historischrechtli-
Brko, das im Jahre 1548. als Dorf erwhnt wird. Vor der sterreichischen Eroberung im Jahr 1717. musste Brko eine grere Siedlung gewesen sein, weil in ihm damals zwei Hamame (ffentliche Bder) erwhnt wurden. Nach 1739. war Brko eine Kleinstadt in der Zusammensetzung von Tuzla Kapitanat.3 Das Verwaltungsbezirk Sokol wurde nach der gleichnahmigen mittelalterlichen Stadt bei Graanica benannt. Nach dem Fall des bosnischen mittelalterlichen Konigtums unter die osmanischen Leitung grnden die Ungarn nrdlich des Flusses Sprea die sogenannte Srebrenik banovima mit dem Sitz in der Stadt Srebrenik. Als Tamponzone zwischen osmanischen und ungarischen Gebieten umpfing die Srebrenik banovina die Stdte
cher Sammelband der Juristischen Universitt in Sarajevo, IIIIV, 1950., S. 257. 3 Ebd., S. 257.
91
Srebrenik, Gradaac, Sokol, Bergwerk Gradaac und seine Umgebung. Die ungarische Besetzung der Stadt Sokol verbrennt die Stadt und zieht sich Richtung Norden zurck.4 Wahrscheinlich war Sokol auch zu vorosmanischer Zeit der Mittelpunkt des Bezirkes, wenn er im Jahr 1533. der Mittelpunkt des gleichnahmigen Verwaltungsbezirkes war, das damals zum ersten Mal erwhnt wurde. Der mittelalterliche Bezirk und spter Verwaltungsbezirk Sokol hat die bedeutendsten Siedlungen: Graanica, Sokol und Drenovac. Siedlungen Graanica und Nachbarort Drenovac sind sehr wichtige Eisenbergwerke auf bosnischen Gebieten, wo Eisen gewonnen und geschmolzen wird, die Gegenstnde aus Eisen gemacht wurden, mit denen man meistens Geschfte machte. Eine sehr alte Siedlung ist auch die Stadt Sokol, die sich um die mitttelalterliche Stadt Sokol entwickelte, die im 14. Jhd. erbaut wurde und in historischen Akten im Jahr 1429. erscheint. Auer den aufgefhrten sind bedeutende und alte Siedlungen in der Umgebung von Graanica: Orahovica, Stipan Polje, Brijesnica, Sinina, Klokotnica, Dolnja Lohinja, Grabska, Dolnja und Gornja Zelinja. Auch im Mittelalter sind kleinere Siedlungen entstanden: Lukavica, Gornja Lohinja, Medvia, Stanska Rika, Palenica, Svijetlia und Cvitulja.5 In dem Verwaltungsbezirk Sokol exsistierte nicht nur die gleichnahmige Fe4 Djedovi, Rusmir, Mittelalterliche feudeale Familie aus der Umgebung von Graanica, Graanica Zeigeblatt, II, Graanica, 1996., S. 8-14. 5 Djedovi, Rusmir, Urbane Gelegenheiten und die Entwicklung der Siedlungen in dem Verwaltungsbezirk (Graanica) im 16. und Anfang des 17. Jhd., Graanica Zeigeblatt , XX, Graanica, 2005.
stung mit dem kleinen Stdtchen Sokol, der Unterstadt der Festung, sondern es entwickelte sich sehr schnell von da an weiter Richtung sdwesten auf dem Flusse Sokolua von dem ehemaligen Bergdorf Graanica das Stdtchen Graanica. In Graanica haben die Osmanen ein Eisenbergwerk vorgefunden, das zum ersten Mal im Jahr 1528. erwhnt wird als Dorf Graanica, Eisenbergwerk im Verwaltungsbezirk Soko.6 Durch weitere osmanische Eroberungen entwickelt sich Graanica immer mehr in ein offenes Stadtzentrum und geht allmhnlich in einen kultur-administratives Zentrum ber, whrend die Stadt Sokol nur die millitrische Bedeutung behielt. Im Jahr 1548. gab es in dem ganzen Verwaltungsbezirk insgesamt 589 Huser mit 148 mudereda, davon Moslems 454 Huser mit 90 mudereda ( Moslems 51%) 27 Besitze, 8 mezri und 1 zemin.7 Dem Verzeichnis nach aus dem Jahr 1600./1604. gab es 84 iftluks. Das Stdtchen Graanica hatte sich in etwa mehr als Hlfte des Jahrhunderts vervierfacht. Anstatt ihrer drei Stadtviertel aus dem Jahr 1548 mit 97 Husern zeigen sich in dem Verzeichnis von Jahr 1600./1604. acht kleinere Stadtviertel mit 424 Husern (davon nur ein katholisches). In dem Verzeichnis aus dem Jahr 1600./1604. kann man noch bemerken, dass es zum groen Anstieg der Handwerke kam, so wie in
6 Handi, Adem, Bergwerke in Bosnien von der zweiten Hlfte des 15. bis zum Anfang des 17. Jhd., Anlage zur Geschichte Bosnies und Herzegowinas, II, 1987., S. 34. 7 Das lteste Grundbuchverzeichnis des Sandak Bosnien,Zvornik und Klis aus dem Jahr 1548., Buch IV und V, / nicht publiziert/, Orientalisches Institut in Sarajevo, Sarajevo, 1987., S. 103-106.
92
der Zahl der Handwerker als auch in der Art der Handwerke.8 Zu dem zahlreichen Handwerkern entwickelte sich auch eine Reihe Verkufer. Es ist sicher, dass das Eisenbergwerk in dem Dorf Graanica auch weiter arbeitete und dass es Einfluss auf die wirtschaftliche Entwicklung des Stdtchen Graanica hatte. So ist das Stdtchen Graanica durch seine schnelle Entwicklung in der zweiten Hlfte des 16.Jhd. zu einem bedeutend urbanen und WarenGeldzentrum geworden.9 Anfang des 17.Jhd. entwickelten sich in Graanica wie frher hervorgehoben acht Stadtvierteln mit acht Gebetshusern und an den perifren Teilen des Stdtchens entwickelte sich auch das neunte Stadtviertel mit 111 Husern gemischter Bevlkerung, dass auerhalb des Stadtprivilegiums lag (einfaches Volk).10 Nach dem Wiener Krieg zieht sich die osmanische Grenze zum Europa wieder an die Sava. Bei dem Durchbruch des Prizen Svojski im Jahr 1679. in dem Tal Bosna bis zum Sarajevo fiel die Stadt Soko kurzfristig in sterreichische Hnde und das Stdtchen Graanica wurde vollkommen zerstrt und verbrannt.11 Whrend spterer sterreichisch-osmanischer Kriege (1717.-1718. und 1731.-1732.) gewinnen
8 Husi, Aladin, Graanica und Soko im umpfangreichen Verzeichnis von Sandak Zvornik aus dem Jahr 1604., Graanica Zeigeblatt, XX, Graanica, 2005. 9 Filipovi, Nedim, Islamizierung in Bosnien und Herzegowina, Teanj, 2005., S. 246-313. 10 Hamzi, Omer, Herrschergelegenheiten in Graanica zu Zeit der Trkei mit besonderen Rckblick auf Handel und die urbane Entwicklung, Graanica Zeigeblatt, II, Graanica, 1996. 11 Tihi, Esad Hamzi, Omer, Graanica und die Umgebung in dem Kampf um die Nationalfreiheit, Graanica, 1988., S. 32.
die festgelegten Stdte Soko und Srebrenik wieder an ihrer strategischen Bedeutung. Zum Schutz der Grenzen und strategischer Richtungen bilden sich zu dieser Zeit besondere millitrisch-teritoriale Einheiten Kapitanate, die eine spezifisch feudale Institution des osmanischen Reiches darstellten. Die Stadt Soko geht in die Zusammensetzung von Gradaac Kapitanat ein und im Jahr 1777. baut der Kaptinn Mehmed aus Gradaac die Stadt wider auf. Es wurde die Angabe aufbewahrt, dass es in der Festung Soko 1833. acht Kanonen gab, und bei der Untesuchung der Stdte 1838. wurde festgestellt, dass man die Stadt wieder aufbauen sollte, aber die Reparaturen wurden nicht gemacht, weil die Stadt Soko 1840. verlassen wurde.12 Das Verwaltungsbezirk Srebrenik bekam seinen Namen nach der gleichnahmigen Stadt, die zum ersten Mal am 15. Februar 1333. in dem Vertrag erwhnt wurde, den der bosnische Banus Stjepan II Kotromani mit der Dubrovnik Republik in der Unterstadt dieser Stadt unterschrieben hatte.13 Aber, man kann mit Sicherheit von der Lebenskontinuitet auf diesem Gebiet von der Bronzenzeit sprechen aber zahlreich sind, obwohl nicht gengend erforscht, auch die Spuren der rmischen bzw. antischen Kultur.14 Das Verwaltungsbezirk Srebrenik umfing im Laufe des 16. und 17..Jhd. die Fe12 Kreevljakovi, H., Alte bosnische Stdte, Unsere alten, I, Sarajevo, 1953., S. 54. 13 Smiiklas, T., Diplomatisches Blatt des Knigtums Croatien, Dalmatien und Slavonien, Jugoslavische Akademie der Wissenschaft und Kunst, Buch X, 1912., S. 77-81. 14 Rami, Edin, Geschichtsblick der Gebietsentwicklung in Brko und seiner Umgebung, Stempel Srebrnik, III, Srebrenik, 2005., S. 135.
93
stung Srebrenik, das administrative Zentrum des Stadtviertels Begov Konak, Stadtfestung Srebrenik, Gebiete (Dorfe): Sladadnu, Babunovie, Lunicu, pionicu, Bistricu und Jeinac, wie auch einige grere Mezre die sich im Laufe des 17. und 18. Jhd. zu einem besonderen Gebiet (Dorf ) entwickelten. 15 Nach dem Wiener Krieg ist die sterreichsch-osmanische Grenze auf dem Fluss Sava hergestellt worden, womit das bosnische Ejalet zum Grenzgebiet des osmanischen Reiches wurde. In diesen unruhigen Zeiten gewinnt die Stadt Srebrnik wieder an ihrer strategischen Bedeutung. Mit der Bildung der Kapitanate am Anfang des 18. Jhd. geht in die Zusammensetzung der Gradaac Kapitanate auch Srebrenik ein. So haben die Stdte an dem alten bosnischen Gebieten wieder an Bedeutung gewonnen unter ihnen auch Srebrnik, so dass sie schrittweise auch wiederaufgebaut werden.16 Aus den erhaltenen Akten sehen wir, dass im Jahr 1756. an der Stadt Srebrenik die Besatzung war, deren Anfhrer dem Gradaac Kapitn unterlegen war.17 Das heit, dass die Stadt befhigt war, als Befestigung. Ein sterreichischer Bericht aus Bosna im Jahr 1790. erwhnt Srebrnik
15 Djedovi, Rusmir, Urbane Gelegenheiten und die Entwicklung der Gebiete in dem Verwaltungsbezirken Srebrenik und Jasenica im Laufe des 16. und Anfaga des 17. Jhd., in Gruppe von Autoren, Srebrenik, historischetnografische Skizzen, ffentliche Einrichtung Zentrum fr Kultur und Information, Srebrenik, 2000., S. 13 16 Tihi, E. Hamzi, O., Graanica und die Umgebung, S. 32. 17 Zahirovi, Nedim, Dokumente ber Srebrenik und die Umgebung in der orientalischen Sammlung im Archiv von Kanton Tuzla, Stempel Srebrnika, IV, Srebrenik, 2006., S. 83.
als ein altes Schloss ohne genauerer Beschreibung seiner damaligen Benutzung. Im Jahr 1804. befindet sich in der Stadt eine Besetzung von 20 Soldaten. Bei der Verzeichnung der Kriegsreserven 1833. wurden hier sieben Kanonen aufgezhlt. Um 1835. wurde Srebrnik verlassen und nur drei Jahre spter war er in bauflligem Zustand. Im Jahr 1850. stehen hier nur noch eingen Objekte, so wie das Stdtische mesdid, in dem noch in der zweiten Hlfte des 19. Jhd. gebetet wurde.18 Das Verwaltungsbezirk Nenavite (Graac/Gradaac) befand sich nrdlich des Verwaltungsbezirkes Srebrenik und Sokol, dass heit das Gebiet, dass die Flsse Tinja, Sava und Bosna schlossen, dessen Zentrum die Stadt Gradaac war, die in den ersten osmanischen Quellen oft als Kala-i Graac genannt wurde. An der Stelle des heutigen Gradaac war im Mittelalter eine Stadt ( Festung), die Gradaac hie. 19 Bis zum Jahr 1548. entstanden in dem Verwaltungsbezirk neue bzw. wiederbesiedelten Siedlungen (Drfer): Crkvica oder Krievac (wahrscheinlich das heutige Dorf Crkvina, sdwestlich von Bosanski amac), Vukovac oder Tinjica (wahrscheinlich heutiges Dorf Vukovci, sdostlich von Gradaac), Slatina, Dorf Slatnica mit Nunar Svibovac (wahrscheinlich das heutige Dorf Svibovac), remonica (damals Tamonica), abar, Orahovica, Rika, Milutinovo Selite, Petrosalii, Domanovci (Domaljevac),
18 Basler, uro, Altstadt Srebrenik in Majevica, Stempel Srebrnika, I, Srebrenik, 2003., S. 83-84. 19 Lavanina, fra Nikola, Jahrbuch, Sarajevo, 1981., S. 220-222; Truhelka, iro, Chronik Fojnica, Zeigeblatt des Landesmuseums in Bosnien und Herzegowina, XXI, Sarajevo, 1909., S. 446-447.
94
Ledenice, Poznojevii, Koprivna, Hajsii, Dorf Gornji und Donji Boki ( heute Dorf Bok, sdwestlich von heutigen Oraje), Jakii, Rupanovii (upanovii?), Kojasii, Dorf Ogudovac mit Orlovo Polje (heute Obudovac), Babenica, Dorf Brestovo Polje ind der Nhe von Modria, Tolisa (bei Oraje), Gornji und Donji Skurgii, Dorf Skurgii mit Nenaviko Polje und Tolisa (bei Skurgii). 20 Nach der Karlovac Ruhe (1699.) gewinnt Gradaac, dem damals die Verteidigung der osmanischen Grenzen an der Sava bestimm war, an seiner strategischen Bedeutung. Im Jahr 1701. wird es zu einer Stadt und ab 1710. zum Sitz des Kapitanates. Dannach entwickelte sich Gradaac sehr schnell. Der grte Verdienst gehrt dem Gradaac Nachfolgerkapitnen aus der Familie Gradaevi. Der Bau des bestehenden Festungskomplekses an diesem Ort wurde im Jahr 1765. angefangen und 1821. beendet.21 Sahat-kulu hat Huseinkapetan aufgebaut, so erkennen wir an der Unteschrift an ihr, dass sie 1824. aufgebaut wurde und ein sehr schne Moschee wurde 1826. aufgebaut.22 Schlusswort In dieser Arbeit wurde der leitendrechtliche Status des Richteramtes Graanica in dem Sandak Zvornik dargestelt. Nmlich, das Richeramt Graanica wird Anfang des Jahres 1572. gegrndet durch die Absonderung der Verwaltungs20 Umpfangreiches Verzeichnis von Sandak Zvornik aus 1548., S. 163-170, 233-235, 474-475; Handi, A., Tuzla und ihre Umgebung, S. 139. 21 Kreevljakovi Kapidi, Gerichtlich-administrative Einteilung, S. 257. 22 ehi, Sadik, Gradaac Stadt an der Grenze, Graanica Zeigeblatt, XVII, Graanica, 2004.
bezirke Nenavite, Srebrenik, Soko und Graanica aus dem Zvornik Richteramt, und der Verwandlung in einen besonderen Richteramt. Das Verwaltungsbezirk Soko wurde nach dem gleichnahmigen mittelalterlichen Stadt bei Graanica genannt. Wahrscheinlich war Sokol zu vorosmanischen Zeit das Zentrum des Bezirkes, wenn er 1533. das Zentrum des gleichnahmigen Verwaltungsbezirkes war, das damals zum ersten Mal erwhnt wurde. In dem Verwaltungsbezirk Sokol gab es nicht nur die gleichnahmige Festung mit dem kleinen Stdtchen Sokol, der Unterstadt dieser Festung, sondern es entwickelte sich von da an Richtung sdwesten an dem Flusse Sokolua von dem ehemaligen Bergwerksdorf Graanica sehr schnell das Stdtchen Graanica. Graanica entwickelte sich zu einem Stdtchen aus einem Bergwerksdorf, wo Eisen gegraben und geschmolzen wurde und als so eines zu dem kaiserlichen Grobesitz gehrte. Den Status eines Stdtchens bekam es kurz von 1548. als sie in dem Verzeichnis ausdrcklich als ein Stdtchen aufgefhrt wird. In der zweiten Hlfte des 16. Jhd. entwickelte sich Graanica sehr schenll und so einen Aufschwung hatte Graanica der Tatsache zu verdanken, dass sie frh in eine richtige esnafska Werkstatt fr die Bundeswehr verwandelt wurde. Seit 1572. wird Graanica zum Zentrum eines breiten Richteramtes und der Anwohnerzahl nach folgt sie Donja Tuzla. Im Laufe des 17. Jhd. neben der greren und entwickelteren Stadt mit einer groen Anzahl gewerblicher Lden finden wir in Graanica mehr als zehn Moscheen und Gebetshuser, fnfzehn
95
Stadtvierteln, Festung, zahlreiche Herberge und moslemische Elemantarschulen. Hauptttigkeiten in Graanica waren damals typisch stdtisch: Handwerk, Bergwerk, Dienstleistungsgewerbe (Handel, Leitung, Glaubens- und Bildungswesen) aber auch Landwirtschaft und Viehzucht. In Graanica leben und arbeiten Richer, Mufti, Paschas und Proffesoren. Dies alles fhrt zu dem Beschluss, dass die Stadt Graanica zu diesem Zeitpunkt ein bedeutendes, leitendes und wirtschaftliches Kulturzentrum ist. Zum Schutz der Grenze und strategischer Richtungen bilden sich zum spteren Zeitpunkt besondere millitrisch-teritoriale Einheiten- Kapitanate, die eine spezifisch administrativ-leitende Institution des Osmanischen Reiches darstellten. Die Stadt Sokol und Graanica gehen damals in die Zusammensetzung von dem Gradaac Kapitanat ein. Saetak U radu je predstavljen upravno-pravni status kadiluka Graanica u Zvornikom sandaku. Naime, kadiluk Graanica je osnovan poetkom 1572. godine izdvajanjem nahija Nenavite, Srebrenik, Soko i Graanica iz Zvornikog kadiluka i pretvaranjem u poseban kadiluk. Nahija Sokol nazvana je po istoimenom srednjovjekovnom gradu kod Graanice. Vjerovatno je Sokol i u predosmansko doba bio sredite upe kad je 1533. godine bio sredite istoimene nahije koja se tada prvi put spominje.U nahiji Sokolu, ne samo to je postojala istoimena tvrava sa malenom varoi Sokolom, podgraem te tvrave,
nego se dalje odatle, prema jugozapadu, na rjeici Sokolui, od nekadanjeg rudarskog sela Graanice rapidno razvijala kasaba Graanica. Graanica se razvila u kasabu iz jednog rudarskog sela gdje se kopala eljezna ruda i talilo eljezo i kao takvo spadalo je u carski has. Status kasabe dobila je neto prije 1548. godine, kada se ona u popisu izriito navodi kao kasaba. U drugoj polovini 16. stoljea Graanica se rapidno razvijala a takav prosperitet Graanica je imala da zahvali injenici to je rano bila pretvorena u pravu esnafsku radionicu za vojsku. Od 1572. godine Graanica postaje centar prostranog kadiluka, a po broju stanovnika dostie Donju Tuzlu. Tokom 17. stoljea, pored vee i razvijene arije sa velikim brojem zanatskih radnji i duana, u Graanici nalazimo vie od deset damija i mesdida, petnaestak mahala, utvrdu palanku, brojne hanove i mektebe. Osnovne djelatnosti u Graanici bile su tada tipino gradske: proizvodno zanatstvo, rudarstvo, uslune djelatnosti (trgovina, uprava, vjersko-prosvjetna djelatnost), ali i poljoprivreda i stoarstvo. U Graanici ive i djeluju kadije, muftije, pae, muderizi. Sve to navodi na zakljuak da je grad Graanica u to vrijeme znaajan upravni, ekonomski i kulturni centar. Radi zatite granica i strategijskih pravaca, u kasnijem periodu formiraju se posebne vojno-teritorijalne jedinice kapetanije, koje predstavljaju specifinu administrativno-upravnu instituciju Osmanskog carstva. Grad Soko i Graanica tada ulaze u sastav Gradaake kapetanije.
96
DamJan BlagoJevi, dipl. ing
Sjeanje na odlazak u partizane prve grupe omladinaca iz Graanice , 31. 08. 1943. godine
avez komunistike omladine (SKOJa, n. u.) u Graanici, od kraja 1942. godine je bio svakodnevno sve aktivniji tako da je poeo oko sebe okupljati vrlo zapaen broj napredne omladine koja je poela, moglo bi se rei, u odreenim prilikama otvoreno manifestovati svoju privrenost NOP-u. Druenje omladine svih nacionalnosti u Graanici i zajedniki izleti u prirodi i na rijeku Spreu su doprinijeli da okupator i njegove sluge ponu shvatati da u ovoj sredini nemaju nikakvog izgleda za uspjeh u ostvarenju svojih ciljeva pod parolom zavadi pa vladaj. Tradicionalno dobri odnosi izmeu Muslimana i Srba, koji uglavnom naseljavaju podruje optine Graanica, bili su za cijelo vrijeme okupacije na vrlo visokom nivou. Dokaz ovoj tvrdnji je u tome, to su Muslimani uspjeli, da obuzdaju zapoeti teror jednog broja gradskog i seoskog oloa, na elu sa ustakim zlikovcima, braom Gade i da sprijee daljnje progone Srba,
kao i fizike likvidacije srpskih rodoljuba koje su zapoete 1941. godine. Ovako povoljna klima u meunacionalnim odnosima i meusobno povjerenje su uticali da se omladina Graanice pone okupljati oko NOP-a pod vostvom komunista, ilegalaca, meu kojima se sa svojim armom i velikim organizatorskim sposobnostima posebno isticao tada finansijski slubenik Emil Zubanovi. S obzirom da sam u to vrijeme bio vrlo mlad, nije mi bila poznata prava uloga Emila Zubanovia, ali po angaovanosti mojih sestara (Biljane i Nade, n. p.) i iz njihovog meusobnog razgovora, koje sam oslukivao, zakljuio sam da se radi o ovjeku koji rukovodi ilegalnom organizacijom, koja okuplja naprednu omladinu u borbi protiv okupatora. Kasnije sam doznao da je Emil Zubanovi bio sekretar partijske organizacije i rukovodilac SKOJ-a u Graanici. Mi mlai omladinci smo skoro redovno bili pratioci starije omladine na izletima,
97
a naroito kad se ilo na kupanje na rijeku Spreu. U ljeto 1943. godine je dolo do izraaja puno jedinstvo i zajednitvo omladine Graanice, jer se stalno poveavao broj omladinki i omladinaca koji su se kretali u tom krugu i sve se vie Damjan Blagojevi, u sredini sa majserom govorilo o borbi i premali razred i polagali ga vanredno pred ratnim uspjesima partizana. poetak nove kolske godine, a meu njiMeni je prvi priao, u ljeto 1943. goma sam bio i ja. Razred sam polagao u Tudine, Fazli (ulejmana) Tajib i saoptio zli, 30. i 31. avgusta 1943. godine. I na tom mi neke podatke sa kojima do tada nisam putu me je pratio moj nerazdvojni drug bio upoznat. Rekao mi je da se na Ozrenu Tajib. Kada su nam, 31. avgusta, saoptili nalaze partizanske jedinice, koje su dole rezultate o poloenom razredu, priao mi iz Crne Gore, a probile su se iz njemakog je Tajib i obavijestio me da su partizanske okruenja. jedinice oslobodile Graanicu. Odmah Tajib je bio od mene stariji godinu i smo se dogovorili da u najkraem vremepol, a nalazio se u Srednjokolskom domu nu otputujemo u Graanicu, kako bi se kou Tuzli, pa je bio daleko vie informisan od nano prikljuili NOV-i. mene o svim zbivanjima u to vrijeme. PretVozom smo se prevezli do Miriine, a postavljam, da je bio i organizovan, jer kad odatle smo u Graanicu ili pjeice. Po dosada usporedim tadanje njegovo poznalasku u Graanicu, odmah sam se spremio vanje politike situacije i njegove stavove i uputio na gradsku pijacu. (Gradska piprema NOP-u, kao i njegovu aktivnost i jaca se nalazila gdje je sada glavni park u nastojanje da mi na najbolji nain prikae centru grada). Na pijaci kraj tadanje gradneminovnost mog opredjeljenja za NOP, ske vage, bilo je mnotvo mladih, koji su proizlazi da takav nivo znanja nije mogao zajedno sa partizanima igrali su kolo. Bilo u to vrijeme imati obini simpatizer NOPje vrlo ivo i veselo, uz svirku harmonike, a. Naalost, to nikada nisam doznao, jer je na kojoj je svirao komesar 3. ete, 5. bataTajib poginuo krajem 1943. godine, za vriljona, 15. majevike brigade. Sa tim batajeme este neprijateljske ofanzive, kao boljonom e graaniki omladinci krenuli u rac Druge krajike brigade. NOB. S obzirom na ratne okolnosti, nekoliko Nakon izvjesnog vremena, nastala je aka tadanje realne gimnazije nisu pohatiina. Komandir ete je naredio da se ali redovno kolu, nego su kod kue pri-
98
svi oni koji dobrovoljno stupaju u redove NOV postroje. U stroju su se nali slijedei omladinci i omladinke: Jovanovi Desimir, obuar (ro. 1914.), Jovanovi Ankica, ak (ro. 1925.), Suman Demal, kova (ro. 1922.), Nedeljkovi Olga, ak (ro. 1925.), Petrovi Nikola, kroja (ro. 1913.), Sulejmanovi Asim, pekar (ro. 1925.), Blagojevi Nada, ak (ro. 1925.), Blagojevi Biljana, ak (ro. 1927.), Blagojevi Damjan, ak (ro. 1929.), ogi Ibrahim, kroja (ro. 1922.), Reidbegovi Devad, stolar (ro. 1922.), Nedi Rado, moler (ro. 1918.), Risti Stojan, kroja (ro. 1922.), Peji Vukosava, zv. Vuka, ak (ro. 1924.), aji Salim, kroja (ro. 1924.), Omerovi Muharem, trgovaki pomonik (ro. 1922.), Jaimovi Vida (ak, 1924.). *** Kolona je krenula preko Drafnia, Vranovia i Sladne u pravcu pionice. Jedinice brigade su razmjetene u pionici i u Gornjim i Donjim Hrgovima, gdje su zanoile. To je bila prva partizanska no ove grupe graanike omladine, koja 31. 08. 1943. godine stupi u redove NOV, da sa pukom u ruci dadne svoj doprinos osloboenju nae zemlje. Graanika omladina se ukljuila u ratni put proslavljene 15. majevike narodnooslobodilake udarne brigade, da od Graanice preko Trebave, Ozrena, Konjuha i Romanije, uz stalne borbe, preko Crne Gore, Srbije, Bosne i Hrvatske, uestvuje u zavrnim bitkama u Sloveniji, maja 1945.godine, za konano oslobaanje nae zemlje. Od 17 omladinaca i omladinki koji su sainjavali grupu boraca, koja je stupila u
redove 15. majevike narodnooslobodilake udarne brigade, 31. 08. 1943. godine u Graanici, u borbama je poginulo 5 boraca, a od posljedica ranjavanja i bolesti, neposredno poslije osloboenja, umrla su jo dvojica: 1. ogi (Huseina) Ibrahim, borac, poginuo 01.10.1943.godine na Moluhama u borbama za prvo osloboenje Tuzle, 2. Nedeljkovi ( Jove) Olga, bolniarka, poginula krajem decembra 1943.godine, prilikom njemakog prodora u Centralnu partizansku bolnicu u ekoviima, 3. Reidbegovi (Sejde) Devad, komesar ete, poginuo u aprilu 1944. godine u Cvilinama kod Foe, 4. Suman (Sulje) Demal, vodnik, poginuo jula 1944.godine u Crnoj Gori kod Pljevlja, 5. Jovanovi (Steve) Desko, zamjenik komandanta bataljona, poginuo 04. 08. 1944. godine u Srbiji na rijeci Ibar, 6. aji (Saliha) Salim, borac, umro 14. 08. 1947.godine u Graanici od posljedica tekog oboljenja koje je dobio za vrijeme aktivnog uea u NOV. 7. Omerovi (Kahrimana) Muharem, kapetan, umro 25. 10. 1949.godine u Zagrebu od posljedica tekog ranjavanja. Znaaj stupanja ove grupe graanike omladine u redove NOV-e, 31. 08. 1943. godine je u tome to je to bilo prvo masovnije ukljuivanje Graanlija u ratne jedinice NOV i imalo je velikog odjeka i uticaja na slobodoljubivu omladinu Graanice, koja se poslije toga jo masovnije poela opredjeljivati za NOP i aktivno ukljuivati u redove NOV.
99
Mina KuJovi, prof.
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine
akon zavrenog Drugog svjetskog rata, jedan od prioritetnih zadataka dravnih organa i predstavnika nove narodne vlasti bio je irenje pismenosti, prosvjete i kulture meu svim slojevima stanovnika. U Prvom Petogodinjem planu razvoja Bosne i Hercegovine, obuhvat sve dorasle djece etverogodinjim osnovnim kolovanjem istie se kao glavni zadatak u oblasti osnovnog kolstva. U Ministarstvu prosvjete NR Bosne i Hercegovine formirano je zasebno odjeljenje za osnovno kole, a u svakom sreskom mjestu, imenovani su prosvjetni referenti koji su imali zadatak, ne samo da rade na smanjivanju nepismenosti, ve i da omogue kolovanje svoj dorasloj djeci putem mree osnovnih kola koje je su ubrzano otvarane, a kolske zgrade obnavljane ili graene nove. U periodu 1945. 1946. godina osnovna briga prosvjetnih referenata bila je da se obnove u ratu oteene i poruene
kole, te da se ubrzano, putem uiteljskih teajeva, doe to prije do nastavnikog kadra koji je u toku rata bio u velikoj mjeri prorijeen. Jo u toku rata organizovani su analfabetski teajevi (teajevi za nepismene) na teritoriji koju su kontrolisale jedinice NOVJ. Ta je praksa nastavljena i nakon osloboenja. U kolskoj 1946/47. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine u 1.036 osnovnih kola, nastavu je pohaalo 206.032 uenika (137.000 muke i 69.032 enske djece) u 3.198 odjeljenja. U osnovnim kolama radila su 1.754 uitelja i uiteljice.1 Pored ostalih zadataka, vodili su upornu borbu za poboljanje kvaliteta nastave i za poveanje broja uitelja u kolama, koji su u ovom periodu imali zaista znaajne zadatke. Morali su da rade u vrlo oskudnim materijalnim uvjetima, ali i da populariu nove drutvene ideje i vrijednosti koje su
1 Informativni prirunik o Bosni i Hercegovini, br. 2, 1951. str. 77
100
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine kol. godina 1946/1947. 1948/1949 1949/1950. 1950/1951. 1951/1952. 1952/1953. Broj kola 15 19 21 25 29 33 Broj odjeljenja 34 67 79 90 100 107 Broj aka ukupno enske 2323 776 4341 1426 4786 1720 5589 2142 4796 1934 4929 2000 Broj n (Uitelja) ukupno enske 18 8 30 11 34 13 48 18 57 23 63 30
Tabela 1. Pregled osnovnih, produnih i osmogodinjih kola od IIV razreda za srez Graaniki u periodu 1946.1951. godine. Izvor: Statistiki godinjak Bosne i Hercegovine, 1945.1953.
proklamirali KPJ i Narodni front. Razvoj i unapreenje osnovnog kolstva predvieni prvim Petogodinjim planom u Graanikom srezu uspjeno se realizirani. Na ovom podruju, kako se vidi iz tabele l, broj kola, uionica, nastavnika i uenika se iz godine u godinu znatno poveavao. Organi Sreskog narodnog odbora u Graanici, a posebno sreski prosvjetni referenti ulagali su dosta truda u nastojanju da obnove sve kole, da nabave namjetaj, udbenike, da zaposle uitelje itd. Prema izvjetajima kolskih inspektora koji su obilazili Narodne osnovne kole (NO) u graanikom srezu i Graanici te uredno dostavljali svoja zapaanja Ministarstvu prosvjete NR Bosne i Hercegovine u Sarajevo, trebalo je hitno rjeavati niz problema u vezi sa organiziranjem redovnog osnovnog kolovanja: popravak u ratu oteenih i stradalih kolskih zgrada, nabavka kolskih udbenika, uila, opreme i osposobljavanje uitelja putem uiteljskih teajeva. Jedan od najveih problema u graanikom srezu bio je manjak nastavnog i uiteljskog kadra, naroito za seoske osnovne kole. U nedostatku kolovanih uitelja, radili su uitelji sa zavrenim uiteljskim kursom. Oni su morali istovremeno da brinu o stotinama djece, esto glad-
ne i slabo obuene, da budu upravnici i da rade u analfabetskim teajevima i drugim drutvenim organizacijama. Neki su se u tom poslu dobro snali na novim zadacima, ali mnogi od njih nisu uspjeli da ispune svete obaveze. Bez obzira na brojne probleme, ostaje injenica da je nova socijalistika vlast, zaduena za osnovno kolstvo, u Graanikom srezu uspjela da u poratnom periodu obnovi i osposobi brojne seoske kole, te da znatno povea obuhvat i prolaznost aka u njima, naroito u kolovanju enske djece. Kako su radilo u narodnim osnovnim kolama u Graanici i graanikom srezu i kako su uitelji prenosili znanje i nove poglede na ivot i drutvo, vidimo iz brojnih zapisnika koje su Ministarstvu prosvjete NR Bosne i Hercegovine u Sarajevo dostavljali prosvjetni inspektori. U 1946. godini inspekciju je obavio Markovi Pero, prosvjetni inspektor Okrunog narodnog odbora Doboj (kojem je tada pripadao Graaniki srez)2, a kolske 1947/1948. godine, Savi Strahinja i Simi Branko, kolski inspektori za srezove Graanica i Gradaac.3
2 Arhiv BiH, fond Ministarstvo prosvjete NR BiH br. 551/46 3 Arhiv BiH, fond Ministarstvo prosvjete NR BiH br. 617/47
101
Izvjetaji su veoma zanimljivi jer sadre podatke o kolskim zgradama, opremljenosti kola, nastavnicima, izvoenju nastave, broju odjeljenja, uenika i uenica., podatke o postignutom znanju uenika za svaki pojedini predmet, te zapaanja o moralnom liku uitelja i o tome koliko su uenici usvojili nove poglede na svijet. Samo je u jednoj koli navedeno da uenici sluaju i vjeronauku. Donosimo dijelove zapisnika koji se odnose na materijalno stanje, pojedinano svake kole (zgrada, kolski inventar, uila), broj uenika i uenica, podatke o uiteljima.4 Narodna osnovna kola u Graanici Narodna osnovna kola u Graanici otpoela je sa redovnim radom ve poetkom kolske 1945/46. godine iako je kolska zgrada bila dotrajala i tokom rata oteena. Od ukupno 7 uionica s koliko je kola raspolagala, za nastavu su u poetku bile osposobljene dvije. Zato se nastava morala drati i u zgradi bive enske strune kole (3 uionice), te u djejem domu, gdje su nastavu pohaali samo pitomci doma. kolska zgrada je osposobljena za redovnu nastavu iz sredstava kredita. Kuhinja, drvarnica i zahodi su bili u zasebnim zgradama, kolsko dvorite je bilo ograeno Od namjetaja, kola je imala 2 globusa, 4 table, 15 komada slika stvarne nastave, 2 zemljopisne karte Jugoslavije, 1 kartu Evrope, kuglice sa prstenom, 1 raunaljku. Odjeljenja su formirana od po jednog razreda, sa brojem aka kao u tabeli 2.
Nastava je u svim odjeljenjima bila poludnevna, a odravala se prije podne od 8 do 12 sati i poslije podne od 2 do 5 sati. U 1945/1946. kolskoj godini u koli su radila 4 uitelja i 2 uiteljice: Dajdi Abdulah, Stojadinovi Dobrila, Buji Milutin, Buji Natalija, Limi Teufik i Daferovi Nesib.5 Dunost upravitelja kole do 1. aprila 1946. obavljao je Buji Milutin, a onda je rjeenjem Ministarstva prosvjete NR BiH6 za upravitelja postavljen Dajdi Abdulah .7 Krajem 1947. godine (podaci od 20. 12. 1947. godine) u NO u Graanici radili su sljedei uitelji: Uroevi uro, vab Akelina, Lokmi Vasva, Stojadinovi Dobrila, Antoni Dragoje, Uroevi uro, Hasanbegovi Ibrahim i Devi Janja. kola je konstantno bila suoena sa nedostatkom nastavnika, naroito tokom kolske 1947/1948. godine. Radilo se u 13 odjeljenja, sa najvie 7 nastavnika, u nekim periodima i sa svega troje ili etvoro. I pored toga, kako je navedeno u izvjetaju Sreskog narodnog odbora Graanica od 5. 5. 1948., uenici su pokazivali zavidno zna5 U izvjetajima o inspekciji rada NO u Graanici koje su obavili inspektori P. Markovi (24.17. juni 1946.) i Strahinja Savi (juli i decembar 1947.) nalaze se podaci o pedagokom radu za svakog pojedinog uitelja, kao i o uspjehu i savladavanju gradiva za svako odjeljenje i iz svakog pojedinog predmeta. 6 ABH, Ministarstvo prosvjete (MP) NR BiH , personalna br. 2251/46.
7 U Zapisniku o pregledu rada NO obavljenom od 24.27. juna 1946. prosvjetni inspektor P. Markovi je, izmeu mnogih primjedbi, naveo da se novi upravitelj nije dobro snaao te da mu uitelj Buji dosta pomae. Prema inspektorovoj napomeni, upravnik je trebao da ima rukovodeu ulogu 4 Zapisnici su opirni, pa bi iziskivalo dosta pro- kao upravitelj kole, da o svim pitanjima vodi brigu stora ako bismo navodili podatke za svaku kolu i da vie vremena posveti toj dunosti kako bi u idukoje su kolski inspektori biljeili tokom svojih in- em radu bolje odgovorio obavezi koju mu taj poloaj namee. spekcijskih obilazaka.
102
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine Razred Ia Ib Ic Id Ie I Osnovni teaj IIa IIb IIc IId IIe IIIa IIIb IIIc IIId Iva IVb Ukupno 24. 26. VI 1946. ukupno 15 62 16 53 18 53 7 46 14 54 29 95 23 95 27 64 VII 1947. ukupno 17 70 21 60 12 83 20.12.1947. ukupno 29 67 19 72 16 64
m 47 37 35 39 40 66 67 37
m 53 39 71
m 38 53 43
49
24
73
52 48 49 38 41 56 55 44
8 13 20 20 8 1 19 28
60 61 69 58 49 57 74 72
55 39 58
16 24 13
71 63 71
42 459
14 192
56 651
52 598
22 189
74 787
65 56 59 58 71 43 653
18 13 25 28 12 31 226
83 69 84 78 53 74 879
Tabela 2. Pregled broja aka u razredima 1946. i 1947. godine u NO u Graanici
nje i poznavanje preenog gradiva. Pored redovnog rada u koli (sa acima), nastavnici su bili angaovani i na mnogim vankolskim poslovima. Izmeu ostalog, radili su u mjesnom prosvjetno-kulturnom odboru, zatim na suzbijanju nepismenosti kao voditelji analfabetskih teajeva, u raznim frontovskim organizacijama itd.
Od kolskog namjetaja, kola je imala samo 12 klupa i jednu pe, a od uila samo jednu zemljopisnu kartu . kolske 1945/1946. godine u koli je radila uiteljica ari- Liki Zorka koja je imala 38 godina uiteljske slube.8 Nastava je bila cjelodnevna i odravana je od 8 do 12 sati prije podne i od 1 do 3 sata poslije podne. Od poetka kolske 1946/1947. godiNarodna osnovna kola u Sokovcu Nastava u NO u Sokovcu, kolske ne kolu je preuzela uiteljica Nikoli Vera 1945/1946. godine otpoela je u novembru 1945. u kolskoj zgradi u kojoj je bio i 8 Uiteljica ari Zorka je bila penzionerka od stan za uitelja. kolska zgrada je bila u do- 1942. godine koja je odluila 1945. da ponovo radi, ali se brzo pokajala. U izvjetaju o inspekcijbrom stanju, imala je jednu uionicu, ve- skom pregledu, obavljenom 28. juna 1946. goliine 61 kvadratnih metara. kola je ras- dine, navodi se da njen rad jedva zadovoljava, je u izvjetaju o obavljenom pregledu u julu polagala i kolskim vrtom veliine, 1.000 dok 1947. navedeno da uiteljica eli da bude ponokvadratnih metara i igralitem od 900 vo stavljena u penziju.NO u Sokovcu je jedina kvadratnih metara.Vrt je bio u junu (kad kola u graanikom srezu za koju je navedeno da je vjersku nastavu za pravoslavnu djecu odravao je obavljen inspekcijski pregled) zasijan i Mitar Sofreni, po odobrenju Optinskog narodnog ograen kao i kolsko dvorite. odbora.
103
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine 24. 26. VI 1946. ukupno 23 77 4 23 0 8 0 11 27 119 26. VI 1947. ukupno 46 79 11 53 5 24 0 11 59 167 4. I 1948 32 15 9 2 58
Razred I II III IV Ukupno
m 54 19 8 11 92
m 36 42 19 11 108
m 23 14 23 9 69
ukupno 55 29 33 11 127
Tabela 3. Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Sokovcu
Prema inspekcijskom izvjetaju, bila je veoma sposobna i uredila je svu potrebnu kolsku administraciju, a dobro se je snala i u radu sa uenicima. Radi unapreenja kulturnog ivota kole, odravane su priredbe i kolske sveanosti.
Razred I II III IV Ukupno m 57 31 8 2 98 24. 26. VI 1946. ukupno 8 65 0 31 0 8 0 2 8 106 m
U koli je predavao uitelj Osmanbegovi Fadil, svreni teajac uiteljskog teaja. Inspektor je za njega naveo da je, iako bez uiteljskog iskustva, pokazao dovoljno smisla i umjenosti za uiteljski poziv. Pored rada sa djecom u koli, uitelj Osma26. VI 1947. ukupno m 38 48 54 21 161 4. I 1948 9 21 6 0 36 ukupno 47 69 60 21 197
Tabela 4. Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Kakmuu
kolske 1947/1948. uitelj u ovoj koli bio je Petkovi Mihailo, sa svrenim niim uiteljskim teajem, poetnik, koji se prema miljenju inspektora dobro snaao u nastavnom poslu. Narodna osnovna kola u Kakmuu Prosvjetni inspektor je obavio pregled u ovoj koli 1. jula 1946. godine i tom prilikom, izmeu ostalog, naveo i sljedee injenice: kolska zgrada je bila dravna i u dosta dobrom stanju. U koli su bile dvije uionice, od koji je koritena samo jedna manja zbog malog broja aka. Od kolskog namjetaja, kola je imala: 26 klupa, 2 ormara, 3 stola, 5 stolica i 1 stalau, a od uila samo 2 table i l zemljopisnu kartu Jugoslavije.
nbegovi je bio aktivan i u vannastavnom radu kao rukovodilac omladine, a kako je bio zavrio i zadruni kurs, pomagao je dvije zadruge i bio aktivan u radu ranije organiziranih analfabetskih teaja. Narodna osnovna kola u Bosanskom Petrovom Selu Rad u NO u Petrovom Selu otpoeo je u aprilu 1946. godine. Uiteljica Sandi Gordana je vodila dva odjeljenja, u jednom je bio samo prvi razred, a u drugom drugi, trei i etvrti, sa ukupno 114 aka. I u ovoj koli nastava je bila poludnevna. Drugi, trei i etvrti razred su ili prije podne, a prvi poslije podne. Nastava je poela 8. aprila 1946., ali su uenici ipak, zahvaljujui zalaganju uiteljice Sandi
104
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine 24. 26. VI 1946. ukupno 30 83 2 17 0 8 0 5 32 114 26. VI 1947. ukupno 27 67 29 82 2 12 0 22 58 183 4. I 1948 32 31 26 1 110
Razred I II III IV Ukupno
m 53 15 8 5 82
m 40 53 10 22 125
m 36 40 53 9 98
ukupno 58 71 79 10 207
Tabela 5: pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Bosanskom Petrovom Selu
Gordane, postigli mnogo uspjeha. Osim usvojenog znanja, kod uenika je bila razvijena svijest o potrebi uvrivanja bratstva i jedinstva. Prvi pregled rada ove kole obavljen je 4. jula, a kako je nastava kasno otpoela novi pregled je obavljen 26. jula. U drugom izvjetaju, kao i u prvom inspektor je imao samo konstatirati da uiteljica Sandi radi korektno i da se dosta trudi, pa je postigla odlinu prolaznost. kolska zgrada je bila popravljena, pa su ve od naredne kolske godine 1947/1948. uenici mogli da idu u urednu i svjetlu uionicu. Narodna osnovna kola u Orahovici kolska zgrada je bila u dobrom stanju u vlasnitvu drave, a imala je jednu uionicu, veliine 61 m Pored kole nalazio se kolski vrt veliine 2000 m i igralite (dvorite), veliine oko 800 m. Pored kole je bila i drvrarnica. Od namjetaja, kola je imala 21 klupu, 1 ormar, 2 stola, 2 stolice, 4 klupice i stare limene pei, a od uila imala je samo jednu sliku i jednu tablu.
Razred I II III Ukupno m 66 10 76 24. 26. VI 1946. ukupno 20 86 0 10 20 96
U koli je bilo jedno odjeljenje, sastavljeno od prvog i treeg razreda. Inspektor je konstatirao da je u kolu upisano 96 uenika, ali da nastavu pohaa samo njih 57, a da je prije rata polazak bio redovniji. Cjelokupna nastava se odravala od 8 do 12 sati prije podne i od 1 do 3 sata poslije podne. Uitelj Terzimehi Osman je uspio da u oba odjeljenja postigne kod uenika zadovoljavajui uspjeh. Zbog toga je inspektor njegov rad ocijenio zadovoljavajuim za kolsku 1945/1946. godinu. Nastavnik je bio aktivan i kao sekretar u seoskoj zadruzi, drutvu Preporod, Crvenom krstu, mjesnom odboru NF i Pelarskoj podrunici, a bio je i predsjednik podrunice prosvjetnih radnika. Djeca su pravilno vaspitavana u duhu bratstva i jedinstva, a vjerska nastava nije odravana. Od poetka kolske 1947/1948. u koli je radio Babovi Tihomir, uitelj sa zavrenim niim uiteljskim teajem. Nastava je bila poludnevna, a prema zapaanjima
26. VI 1947. ukupno 4 54 4 33 2 31 10 108 4. I 1948 4 4 2 10
m 50 29 29 108
m 50 29 30 109
ukupno 54 33 32 129
Tabela 6. Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Orahovici

105
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine Razred I II III IV Ukupno m 36 14 6 8 64 24. 26. VI 1946. ukupno 40 76 0 14 0 6 0 8 40 104 26. VI 1947. ukupno 4. I 1948 36 31 9 0 70
m 14 42 21 12 75
ukupno 50 53 30 12 145
Tabela 7. Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Doborovcima

Razred I II III IV Ukupno m 64 29 32 18 141 24. 26. VI 1946. ukupno 48 110 0 35 0 32 0 18 54 195 26. VI 1947. ukupno 4. I 1948 25 1 31 4 61
m 41 17 41 24 123
ukupno 66 18 72 28 184
Tabela 8. Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Klokotnici
inspektora, nastava nije bila pravilno pla- dima vidi se iz tabele 7. nirana, znanje uenika bilo je veoma slabo. kolske 1945/1946. godine od upisana 104 uenika, kolu je pohaalo u prosjeNarodna osnovna kola u ku 47 uenika i uenica, a nastava je bila Doborovcima cjelodnevna, od 812 sati prije podne i od Izvjetaj o zavrnom pregledu rada 24 poslije podne. U prvom zapisniku o NO u Doborovcima potpisao je upra- zavrnom pregledu kole upravitelj je, izvitelj kole Smailovi Sulejman. Pregled meu mnogobrojnih problema u radu sa je obavljen 30. juna kad je i zakljuena uenicima, naveo i nedostatak udbenika kolska 1945/1946. godina. U izvjeta- i drugog kolskog pribora. Upravitelj kole ju je navedeno da je kola radila u vlasti- je bio i jedini uitelj iako nije imao dovoljtoj (dravnoj) zgradi koja je bila u do- no strunog pedagokog iskustva . Osim brom stanju. U kolskoj zgradi su bile 2 rada u koli, upravitelj je bio sekretar druuionice, povrine 49 kvadratnih metara i tva Preporod i angairan u radu drutva dva stana za uitelje. Nastava je odravana Crveni krst, u zadrunom odboru ali i u samo u jednoj uionici. Oko kole je bio radu analfabetskih teajeva. vrt od 1800 m, zatim pelinjak i igralite Od 15. 12. 1947. u koli je radila uiveliine 500 m. teljica Zorabdi-Avdibegovi sa svrenim Od kolskog namjetaja, u koli je bilo: uiteljskim teajem. 28 klupa, 3 ormara, 2 katedre, 2 stola, 4 stolice, 6 pei, 1 umivaonik i 6 vjealica, a Narodna osnovna kola u Klokotnici od uila 2 duple table i 1 mala raunaljka. NO u Klokotnici otpoela je sa raU koli je jedno odjeljenje bilo sastav- dom 10. septembra 1945. godine u vlastiljeno iz 4 razreda, a pregled aka po razre- toj zgradi koja nije tokom rata bila otee-
106
na. U koli je bila jedna uionica povrine 54 m, imala je kolski vrt od 500 m i djeje igralite u povrini od 1500 m. Uz kolsku zgradu bila je jedna upa, a neto dalje se nalazio jedan kolski kokoinjac. Sav inventar kole sastojao se od 15 klupa duine 2 m, 1 ormara, 2 stola, 1 pei, 1 tednjaka i jednog umivaonika., a od uila u koli se nalazila samo jedna tabla. aci su bili rasporeeni u dva odjeljenja od kojih je jedno odjeljenje bilo samo prvi razred, dok su u drugom odjeljenju bili aci od drugog do etvrtog razreda. U tabeli 8 je dat brojani pregled uenika u toj koli po razredima: Avdi Salih koji je bio uitelj u koli zavrio je uiteljski teaj. Uitelj je osim rada u koli bio upravitelj kole i omladinski rukovodilac Crvenog krsta. U vrijeme zimske kampanje 1945/46. godine opismenjivanja naroda pomagao je i obilazio rad 5 analfabetskih teajeva, zatim je vodio omladinske italake grupe.
nog odbora Doboj P. Markovi je 3. jula 1946. bio u Brijesnici i nakon izvrene kontrole sastavio zavrni izvjetaj o radu NO kole. U koli je radila Daferovi Zekija, mlada uiteljica sa zavrenim uiteljskim teajem. kolska zgrada je bila dravno vlasnitvo i bila je u dobrom stanju. Na koli je trebalo popraviti krov i izmijeniti sva vrata. Nastava se odvijala u jednoj uionici, veliine 48 m Pored kole je bio kolski vrt od 5000 m i igralite veliine oko 1.500 m. Inventar kole je bio: 22 vrlo slabe i primitivne klupe, jedan stari sto i dvije pei a od uila samo jedna raunaljka i jedna tabla. aci su bili rasporeeni u dva odjeljenja, jedno koje su inili uenici prvog razreda i jedno u kojem su bila dva razreda (drugi i trei) dok evrtog razreda nije ni bilo do 1947. godine. Nastava je bila poludnevna, od 8-12 i od 2 5 sati. Instruktor je za uiteljicu Filipovi, izmeu ostalog, naveo da je veoma Narodna osnovna kola u Brijesnici ozbiljno shvatila svoje dunosti (jer je bila Prosvjetni inspektor Okrunog narod- i upraviteljica kole) te je radila uporno i
Razred I II III IV Ukupno m 63 12 24 99 24. 26. VI 1946. ukupno 15 78 4 16 0 24 19 118 m 26. VI 1947. ukupno m 32 22 12 47 113 4. I 1948 12 11 5 7 35 ukupno 44 33 17 54 148
Tabela 9. Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Brijesnici

Razred I II Ukupno m 74 45 119 24. 26. VI 1946. ukupno 15 89 7 52 22 141 m 26. VI 1947. ukupno m 4. I 1948 ukupno
Tabela 10: Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Porjeini

107
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine Razred I II III Ukupno m 71 24 95 24. 26. VI 1946. ukupno 28 99 2 26 30 125 26. VI 1947. ukupno 33 82 13 63 0 22 46 167 4. I 1948 34 14 1 45
m 49 50 22 121
m 53 50 22 125
ukupno 87 64 23 174
Tabela 11: pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Lukavici
sa voljom, ali su joj nedostatak uila i inventara oteavali posao. Uiteljica je bila angairana i kao rukovodilac pionira i kulturno-prosvjetnog rada omladine. U vrijeme zimske kampanje 1945/46. obilazila je i pomagala rad dva analfabetska teaja. Tu je i napomena da je nacionalno vaspitanje djece pravilno. Od poetka kolske 1947/1948. na koli je radila Filipovi Berislava, uiteljica sa potpunom strunom spremom.
Narodna osnovna kola u Porjeini Rad u NO u Porjeini je pregledao Simi Branko, kolski inspektor za srezove Graanica i Gradaac, 27. juna 1947. godine jer kola nije radila kolske 1945/1946. godine. kolska zgrada u Porjeini je napravljena za potrebe NO 1892. godine i 1947. je bila u dobrom stanju, jer je prethodne godine temeljito obnovljena, kako je to u svom izvjetaju naveo kolski inspektor. Na obnavljanju kole dobrovoljno su radili i mjetani. U zgradi je bila jedna uionica veliine 98 m, svijetla i suha u potpunosti je odgovarala tadanjim kolskim standardima. Od namjetaja, kola je imala 31 aku klupu, to je bilo nedovoljno u odnosu na veliinu uionice i na broj aka. Osim klupa, u kolskom inventaru su bile jo dvije neispravne pei, 2 stola i dvije stolice, a od uilajedna tabla i zemljopisna karta Narodna osnovna kola u Lukavici FNRJ, te zemljopisna karta NR BiH kao i NO u Lukavici pregledao je 2. jula mjere za tekuinu i duinu. 1947. kolski inspektor za srezove Graa-
U koli je bio i stan za uitelja (dvije sobe, kuhinja i ostava) i jedna soba koja je sluila za kancelariju, dok je u dvoritu, u posebnoj zgradi bila kolska kuhinja. kola je imala kolski vrt, povrine 10.000 m i svoju umu u povrini od 4.000 m. Na kolskom zemljitu je bilo zasaeno 4.000 komada sadnica bora, dok je jedan dio bio pod vonjakom. Jedan manji dio kolskog zemljita zasijavali su nastavnici za svoj potrebe, a sijalo se i za potrebe kolske kuhinje. Ostavljen je i prostor za djecu, a uraen je i lijep cvijetnjak. U neposrednoj blizini kole je bio bunar sa vodom za pie. U kolu je kolske 1946/1947. bio upisan 141 ak, koji su uredno pohaali nastavu, a bili su rasporeeni u 2 odjeljenja sa po jednim razredom: U koli je radio uitelj Vasiljevi Simo koji je zavrio estomjeseni uiteljski kurs u Tuzli, ujedno je bio i upravnik kole. Nastava se izvodila po skraenom planu i programu koji je odobrio SNO u Graanici prosvjetni odsjek, jer je zbog opravki kolske zgrade nastava na ovoj NO poela kasnije. U zimskoj kampanji opismenjavanja vodio je jedan analfabetski teaj. Bio je lan odbora KPD Prosvjeta i drutva Crveni krst, dok je bio neaktivan u akcijama koje su poduzimaju narodne vlasti.
108
nicu i Gradaac, Branko Simi. kolska zgrada u ovom selu je sagraena 1934. godine i bila je vlasnitvo drave. Nakon to je zavren Drugi svjetski rat, mjetani su iz sredstava delegiranog kredita, redovnog budeta i dobrovoljnim radom obnovili i okreili cijelu kolu. U prizemlju je bila jedna uionica, veliine 72 m, svijetla i ista te nasuprot uionici uiteljski stan, koji je imao tri sobe, kuhinju i ostavu. U uionici je bilo veoma malo namjetaja, samo klupe za ake. U dvoritu kolske zgrade nalazila se drvarnica, kolska kuhinja i bunar sa dobrom vodom. kola raspolae i vrtom od 4500 m a obrauje se 2000 m. kolske 1946/1947. godine u kolu je upisano 125 aka, a na dan pregleda bilo ih je prisutno samo 102.9 aci su bili rasporeeni u tri odjeljenja, sa po jednim razredom. Od poetka nastave do 10. juna 1947. u koli je radio uitelj Ajanovi Ahmet. Nakon njegovog premjetaja, dola je uiRazred I II a (teaj) II III (teaj) Ukupno m 71 22 86 54 233 24. 26. VI 1946. ukupno 21 92 9 70 26 112 16 70 72 305
nastavnom planu i programa iako je kola kasnila sa poetkom rada.10 Za uitelja Ajanovia u izvjetaju je navedeno da je uenike vodio u posjetu omladinske pruge amacSarajevo, a da je uiteljica Popovi sve svoje obaveze redovno ispunjavala, sa uenicima je pripremala kolske sveanosti i odrala jednu javnu priredbu, ali da nije imala elje da ostane u ovom mjestu.11 Od poetka kolske 1947/1948. godine na koli je radio uitelj Devedi Salih, uitelj sa zavrenom uiteljskom kolom. Narodna osnovna kola u Boljaniu Zgrada NO u Boljaniu je bila 1947. godine u dobrom stanju jer su je 1946. mjetani dobrovoljnim radom popravili. U koli su se nalazile dvije velike svijele uionice, svaka po 116 m povrine, koje su zadovoljavale sve higijenske standarde za ono vrijeme. U kolskoj zgradi su bila dva stana za nastavnike. U dvoritu je bila manja zgrada za talu i drvarnicu. Namjetaj je bio minimalan: ake klupe samo
m 26. VI 1947. ukupno m 4. I 1948 ukupno
Tabela 12. Pregled broja aka 1946. i 1947. godine u NO u Boljaniu
teljica Popovi Stefanija. Ona je nastavu izvodila poludnevno po normalnom

9 Prosvjetni instruktor Branko Simi je za uenike u NO Likavica naveo sljedee: Svi su uenici siromanih roditelja, ij enjive nijesu tako plodne nego je ovo vie voarski i stoarski kraj. ivot uenika kod njihovih kua je na vrlo niskom stupnju. Naroito je slabo stanje u pitanju ishrane i odjee (...) bilo je sluajeva da su uenici davani u najam to je tetno djelovalo na iste.
10 Praksa je bila da one kole koje kasnije otponu sa radom, nastavu izvode po skraenom programu. 11 U periodu nakon Drugog svjetskog rata nastavno osoblje je rasporeivano dekretom, pa se deavalo da uitelj dobije rjeenje za rad u nekoj NO u mjestu za koje nikad prije nije ni uo. U arhivskoj grai nastaloj djelovanjem Ministarstva prosvjete NR BiH nalaze se brojne molbe uitelja i uiteljica u kojima mole Ministarstvo da im omogue rad sa branim drugom u istoj koli.
109
Prilog historiji razvoja osnovnog kolstva na podruju Sreza Graanica u periodu od 1945. do 1947. godine Red. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Mjesto Graanica Sokovac Kakmu Petrovo Selo Orahovica Doborovci Klokotnica Brijesnica Lukavica Porjeina Boljani Ukupno Broj odjeljenja 10 1 2 2 1 1 2 2 1 1 2 25 Broj uitelja/ica 6 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 17 Broj aka 651 120 106 114 96 104 195 118 98 60 217 1879
Tabela 13: Pregled kola, odjeljenja, uitelja i aka u graanikom srezu u junu 1946.
za jednu uionicu, a nije bilo ni nastavnih sredstava. kolske 1946/1947. godine u NO u Boljaniu bilo je upisano 305 aka u etiri razreda, ali su oni puno izostajali sa redovne nastave, zbog obavljanja poljskih radova. Zbog toga su prosvjetni referenti u Mjesnom narodnom odboru poduzimali razne mjere za poboljanje polaznosti i obuhvata uenika redovnim kolovanjem. Veina djece je stanovala daleko od kole, pa je i to utjecalo na slabo pohaanje kole u zimskom periodu. U tabeli 12 daje se pregled uenika po razredima samo za juni 1946. godine, dok izvjetaji iz 1947. nisu pronaeni.: U NO u Boljaniu je radio uiteljski brani parVaji Branko i Miroslava. Nastavu su izvodili poludnevno po skraenom nastavnom planu i programu. Sva prerasla djeca su upisana u teajeve jer je to bilo jednostavnije. To su bila djeca zemljoradnika ije su ivotne prilike bile veoma teke. U koli je prehranjivano oko 160 najsiromanijih uenika. Velike probleme pravili su roditelji koji su stariju djecu davali u najam pa su ona zbog toga izostajali
sa redovne nastave. Za uiteljicu Vaji Miroslavu u izvjetaju se navodi da je svojim radom u koli ostvarila autoritet koji je zasnovan na ljubavi prema svojim uenicima. U zbirnom izvjetaju o kolama za graaniki srez od 5. V 1948. godine navedeno je da je upravitelj kole u Boljaniu sa uspjehom rijeio sve organizaciono-materijalne probleme, te da je kolu snabdio nastavnim sredstvima bilo da su otkupljena ili da su dobivena kao pokloni od raznih pionirskih organizacija ili preduzea. Zakljuak U graanikom srezu, kolske 1945/1946. godine, radilo je 11 osnovnih kola. Poto tokom rata njihove zgrade nisu pretrpjele znatnije oteenja, nakon rata samo su na nekim izvreni vei popravci oteenja koja su bila vie posljedica dotrajalosti i nesolidnog graenja. Opravke su vrene uz pomo drave u materijalu i uz saradnju i podrku naroda u svim selima, a naroito u Boljaniu i Porjeini. Sve osnovne kole u graanikom srezu su oskudijevale u kolskom namjetaju
110
i nastavnim uilima i udbenicima. Postojei namjetaj je bio primitivan i nepodesan.Zato je nabavka kolskog namjetaja bio prioritetan zadatak Sreskog narodnog odbora. Sve kolske zgrade su pravljene namjenski i sve su, osim kole u Graanici, imale stanove za uitelje. Uitelji su bili uglavnom sa zavrenim uiteljskim teajem i u svim seoskim kolama bili su i upravnici kola te optereeni velikim brojem kolske djece, ali i mnogm vannastavnim obavzama. U tabeli 13 je dat pregled odjeljenja,
uitelja i uenika i uenica u Graanikom srezu, u junu 1946. godine. Iz navedenih podataka vidi se da je na jednog uitelja prosjeno dolazilo preko 100 uenika. U veini kola nastava je bila poludnevna, a u nekim i cjelodnevna. Odravala se prema propisanom i odobrenom rasporedu, planu i programa. Uitelji koji su radili u seoskim kolama morali su raditi i vie od propisanih sati jer su uenici imali slabo predznanje, pa je trebalo dosta truda da obrade planom i programom predvieno gradivo.
Narodna osnovna kola u Klokotnici (iz knjige: Osman Hadi, Klokotnica, Doboj istok, 2007.,
111
112
rije
Dr. sc. Omer Hamzi Atif Kujundi, knji. Dr. sc. Omer Hamzi Sadik ehi, knji. Sadik ehi, knji. Dobrota (jednog) bivanja: Sadik ehi Husejnov, 1936. 2009 Babova dobra batina Ljudi bez niana u priama Sadika ehia Hasan Kikipjesnik sirotinje Intelektualac u provinciji (faksimil izlaganja na promociji 11. broja Graanikog glasnika, 31. 5. 2001.) Nove knjige
rijE GRAANIKI GLASNIK 27
113
Dr. sc. Omer Hamzi
Dobrota (jednog) bivanja: Sadik ehi Husejnov, 1936. 2009.
adik ehi, sin Huseina, roen 1936. godine u Bosanskoj Krupi, ekonomista, knjievnik, publicista, historiograf, novinar, kulturni radnik, bibliofil, etnograf, zaviajni hroniar, organizator kulturnih i privrednih manifestacija, pjesnik istananog lirskog senzibiliteta, nadareni prozaista, meraklija utemeljitelj i organizator Kikievih susreta, nosilac vie nagrada i priznanja iz oblasti knjievnosti i publicistike, lan Unije nezavisnih novinara Federacije Bosne i Hercegovine i Udruenja pisaca TK lider penzionera TKnakon krae bolesti, umro je u subotu, 24. jaunara, 2009. godine u Gradacu, gdje je sutradan i ukopan. Iza njega ostala su znaajna djela i jedno lijepo sjeanje na ovjeka, to bi na narod rekaoljudinu, kojeg je uistinu krasila dobrota bivanja iz naslova jedne od njegovih brojnih knjiga. Uz sve ostalo to je bio i to je radio u svom ivotu, Sadik ehi je jedan od najvrednijih saradnika naeg asopisa gotovo od samog njegovog poetka. Na njegovim stranicama objavio je vie svojih publiciGRAANIKI GLASNIK 27 rijE
stikih i historiografskih radova. I ne samo to, on nas je podravao u trenucima krize i ozbiljnog razmiljanja da batalimo itav ovaj posao. Dolazio je, kad god je mogao na nae promocije na kojima je, iskazujui neskriveno divljenje i podrku, javno poruivao da moda nismo ni svjesni koliko vaan i koristan posao radimo za Graanicu. To je temeljio na vlastitom iskustvu. Nije mogao razumjeti da neko u Graanici moe biti protiv takvog projekta. Sjeam se, doao je zajedno sa svojim drugarom Esadom Sarajliem, autorom nekoliko knjiga o Gradacu, nekadanjim predsjednikom opine Gradaac, da nas podri na promociji 11. broja, 31. maja 2001. godine, tano prije osam godina, pohvalio nas i govorio o poloaju intelektualca u provinciji (faksmil tog njegovog izlaganja donosimo u ovoj rubrici). Kao svom saradniku koji nije fiziki vie sa nama i kao ovjeku koji nas je, svojim djelom toliko zaduio, posveujemo u cjelini rubriku Rije u ovom broju naeg asopisa, svjesni da je to isuvie malo,
114
naspram onog mnogo to je Sadik ehi ostavio nama u amanet. Pored njegove detaljnije, ali ipak nepotpune bibliografije, ovim prilogom elimo skrenuti panju na jednu njegovu manju publikaciju, koja je prola dosta nezapaeno u javnosti iako donosi zanimljive podatke o piscima: Hasanu Kikiu, Aliji Nametku, Midhatu Muratbegoviu i Muratu uvaliu. Rije je o knjizi Pisma i zapisi, u izdanju Narodne i univerzitetske biblioteke u Tuzli (2001.) za koju je izvanredan pogovor napisao knjievnik Atif Kujundi. Iz te knjige prenijet emo dijelove tog pogovora u kojem Kujundi vrlo nadahnuto pie o liku i djelu (ali, nije pretjerano rei i itavoj jednoj kulturnoj misiji) Sadika ehia. Za ilustraciju, iz te knjige prenosimo vrlo zanimljivu Sadikovu priu o Hasanu Kikiu kao pjesniku sirotinje. Donosimo i opirniji prilog (impresiju) dr. sc. Omera Hamzia o knjizi pria i novela Iz sidila jedne provincije na kojoj je Sadik ehi jako dugo radio, ali naalost, nije doekao da ugleda svjetlo dana. Na kraju ove rubrike objavljujemo faksimil njegovog izlaganja na promociji 11. broja Graanikog glasnika, 31. 5. 2001. pod naslovom Intelektualac u provinciji. *** Sadik ehi Husejnov je roen 10. aprila 1936. godine u Bosanskoj Krupi, ali je svim svojim biem ostao neraskidivo vezan za Gradaac u kojem je zavrio srednju kolu i ostao do kraja svog ivota. Gradacu i njegovoj okolini, gdje je i proveo itav svoj radni i stvaralaki vijek, posvetio je nebrojeno mnogo historiografskih i etnografskih radova. Budui da se radi o tako obimnom, a prilino rasutom (po raznim publikacijama u jednom dugom vre-
Sadik ehi (1936.2009.)
menskom periodu) djelu, moda nee biti mogue nikad sastaviti njegovu potpunu bibliografiju. Zato bi od velike koristi bilo objaviti jedan selektivan kritiki izbor njegovih knjievnih i historiografskih radova koje, zasigurno, nee potamniti vrijeme. U svakom sluaju, obimnost tog spisateljskog opusa nudi i odreeni kvalitet. Prve svoje knjievne radove Sadik ehi je objavio u asopisu Razvitak, Sisak 1954. godine, zatim u zagrebakom asopisu Polet. Godine 1965. objavljena mu je pria Djeaci u esperantskom asopisu La infanoj tutamondo (Djeca cijelog svijeta) koji je izlazio u Tokiju u izdavakoj kuiHajnboa. Bavio se pisanjem proze, poezije, knjievnom historijom, izuavanjem prolosti gradaakog kraja i historije Bosne i Hercegovine. Svojim priama, reportaama, crticama, historijskim zapisima i legendama o ljudima i dogaajima javljao se u skoro svim novinama i listovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Srbije kao i u emisijama Radio
115
Sarajeva, Radio Beograda, Radio Novog Sada, Brkog, Graanice, Bosanskog Samca, Karlovca, Zagreba i Gradaca Objavio je preko pet stotina radova iz oblasti literature, historiografije i historije, zapaeni su mu feljtoni u Osloboenju, Veernjem listu Zagreb, Frontu Slobode Tuzla, Politici Beograd i drugim listovima. Bio je urednik knjievnog godinjaka Kikievi susreti i vie godina glavni organizator te knjievne manifestacije. Nosilac je vie knjievnih i novinarskih nagrada, meu kojima je i trea nagrada za priu na konkursu beogradskog ilustrovanog asopisa Front (1978.), godinja novinarska nagrada tuzlanskog Fronta slobode (1978.), prva nagrada na Kupu Radio reporter Radio Sarajeva za reportau Majka Munira itd. Istiemo njegove brojne radove o zaviajnim i drugim piscima, kao znaajan izvor za knjievnu historiju, od koji vrijedi spomenuti sljedee: Murat uvaliknjievni buntovnik, Krajike novine, Biha, 1969., Murat uvaliivot i djelo, Putevi, Banja Luka, 1970., Murat uvali dua Bosanske Krajine (uz stotu obljetnicu roenja), Behar Zagreb, 1997., Murat uvalikrajiki buntovnik (povodom obljetnice roenja), Osloboenje, Sarajevo 1997., Knjievno djelo Murata uvalia (povodom devedesete obljetnice roenja), Glasnik Rijaseta Islamske zajednice, Sarajevo, 1992., Hasan Kiki u sjeanjima, Osvit, Karlovac, 1980., Hasan Kiki u elitnoj pripovjedakoj reprezentaciji, Karlovaki tjednik, 1980., Susret sa majkom knjievnika Hasana Kikia, Polet, Zagreb, 1957., Hasan Kiki, knjievnik i borac, Glas komuna, Doboj, 1961., Hasan Kiki, uitelj, borac, knjievnik, Glas, Banjaluka 1986. i Ko je ubio ruka Hasana Kikia, Slobodna Bosna, Sarajevo 1991., Ko
je ubio Hasana Kikia (feljton), Osloboenje, Sarajevo 1997., Hasan Kikinarodni uitelj, Putokaz, Tuzla, 1986; Ahmed Muradbegovi kroz ivot i kritike (feljton), Osloboenje, Sarajevo 1998. (u povodu stote obljetnice roenja); Prijateljstvo iz No vog behara (iz korespondencije knjievnika Huseina A.ehia i Alije Nametka), Most, Mostar 2000; Knjievni zapis (Iz zaostale korespondencije izmeu knjievnika Alije Nametka i Huseina Ahmeda ehia), Graaniki glasnik, Graanica, 2000. god. Iz oblasti knjievne historije, historiografije i publicistike napisao je i objavio sljedee knjige: Hasan Kikiuitelj, bo rac knjievnik,1986. godine; Sahanlisci (knjiga humoreski i satira, ilustrovao Zuko Dumhur),1989. godine; Gradaac i njegova okolina, 1990. godine; Zmaj od Bosne (historijska studija), 1990. godine; Zmaj od Bosne (Husein-kapetan Gradaevi izmeu legende i povijesti), 1994. godine; Sumbuluki zapisi Mula Vrcanije, 1998. godine; 112 godina gradaakog suda (prva monografija ove vrste u BiH i ex Jugoslaviji), 1999. godine; Dobrota bivanja (Monografija u povodu 20te godinjice Kikievih susreta), 1999. godine; Pisma i zapisi, nad oevom pismohranom (o knjievnicima A. Nametku, A. Muratbegoviu, M. uvaliu i H. Kikiu), 2001. godine, Tvornica motornih dijelova Gradaac 19542004, godine uspjeha, 2004. godine; Romski snovi o krilatom konju, 2005. godine; Porodica Novali, 2008. godine; iza njega ostali su zavreni, a neobjavljeni rukopisi: Grad na enaru (zapis iz 1992. god.); Iz sidila jedne provincije (prie); Neko sa zvijezdama, (zbirka pjesama).
116
GRAANIKI GLASNIK 27 rijE
Atif KuJundi, knJi.
Babova dobra batina

(Odlomci iz Pogovora knjizi Sadika ehia Pisma i zapisi, nad oevom pismohranom, Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla, 2001., 94 103)
01. Na svom putu i u svome vijeku, Bonjak Sadik ehi obavio je puno dobrih bonjakih poslova za Bosnu i Bonjake. Kao pjesnik, publicist, istraiva, kulturni poslenik i dobri ovjek. Ali, poslovima nema kraja. Kao to kraja i nema. ehi je razgrnuo pisanu ostavtinu svoga rahmetli Oca. Potom mnogo ega prisjetio se i sam. I sve je imalo miris, ukus i izgled Bosne. Knjievne Bosne kao najtrajnijeg vida opstajanja izvan ivoga konteksta, a s njegovim duhovnim znakom i muhurom. Naravno, za one koji sumnjaju, za sve koji uope ne vjeruju, za one koji bi eljeli Bosnu odricati, to je ona djelatnost za koju nezainteresirani, ili koju najmanje odobravaju i koju nikako ne vidjeti. Jo jedanputa, kao i odavna, puno ranije, Sadik ehi se ne osvre. Gura i radi po svom. Bonjaki. ehi je ovjek tipino bonjake volje, nijeta i istrajnosti. ovjek koji je shvatio: Njegove poslove na zadovoljavajui nain moe obaviti samo on sam. Bez posrednika. Lino.
I Gradaac, kao sredite dunjaluka. I Bosne. Ljepote i smisla ivljenja. I Zmajeve zamisli o autonomnoj Bosni na raskru svih interesa i putova svijeta. More bit, Husein-kapetan beg Gradaevi i znao i mogao uspostaviti prvi distrikt na Balkanu. Samo, da mu bliski Bonjaci, nisu okrenuli leda.
No, prije Sadika ehia, postoji Husein ehi Ahmedov. Otac, babo i njegova, ne tek: ostavtina, ve njegova: dobra batina. A u njoj jedno vrijeme i cijeli jedan svijet: drage knjige, sopstvene prie i pjesme, razmiljanja, prijatelji i pisma prijatelja. Sjeanja, stare novine i asopisi. Prikazi i ogledi. Sjaj nade i Vjere. Bonjaki Dobri Duh.
More bit, a more i ne bit.

A Sadik ehi, radi ono to more.
06. Sasvim u istom nivou, a okrenuto nama koji itamo, sjajan primjer je Sadik ehi Huseinov. Sve to donosi ova dobra i lijepa knjiga, moglo je ostati u nekom pranjavom koferu ili sanduku, na nekoj zaturenoj polici ili hrpi papira koji uti i iz dana u dan sve troniji osipa se slovo po
117
Babova dobra batina
slovo. Ili vlai, kisne i truhne daleko od zapeti institucija, struni tim, redakcija, ljudskih oiju i razuma, a u njemu gasne podmetne se Bonjak i obavi posao. Do svjetlo duha i prisustva tih dobrih, tih ple- naih oiju i srca dolazi ono to im je bilo menitih ljudi. nedostupno, a naa dua i pamet jasno poA radi se o tome da se to ne dogodi! imaju sebe i svoj znak, svoje porijeklo. To Sve to su uradili Husein ehi i prijatelji, to je bilo tek slutnja koja kola u naoj krvi, i ini iz tog vremena i kruga, oduvijek, tre- postaje bistra slika koja se zrcali u ehiebalo je imati samo ovaj smisao koji mu pre- vom, Nametkovom, Muradbegovievom, gnue Sadika ehia daje. Sve to stvarano uvalievom, Kikievom... djelu. je, sva ta rtva uinjena je za dolazee oi. Posao kojega se prihvatio Sadik ehi I, nikad nije kasno, osim ako je to nikad. Huseinov, u principu, donosi svima vie Na tom referencijalnom planu i nivou, nego li njemu. Ali, energija kojom zraSadik ehi Huseinov, paljivo otpuhu- i pregnue njegovoga rahmetli oca i djeje prainu sa starih knjiga, listina i pisama lo ljudi kakvi su Alija Nametak, Ahmed iz korespondencije svoga rahmetli oca i Muradbegovi, Murat uvali, Hasan Kinjegovih mu prijatelja. On zarezuje olov- ki, Sadiku ehiu omoguava tu vrstu neku i ispisuje misao koja povezuje dan, vee i no da bi osvanula kao jutro. Izdvaja pisma i tekstove, biljeke i prikaze. Dobrota i plemenitost su samorodne i dolaze od Njega, dakle: izdaleka, ali iste su ma gdje se nale. Ba kao sveprisutni Stvoritelj Svega. Vezivno tkivo koje ini tekst Sadika ehia mosti vrijeme i prostor. Sve spaja sjajem duha i neunitive nade: da Bosni i Bonjacima dolaze bolji dani. Da vrijeme radi za njih. Da ih pamenje o sebi i okruenju slui i dri. Da ih Vjera ne naputa. Da su se upravo tome ili Alija (Nametak, n.p), Ahmed (Muradbegovi n.p.), Murat (uvali, n.p.), Hasan (Kiki, n. p.), Husein ehi (n.p.)... Tek zlo, od ovoga je svijeta i zato toliko smeta. 07. Dakle, tamo gdje bi trebala Sadik ehic, Pisma i zapisi (naslovna strana knjige)
118
Babova dobra batina
sebinosti. Nije to samo i tekelja, da se afirmira nedovoljno poznat i priznat otac koji je imao i knjievne sklonosti i prijatelje, mada postoji ta vrsta duga i obaveze. Ili, da se afirmira sopstvena pojava naslanjanjem uz pomenute linosti. Tu vrstu bliskosti prije treba shvatiti kao pozitivan predznak odgovornom poslu kojega se ehi kao vraanja duga prihvatio u godinama svoje svekolike zrelosti. Da, kao amaneta koji i nama proslijeuje jer isti i nas obavezuje. U vremenima kakva jesu, treba shvatiti visoku svijest tog ovjeka i moralnost njegovoga ina, dragocjenost obavljenog posla. 08. ehievo prisustvo u samom postupku predoavanja dostupne mu grae ini i grau prijemivijom za itatelja. Ovo, utoliko prije, to ista samo tangencijalno i po porijeklu ima veze s knjievnou. Inkorporirana u ehievu misao i njegov stav o ovjeku, vremenu i knjizi, piscu i literarnoj injenici, Bonjatvuporaa esej kao formu koja u istoj mjeri uvaava opkoraeno vrijeme i trenutak sadanjosti u kojem iskri budunost. Postaje dio miljea i atmosfere knjievne i bonjake prolosti iz koje dolazimo. To znai, da je ehi napravio knjigu iji smislovi i znaenja traju i produavaju se na tako potreban nam nain, jer i sam je ovjek od ovoga posla, vremena i svijeta. Ali, ovjek, koji je uvijek bio jai za to to je znao i to sada svojim izuzetnim aktivitetom i dobrohotnou i nama nudi na uvid. Npr.: prvi put smo u prilici vidjeti cjelovit, Muradbegoviev tekst, kako ga je sam naslovio: Ahmed Muradbegovi kroz ivot i kritikeautobiografski zapis.
nju. ehi poslu prilazi sa stavom, da: primjena stroijih mjerila u ocjeni kulturnog vo nijekanje. naslijea nije isto to i njego Ona, naprotiv, stvara za njega vee razumijevanje i to je danas od posebnog znaenjapribliava ga Europi.
Prirodno, to ovoj knjizi uveava vrijednost. 09.

Sadik ehi i njegova knjiga opstaju i u ozraju jasne bonjake potrebe: Da svaki Bonjak uspravi i razgrana poleglo stablo svoga pamenja. Tako bi se stablo na stablo moglo nasloniti. Tako bi i Bo sna mogla buknuti kao najljepa uma na svijetu. A, Svijet bi imao ta vidjeti i morao bi rei: Pogledajte, kako se Bonjak na Bonjaka naslanja. Uporedba je odriva upravo zbog toga to su do sada tolika stabla isjeena. Oborena na najbezobzirniji nain. Npr. iznimno dragocjeni podaci o Muratu uvaliu, ovjeku i piscu o kojem se tako dugo utilo.
Jer, rasla su sama... Osim svega, upravo to je ono mjesto na kojem, u svjetskim razmjerama izvanrednu priliku imaju male i nepoznate kulture i knjievnosti, kao paradigmatian fenomen za sliku ovjeanstva, ili Njegovu Jednou postojanja. Kao impuls za moralnu obnovu ovjeanstva i ovjenosti. Po istom principu po kojem do nas dopiru glasovi iz ove knjige. Hoemo li shvatiti tu kulturoloki relevantnu ansu, na nama je. Ne namjeravamo tvrditi da je to ova knjiga, ali se usuujemo misliti, da i ona sluti klicu iz koje e izrasti biljka s udom svojih cvjetova, ljepote i boja. 10. Osim svega, ehieva knjiga tretira liRadi se i o tome da Bonjaci moraju nosti i djela koja zasluuju nau i iru pa- osvijetliti svaki djeli svoga bia, unutrarijE GRAANIKI GLASNIK 27
119
Babova dobra batina
njosti i spoljanjosti, prolosti i sadanjosti podjednako. I dokumetirati ga. Naime, tada e biti jasno vidljivo i kuda idu. Moi e zakoraiti bez straha od tako dugo prisutne i opake neizvjesnosti. Od ambisa propasti koji se dugo otvarao svuda oko njih. Potom, bonjaki je ivjeti o svome troku i za svoj san. Kao Hasan Kiki, npr. Kao to ini Sadik ehi. Kao to je inio njegov babo, rahmetli Husein. Kao njegovi ahbabi, suvremenici.
Ova knjiga jeste i impuls i svjetlo za daljinu.
11. Osim to nudi interesantne i do sada javnosti nedostupne podatke i dokumente o znaajnim Bonjacima i njihovome djelu, ova knjiga ostvarena u optici Sadika ehia odie svjeinom njegovoga ivoga duha i znaajnom energijom njegove linosti, njegovom jednostavnom i nepatvorenom ljubavlju za Bosnu, Bonjake i Bosance, kulturu i stvaranje, njegovim nemalim ljudskim i publicistikim iskustvom. Potom, ova knjiga donosi i biobibliografske priloge kao dragocjenu infor-
maciju i podsjetnik o ljudima iji ivot, sudbinu i djelo dotie. Plemenitost ehievoga nastojanja da se raspoloiva mu graa stavi u korice knjige i uini dostupnom irem krugu itatelja, ona je vrsta benevolencije koja ne moe biti nagraena. U naem drutvu, posebice, mada je upravo takvom drutvu iznimno potrebna. Tako, ehiev poduhvat opstaje kao vrijednost unutar onoga istog morfoloko-fenomenolkog koda i duhovnog znaka, po kojem smo uprkos svemu a tek po Njegovoj Svemonoj Volji, opstali. Jer, kad bi se stvari mogle svesti na ovjekovu volju, onda nas tu, odavna, uope, ne bi bilo. Naravno, Sadik ehi to zna i odatle crpi snagu kojom stvara i iri Dobrotu, a ignorira neuviavnost okruenja. On zna. I gleda svoga posla. A u tome, kao da je sav nauk ovoga svijeta: Biti svoj i initi Dobro, svemu uprkos. 22. evval, 1421. h. g. 17. 01. 2001. godine
120
Dr. sc. Omer Hamzi
Ljudi bez niana u priama Sadika ehia

(Nad neobjavljenom knjigom Iz sidila jedne provincije)
avei se decenijama pisanom rijeju, Sadik ehi je odavno stekao sposobnost da u stvarnim dogaajima oko sebe ili nekoj isprianoj prii, obinom kazivanju, dosjetki, pa ak i vicu lahko prepozna literarne teme, koje uspijeva pretoiti u literarnu formu. Izgradio je, dakle, sposobnost da od banalnih dogaaja, za neiji ukus suvie grubih, glupih i trivijalnih, za neije oko nevidljivih, za neije uho neujnih (nijemih), za neiji intelekt rutinskih i nezanimljivih, zahvaljujui svom senzibilitetu, ivotnom iskustvu i to ne rei umjetnikoj uobrazilji pretvori u zanimljiv, ponekad uzbudljiv literarni izraz, najee u obliku i formi kratke prie, crtice ili kozerije. U ovoj knjizi, koja se sastoji od 35 kraih ili duih sastava (kraih pria), Sadik ehi je pribiljeio karakteristine dogaaje i prelomne trenutke iz ivota Gradaca i njegove okoline koje je sam doivio ili je o tim dogaajima neto uo od starijih ljudi koje je susretao i sa kojima se druio. Uspio je da kroz doivljaje i dogodovtine koje su
se odigrale oko malih ljudi, poesto onih sa margine ivota, jednostavno oko nevanih likova obiljeiti ili ubiljeiti ili zabiljeiti vane esto prelomne dogaaje iz novije prolosti tog grada i njegove okoline, od osmanskog doba do sadanjosti. Nisu potrebne neke dublje analize tih uradaka da bi se dokazala njihova dokumentarnost. Nije teko prepoznati (tu je autor posve jasan) Gradaac i okolinu (autor pie Grad, kako ga i danas zovu stariji itelji, koji vole za sebe naglaeno podvui da su graani) kao mjesto radnje i sve to je autor doivio ili uo iz njegove novije i starije povijesti kao vremenski okvir u kojem se suvereno kree iz prie u priu. U principu, autentinost te i takve proze u dokumentarnom smislu ne mora biti u koliziji ili pak nespojiva sa estetskom autentinou tog iskaza. U ovom sluaju, ona moe biti primjer konkretizacije principa izmirenja dokumentaristikog i estetskog, drugim rijeima, moe biti primjer prerastanja faktografskog u umjetniko. To nadograivanje, na primjer, knjievnik
121
(i) ili novinar Zlatko Duki u svojoj prozi, posebno u kratkoj prii i romanu, doveo je do savrenstva. U naoj knjievnosti, za ilustraciju tog stvaralakog postupka, moe se navesti jo nekoliko autora takvog stvaralakog kapaciteta i sposobnosti da obinu reportau, anegdotu ili narodnu egu manje-vie uspjeno predoe itaocu kao umjetniku tvorevinu. Teko je rei da li je i u kojoj je mjeri to polo za rukom naem autoru. Kako se, generalno, radi o neujednaenosti tih tekstova ne samo u pogledu njihove knjievno-estetske vrijednosti, ve i tehnikih karakteristika (izrazito razliite duine, neujednaenosti naslova, grafike obrade i sl.), svako uopavanje moe biti neprecizno, a izricanje neke jedinstvene definicije, pa i u formalnom smislu, rizino. Izmeu pravih malih remek djela u kategoriji kratke prie, koja pokreu nae emocije, nailazimo i na prave primjere loe izloene soc-realistike reportae za partijske listove i biltene iz 1946. godine, koje zjape hladnoom, pa ak i besmilsom. Sreom, preovlauju tekstovi pregnantno sroenog iskaza i izraza, sa mnogim primjerima slikovitog opisivanja kao i subjektivnog, ekspresivnog i emotivnog pristupa odreenoj temi. Vidljivo je nastojanje autora da svojim kazivanjem ili bolje rei prepriavanjem ovjekovjei sve ono o emu se prialo ili prepriavalo u daljoj ili blioj prolosti ili pak u sadanjosti njegovog Grada. Tu se autor pojavljuje kao biljenik u znaenju zebiljeava negdje ve ispriane prie koju slua (i pie) ili dogaaja koji se odvija dok tee pria. Sreom, nije to obino rutinsko biljekarenje (ili zapisivanje nekog hladnokrvnog istraivaa, etnologa, folkloriste) o nee-
mu to mu doe kao pria iz druge ruke, ve naprotiv, to je nadahnuto kazivanje, nabijeno dramatikom i emocijama (Keto), koje itaoca ne ostavlja ravnodunim. Ako je u podlozi tog kazivanja negdje nekad ispriana pria ili fabula, ona je, barem u veini tih tekstova sjajno nadograena rukom neimaraisklesana iz zaboravljenog komada mermera ili izrezbarena iz nekog odbaenog komada plemenitog drveta, tako da se doivljava kao potpuno nova umjetnika forma, nekad ak i nedovrena ostavljena malo i za neke budue prialice. Ako na ovaj nain analiziramo tu prozu, dakle kao kazivanje o kazivanju, dolazimo do zakljuka da se tu zapravo radi o biljekama s predumiljajem, koje se pod rukom ovog autora doimaju kao nadograene anegdote, humoreske ili kozerije. Tu negdje lei i odgovor na pitanje formalne definicije te proze. Naravno, u to ne spadaju oni tekstovi koji nisu proli navedenu metamorfozu (stvaralaki postupak bruenja i klesanja) bez kojih bi (tvrdimo ne trenirajui strogou) ova knjiga sigurno bolje funkcionisala. Govorimo, dakle, o umjetnikim biljekama (makar i s predumiljajem) koje su se uspjele prealtati u umjetniku formu kad god im je bilo pretijesno u formi nekog novinskog izvjetaja, neke suhoparne informacije ili pak obinog mahalskog traa. Biljeei stvarne dogaaje i linosti, autor ih reda (postrojava) po svojoj umjetnikoj imaginaciji, tako da se njegova narativna struktura doivljava kao izmiljena pria prema stvarnim dogaajima. U sluajevima kad mu to nije uspijevalo, ostajala je samo biljeka bez predumiljaja kao prazna ljutura. To su tekstovi na granici izmeu kratke prie i reportae ili
122
izmeu tiva za dnevne novine i tiva za historijsku itanku. Iako ti tekstovi nisu za odbaciti (interesantni su ba u tome izmeu), realno, oni su najee tek samo predloak za neku buduu dobru novelu ili kratku priu. Sreom, takvih je tekstova mnogo manje meu koricama ove knjige. Sve te prie, svi ti dogaaji i likovi kao da su pobjegli iz knjievne radionice slavnog graanina (itelji Gradaca uvijek su vie voljeli za sebe rei da su graani, a ne Gradaaani ili ne daj boe Graanlije) Hasana Kikia i njegove Provincije u pozadini. Taj se uticaj jasno prepoznaje gotovo na svakoj stranici ove knjige, ne samo po nadimcima, motivima, mjestu i vremenu radnje, ve i po jeziku, frazeologiji i stilu kazivanja: I tako, to je vie vrijeme odmicalo, u naoj ariji i naem Gradu meni su se sve vie pred oima i u sjeanjima javljali ti dragi ljudski, sirotinjski likovi. Ljudi bez niana. Ljudi, koji su malo onako, to
se kae, udareni ili to se ee prialo, bez jedne daske u glavi. Nisu ni za ludnicu ni za policiju, ali ipak ljudi kojima je bila potrebna pomo naih kasabalija. A svi su ti likovi naeg Grada nestajali s ranih proljea, shravni tegobnim ivotom i bolestima koje niko od njih nije ni pokuao lijeiti. Jednostavno: umirali su i nestajali s ovog dunjaluka kao da nikome nisu ni trebali. Ukopavani su, po pravilu, negdje pri kraju grebalja, kraj potoka. Njihovi ivoti su u naoj ariji zaboravljeni istog trenutka kada su pokopani. Oni nisu ostavljali ni roda ni poroda. Ipak, kada sam se u Grad vraao u vrijeme ljetnih i zimskih ferija, najvie sam se radovao susretu sa tim sugraanima, tom ubogom sirotinjom to je ivjela i umirala na periferiji grebalja. Pred nama je, dakle, svojevrsna hronika grada u kojoj se prepliu stvarni i izmiljeni dogaaji, stvarni i izmiljeni likovi na pozornici gradske arije, Muanove
123
kahve, obeharale avlije, pred vratima oronule pekare iz koje miriu svjei somuni, u vodenici, u lovu, za bogatom sofrom, sa meraklijama, rakidijama, prialicama Da spomenemo samo neke: osavi Ramo, Meo Telal, Hanumka, Ibro Bosnaplod, iva Nosili su svoje nadimke kao peat, kao biljeg koji ih je najbolje i najvjernije obiljeavao i ubiljeavao u ovaj ehiev itab. Nadimci su govorili o karakteru svakog od njih bolje od bilo kakvog opisa. To su ustvari lole i hrsuzi Hasan Kikia, naravno neto modifikovani i primundureni po ehievom kalufu. ehi nije uspijevao u onim sluajevima kada je Kikievim postupkom pokuavao da odslika likove i dogaaje iz novijeg, savremenog doba. Te tematske nesaglasnosti i vremenske i terminoloke, mogu se kvalifikovati kao nedostaci ovog itaba kao cjeline ako se ita kao hronika, kao objektivnost, kao jedna strogo realistika pria. Ali ako za trenutak zanemarimo te na prvi pogled nesaglasnosti (pa i dosta grubu imitaciju Kikia i Selimovia, moda i nepotrebnu), otkrit emo modernu kratku priu koja izvanredno radi u nekom nadrealnom, prenesenom znaenju. To vie nisu obine narodne ege ili crni humor sa smetljita nekog zaboravljenog grada, ve iskrivljene, izokrenute, izherene slike koje prelaze u groteske nad kojima nam se vie plae nego to nam se smije. Ilustrujemo to zavretkom prie Muanova kahva, u kojoj pisac samo jednom reenicom efektno ocrtava ne samo tragikominu sudbinu glavnog junaka, ve i ustajalu atmosferu jedne zaparloene arije koja funkcionie po nekim udnim skrivenim zakonima zlobe i pakosti: U gradu te godine nije bilo ni jedne budale, a
oni su htjeli da to bude Agan obi. Tu je najmanje vano jesu li ti likovi ili te fabule iz nekog sidila izale ili su se u njega nekada vratile, poto su prethodno funkcionisale sasvim slobodno, izvan svakog okvira. Kad se oslobodi predznaka sidil iz naslova ove knjige, svaka od njih moe se opet itati kao potpuno samostalno tivo, kao roman u malom, pripovijest U tim priama susreemo se sa pravom galerijom likova ljudi bez niana: jedni dolaze na Hodin jemek i djeluju uz rakijski zijafet, drugi dolaze da vide pjevaicu kod koje je osmijeh od hiljadarku, trei su uvijek pri kahvi (iva), etvrti se, da bi zaboravili svoju muku, napiju toliko da su ih u takama (runim kolicima, n.p.) kui odvoziti, peti se redaju u bizarnom provincijskom kupleraju, esti se raduju lovu, sedmi ganjaju pravdu, osmi se svaaju itd. U prii Hodin jemek okupljeno drutvo oko tepsije dimirlije koje mezeti i eglenie, uz rakijski zijafet, vie je od obine slike veselog drutva koje se sluajno na tom mjestu okupilo i zarakijalo. To je, zapravo, itav mali rakijski kosmos koji se kree oko sebe po svojim posebnim zakonitostima Neki tekstovi u ovoj knjizi doimaju se (1) kao skeevi koji su se izvodili nekada davno na partizanskih priredbama pred kraj onog rata (Vlast bez gaa), (2) kao preraene dogodovtine uvenog Makse ulibrka sa stranica socijalistikog sedminika za selo i poljoprivredu koji je dugo godina izlazio pod nazivom Zadrugar (Skeledija, Smrt nepismenosti, Dioba, Bera, Sviraki muziar i dr.), (3) kao prave narodne ege ili mahalski traevi (Kuvet voda, Pirokin pupak),
124
(4) kao tragini ili sentimentalni komadi u nekom pozoritu (Keto, Hansov odlazak), (5) kao folklorne zabiljeke (Sunetluk, Kuvet voda), (6) kao ilustracije za historijsku itanku (Otkup, Zijo iz kaveza, Narod i pruga) itd. Oslanjajui se tematski na Hasana Kikia, ehi je slijedio i njegovu frazeologiju i originalan jeziki izraz, na koji je svojevremeno skrenuo panju prof. Ismet Smailovi. U tim tekstovima moemo nai puno ikavizama i drugih izraza, koji su karakteristini za govorno podruje izmeu Gradaca i Odaka (vavik, sefiti se, rijet i sl.), puno karakteristinih turcizama (ajluk, tutor, begenisati), obinih fraza ulice i mahale (opauiti pendrekom, natroskati se, teliti), Kikievih uzvika i usklika itd. Zanimljiva je i njegova zaviajna frazeologija koja bi mogla direktno ui u knjigu narodnih fraza i bosanskih izreka koju je prije dvije godine pod naslovom Na nebu pauina tampao poznati publicista Vehid Guni. Podsjeamo samo ne neke: Otiao bogu na istinu, mokra braa itd. Ima li previe Hasana Kikia u ovoj knjizi? Odgovor bi zahtijevao mnogo vie prostora nego to ga imamo na raspolaganju. Generalno, ehi nije uspijevao u onim sluajevima kada je Kikievim manirom i postupkom pokuavao da odslika likove i dogaaje svjetlosnim godinama udaljene od Kikia (dakle iz novijeg, savremenog doba).
Ovo nije samo knjiga kazivanja kazivaevog kazivaa, ve i svojevrsno kazivanje o kazivau. Ovakve biljeke mogao je biljeiti i u knjigu sloiti samo onaj ko je najdui period svog ivota bio publicista, knjievnik, historiar, kulturni i drutveni radnik, direktor i privredni rukovodilac, meraklija i akamlija i to istovremeno i podjednako uspjeno. U njemu su, izgleda, svi ti elementi uvijek bili skladno rasporeeni, tako da su poticali i inspirisali jedni druge. Tu se ne radi samo o nagomilanim iskustvima po sebi, ve o naitanosti ivotom. Sadik ehi je, dakle, pripremio zbirku dopadljivih kratkih pria, koje su dosta originalne po sadraju i motivima, dopadljive po nainu njihove obrade, po jednostavnosti. Uspjeno je obavio uknjiavanje narodnih anegdota (narodne ege) u knjievno-umjetniku formu kratke prie, pri emu je kod nekih, u elji da sabije radnju, da je napravi krau od najkrae, iao u krajnost, pribliavajui se formi obinog vica. Na tom prelazu, iz neke narodne usmene u umjetniku formu moda se, upravo i krije originalnost ove proze. Naalost nije doekao da te uknjene prie ugledaju svjetlo dana. Zato bih volio da ovo njegovo posthumno djelo to prije izae iz tampe.
125
Sadik ehi, knJi.
Hasan Kikipjesnik sirotinje

(Iz knjige Pisma i zapisi, nad oevom pismohranom, Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla, 2001., 69 78)
ako se Hasan Kiki po mnogo emu razlikuje od knjievnika iz ovog kruga, to ne znai da mu po knjievnom djelu i sudbini koja ga je zadesila u ivotu nije ovdje mjesto. I on se nalazio u krugu izopenih i osporavanihsamo u nekom drugom vremenu. Ahmed Muradbegovi i Hasan Kiki, roeni su u istoj mahali, kue im je dijelila samo nekadanja pranjava cesta. U zrelijim godinama ee su se susretali u Zagrebu, gdje su slubovali, nego u mahali i ariji u kojoj su proveli rano djetinjstvo i mladost. Istini za volju, ti njihovi susreti nisu bili tako prisni i esti kao to je to sluaj sa Nametkom, Muradbegoviem i mojim rahmetli babom. U svom pismu upuenom autoru ovih zapisa, Alija Nametak potvruje da Kikia nije lino poznavao iako su bili skoro vrnjaci (Kiki 1905. Nametak 1906.). Ipak je na izvjestan nain pratio Kikiev knjievni rad, to potvruje i njegova studija o jeziku Hasana Kikia. Murat uvali i moj rahmetli otac imali su ee kontakte sa Hasanom Kikiem, koji im je po svom socijalnom opredjelje-
nju bio jako blizak. Kao izraziti socijalni pisac, pisac sirotinje i Be-Ha arije bio im je uzorto se moe primijetiti u nekim njihovim knjievnim tekstovima. Kod Hasana Kikia nije me zanimalo samo njegovo knjievno djelo, ve, izmeu ostalog, i njegov odnos prema ljudima sa kojima se druio, njegov odnos sa prijateljima, prema njegovim uenicima... Zbog toga sam posjetio sva mjesta u kojima je uiteljevao, prikupljao sam sjeanja i zapise o njemu i sve to objavljivao u raznim asopisima, publikacijama i novinama. Tako se nakupila prilino obimna graa o Hasanu Kikiu, koja danas predstavlja dragocjeni dokument o tom naem piscu i njegovom ivotu. Objavljujem ona pisma i sjeanja na Kikia koji, po mome sudu, bacaju vie svjetla na njegov knjievni rad i njegov odnos prema prijateljima koji su mu tokom njegova kratkog ivota i knjievnog rada pomagali. Moda od Hasana Kaimije Bosna nije imala izraenijeg pjesnika sirotinje od Hasana Kikia. Kako kae u jednom svom zapisu Muris Idrizovi, Kiki je iz kraja po-
126
zadine naslikao selo i malo mjesto Bosanske Posavine sa mijenama, drutvenim potresima i dramama u vrijeme Prvog svjetskog rata kada se mijenjao svijet i na ruevinama stare, preivjele, u gru uhvaene Monarhije stvarao novi koji je njegovom svijetu donio ili ostavio u naslijee iste nevolje: nejednakost i teku borbu za ivot. Kikievo knjievno djelo slino je njegovoj linoj i ivotnoj drami. Kod njega je sve napeto, ovjek kao pisac i ovjek kao sanjar o boljim vremenima i ljudima koji e niknuti iz gliba ivota i socijalne bijede. Svi dokumenti, sva Kikieva djela koja sam proitao, svi ljudi s kojim sam o Kikiu razgovarao, pisma i sudski spisi, sjeanja prijatelja na Hasana i malobrojne literarne studije, dvije doktorske disertacije, dvadesetak naunih referata podnesenih na Kikievim susretima u Gradacu, sve to sam uo i do ega sam mogao doi, potvrivalo je ve dobro poznatu istinu: da je Kikiev knjievni rad neodvojiv od njegovog politikog djelovanja. Ni bez jednog, ni bez drugog ne moe se sagledati smisao Kikieva knjievnog, revolucionarnog i ljudskog angamana. Ovaj pisac nije imao puno sree ni sa onom njegovom vlau, a ni sa ovom sadanjom, koja ima neke sasvim drugaije kriterije vrednovanja i raspoznavanja ljudskih, pa i umjetnikih vrijednosti, naalost. Ve u prvim danima nacionalistikih euforija dole su na udar sve sumnjive vrijednosti, koje su imalo mirisale na crvene mahrame prohujalog vremena. Od ukupno 14 kola u SR BiH i SR Hrvatskoj, koje su nosile ime knjievnika Hasana Kikia, sada njegovo ime nosi samo pet: dvije u Gradacu, jedna u Sarajevu, jedna u upi kod Breze i jedna u Solunu kod
Olova, osam kilometara prema Carevoj upriji, pred kojom se jo uvijek nalazi i bista pjesnikova.1 Ve 1992. godine, kada se uveliko rasplamsavao rat u Hrvatskoj, po naredbi Ministarstva za odgoj, kulturu i port Vlade Hrvatske brisano je ime Hasana Kikia sa osnovne kole na zagrebakom Trnju. A onda su krenuli redom: u Derventi, Skender Vakufu, Bosanskom Brodu, zatim u Graanici, Sanskom Mostu, Hajdareviima kod Zavidovia... Istini za volju, u njegovom rodnom mjestu Gradacu, nisu mijenjali imena kola koje su nosile Kikievo ime, ali su zato u Sarajevu uklonili njegovu bistu, zajedno sa bistama Ive Andria, Skendera Kulenovia, Branka opia, Maka Dizdara... Odlukom Opinskog vijea u Gradacu, nova vlast je ukinula knjievnu i kulturnu manifestaciju Kikievi susreti i umjesto te manifestacije uvela novu, koja nosi ime Gradaaki knjievni susretisamo nek nisu Kikievi. To je naa golema teta i golema nevolja provincije u pozadini. Znam svoju nacionalnu pripadnost Po zavretku osnovne kole u Gradacu, Kiki odlazi u Derventu, gdje nastavlja kolovanje. U Derventi zavrava Viu djeaku kolu i, zahvaljujui ujakovoj potpori, upisuje se u Uiteljsku kolu. Iz Dervente, ne zavrivi kolu (iz koje je morao otii jer je sudjelovao u jednom crvenom akom trajku), odlazi u Zagreb, gdje zavra va Uiteljsku kolumaturirao je 19. juna
1 U vrijeme kad je nastajao ovaj tekst, jo uvijek nije bilo vraano ime Hasana Kikia najstarijoj osnovnoj koli u Graanici, koja se nakon skidanja tog imena od strane novih vlastodraca, zvala Prva osnovna kola Graanica.(n.u.)
127
1926. godine. Najprije je uiteljevao u Hajdareviima kod Zavidovia, a potom u Rogatici i Ustiprai. Oenio se kolegicom Ankom Jovanovi, zbog nerazumijevanja enine, ali i vlastite familije odlazi u Hrvatsku. Najprije kao uitelj radi u gornjem Sjeniaku kraj Vrginmosta, a potom u pitomoj Pisarevini. U vrijeme uiteljevanja privatno je poloio gimnaziju, a zatim vanredno upisao Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 31. X 1938. godine. Prve literarne radove objavljuje 1926. godine u zagrebakom asopisu Vijenac. Medu prvima, Kikia je zapazio knjievni kritiar Jovan Kri, koji ga je, po nekima, uveo u knjievnost. Osvrui se na Kikievu Provinciju u pozaHasan Kiki dini, 1936. godine, Kri istie: Sem svjeine u izrazu, taj mladi taKiki napisao u Rogatici 16. marta 1931. lent je odmah uspeo da se uivi u one sitne godine i uputio ga Kriu. Objavljujem ga konflikte naega sela i da obelei prve njego- u cijelosti, jer to pismo otkriva literarnu ve sudare sa civilizacijom. (Sa strana zama- atmosferu meuratnog vremena: gljenih, Pregled, 1938. godine). Dragi gospodine Kriu, Ali Kri, kao to primjeuje i Mea Vae me je pismo neobino obradovalo, Selimovi, ne zamjeuje u Kikievu dje- zato sam Vam mnogo zahvalan na njemu... lu novu drutvenu orijentaciju. Izmeu Dakle, to se tie ispita, ja u o tome s Vama ostalog, Kri optuuje Kikia da opona- razgovarati usmeno im doem u Sarajevo. a Krleu. Kikiu zamjera i povrnost ne- To e biti po svoj prilici skoro, jer imam naudubljivanja u probleme o kojima govo- kanu da sada poetkom aprila odem poslom ri i tako dalje. Kiki mu ne ostaje duan i u Zagreb, pa u se navratiti, a o tome u Vas odgovara mu u svom asopisu Putokaz prethodno izvijestiti kako bismo se sastali. pod naslovom Sluaj g. prof. dr. Jovana Momentalno ne piem nita i ne itam, Kria i Jo jedan sluaj g. Jovana Kria. pomalo uim, a omela me je u svemu bila Kiki prvenstveno napada Kriev asopis bolest koja me je gnjavila intenzivno 4 mjePregled. seca. Sada se oporavljam i ivim solidno. Kiki i Kri, meutim, nekad su se bo- No ako mi upali taj ispit, onda u sjesti nalje slagali. O tome svjedoi i pismo koje je pokon svoje Platne subote (Kiki je ovaj ro-
128
man objavio pod naslovom Ho-ruk, op.a.) dovriti. Trebam samo nekoliko mjeseci. To je eto moj jedan knjievni plan, koji je uglavnom i zreo, ali nije eto zavren. Imam jo jedan pozamaan i otpoeti, ali neka ga za sada. Ne znam da li ste itali to iz Platnih subota, ja sam tampao dva odlomka u Zagrebu i nisam nezadovoljan sa cijelom stvari no ne to radi javnog miljenja koje je ak i vrlo povoljno, nego radi samog sebe, jer vjerujte da sam ja dosta strog prema samom sebi i najmanje zadovoljan svojim literarnim stvarima. Pa eto ba radi te strgosti sam zadovoljan. Zagrebu sam otiao i njegovim listovima u ovo zadnje vrijeme prosto iz razloga to se u Beogradu nema kud. U Sarajevu pogotovo! Kod S.k.gl (Srpski knjievni glasnik, op.a.) krokodil Crnjanski razapeo engele kao Musa Kesedija, pa sve to je poslije njega davi. U Sarajevu Boro od Pregleda napravio sebi taku literarnu pa svog histerinog brata Milievia brani njome zlo inei upropaivanjem jednog lista koji ima izvjestan renome... Palavestra me pokuao da denuncira radi nekog anacionalizma. Meutim, ja nacionalnu svijest ne identifikujem s partizanstvom politikim i znam svoju nacionalnu pripadnost prema istorijskom imperativu, bar koliko i on. Uostalom ja strogo luim nacionalni ovinizam od literarnog plasiranja, t.j ne podmeem ga kao fundament literarni. Hrvati to iskoriuju i mene i Novaka (Simi, p.a.) pa nas nazivaju hrvatskim pripovjedaima gotovo i imaju pravooni nam daju prilike da tampamo, a bogami nas dobro i honoriu. Vae prigovore predosjeam i cijenim
Vae miljenje visoko ma ono ne znam kako negativno bilo po me. Ako se moe govoriti o nekom uvoenju mene u knjievnost, ja sam jedino Vama duan hvala za to. Neto istina i Nevistiu u Vijencu, ali Vama vie jer Vas jugoslovenska literatura cijeni... Pisali ste negdje prole god. u Jug. poti neki lanak o literarnim mogunostima, tako netone sjeam seali se sjeam da prigovarate neka epigonstva Krleinovska... Da li se ta na me odnosi i na moje novije stvaranje, ne znam, ali Vas uvjeravam da ja nijednog jedinog proznog retka Krlee nisam uopte proitao, ipak ga cijenim. No i o tome posebno? Za sada Vas potuje i mnogo pozdravlja Kiki. U drutvu s Krleom Hasan Kiki esto odlazi u Zagreb. Drui se s Miroslavom Krleom, Augustom Cesarcem, Krstom Hegeduiem, Vasom Bogdanovim, Ognjenom Pricom i drugim predstavnicima hrvatske knjievne ljevice. Objavljuje zbirku pripovijedaka Provincija u poza dini i to sa ilustracijama Krste Hegeduia. Pie i objavljuje ostala svoja djela romane Ho-ruk, Bukve, tampa 1937. godine pod pseud onimom Alija Korjeni brouru ta se dogaa u paniji. Prihod od prodaje ove broure bio je namijenjen namirenju trokova za tampanje asopisa Putokaz, to ga je Hasan Kiki izdavao s grupom lijevih intelektualaca i radnika: Skenderom Kulenoviem, Erefom Badn-jeviem, Rizom Ramiem, Safetom Krupiem i drugima. Piui da literatura kao drutveni inilac ima odreenu svrhu (njena je svrha rekonstrukcija drutvenog ureenja), Kiki se u svojim djelima, kao to smo ve kazali,
129
najvie bavi Bosnom, onom Bosnom koje je u predratnoj bosanskohercegovakoj literaturi bilo vrlo malo. Taj na predratni ivot, istie Mea Selimovi, naroito bosanski specifian, teak ponekad monstruozan po svireposti naravi uslovljenoj zaostalou, zabiljeen je djelomice kod Kikia (iako kod njega mnogo vie nego kod drugih pisaca), a taj ivot bio je nepojmljivo nesnosan, anahronizam, kr vjekova u kome su uporedo oivjeli pravi derviki vjerski fanatizam, malo razliit od srednjovjekovnog... ...Strano siromatvo ogromnog dijela naeg naroda, fantastino malena proizvodnost rada, najamno ropstvo koje je prela zilo kolonijalnu eksploataciju kako konstatuje Kikiev Putokaz: nezaposlenost, alkoholizam, endemije i epidemije, prostitucija, to su bili problemi Bosne, a naroito muslimana u Kikievo vrijeme. (Izabrana djela Hasana Kikia, Predgovor Mee Selimovia, Svjetlost Sarajevo, 1958. godine) Godine 1940. Hasan Kiki se stalno nastanjuje u Zagrebu. Dobiva zaposlenje na mjestu pravnog referenta u Odjelu za prosvjetu Banovine Hrvatske u Zagrebu, a postaje i predsjednikom Drutva hrvatskih muslimana. Ali na tim mjestima ne ostaje dugo. Bavi se ilegalnim komunistikim radom, suprotstavlja se desnici, organizuje muslimansku naprednu inteligenciju, a sve se to, dakako, ne dopada vlastima, pa Kiki ubrzo dobiva rjeenje o premjetaju na mjesto uitelja u osnovnu kolu na bu Koturakoj cesti, opina Trnje, u Zagre (ta kola do pred izbijanje rata u Hrvatskoj 1992. godine nosila je ime Hasana Kikia, op.a.). Slom Jugoslavije Kiki doekuje u Velikoj Gorici i to kao rezervni porunik
starojugoslovenske vojske. Nakon dolaska ustaa na vlast i uspostavljanja Endehazije, Kiki pojaava svoj ilegalni rad: skri va ilegalce pred ustakom policijom, a njegov zagrebaki stan pretvara se u vaan partijski punkt. Domobrani ga, meutim, uskoro unovauju, 9. septembra, 1941. godine, premjetaju ga u Sanski Most. Kiki i dalje odrava sve svoje veze, a najvie radi na prenoenju ilegalne partijske literature i sanitetskog materijala partizanskim jedinicama u Bosanskoj Krajini. Hasan Kiki je poginuo 6. maja 1942. godine kao komesar Prvog krajikog proleterskog bataljona. Upao je u etniku zasjedu kod sela Rapta na planini emernici, izmeu Mrkonji Grada i Skender Vakufa. Grob mu se nalazi na partizanskom groblju u selu Raii, opina Skender Vakuf, pod brojem 57. Putokaz Hasana Kikia U Sarajevu je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. godine) u antikvarijatu Svjetlosti radio kao upravnik antikvarnice Sadik Buuk. To je bio tih ovjek, uvijek zagledan u svoj posao, pranjav od starih knjiurina, pasionirani sakuplja antikviteta, poznavalac i prijatelj mnogih naih starijih pisaca. Prije Drugog svjetskog rata ta antikvarnica je bila knjiara Pogled, koja je bila stjecite mnogih naprednih kulturnih radnika. Tu su se sastajali Jovan Kri, Duan urovi, Tin Ujevi, Hamid Dizdar, Mak Dizdar, Branko otra, Eli Finci, Hasan Kiki i drugi. Kupovali su knjige na kredit, itali izdanja koja je nabavljao Sadik, a koja nije bilo lahko nabaviti, diskutovali o politikim i knjievnim prilikama. Kada je Hasan Kiki uzeo zajam iz za-
130
Rodna kua Hasana Kikia u Gradacu
druge Gajretiranti Hamid Dizdar i Rasim Filipovida bi izdavao svoj asopis Putokaz, mislio je na Sadika Buuka. Bez Sadikove pomoi teko je bilo zamisliti izlaenje asopisa. Knjiar Sadik Buuk, mogao je da rastura primjerke i da objavi oglas za asopis, kojim e donekle smanjiti trokove izlaenja. U to vrijeme pisci su pisci su izdavali knjige na slian nain. Dvojica potpiu mjenicu. Knjiga izae. A onda nastaje muka oko rasprodaje. Dugovi se gomilaju. Stvar nekada spasu prijatelji, nekad sam tampar. Prijateljstvo i dragocjena saradnja izmeu pisca Hasana Kikia i knjiara Sadika Buuka razvijala se iz godine u godinu, od 1930. do 1940. godine. Ljubaznou i predusretljivou Sadika Buuka pregledao sam veoma zanimljivu i sadrajnu korespondenciju, koja se odvijala izmeu
njega knjiara i pisca Kikia. Zanimljiva su sva ta pisma koja je Hasan Kiki pisao Sadiku Buuku. Iz njih se jasno vide prilike pod kojima se tada ivjelo i radilo. Za ovu priliku izdvajam dva pisma: Dragi Sadik, Putokaz ete dobiti za dan-dva, samo jedno izvinjenje traim od tebe. Tvoj oglas je tampan na unutranjoj umjesto na vanjskoj strani, a evo zato. Nova knjiga kod nas kupila tu stranu za 700 dinara, pa ti nee zamjeriti jer je to u interesu Putokaza. A mnogo razlike nema. Zato te molim da uvai. Nego tebe iskreno molim da uini sve to moe za list. Hoe li biti zaplijenjen ne znam, jer su prilike nevjerovatne, ali vi ete ga svakako dobiti. Ti svoje primjerke odmah dogurni do Hamida (Dizdara) pa u sluaju zapljene, proturaj ih kako zna, molim te.
131
Ujedno osiguraj nam opet oglas od Pogleda. Kako vidi kalendar smo objavili, pa bi ti mogao izvijestiti u svom izlogu da prima pretplatu za njega. Molim te, dakle, uini sve to moe za nau stvar, Tvoj Hasan. Pisac se zaduivao, izdavao svoje knjige, prihod od izdavanja ulagao u asopis (Kiki je izdao deset brojeva svog asopisa). I uvijek je morao da alje SOS-signale. Buuk ih je dobijao svakog mjeseca. I pomagao je koliko je mogao. Dragi Sadik, primio sam tvoju kartu. Neka bude cijena Horuku broirano 10, a uvezano 15 dinara komad. Molim te ujedno me izvijesti hoe li ti jo petnaestak Horuka da ti poaljem po istoj cijeni. Naime, imamo ih u Beogradu kod jednog prijatelja koji nije sve prodao. Ukoliko uzmogne, otkupi. Pare idu u korist Putokaza. Kako je tamo inae? Idui broj Putokaza izlazi oko 15-20. novembra, pa te molim za oglas. Pomozi jaki nejakoga... Tvoj Hasan Potpisnik ovih knjievnih zapisa sakupio je i sredio brojne zabiljeke i zapise iz sjeanja mnogih poznavalaca, prijatelja, kolskih kolega i saboraca knjievnika Hasana Kikia, ali za ovu priliku inilo mi se da je dovoljan i ovaj izbor. Na kraju je zanimljivo istai i jednu knjievnu analizu Kikieva djela iz pera pjesnika Gustava Krkleca, objavljenu prije 65 godina u beogradskoj Politici, koji zakljuuje: Njegovo (Kikievo, p. a.) duboko doivljavanje spoljnog sveta stalno proimaju umetnika saznanja i Kikieva stvarnost je istinska, iva, neiznakaena, a osvetljena jednako snagom izraza kao i smelou analize. Kao Bosanac, Kiki ima i jedno prirodno preimustvo nad piscima iz dru-
gih naih pokrajina: on izvanredno vlada jezikom. Kad bismo samo sa te strane posmatrali njegovo delo, mogli bismo ga mirne savesti istaknuti kao kolski primer svima nama koji toliko zapliemo jezikom i ije su reenice pune pukotina i ogrebotina. Kikievo reenino tkivo preliva se, sja i ubori i umorom gustih kroanja. Sa otvorenim, veno budnim ulima za celine i sitnice, za sudare i pomirenja, za ivane sisteme i dakove prirode, on kao Dos Paso to susree u luakoj vrevi njujorke ulice gizdavog i bezbrinog goluba, usred promicanja nauljanih poluga kroz tesna leita, u buci maina i zveketu sekira susree zaljubljenog kosa kako klope utim tankim kljuniem i preskae s grma na grm. Po svim svojim dobrim osobinama, po svome odreenom stavu i po snazi izraza Kiki treba da je na prvom mestu kada opet bude re o naim bosanskim piscima (Politika, broj 1021, od 5 XI 1936. str. 10) Dva pitanja za kraj Prvo: da li smo s tom dobrom navikom raskrstili zauvijek da svoje pisce, naravno antifaiste, mudro zapostavljamo, pametno preutkujemo, iako su njihova djela pravi, stvarni, istinski i umjetniki dokumenti o savremenoj Bosni i njenoj ratnoj i poslijeratnoj stvarnosti, o tome kako se u toj zoni sviju okupacija raalo, ivjelo i umiralokako u nedavnoj prolosti, tako i na dan dananji. Drugo: jesmo li zasluili da se stalno vraamo na poetak i iznova piemo svoju historiju. A ona je, sloit ete se, vie gorka nego sretna i vesela. Tako to kod nas ide kolo, naokolo i ukrug!
132
133
134
Nove knjige
eval Ali, Upavljanje javnim prihodima, Printcom Tuzla, 2008.
U ovoj knjizi, obima od 344 stranice istaknut je znaaj oporezivanja za Bosnu i Hercegovinu, te srednjoroni i dugoroni ekonomski uinci na razvoj i rast privrede, poveanje GDP-a, trita, konkurentnosti i zapoljavanja. Autor iznosi teorijske postavke o efikasnosti ubiranja poreza, te istrauje koliko je u direktnoj vezi isti sa sistemom upravljanja javnim prihodima, sa opim blagostanjem i visinom ukupnog drutvenog proizvoda. Knjiga je plod autorovog viegodinjeg rada u praksi i edukaciji dravnih slubenika U prvom dijelu obrazlae se uloga drave u funkcionisanju drutvenog ivota i razloge postojanja javnog sektora. Neefikasnost trita i nemogunost izuzimanja od koritenja javnih dobara, istie kao glavne razloge postojanja javnog sektora. Upravljanje definira kao svjesnu aktivnost ljudi, usmjerenu na uspostavu sistema koji omoguava postizanje postavljenog cilja. Upravljanje ili menadment, kako se najee definie ovaj pojam u ekonomiji, istrauje optimalna rjeenja upravljanja na mikro planu ili bolje reeno, u preduzeima koja se bave proizvodnjom proizvoda i usluga i nastupajui na tritu ostvaruju prihode iz kojih finansiraju proizvodnju i ostvaruju dohodak. Autor ukazuje na razlike u upravljanju preduzeima u pri vatnom sektoru i upravljanja u javnom sektoru, povezujui ih sa razlozima postoj anja javnog sektora. Autor istie da se upravljanje javnim prihodima odvija na vie nivoa vlasti i uesnika u raspodjeli dohotka pojedinaca. Pravednost i efikasnost istie kao osnovne determinante u upravljanju javnim prihodima, obrazlaui nivoe upravljanja, naela oporezivanja, raspodjelu dohotka, uinke oporezivanja na plae, investicije, tednju i izvoz te distorzivne efekte koje proizvode porezi. Instrumenti za upravljanje, odnosno voenje poreske politike su upravljanje poreskom strukturom i elementima oporezivanja (poreskom osnovicom i poreskom stopom). Ukljuivanje u EU autor vidi kao cilj, a ujedno i nain rjeenja konfuzne ekonomske situacije, te detaljno istrauje poreske sisteme evropskih drava i definira optimalan poreski sistem. Na kraju daje prijedrijE GRAANIKI GLASNIK 27
135
Nove knjige
log modela izvodivosti i provoenja poreske politike na tim principima Sadraj koji je prezentiran u knjizi predstavlja vrlo korisnu strunu i nezaobilaznu literaturu za kadrove u privredi koji se u praksi suoavaju sa pitanjima finansiranja javnog sektora i primjene rjeenja iz poreskog sistema. Pisana pregledno i jasno u jezikom i konceptualnom smislu, knjiga moe korisno posluiti i studentima ekonomskih i pravnih fakulteta, fakulteta javne uprave, kao i drugih fakulteta iz oblasti drutvenih nauka, u okviru nastavnih predmeta na dodiplomskom i postdiplomskom studiju kao to su Finansije,
Monetarne i javne finansije, Komparativni po reski sistemi, ali i svima onima koji intenzivnije izuavaju podruje upra vljanja vladinim finansijama.
Dr.sc. Izudin Keetovi, red. prof.
Hasan Berberovi, Mojih sedam decenija, Planjaks, Teanj, 2009.

Iako autora ove knjige memoarskog karaktera u kojoj je ispisan ivotopis Hasana Berberovia, Tenjaka po roenju, a Graanlije po svemu ostalom, znam skoro pola vijeka, priznat u da kojim sluajem ponueni materijal nisam pomno iitao, neke pojedinosti iz autorovog ivota ne bih nikad doznao, a sa autorom sam se druio, viao i dugo priao o raznim temama na zvaninim i prijateljskim druenjima, koje je ivot donosio. To da je Hasan, potomak jedne poznate teanjske porodice, da je rastao bez oca, da se kolovao u Tenju, Zagrebu, Novom Sadu, Beogradu, da je gotovo itav svoj radni vijek proveo u drvnoj industriji, da je o tome ispisao nekoliko knjiga i strunih
radova, da je ljubitelj sevdalinke i sevdaha, sporta i ivota uopte, da je, uostalom, dobar ovjekto sam i prije itanja ovog ivotopisa znao. Meutim, nakon to sam pomno iitao svaku od 107 stranica knjige, doznao sam da je Hasan Berberovi dugi niz godina obnaao vrlo odgovorne drutveno-politike dunosti u politikom ivotu Graanice, da je u jednom periodu svog ivota bio vrlo blizu sticanja znanstvene titule magistra nauka, da je u dalekom Bostonu uio i poloio prvi stepen poznavanja engleskog jezika, da je... Sve je to Hasan prevalio preko svojih plea za 72 godine, koliko ih trenutno ima. Neki dijelovi knjige kao to su oni koji govore o Hasanovim najboljim i najplodnijim godinama ivota, itaju se sa zadovoljstvom. To je vrijeme kad Hasan die punim pluima, radi, uzdie djecu, koluje se, visoko kotira na uvijek varljivoj drutvenoj ljestvici, drui se... Ali, ivot ga poesto i nije mazio pa ispisane stanice i priloeni fotosi o tome i ne odiu veseljem. Hasan se, meutim, i u takvim okolnostima ini velikim, hrabrim i tu svoju hrabrost i duhovnost eli da prenese i na druge kako bi lake prebrodili zlo, koje ih je zajedno snalo. italac knjige autora e zaticati u ulozi brinog roditelja, odanog i vjernog supruga, uglednog privrednika i politiara kome se moglo vjerovati, ali autor je na fotografijama, i u propratnim tekstovima, ponekad prikazan kao boem i armer, duhovit, snishodljiv koji se teko i mukotrpno probijao kroz ovaj na areni ivot. Na fotografijama Hasana ete u ovoj knjizi poesto moi nai u drutvu ljudi iz kulture, a naroito sa estrade. Sam Hasan e za sebe rei kako je veliki ljubitelj i po-
136
Nove knjige
nicama do itaoca ba onako kako to rade oni kojima je jezik i knjievnost ivotno opredjeljenje. Hasanova knjiga je prije svega dokument o ivotu jednog ovjeka, ali to je istovremeno mala hronika sredine u kojoj je dugi niz godina ivio i stekao ugled omiljenog ovjeka. Zbog toga e ova knjiga nai siguran put do srca mnogih italaca Tenjaka i Graanlija, prije svega. (Iz Predgovora Dokumnt o ivotu punom kaskada i virova) Ramiz Brki
ehzada Salihbai, Sistem finansiranja zdravstvene zatite, Grin Graanica 2009.

U knjizi Sistem finansiranja zdravstvene zatite prezentiran je fiskalni aspekt doprinosa i date naznake reforme u fiskalnoj politici BiH i potrebe uvoenja dopunskog osiguranja. Autor iznosi teorijske postavke o fiskalnom sistemu, analizira sistem zdravstvene zatite, sa naznakama moguih rjeenja u BiH. Knjiga Sistem finansiranja zdravstvene zatite je plod autorovog viegodinjeg rada u praksi na poslovima iz oblasti finansija. Autor u prvom dijelu knjige analizira fiskalni sistem Bosne i Hercegovine, njegov ustavni i zakonski okvir, te pregledno daje razvoj sistema sa iskustvima do 1991. godine, kao i sadanja rjeenja na nivou Federacije, Republike Srpske i Distrikta BrkoBosne i Hercegovine. Autor posebno analizira alokativnu, distributivnu i stabilizirajuu fiskalnu politiku, sa osvrtom na stanje u Bosni i Hercegovini. U drugom dijelu rada, pod naslovom Zdravstveni sistem i zdravstvena zatita, autor daje kriterije za klasifikaciju zdravrijE GRAANIKI GLASNIK 27
znavalac sevdalinke, nae gradske pjesme kako je na druenjima sa sevdalijama upoznao mnoge ljude i mjesta. Drugovao je sa najveim imenima iz te brane: Zaimom, Sa Zehrom, Mehom, Muhamedom Mujkanoviem, a naroito sa Omerom Pobriem, legendarnim harmonikaem, osnivaem Instituta za sevdah, te sa Ibrahimom Jukanom, jednim od najznaajnijih i najboljih iz sevdalinke poslije odlaska legendarnog Safeta Isovia. Koliko su Hasanu ti susreti i ta druenja sa ljudima sa estrade draga najbolje ete saznati ako budete imali priliku pogledati Hasanovu kolekciju fotografija i novinskih isjeaka na kojima je Hasan prikazan kao sastavnica tih vanih karavana. Jo jednu karakteristiku Hasanove linosti valja istaismisao da jasno, isto i itko prenese misao kratkim i jasnim ree-
137
Nove knjige
stvenog sistema: ekonomske, drutvenopolitike i administrativne. Posebno je obraen institucionalni okvir zdravstvene zatite, kao i sistem organizacije. Na kraju je uspostavljena veza izmeu ekonomskih i zdravstvenih faktora, kao bitnih elemenata sistema zatite. Autor knjige, u treem dijelu, izlae sisteme finansiranja, odnosno modele koji su rezultat historijskog razvoja, te nastoji da uspostavi funkcionalni odnos finansiranja u zdravstvenom sistemu. Originalnost analize dolazi do izraaja u ponuenom modelu koji bi odgovarao Bosni i Hercegovini. Upravo u etvrtom dijeluFinansiranje zdravstvenog osiguranja u BiH, na bazi analize elemenata fiskalnog sistema doprinosa, iskustava u zemljama okruenja, autor daje naznake u obliku perspektive moguih rjeenja reforme zdravstvenog i fiskalnog sistema BiH. Sadraj koji je prezentiran u knjizi predstavlja vrlo korisnu strunu i nezaobilaznu literaturu za kadrove u oblasti zdravstvene zatiteu dravnom i u privatnom sektoru. Ovu knjigu preporuujem i studentima ekonomskih, farmaceutskih, medicinskih, kao i studentima pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini. (Izvod iz recenzije) Dr. sc. Izudin Keetovi, red.prof.
Prof. dr Edhem Mufti, Neizvjesnost u slobodi, Denfas, Tuzla, 2008.

Vie nego simptomatino oskudna, bolje rei oportunistiki i kalkulantski osakaena, dakle depresivno siromana aktuelna ponudi analitikih studija, ozbiljnih lanaka, nepristrasnih recenzija i panje vrednijih promocija, odavno je su-
morno obiljeje i intelektualne i slike javnog mnjenja u nas. Akademska zajednica, ako tako neto ovdje uopte postoji a da nije nacionalno uaneno, s jedne, i rijetki novinari, s druge strane, tek tu i tamo poneto ubodu. Bez sistema, bez saradnje, bez usklaivanja i, naalost, bez velikog efekta. To nas stanje anemije, intelektualne atrofije i hronine suspenzije kritike rijei prati, evo, ve dvadesetak godina. Uz sve drugo, tragino i nesretno, to smo preturili preko naih lea i kroz svoje ivote. I taman kad ovjek, koji to i tako misli i spreman je to naglas kazati, zakljui da su nikakve perspektive za promjenu te umalosti i ubitane abokreine, pojavi se, napokon, jedna knjiga, za koju se, bez imalo dvoumljenja, mora kazati da e biti dvostruk dobitak. Prvo, dobrodolo je pomagalo, ak koristan vodi za praenje drutvenih, politikih i drugih prilika, naroito neprilika u ovoj zemljici. S druge strane, to je i ubjedljiva potvrda optimistike slutnje o tome da u ovoj naoj mentalnoj, socijalnoj, politikoj i intelektualnokritikoj bezlinosti, ipak, eto, postoje izuzeci. Nae se, dakle, i ljudi koji misle, koji to to misle umiju napisati, a to to umiju napisati ele objaviti i ponuditi drugima na (pro)cjenu. EdhemuMufti se odavno ne miri sa ovdanjom pasivnou, otunim nepostojanjem ikakvog validnijeg, a kamoli stvarnog javnog mnjenja. To znaju svi oni koji ga iole bolje poznaju. On, takav kakav je, odavno gotovo donkihotovski kurano pokazuje da ono to je smislio a smislio je zato to je mislio, za razliku od goleme veine drugih, koji samo misle da misle ili, pak, misle ono to im se kae da misle pravu vrijednost i smisao ima tek onda kad je napisao. To dovoljno govori, onome kome se isplati
138
Nove knjige
govoriti, o izotrenoj dioptriji, kroz koju Mufti gleda na svijet oko sebe. Posebno na onaj komadi tog globalno nesretnog svijeta, u kome se uurila zemljica Bosna i Hercegovina. Pri tome, valja posebno imati na umu da Mufti ne jadikuje, ne vriti, ali kao da vriti i kroz upozorenja, koja ispisuje ozbiljno, na granici oajnikog vapaja opominje na to da ivimo u zbrdazdolisanom vremenu, u nedoreenom sistemu, tanije ne-sistemu, u nedovrenoj tranziciji, u uslovima posvemanjeg moralnog rasula, pravog pravcatog kriminogenog Eldorada, politike pervertiranosti, socijalnoj pauperizacije, opte drutvene vulgarizacije sistema vrijednosti... Ne mora to rei direktno, da bismo zakljuili, odnosno dokuili: podanici smo otete zemlje, rtve usuda, jer se jo ne zna ko nam je bre, vjetije i vie te zemlje uzeo domae barabe, mafijai, hohtapleri, uhljupi, kriminalci, nacional-ovinisti, neofaisti, s jedne, ili meunarodni razbojnici, hulje u vidu treerazrednih inovnika, plaenici i namjesnici, s druge strane... Koji su nas, svi skupa, doveli u lavirint odurne neizvjesnosti, ubjeujui nas da smo slobodni i tvrdei da moramo vjerovati njima, a ne vlastitim oima! Strukturu svoje knjige, baziranu na gorko tenom i do bola preciznom naslovu Neizvjesnost u slobodi, Mufti osmiljava mudro i intelektualno odmjereno: prvi dio su Studije i lanci, a drugi Recenzije i promocije. Na prvi pogled, itaocu ne mora nita posebno kazivati... No, na drugi i svaki idui pogled, shvati se autorska promiljenost: godinama se bavei prouavanjem i istraivanjem odnosa faizma i antifaizma, posebno na naem prostoru, Mufti prvim dijelom nudi nuan uvod u lake
razumijevanje aktuelne zbilje, ali i u lake pronicanje u sadraj drugog dijela svoje knjige. Hoe da kae da je sezanje korijena nae nesree i pomamljenosti naciofaistikog mraka, ukljuujui i njegove nosioce u dijelovima trenutne vlasti, mogue traiti i nai u prolosti, u prvim decenijama 20. vijeka. Jo tada se, s razvojem i rastom bijesa faizma, javlja i odgovor na nj. Taj odgovor nije zanemarljiv ni na naim prostorima, pogotovo o intelektualnoj omladini (i bonjakoj), kad je rije. Tu, na terenu prouavanja antifaizma bonjake ljevice izmeu dva svjetska rata, Mufti je suvereno kod kue. Detaljno i dokumentovano govori o studentima-intelektualcima, pogotovo onim okupljenim oko vanog asopisa Putokaz, dokumentujui njihove poglede, akcije, stremnljenja, pa, ako emo poteno, i zasluge za ono to se kasnije dobilo, od 1941. naovamo. Nudi nam autor rijetko zanimljive ilustracije ondanjeg raspoloenja i antifaistike izbadarenosti mladih ljudi. Na primjer, citatom Hasana Kikia, koji je i danas vie nego aktuelan i potreban: Narod ima potpuno i neokrnjeno pravo da kroji sam sebi gae i mijesi gance, jer ih on nikada nee tako umijesiti da se njima zadavi. Objanjava nam se i to koliko su vjera i religijska kultura bile poznate i bliske naprednoj omladini i koliko su koriteni u njihovoj antifaistikoj biti bar o bonjakoj omladini kad je rije. Pri emu, nijeg zgoreg citirati hadis, koji kae Nema sree za onaj narod u kome se istina ne moe slobodno govoriti! Ako se malo paljivije oslune ova misao, ne ini li se kao da je napisana jue, i to ba ovdje? U prvom dijelu knjige, Mufti nije prorijE GRAANIKI GLASNIK 27
139
Nove knjige
pustio da vrlo dokumentovano i decentno osvijetli neprocjenjivu, presudnu ulogu Josipa Broza Tita u reverifikaciji bosanske dravnosti i suvereniteta. A nismo uskraeni ni za bisere-izjave i stavove mladih Bonjaka-antifaista iz meuratnog perioda, koji su otvorenih oiju, za ondanje prlike neustraivo gle-dali i na unutrranje, ali i na spoljne snage i uticaje, tvrdei, uz ostalo: Gro naeg elementa ne da je nacionalno odroen, nego nije nacionalno ni roen! Nakon to nas je u prvom dijelu knjige proveo kroz istorijsko-dokumentarni opus vlastitog razmiljanja ukljuujui i osvjetljavanje socioloke veliine Emila Dirkema, plastino predstavljanje socijalne i nacionalne misli Skendera Kulenovia, saeto promovisanje misli Ibn Halduna, opetovanje sukusa iskaza o bonjakoj ljevici izmeu dva rata, seciranje pogubnih efekata demonstriranja etnonacionalizama u BiH, kao uzronika raspada jedne drave i poetka agresorskog rata Mufti svoj napor dopunje tematima o tranzijskim procesima i obrazovnoj politici u BiH, vjerskim odnosima i toleranciji, osvrtom na naopaku presudu Meunarodnog suda pravde u Hagu u tubi BiH protiv Srbije (SR Jugoslavije), te nas podsjea na znaaj i doprinos profesora Omera Ibrahimagia i pravnoj, ali i dravotvornoj bosanskohercegovakoj misli i praksi. Ovaj dio knjige je zakljuen korisnim i dokumentovanim reminiscencijama o Patriotskom frontu u Lukavcu, pojavi koju su neki zaboravili a grijeh i greka je zanemariti da je i to bila poluga otpora agresiji, bez koje borbe protiv nje svakako ne bi bilo. Drugi dio knjige je posveen promo-
cijama i recenzijama. Tu se u punom opsegu iskazuje irok spektar pogleda, ali i interesovanja, podruja zanimanja i znanja Edhema Muftia. I kad prikazuje knjigu Izudina Hasanovia (Demokratija i ljudska prava) ili Hazima Lolia (Socijalna kompetencija), kao i onda kada iznosi svoj sud o knjizi Seada Omerbegovia Amerika politika prema Bosni i Hercegovini ili o djelu penzionisanog rudara Ramiza Muria Veliki mali ljudi, kao i u sluaju ozbiljnog analiziranja Prokletstva Muslimana Nijaza Durakovia ili Sociologije simbolike kulture Hidajeta Repovca, odnosno knjiga Sejfe aria (Bosanska tragedija: Uzroci i posljedice) i Jeremije Peria i Devada Paia (Lukavac u radnikom pokretu, NOR-u i revoluciji), Edhem Mufti s podjednakom temeljitou, ozbiljnou i predanou nastoji itaocu prenijeti sukus i sadraja, vrijednosti i kvaliteta knjige, ali i svog doivljaja onoga to je proitao i to predstavlja. Manirom iskusnog intelektualca, prokuanog erudite i natporosjeno dobrog viedecenijskog poznavaoca drutvenih kretanja, a nalazei se, istovremeno, i u poziciji neposrednog sudionika svih prelomnih dogaaja iz tog perioda, Edhem Mufti ne ostavlja nimalo prostora za dilemu, nejasnou ili, daleko bilo, sumnju u motive svog pisanja i oglaavanja. Naprotiv, on jasno, ljeviarski otvoreno i principijelno pledira za to da trenutna nedoreenost, neizvjesnost i nesvrenost ove zemlje i njenih prilika mogu biti prevazieni razumom, meusobnim uvaavanjem, tolerancijom, antifaizmom, potovanjem jednih prema drugima... On je, dakle, optimista, ali nadasve je realista. Usud otete zemlje, to nigdje
140
Nove knjige
izriito ne kae ali i ne suspenduje prostor za ba ovakvo zakljuivanje, on u Pogovoru odmjereno nudi kao provokaciju za razmiljanje. Podsjea na Ivu Andria i usud bosanskohercegovakog ovjeka i drave. Po-minje ono malo, to nam je vazda nedostajalo da dosegnemo sreu, dugoronu stabilnost, mir i slobodu. Govori o preprekama, namjernim i sluajnim, koje su tuini i gospodari ovih prostora uvijek obilno stvarali. Podsjea na Meu Selimovia i njegovo pitanje kada emo, koliko-toliko, uguiti u sebi elju da se narugamo, da pljunemo, da izgrdimo?... Ukratko: pita se Edhem Mufti i tjera nas da se i sami zapitamo kada emo, naj-zad, shvatiti da smo, nerijetko, mi sami sebi najvea konica, prepreka, uteg?... esto nam ne trebaju ni strani, ni domai protivnici i neis-tomiljenici. Dovoljni smo mi sami sebi sa svim svojom glupou, inatom, pakostima, ogranienjima, budalatinama, nerazumijevanjem, izopaenjima... Time nas, okonavajui svoju Neizvjesnost u slobodi ba na taj nain, ostavljajui otvorenim sva krupna, sudbonosna pitanja, Mufti dovodi u poiziciju aktera njegovih dilema, promiljanja, vizija i sugestija. On, dakle, od nas ini protagoniste, ne statiste. Budi nas, ako smo hipnotisani ili se uspavali, razdrmava i razgibava nas, ne doputajui da budemo pasivni i da se gotovanski odnosimo prema njegovom miljenju. Muftia, a to znai njegovu knjigu, ovo dovodi do ostvarivanja dva cilja: prvo, proizvodi i kod nas potrebu da razmiljamo i o onome o emu, moda, na takav nain dosad nismo mislili i drugoostavlja otvorenom mogunost, praktino obeanja, pisanja svoje nove knjige, u skoroj budunosti. Recimo, o onome to e neizvjesnost u
prividnoj slobodi biti, jer mora biti, u nekim sutranjim evropskim bosanskohercegovakim prilikama. Kao nastavak naeg trajanja, ali I, vrlo vjerovatno, nesretnog suanjstva u neizvjesnosti o emu se moe i mora, dunost je to racionalnih, umnih i razumnih ljudi, ba na ovakav nain, to vie pisati. (O usudu otete zemlje) Zlatko Duki, knjievnik
Saznanja, asopis za historiju, br. 2, Drutvo historiara Tuzla, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, Tuzla 2008.
Na preko 200 stranica, u asopisu je objavljeno 15 radova od 16 razliitih autora: dr.sci. Bege Omerevia, Rusmira Djedovia, dr. sci. Azema Koara, dr. sci. Adnana Jahia, dr. sci. Ivane Balte, dr. sci. Galiba ljive, dr. sci. Zijada ehia, dr. sci. Adiba ozia, Esafa Levia, dr. sci. Izeta abotia, dr. sci. Seada Selimovia, dr. sci. Adnana Velagia, dr. sci. Senaida Hadia i mr. sci. Denisa Beirovia. Obavljen je i prikaz knjige Metodika nastave historije, dr. sci Senaida Hadia i dr. sci Azema Koara, koji je napisao Salkan Uianin. Veinu ovih lanaka ine izlaganja sa naunog skupa, posveenog stotoj godinjici politikog organiziranja u Bosni i Hercegovini, odranog u Tuzli 2006. godine. Pored toga, dva objavljena rada, autora dr. sci. Azema Koara i dr. sci Adnana Jahia, ine izlaganja sa naunog skupa koji je organizovan u povodu 600-te godinjice od smrti socijologa i historiara Ibn Halduna. Od autora iz Graanice, objavljen je prilog prof. Rusmira Djedovia pod naslovom Historijsko-urbani tipovi utvrda
141
Nove knjige
na Tuzlanskom kantonu. U ovom radu, autor je iznio podatke o prahistorijskim gradinama, rimskim utvrdama, srednjovjekovnim gradovima, turskim vojnim utvrdama (tur.- kala), turskim palankama (specifine vojne utvrde) i ostalim manjim turskim utvrdama (kule, odaci, ardaci i karaule). Pored ovog, istraivanjima podruja tuzlanske oblasti, bave se i radovi dr. sci. Azema Koara pod naslovom Politike prilike u tuzlanskoj oblasti prema izvjetaju Antona Vukovia za 1885. godinu, Esa-
fa Levia, dr. sci Izeta abotia pod naslovom Tuzla 1908. Slika grada u godini aneksije na stranicama Bosanski glasnik: Opa priruna adresna knjiga za Bosnu i Hercegovinu, dr. sci. Seada Selimovia pod naslovom Organizacija i djelatnost nastavnikog drutva Samopomo u Tuzli izmeu dva svjetska rata, dr. sci. Senaida Hadia pod naslovom Poloaj Bonjaka tuzlanskog kraja 1947. 1949. Svi ostali prilozi objavljeni u ovom broju bave se historijskom problematikom bosanskohercegovake razine. efika Izeroski, prof.
142
listovi...
Dr.sc. Omer Hamzi Listovi graanikog kalendara od 8. 10. 2008. do 4. 5. 2009.
lisTOVi... GRAANIKI GLASNIK 27
143
Dr.sc. Omer Hamzi
Listovi graanikog kalendara od 8. 10. 2008. do 4. 5. 2009.

8. 10. 2008. gi nisu vjerovali, postao je stvarnost i kada Potpaljen prvi kotao na toplani, projekat za dvije godine bude zavren Grapostrojenja putena u probni rad: anica e, osim grijanja rijeiti i najvei Drai mi je ovaj dananji in nego drugi ekoloki problem u vrijeme grejne sezone, naelniki mandat... (Nusret Heli) kada udiemo najzagaeniji zrak, ne samo Toplifikacija Graanice, najavljena kao na Tuzlanskom kantonu, nego i ire. projekat 21. stoljea, bez obzira na sve po24. 11. 2008. tekoe (objektivne i subjektivne prirode), Otvoren Dom drutvenih aktivnosti u postaje stvarnost. Svi oni koji su vjerovali i Pribavi gurali ovaj projekat, najbolju satisfakciju Zahvaljujui prijateljima iz italijanskog dobili su u trenutku kada je izvreno prob- grada Padove, na elu sa velikim prijateljem no potpaljivanje prvog kotla i izvrena ta- Bosne i Hercegovine prof. dr. Fabriciom kozvana topla proba. Kotao su simboliki potpalili opinski naelnik Nusret Heli, predstavnik firme SEGES Enes Hamidovi i glavni koordinator projekta Omer Hamzi. Nakon toga odrana je kratka press konferencija na kojoj je opinski naelnik Nusret Heli, izmeu ostalog, izjavio i ovo: Vjerujte, drai mi je ovaj dananji in nego drugi naelniki mandat koji sam osvojio Nakon prvog potpaljivanja kotla - opinski naelnik Nusret Heli prije tri dana. San, u koji mno- (desno) i gl. inenjer, predstavnik uastr. firme Segess Enes Hamidovi
144
GRAANIKI GLASNIK 27 lisTOVi...
tov pilia sa 69 hiljada, rasplodne ovce sa 67 hiljada , rasplodne junice sa 41 hiljadom KM itd. Po ostvarenim podsticajima od Kantonalne vlade, opina Graanica zauzima drugo mjesto na Tuzlanskom kantonu, odmah iza Gradaca. Ovome treba dodati i podsticaje koji su ostvareni preko Udruenja poljoprivrednika, poljoprivrednih inenjera i tehNakon prvog potpaljivanja kotla - opinski naelnik Nusret Heli niara, u ukupnom iznosu od (desno) i gl. koordinator Projekta dr. sc. Omer Hamzi (lijevo) 597.125 KM, od ega je 300 de Rossom, predsjednikom Humanitarne hiljada dato za sadnju novih vonjaka, te organizacije Spalle Large, u protekle dvi- sredstva realizovana preko ZZ Graanka je godine, Pribavljani su potpuno obnovili u iznosu od 460 400 KM, od ega najvie dom, dozidali jo jedan sprat, tako da sada otpada na otkup mlijeka324 279 KM, to u tom objektu ima dovoljno prostora i za daje iznos od ukupno 1 487 525 KM koji se mlade i za stare. Rije je objektu koji je u ove godine plasira u poljoprivredu opine.. ratu bio potpuno devastiran. 25. 11. 2008. 15. 11. 2008. Povodom Dana dravnosti BiH Poljoprivrednici na graanikoj opini otkrivena spomen-bista Josipu Brozu ostvarili 1.487.525 KM od podsticaja: Titu u centralnom parku u Graanici na prvom mjestu proizvodnja mlijeka i U Centralnom parku u Graanici, posadnja voa red spomen-kosturnice borcima NOB-a, Zahvaljujui opredjeljenju Vlade Tuzlanskog kantona da povea sredstava u Budetu za premiranje primarne poljoprivredne proizvodnje, ove godine e na opinu Graanica po tom osnovu biti uloeno oko 430 hiljada KM. U strukturi ostvarenih podsticaja (u periodu januar-oktobar ove godine podnesena su 532 zahtjeva), na prvom mjestu je proizvodnja kukuruza sa 84 hiljade KM, slijedi tov junadi i uzgoj muznih Otkrivanje spomen-biste J.B. Titu u Graanici- general Ekrem Duri grla sa po 70 hiljada KM, slijede (lijevo) i nar. poslanik Damir Mai, poslanik
145
uz skromnu sveanost, otkrivena je bista Josipa Broza Tita. Bistu je postavilo Udruenje antifaista i boraca NOR-a Graanica, zajedno sa udruenjem Josip Broz Tito Graanica. Manifestaciji su prisustvovali brojni graani, potovaoci imena i djela Josipa Broza, te mnogi zvaninici i gosti, meu kojima: opinski vijenici i lanovi Skuptine TK i Novoizabrani predsjedavajui Opinskog vijea Muharem Musi (drugi Parlamenta FBiH, opin- zdesna) ski naelnik Nusret Heli, sjednika, a SDA Hasana Fehratovia, dopenzionisani Titov general Ekrem Duri, sadanjeg predsjednika Opinskog vijea. unuka Josipa broza Tita Svetlana Broz, Prije toga usvojena je odluka da se izbor knjievnik Zlatko Duki, te predstavnioba zvaninika izvri javnim glasanjem. tva brojnih udruenja Josip Broz Tito Prilikom glasanja, kandidat SDP-a Muhasa podruja Tuzlanskog kantona i Bosne i rem Musi dobio je potrebnih 16 glasova, Hercegovine. protiv je bilo 13 vijenika, 10 iz SDA i 3 iz 28. 11. 2008. Stranke za BiH, a uzdran je bio vijenik iz Konstituisano novo Opinsko vijee SDU. Sumnju u rezultate glasanja izrazio Graanica, Predsjedavajui Muharem je predsjednik Kluba vijenika SDA RaMusi (LDS), SDP obezbijedio veinu u him Gadi, ali je na pojedinanom izjaVijeu njavanju rezultat bio isti, pa je Muharem Pregovori stranaka o formiranju veine Musi, konano izabran za novog predu Opinskom vijeu Graanica zavreni su sjedavajueg Opinskog vijea Graanica. dan prije zakazane konstituirajue sjedniSlina procedura, ali bez ponovljenog poce Vijea potpisivanjem Protokola o parjedinanog glasanja ponovila se i kod izbolamentarnoj veini, koju ine: SDP (12 ra potpredsjednika Opinskog vijea Izavijenika), BPS (2 vijenika), LDS (1 vibran je kandidat SDP-a Sead Gazibegovi jenik) i Naa stranka (1 vijenik). U oposa 16 glasova. Protivkandidat mu je bio ziciji su ostali SDA sa 10 vijenika i StranMirnes Ahmi iz SDA. ka za BiH sa 3 vijenika, dok se drugi lan Novoizabranim vijenicima, osim ekoalicije LDS-SDU za sada nije priklonio fova stranakih klubova, obratio se i Opni jednoj strani. U proceduri izbora predinski naelnik Nusret Heli, koji je sasvim sjedavajueg vijea i njegovog zamjenika, otvoreno iznio svoja oekivanja od novog SDP je za kandidata predloio MuhareOpinskog vijea, a prije svega veu odgoma Musia (LDS), dosadanjeg potpred-
146
vornost, prema graanima i jedinstvo na projektu, kako ga je on nazvao Bolja Graanica, mislei pri tome na cijelu opinu. 2. 12. 2008. GODINE irbegovi grupa poetak poslovanja na libijskom tritu irbegovi grupa je ugovorila poslove u Libiji u vrijednosti od 70 miliona eura. Formirana je joint venture kompanija irbegovi Libya, sa 60% kapitala u vlasnitvu irbegovi grupe i 40% u vlasnitvu libijske dravne kompanije MIDCO. Prvi potpisani ugovor odnosi se na izgradnju 10 sportskih dvorana u nekoliko libijskih gradova. Planirano je da u naredne dvije godine irbegovi Libya izgradi deset manjih sportskih dvorana, etiri dvorane veeg kapaciteta, stadion i turistiko naselje, te da na pomenutim projektima uposli oko 1000 radnika. Ideja o nastupu irbegovi grupe na libijskom tritu rodila se u aprilu 2008. godine, na inicijativu dr. Harisa Silajdia. Tadanja posjeta bh delegacije Libiji rezultirala je prvim razgovorima o konkretnim projektima, ija je realizacija sada ve u punom jeku. (Pres irbegovi grupa) 11. 12. 2008. Druga sjednica Opinskog vijea: Rasprava o nacrtu Budeta za 2009. godinu Svoju ozbiljnost novi vijenici su pokazali, u namjeri da Budet opine kao najvaniji operativni dokument usvoje do kraja kalendarske godine, kako bi ostavili dovoljno vremena opinskom naelniku i nadlenim slubama da izvre sve potrebne pripreme za njegovu operacionalizaciju (mikro-planiranje, raspisivanje tendera, koordinacija sa mjesnim zajednicama i ostalim subjektima itd.). To je pokazala i
rasprava o Nacrtu Budeta u kojoj su ispoljeni mnogi interesi, ali i spremnost da se kroz javnu raspravu i meusobnim usaglaavanjem, do kraja godine doe do Budeta za narednu. Na ovoj sjednici izvren je izbor novih radnih tijela Opinskog vijea i usvojena Informacija o stanju neeksplodiranih ubojnih sredstava na podruju opine u 2008. godini 24. 12. 2008. Najbolji sportisti u 2008. godini Belma erifovi (odbojka) i Nermin Kadi (nogomet), u konkurenciji klubovaOK Graanica i NK Bratstvo Na prigodnoj manifestaciji Izbor sportiste opine Graanica u 2008. godini proglaeni su najbolji sportisti, treneri i sportski radnici u sljedeim kategorijama: najbolji sportistaNermin Kadi (NK Bratstvo), najbolja sportistkinja,
Belma erifovi, najbolja sportaica opine Graanica u 2008. godini

147
Belma erifovi (OK Graanica), naj- kih pravaca, koji su grupisani u tri podrubolji senior: Hidajet ako (NK Mladost ja djelovanja i to: na aktivnosti koje e biti Maleii), najbolja seniorka: Edina Seli- u funkciji podrke lokalnom privrednom movi (OK Graanica), najbolji muki razvoju te planiranje, projektovanje i voklub: NK Bratstvo (Graanica), najbolji enje svih infrastrukturnih i drugih proenski klub: OK Graanica, najbolji tre- jekata na opini, zatim na funkcionisanje ner: Ferid Imamovi (NK Mladost Ma- opinskih slubi kao servisa graana i loleii), najbolji sportski radnik: Mehmed kalnog biznisa i trei na javna preduzea i Omerovi (NK Jedinstvo Lukavica), institucije javnog sektora. najbolji junior: Almir Osmanhodi (RK Kada je u pitanju lokalni razvoj, na Graanica), najbolja juniorka: Mua- vrhu liste prioriteta su vodosnabdijevanje, mera Mehinbai (Karate klub Graani- odnosno poetak implementacije Studije ca), najbolji kadet: David ivi (ah klub vodosnabdijevanja na opini i otvaranje Graanica), najbolja kadetkinja: Alme- radova na prvim buotinama, nastavak todina tili (Karate klub Lavovi Mirii- plifikacije Graanice, iznalaenje rjeenja na), najbolji sportski novinar: Fikret Ko- deponije i zbrinjavanja vrstog otpada na nji (Radio Graanica), najbolji sportista opini, te rekonstrukcija i asfaltiranje diinvalid: Hasib Salkanovi (koarka u koli- jela regionalnog puta od Doma zdravlja, cima), najbolji sportski rekreativac: Mirza ukljuujui i rjeenje raskrsnice kod Doma Mai (tenis) zdravlja, do naselja Lamele. Posebna priznanja za doprinos razvoju 30. 12. 2008. graanikog sporta dobili su: MNK Kairbegovi grupa saradnja sa skada (Graanica), Kahriman Omerovi Energoinvestom (Biciklistiki klub Graanica), Midhat irbegovi grupa je sa EnergoinMujai (RK Graanica) i dr. Osman vestom potpisala ugovor za isporuku i Bukvi, profesor tjelesnog odgoja. montau elinih konstrukcija na Termo29. 12. 2008. elektrani Nikola Tesla B u Obrenovcu, Trea sjednica Opinskog vijea: Srbija. Vrijednost ugovora iznosi oko 3,5 usvojen Budet i Program rada Opinskog naelnika za 2008. Iako su ulagani brojni amandmani (samo SDA podnijela 42 amandmana), nakon due rasprave Opinsko vijee je usvojilo Budet za 2009. godinu sa 22 glasa za, 1 protiv i 6 suzdranih. Prema usvojenom Budetu, koji iznosi 12 650 000 KM i Programu rada Opinskog naelnika, teite aktivnosti u 2009. godini bit e usmjereno na nekoliko strate- Kompanija irbegovi na izgradnji TE OBRENOVAC
148
miliona KM. Saradnja sa Energoinvestom predstavljala je veliki izazov za irbegovi grupu, naroito ako se uzmu u obzir poslovni rezultati koji prate Energoinvest, ali i njegov znaaj za razvoj cjelokupne bosanskohercegovake privrede. (Pres irbegovi grupa) 5. 1. 2009. Izaao 10. jubilarni broj Biltena Aktiva vjerouitelja Graanica i Doboj Istok Skoro u potpunosti posveen je djelovanju Aktiva od njegovog osnivanja pa do kraja 2008. godine. Udarne teme u svih deset do sada tampanih brojeva su bile su: Historijat predmeta vjeronauka, Radni status vjerouitelja na podruju naeg Aktiva, Aktiv direktora osnovnih kola opina Graanica i Doboj Istok, Savjet vjerouitelja Muftijstva tuzlanskog, Vjeronauka kroz kolstvo evropskih zemalja, Kampanja za stalno uposlenje je urodila plodom, Kriteriji za kolske nazive i simbole poruuju: Vjerski simboli u kabinet vjeronauke!, Toledo: vodea naela o poduavanju o religijama i vjerovanjima u dravnim kolama, Vjerouitelji i Udruenje ilmijje, Izvjetaj o radu Aktiva vjerouitelja Graanica i Doboj Istok u 2008. godini.. 23. 1. 2009. Obnovljen rad opinskog Sportskog saveza Nakon vie pokuaja i opsenih priprema, odrana je obnoviteljska Skuptina Sportskog saveza Graanica, na kojoj su usvojeni programski dokumenti i rukovodstvo Saveza. Na elo Skuptine izabran je dugogodinji sportski radnik Zijad Dedi, a u sastav Upravnog odbora: Amir Zejnilagi, Midhat Ali, prof. dr. Osman Bukvi, Nedim Musi, Jusuf Kadi, Ibrahim uni i Mujo Hasi. Nadzorni odbor
u narednom etverogodinjem mandatu sainjavat e Faruk Smajlovi, Nusret Muslimovi i Bujar Murii, a predstavnik Sportskog saveza opine Graanica na kantonalnom nivou bie Mujo Hasi. Od ove asocijacije lokalna sportska javnost oekuje da se smjelije uhvati u kotac sa problemima sporta na lokanom nivou, da pristupi sreivanju stanja u pojedinim klubovima i uspostavi bolje i stimulativnije kriterije u finansiranju sporta na opini. Neki kau da ne bude malo mnogo. 26. 1. 2009. Spora implementacija rezultata lokalnih izbora na nivou mjesnih zajednica U proteklih neto vie od tri mjeseca od lokalnih izbora, od 21 mjesne zajednice, nova vijea konstituisana samo u sedam i to: Doborovci, Gornji Doborovci, Maleii, Stjepan Polje, Trnovci, Babii i Gornja Orahovica. Iako u opinu pristiu informacije da je i u ostalih 14 mjesnih zajednica, taj proces u zavrnoj fazi, nezajaljivi apetiti pojedinaca i politikih stranaka ukazuju da e ta pria po nekim mjesnim zajednicama due potrajati. O programima rada mjesnih zajednica, na kojima treba odmah raditi niko i ne govori, pogotovo o planiranim kapitalnim projektima koji su definisani i Budetom opine za 2009. godinu. I u ovom sluaju, prepoznaje se rukopis visoke politike na najniem stepenu drutvenog organizovanja graana. 29. 1. 2009. etvrta sjednica Opinskog vijea: iako je oko lokacije Centralnog spomenobiljeja poginulim borcima i ehidima bilo najvie polemike, jednoglasan je zakljuak da se gradnja spomenika nastavi na ve odreenoj lokaciji
149
Od vanijih odluka, donesena je odluka da se pristupi promjeni i izradi teksta Statuta Opine Graanica, kao i Odluka o visini naknada lanovima Opinskog vijea i lanovima stalnih i povremenih tijela. Prema ovoj odluci, lanovima Opinskog vijea za vrenje funkcije vijenika pripada naknada u mjesenom iznosu od 300 KM i uveava se za 50 KM predsjednicima klubova vijenika i 100 KM zamjeniku predsjedavajueg OV. Osim toga, vijenicima pripada i po 100 KM za prisustvo sjednicama Opinskog vijea. lanovima stalnih i povremenih tijela OV pripada po 30 KM za prisustvo sjednici. Usvojene naknade manje su za 20% u odnosu na naknade vijenicima iz prethodnog saziva. Na istoj sjednici odreene su mjesene naknade i predsjedniku Opinske izborne komisije, u visini od 400 i lanovima Komisije po 300 KM, a bez vee rasprave prihvaena je i Informacija o izgradnji nove administrativno-upravne zgrade za opinske slube, te izvjetaji o radu Opinskog vijea i Opinskog naelnika u proloj godini. 2. 2. 2009. Umro Ibrahim Hasanbegovi, uitelj Pripadao je prvim generacijama uitelja koje su radile na prosvjeivanju stanovnitva, organizaciji analfabetskih teajeva, mukotrpno krei put prosvjeti i kulturi u tekim godinama poslije Drugog svjetskog rata. Roen je 1922. godine u Raljevi, uiteljski kurs zavrio je odmah poslije rata u Tuzli, kasnije je zavrio redovnu uiteljsku i pedagoku kolu, najdue je radio kao nastavnik matematike u Osnovnoj koli Hasan Kiki u Graanici, odakle je otiao u mirovinu. Kao mlad uitelj, od 1947. do 1950. godine bio je povjerenik
za prosvjetu Sreskog narodnog odbora u Graanici, potom sekretar Sreskog komiteta KP itd. ezdesetih godina zalagao se za pravedniji razvoj kolske mree na podruju sreza i opine Graanica, posebno kada su u pitanju sela sa dominantno muslimanskim stanovnitvom, koja su u tom pogledu znatno zaostajala za ozrenskim, to jest srpskim dijelovima sreza. Zbog toga je kao estit i principijelan ovjek doao u sukob sa lokalnim monicima koji su ga primorali da se povue i potpuno napusti politiku. Iako razoaran u partiju, koja ga je odbacila, ostao je vjeran Titovoj viziji nesvrstavanja i samoupravnog socijalizma, o emu je kao penzioner, mnogo pisao za svoju duu (malo je od toga objavljeno), pokuavajui da nae zajedniku crtu u nekim naelima islama (zekat npr.) i izvornim naelima samoupravnog socijalizma Titovog zrelog doba. Posljednje godine ivota proveo je sasvim povueno, potpuno predan vjeri i svom shvatanju ivota. 14. 2. 2009. Odrana Skuptina Aktiva vjerouitelja Graanica i Doboj Istok: aktuelno stanje mektebske nastave na podruju Medlisa Od ukupno 22 lana Aktiva, koji predaju vjeronauku u 13 osnovnih kola, Skuptini je prisustvovalo 17. Za razliku od dosadanjih skupova ovog aktiva, koji su odravani u prostorijama Medlisa, ovaj je odran u kabinetu vjeronauke O.. Hasan Kiki u Graanici. Skuptini je prisustvovao i glavni imam Medlisa IZ Graanica, profesor Smajo ef. Mustafi. U okviru prve take dnevnog reda traio se odgovor na pitanje kako poboljati kvalitet mektebske nastave na podruju Medlisa. U tom smislu, nakon rasprave,
150
zakljueno je da se ee odravaju radni sastanci svih imama i vjerouitelja, da se kolska vjeronauka usmjerava na teoretski, a mektebska na praktini dio, te da se po tom principu organizuju i uenika takmienja iz vjeronauke. 26. 2. 2009. Peta sjednica Opinskog vijea Graanica: na dnevnom redu dominirale informacije i poskupljenje usluga odvoza smea Nakon ive i polemine rasprave, Opinsko vijee je, napokon, dalo saglasnost na poveanje cijena usluga odvoza smea za domainstva sa 5 na 8 KM i zaduilo Opinskog naelnika da u naredna tri mjeseca prati realizaciju odluke te da izvijesti Opinsko vijee o efektima poskupljenja. U isto vrijeme, JPK Komus e u naredna tri mjeseca zapoeti izradu programa za unapreenje komunalnih djelatnosti iz djelokruga svoga rada. Usvajajui Informaciju o izgradnji regionalne sanitarne deponije, od koje zbog raznih opstrukcija i otpora lokalnog stanovnitva sela Huskii (opina Lukavac) vjerovatno nema nita, Opinsko vijee najavilo istupanje opine Graanica iz meuopinskog vijea za upravljanje vrstim otpadom. Za opinu Graanica ovo je gorui problem, jer se ni na postojeoj deponiji, pod ovakvim uslovima, za godinu ili najdalje dvije, nee vie moi odlagati otpad. Stoga treba odmah traiti odgovor na pitanje ta i kako dalje koji nee biti nimalo lahko pronai. Uvoenje stranih partnera u posao, jedan je od moguih izlaza iz ovako teke situacije. Pored ove, Vijee je usvojilo jo i sljedee informacije: o stanju javne rasvjete na podruju opine Graanica (zaduilo
opinskog naelnika da odmah zapone aktivnosti na raspisivanju tendera za izbor nosioca aktivnosti oko izrade studije o javnoj rasvjeti), o stanju bezbjednosti na podruju Policijske stanice Graanica u 2008. g., o radu SOS djejeg sela u Graanici, o stepenu realizacije projekta toplifikacije grada Graanice i o rjeavanju upravnih predmeta u slubama za upravu opine Graanica u periodu 01. 01.31. 12. 2008. godine 4. 3. 2009. Odluka radnika Fortune: jedna radna subota u mjesecu za svoju fabriku, kao jedan od moguih odgovora na recesiju Tokom posjete jedne opinske delegacije, koju je predvodio Naelnik opine Graanica Nusret Heli, s ciljem da se na licu mjesta informie o trenutnom stanju u fabrici, kao i o problemima koji su posljedica globalne ekonomske krize u svijetu, ope stanje u fabrici, direktor Safet Pjani je okarakterisao rijeima: Sretna okolnost za Fortunu je to to ima dobre partnere, koji ovu fabriku nee ostaviti na cjedilu, bez obzira na opu recesiju u svijetu i to ima dobre radnike, koji daju podrku menadmentu da se to bezbolnije prevaziu tekoe na koje se objektivno ne moe uticati iz ovog kolektiva. Da podsjetimo, platni fond ovog kolektiva od 1.200 radnika iznosi preko 500.000 i reijski trokovi blizu 200.000 KM mjeseno. Ono to raduje, menadment Fortune je u uslovima velike borbe za trite, uspio ugovoriti posao do septembra ove godine, a u ozbiljnim su pregovorima da se posao obezbijedi za ovu i poetak naredne godine.
151
I na kraju informacija koja zaista zasluuje panju: prije nekoliko dana svih 1.200 radnika Fortune odluilo je da radi jednu subotu u mjesecu za svoju fabriku. Bez naknade, da se firma ojaa i da bude konkurentnija na tritu, to jest daba. Bez obzira to moe zvuati isuvie sindikalistiki treba ipak rei: nije daba. Jer, tako se jedino opstaje na tritu koje obuarima nije bilo naklonjeno ni u neka bolja vremena. 7. 3. 2009. Umro Muhibija Deli, pomonik ministra za industriju, energetiku i rudarstvo u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, ugledni graaniki privrednik i politiar Njegova smrt iznenadila je mnoge njegove drugove, prijatelje i poznanike. Otiao je nakon krae i teke bolesti i prebrzo i prerano. Roen je 1953. godine u Sokolu (Delii), osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Graanici, ekonomski fakultet u Sarajevu. Poslije zavrenih studija izgraivao se kao privrednik na sloenim i odgovornim poslovima u graanikoj Tvornici obue Fortuna, potom je uslijedio Bosna azbest, Bosansko Petrovo Selo, u iju se vruu direktorsku fotelju u to vrijeme sjedalo kao po kazni. Stao je na elo graanike Fortune, 1989. 1991., u smutno vrijeme namjetenih trajkova i vjetaki izazvanih nemira s kojima se suoavao sa zadivljujuim strpljenjem i odgovornou, traei rjeenja i kad ih, objektivno, nije bilo. Jer, tada nismo ni slutili ta se iza brda valja... U najteim danima za Bosnu i Hercegovinu (rat 1992. 1995.), kao ratni direktor graanikog Graplasta, bio je u grupi graanikih privrednih rukovodila-
ca, koji su uspjeli skloniti maine i ljude i na bezbjednim mjestima organizovati proizvodnju u funkciji odbrane. I u politikom ivotu opine, kako prije rata (u komitetskim vemenima), tako i poslije rata, na visokim politikim funkcijama, kao ministar finansija Tuzlanskog kantona i pomonik federalnog ministra za industriju, energiju i rudarstvo, krasila ga je odmjerenost i sistematinost, zadivljujua ljudska jednostavnost i lina odgovornost za onog do sebe, za druga, prijatelja komiju... Bio je lokal-patriota u boljem znaenju te rijei, takorei do zadnjeg dana... Ukopan je 8. 3. 2009. godine, na mjesnom greblju u svojim rodnim Deliima. 9. 3. 2009. Sprea ponovo izvan korita: Proglaeno stanje prirodne i druge nesree. Preko 170 hektara zemljita pod vodom, ugroena i Industrijska zona sa firmama Isowood, Roading Obilne kine padavine u prethodnoj sedmici, zaputenost korita rijeke Spree i isputanje vode iz hidroakumulacije Modrac uzroci su plavljenja stambenih, poslovnih i infrastrukturnih objekata i poljoprivrednog zemljita u Sprekom polju i na podruju opine Graanica. Zbog naglog porasta vodostaja, tri stambena objekta vlasnika erife Dedi, Kade Dedi i Mirsada Dedia u Donjoj Orahovici, dvije vikend kue i dva poslovna objekta u Industrijskoj zoni Graanica su dijelom ve bili pod vodom (Roading i Isovud), to je dodatno uslonjavalo stanje na terenu. U nedjelju (8. 3. 2009.) je voda poela da ugroava i putnu komunikacija Orahovica -Petrovo, a u tabu civilne zatite procjenjuju da je preko 170 ha obradivog
152
zemljita u dolini Spree pod vodom i to samo na opini Graanica. Situacija nije nita bolja ni u susjednim opinama Doboj Istok i Petrovo (RS). U popodnevnim satima u ponedjeljak je odrana i vanredna sjednica taba Civilne zatite na kojoj se raspravljalo o mjerama zatite od poplava. Nakon to se upoznao sa situacijom, a na prijedlog taba CZ Graanica, opinski naelnik Nusret Helic donio je odluku da se na opini Graanica proglasi: Stanje prirodne i druge nesree 26. 3. 2009. esta sjednica Opinskog vijea: izvjetaj o izvrenju Opinskog budeta nije dobio potrebnu veinu Ukupno ostvareni prihodi u 2008. godini iznosili su 11.626.488 KM, to je 1,3% vie od planiranih. To je, izmeu ostalog i pokazatelj realnog planiranja Budeta za prolu godinu. Porezni prihodi ostvareni su u iznosu od 8.243.133 KM ili 106,9%, neporezni 2.060.866 ili 100,48% i potpore 1.322.489 ili 77,57%. Ukupni rashodi iznose 12.109.727 KM, to je za 5,1% vie u odnosu na planirani budet. U strukturi rashoda, tekui izdaci iznose 6.846.100 KM, a kapitalni 5.263.627 KM. Dakle, razlika izmeu prihoda i izdataka ili deficit Budeta za 2008. godinu iznosi 483.239 KM. Izmiren je iz akumuliranog suficita, vika prihoda iz ranijeg perioda. U objanjenjima koje je Opinski naelnik davao vijenicima, obrazlaui pojedine stavke iz ovog dokumenta, stoji da poveani izdaci nisu rezultat poveane, odnosno neracionalne potronje, nego prije svega, poveanih aktivnosti unutar slubi, vee realizacije kapitalnih projekata i zavretka nekih projekata zapoetih u prethodnom periodu. Takoe je skrenuo
panju da do poveanja nije dolo na izdacima administracije na platama, toplom obroku, regresu, putnim trokovima, reprezentaciji itd. Mi smo, jednostavno puno vie investirali u putnu i drugu infrastrukturu, kao i u druge projekte od interesa za graane. Naveo je i konkretne projekte od interesa za (te) graane na kojima je dolazilo do izvjesnih, gotovo zanemarljivih, prekoraenja. Uzalud. Povela se neprincipijelna rasprava, optereena sitnim politikim interesima zastupnika tih istih graana (bilo ih je 24, od 30 u sali) i rezultat glasanja bio je sljedei: Sa 15 glasova ZA, 7 PROTIV i 2 SUZDRANA, predsjedavajui je konstatovao da Izvjetaj o izvrenju Budeta Opine Graanica za 2008. godinu, nije usvojen. Sve ostale take dnevnog reda bile su u sjeni neusvajanja tog izvjetaja, iako takav rezultat glasanja nema nikakvih posljedica za dalje funkcionisanje opinskih slubi. Od znaajnijih taaka koje su vijenici apsolvirali, vrijedi spomenuti odluke: o javnoj rasvjeti, o utvrivanju prosjene konane cijene kvadratnog metra korisne stambene povrine, o visini naknade za pogodnost gradskog graevinskog zemljita rente, o prodaji nepokretnosti u vlasnitvu opine, koje e se usmjeriti u izgradnju nove administrativne zgrade opine, usvojen je i plan upisa uenika u prve razrede srednjih kola za narednu kolsku godinu, te nekoliko izvjetaja: o radu i finansijskom poslovanju javnih ustanova Bosanski kulturni centar i Centar za socijalni rad, o realizaciji strategije ekonomskog razvoja opine u 2008. i o procijenjenoj teti od poplava na podruju opine od 7. do 16. 3. 2009. godine.
153
2. 4. 2009. Otvoren Centar za napredne tehnologije (Machine Tool Tehnology CenterMTTC), u Graanici Centar je osnovalo sedam graanikih uspjenih kompanija (Plamingo, Helioplast, Bema Ba, Idea-Co, FragmatIzolirka, Variplast i Mirna), uz podrku Projekta Inovacije u biznisu Norvekog ministarstva meunarodnih poslova i Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID). Kako je reeno na sveanom putanju u rad ovog Tehnolokog centra, on e raditi ne samo na dizajniranju i projektovanju gotovih proizvoda i alata za svoje osnivae i druge zainteresovane firme, ve i na permanentnoj edukaciji kadrova iz domena koritenja naprednih tehnologija za mnogo ire podruje od Graanice. Osvajanje novih tehnologija kao glavni cilj ovog projekta, bit e u funkciji jaanja konkurentnosti domaih kompanija, ali i otvaranja novih radnih mjesta i stvaranja uslova za bolji ivotni standard u BiH. Ovo je dokaz da naa mala i srednja preduzea idu ukorak sa zahtjevima svjetskog trita u oblasti prerade plastike i industriji alata i alatljika, naglasio je Samir uri, jedan od uspjenih graanikih poduzetnika i vlasnik fabrike Plamingo, govorei na sveanom otvaranju Centra. Dobar primjer za to je i Klaster plastiara i alatniara Bosne i Hercegovine sa adresom u Graanici, koji uz ostalo, predstavlja veliko priznanje naim privrednicima i znaajnu podrku njihovim idejama i inicijativama. Ovaj iskorak, jeste na neki nain, u duhu poduzetnike tradicije Graanice, ali je prije svega rezultat odlunosti graanikih poduzetnika da uspost Uistinu, ovo je lijep dogaaj sa kojeg, evo mi u ovoj,
ipak moramo rei, neveseloj stvarnosti, zainjenoj golemim ekonomskim tekoama, aljemo jednu pozitivnu poruku da se ovdje u ovoj Graanici pozitivno misli i dobro radi. Nadam se da e sve to biti u funkciji daljeg privrednog rasta i prosperiteta Graanice i njen korak blie ka Evropi, poruio je naelnik Opine Graanica Nusret Heli na otvaranju ovog centra. 29. 4. 2009. GODINE Sedma sjednica Opinskog vijea Graanica: vijenici izglasali novi Statut opine i dali saglasnost za kupovinu objekta Sportska sala Luke u Graanici Iako je krajem prolog mandata Opinskog vijea propao jedan pokuaj donoenja novog Statuta Opine (i pored oiglednog pritiska OSCE), iako se javna rasprava o ovom dokumentu vodi praktino od Nove godine, postupak njegovog usvajanja na ovoj sjednici vijea nije proao bez otrih polemika i burnih rasprava i sueljavanja takozvane pozicije i opozicije, koje su se ipak na kraju svodile na to ko e voditi postupak imenovanja lanova upravnih odbora javnih ustanova i preduzea iz nadlenosti opine: Opinsko vijee ili naelnik. Uzme li se u obzir da su te dileme, objektivno, posljedica nedoreenosti i komplikovanosti aktuelnih zakonskih propisa iz te oblasti, te konfiguracija politikih snaga u Vijeu, nije ni udo to i ovoga puta ba zbog suprotstavljenih stavova oko tih pitanja umalo nije propao i ovaj pokuaj donoenja najvieg opinskog pravnog akta. Ipak, dolo je do odreenih kompromisa i meusobnih ustupaka i usaglaavanja izmeu jedne strane koja bi dala sve ingerencije naelniku i druge, koja bi to isto dala Opinskom vijeu, tako da je
154
Statut, napokon jednoglasno usvoje. Kupovina sale na Lukama, odnosno njenog veeg dijela (oko 60%), koji je u vlasnitvu Kompanije irbegovi, govori se ve due kako na zvaninim mjestima, tako i u politikim kuloarima i na ariji. Napokon su otklonjene sve dileme, pa je na Vijeu data saglasnost da se izvri kupovina tog objekta (odnosno njegovog dijela od 60%) po cijeni od 1.058.000 KM, koju e Opina isplatiti sljedeom dinamikom: 5% u 2009., 10% u 2010., a ostatak do kraja 2014. godine. Uknjiba vlasnitva na opinu izvrit e se odmah po potpisivanju ugovora i uplati prve ugovorene trane. Ovaj aranman nee dodatno opteretiti Budet opine, jer e se za otplatu navedenih anuiteta (bez zaraunavanja kamata) uplaivati ona sredstva koja su toj istoj Sali uplaivana za takozvanih trenani proces graanikih klubova (do sada cca 70 do 80 hiljada KM). Osim ove dvije vane take , na ovoj sjednici vijenici su, pored nekoliko odluka, usvojili izvjetaje o radu i finansijskom poslovanju javnih zdravstvenih ustanova: Doma zdravlja, Ope bolnice Dr. Mustafa Beganovi i Gradske apoteke, te Djejeg obdanita Naa djeca, a dali su i saglasnost za plan prioritetnih kapitalnih ulaganja za 2009. godinu javne zdravstvene ustanove Opa bolnica Dr. Mustafa Beganovi. 4. 5.2009. Faruk irbegovi u Kuala Lumpuru u Maleziji, sa HDC-om, glavnim malezijskim autoritetom u razvoju Halal Inicijativa, potpisao Memorandum o razumijevanju o saradnji na projektu Halal Parka u Graanici, prvog te vrste u Bosni i Hercegovini Potpisivanju Memoranduma, koje je
uprilieno u okviru 4. Svjetskog Halal foruma, prisustvovao je i Reis ul-u-lema Mustafa ef. Ceri. Planirano je da Halal Park bude smjeten u Graanici, u Poslovnoj zoni irbegovi grupe. Vrijednost projekta se procjenjuje na oko 100 miliona eura i donosit e oko 500 miliona eura zarade godinje. Za dvije godine, koliko e Halal Parku trebati da pone funkcionisati u punom kapacitetu, bit e otvoreno nekoliko hiljada novih radnih mjesta. Potencijal za proizvodnju prehrambenih proizvoda u BiH trenutno se procjenjuje na 4 milijarde eura. Uzimajui u obzir injenicu da muslimani ine oko 50% populacije BiH, mogunosti za kvalitetnu halal proizvodnju su dosta velike, kazao je Faruk irbegovi, te dodao: Malezija i BiH odavno imaju dobre odnose, te nam priinjava zadovoljstvo da proirimo saradnju na ovaj nain, pozivom naim malezijskim kolegama da iskoriste izvanredne ekonomske mogunosti koje ima BiH. Za njih su mogunosti tim vee to e moi iskoristiti bosanski Halal Park kao platformu za izlazak na trite EU, jer BiH ima trenutno potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EU, gdje se svi proizvodi iz BiH koji se izvoze u EU oslobaaju taksi. Potpisivanjem Memoranduma dvije strane su se obavezale na primjenjivanje samo jednog, zajednikog Halal standarda pod OIC-om (Organizacija Islamskih Zemalja), na dodatne treninge i razvijanje neophodnih vjetina, te nastavak bilateralnog trgovinskog razvoja izmeu malezijskih kompanija i kompanija 1u okviru inicijative bosanskog Halal Parka. (Pres irbegovi grupa)
155
156
dodatak
Predstavljamo: doktori nauka s podruja Graanice (Rije-dvije o novoj rubrici) Dr. sc. Vedada Barakovi Strukturiranje sadraja bosanskohercegovakih masovnih medija pod utjecajem odnosa s javnostima (Rezime doktorske disertacije) Mala i srednja preduzea u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na BiH (Rezime doktorske disertacije) Urgentna ultrasonografija u menadmentu akutnog abdominalnog bola (Rezime doktorske disertacije) Glosar novih autora
Dr. sc. Zijad Dafi
Dr. Nizama Salihefendi
DODaTak GRAANIKI GLASNIK 27
157
Predstavljamo: doktori nauka s podruja Graanice

(Rije-dvije o novoj rubrici))
d ovog broja naeg asopisa, u dijelu koji zovemo Dodatak, uvodimo novu rubriku pod naslovom Predstavljamo: doktori nauka s podruja Graanice s ciljem da predstavimo sve nosioce akademskih zvanja doktora nauka koji su svojim roenjem (uim zaviajem) ili naunim interesovanjem i djelom vezani za iri prostor Graanice. Pored upoznavanja ire javnosti (pa i nae lokalne) o njihovim naunim dostignuima i djelu, posebno mlaih ambicioznih strunjaka (koji poesto ostaju u anonimnosti), drugi cilj nam je da stvorimo bazu podataka ili svojevrstan katalog kadrovskih potencijala, na koje se moe raunati u nekim ozbiljnijim projektima budueg privrednog i drutvenog razvoja kako ovog kraja, tako i cijele Bosne i Hercegovine. To, svakako, moe biti referenca za sve one koji ele da se povezuju sa ovim podrujem, kako na kulturnom, tako i na ekonomsko-razvojnom i tehnolokom planu, ali i poziv domaim ljudima od biznisa, politike i odluivanja da u nekim svojim buduim planovima ozbiljnije raunaju na te potencijale. Svaka pojedinana prezentacija sastojat e se iz tri osnovna dijela: 1. rezime odbranjene doktorske disertacije na bosanskom i nekom do stranih jezika, 2. krai biografski podaci i 3. bibliografija odabranih radova.
GRAANIKI GLASNIK 27 DODaTak
Planiramo da u narednih nekoliko brojeva predstavimo sve doktore nauka s ovog podruja, a kad postanemo potpuno aurni, tada emo iz broja u broj prezentirati, na isti nain, one koji u meuvremenu (to jest izmeu dva broja naeg asopisa) steknu taj akademski stepen. Vie nego do sada, na stranicama ovog asopisa pratit emo njihovu nastavno-naunu aktivnost i napredovanje u struci, objavljivati njihove strune i naune radove, prikaze knjiga, naune izvjetaje itd. Koliko god je vana njihova prezentacija u usko specijalizovanim naunim i strunim publikacijama i periodici, cijenimo da e isto tako biti od ope koristi i ovako zamiljena i prezentirana njihova komunikacija sa irom javnou. Zato pozivamo sve nosioce akademskog zvanja doktora nauka koji su roenjem ili svojim naunim interesovanjem vezani za Graanicu da nam se jave i da sarauju u ovom asopisu kao svom mediju koji ve skoro deceniju i po promovie kulturno-historijske vrijednosti i stvaralake potencijale ireg podruja Graanice, Tuzlanskog antona i Bosne i Hercegovine kao cjeline. U ovom broju predstavit emo: dr. Nizamu Salihefendi, dr. Vedadu Barakovi i dr. Zijada Dafia. (Redakcija)
158
Dr. sc. Vedada Barakovi
Strukturiranje sadraja bosanskohercegovakih masovnih medija pod utjecajem odnosa s javnostima

Rezime
dnosi s javnostima (PR komunikacija) sve je prisutniji i razvijeniji oblik javnog komuniciranja drutvenih struktura sa okruenjem i u Bosni i Hercegovini. Drutvene strukture u BiH ovakav vid komunikacije primjenjuju relativno kratko, ali dovoljno efikasno da su se njihovi PR odjeli uspjeli nametnuti ne samo kao (kredibilan) izvor, ve i kao nezaobilazna karika u procesu strukturiranja masmedijskih sadraja. Krajnji cilj ovakvog utjecaja jest konstituiranje diskursa (ciljnih) javnosti i generiranje takvih stavova (ponaanja) koji e stvoriti naklonost, razumijevanje i podrku u ostvarivanju misije i ciljeva organizacije. Organizacije u Bosni i Hercegovini dospijevaju u masovne medije koristei se metodama novinarske epistemologije, kreiranjem pseudodogaaja, ali i dostavljanjem medijima informacija upakovanih u gotove novinarske forme (tzv. supsidijar-
ne informacije) koje redakcije uglavnom objavljuju. Najee je rije o organizacijama koje su utjecajne i drutveno relevantne, preteno o organima dravne (entitetske i lokalne) vlasti, te o meunarodnim organizacijama. Spomenute organizacije po pravilu imaju dobro razvijene PR odjele koje prema medijskom podsistemu svakodnevno diseminiraju razliite sadraje. Medijski podsistem u BiH iznimno je sloen i refleksija je stanja u ostalim podsistemima. Pored podijeljenosti medijskog prostora na tri paralelne komunikacijske zajednice, konstituisane oko politikih etnozajednica, masovni mediji u BiH pod snanim su utjecajem centara moi izvan BiH. Ovakva medijska slika stvara pogodno tlo za ostvarivanje agenda setting funkcije masovnih medija, teorije koja pretpostavlja da mediji diktiraju teme koje e javnost u odreenom vremenu smatrati posebno vanim i o kojima e javnost u
159
odreenom vremenu razmiljati i raspravljati. tampa je medij koji je posebno pogodan za kreiranje diskursa javnosti kroz agenda setting funkciju. Relativno jeftina produkcija formi za printane medije omoguava organizacijama diseminaciju ovakvih informacija bez posebnih ulaganja, a redakcijama smanjuje napore na prikupljanju i obradi sadraja. Meutim, u bosanskohercegovakim uvjetima tampa nije dovoljno efikasan kanal zbog disperzirane italake (etno) publike i konkurencije, pa ak i dominacije tampe iz susjednih drava. Radio takoer ima disperziranu publiku i lokalnog je karaktera, te je bosanskohercegovaka javnost televiziju oznaila kao medij s najveim kredibilitetom i kao medij koji najee koristi za informisanje o zbivanjima u okruenju. Stoga organizacije posebno nastoje utjecati na informativne sadraje tv stanica. Taj utjecaj razliit je na dravnom, entitetskim i lokalnim nivoima a glavne determinante ovakvog utjecaja su etnika polarizacija javnosti, politiko ureenje, te dominantno prisustvo meunarodne zajednice, to su ujedno i disktintivni faktori utjecaja PR komunikacije na sadraje masovnih medija u odnosu na ostale zemlje u tranziciji. Ove varijable artikuliu teme koje se putem medijske agende mogu nametnuti kao agenda javnosti. To su teme koje nisu u disonanciji s psihosocijalnom strukturom recipijenata i to samo u odreenim drutvenim situacijama koje etnojavnosti percipiraju kao faktore stabilizacije vlastitog okruenja.
nication of social structures with its environment in Bosnia and Herzegovina. Such kind of communication social structures in Bosnia and Herzegovina apply for relatively short time, but enough efficiency to impose own PR offices as (credible) sources as well as unavoidable link in a process of mass media content structuring. End goal of such influence is construction of (target) publics discourse and generating such attitudes (behavior) which will produce favor, understanding and support in the approaching of mission and goals of an organization. Organizations in Bosnia and Herzegovina are coming into the channels of mass communication using methods of journalistic epistemology, creating pseudo events and sending information packed in journalistic forms ready for publishing (subsidiary information) to editorial offices which this information are often publishing. These organizations are powerful and socially relevant, mainly governmental (entity and local) organizations as well as international organizations, which have well developed PR departments that daily disseminate various information to the mass media in BiH. Media subsystem in BiH is very complex and it is a reflection of the situation in the other subsystems. Besides separated media space within three parallel communication subsystems constituted in its political (ethnical) communities, mass media in BiH are under strong influence of centers of power outside BiH. Such media picture creates suitable opportunity for agenda setting function application. Thesis on agenda setting function of Abstract mass media assumes that mass media dicPR communication today is more and tates themes which will be treated as very more developed kind of public commu- important in certain period and on which
160
public will discuss and think about. Print media are especially suitable for creating public discourse trough agenda setting function. Relatively inexpensive production of journalistic forms for print media provides dissemination of information for organizations without special investment and reduces costs of collecting and preparation of news to editorial offices. Print media in BiH are not sufficiently effective channel because the (ethnical) public is dispersive and because of presence, even domination of print media from neighboring countries. Radio stations also have dispersed publics and local character, so public in BiH noted television as the media with the highest credibility and most often source of information on events in the environment. Therefore organizations are trying to influence at informative contents of TV stations. Such influence is different at state, entity and local levels and main characteristics and distinctive factors of influence of PR communication at mass media content and indirectly at public discourse in BiH are ethnical polarization of public and political structure with dominant presence of international community. These variables articulate themes which should be imposed as public agenda trough media agenda. These themes are not in a dissonance with psychosocial structure of recipients and occur only in a certain social situation which ethnical publics percept as the factors of own environment stabilization. Biografijai Vedada Barakovi, roena je 10. septembra 1958. godine u Graanici, gdje je zavrila osnovno i srednje obrazovanje, di-
plomirala je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, Odsjek za urnalistiku, 1987. a magistrirala na istom fakultetu 2004. godine na postdiplomskom studiju Bosna i Hercegovina u savremenom svijetu sa temom Odnosi s javnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine, te stekla zvanje magistra urnalistike. Doktorsku disertaciju pod nazivom Strukturiranje sadraja bosanskohercegovakih masovnih medija pod ujeicajem odnosa s javnostima odbranila je na Fakultetu politikih nauka 2007. godine i time stekla zvanje doktora urnalistikih nauka. Radila je u Fering d.o.o, Meunarodnoj organizaciji za migracije, Kokaprodukt d.o.o, u Opini Graanica, te u holandskoj organizaciji Geesink. Saraivala je sa Naim danima, Veernjim novostima, Bosanskim reporterom, Biljegom vremena, te lokalnim radio stanicama. Objavila vie strunih i naunih radova, te uestvovala na naunim i strunim skupovima iz oblasti komunikologije i odnosa s javnostima. Uestvovala je u istraivanjima trita i stavova javnosti za domae i meunarodne organizacije. Od 2000. godine angaovana je na Odsjeku za urnalistiku Filozofskog fakulteta kao asistent, od 2004. kao vii asistent, a 2009. godine izabrana je u nastavno zvanje docenta. Udata je i majka je jedne kerke. Govori engleski i ruski jezik. Bibliografija Nauni i struni radovi
1. Etika odnosa s javnostima istina kao preduslov razvoja dvostruke odgovornosti, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, IV, 2003.(Tekst obrauje etika pitanja odnosa s javnostima kao oblika javnog komuniciranja savremenih socijalnih struktura sa okruenjem, fokusirajui se na problem istine i odgovornosti. S uvodnom dis-
161
Strukturiranje sadraja bosanskohercegovakih masovnih medija pod utjecajem odnosa s javnostima tinkcijom emu slue novinari prvenstveno pravu javnosti da zna, a emu odnosi s javnostima potrebama i interesima svojih klijenata, obje se profesije tretiraju kao profesije s odgovornostima prema svojim javnostima da zna istinu prije svega.), 2. Tradicionalni i novi mediji i javno mnijenje, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli,V, 2004. (Ovaj rad analizira utjecaj masovnih medija na konstituiranje javnog mnijenja. Razvoj masovnih medija u savremenom drutvu podijelio je teoretiare u shvatanju utjecaja masovnih medija na konstituiranje kritike, rezonujue javnosti i razvoj javne debate.), 3. Odnosi s javnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Stav, asopis za kulturu, umjetnost i drutvena pitanja, godina III, broj 8-9, Tuzla, 2004. (U tekstu su analizirani odnosi s javnostima kao preovlaujui oblik javne komunikacije suvremenih socijalnih struktura sa okruenjem u domaim uvjetima.), 4. Gutenbergova galaksija kolaps ili transformacija? Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, godina V, 2006. godine (Ovaj rad analizira rezultate proimanja informatike, telekomunikacija i medija u digitalnom okruenju. Ovakva simbioza razliitih tehnologija omoguila je i proimanje i stapanje medija, pa se danas ne moe sa sigurnou i preciznou povui crta gdje jedan medij prestaje a drugi poinje.), 5. Odnosi s javnostima i poteno izvjetavanje u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli,VII, 2008. godine (U radu je analizirana bosanskohercegovaka komunikacijska zajednica s polazitem da je ona zapravo refleksija stanja u ostalim podsistemima drutva i kao takva dezintegrirana i polarizirana oko etnikih centara moi. Masovni mediji u ovakvim uslovima posreduju poruke do parcijalizirane javnosti, a njihova je objektivnost zamagljena i optereena etnikim vizurama, to oteava integriranje komunikacijske i zajednice openito), 6. Utjecaj meunarodnih organizacija na agendu dnevnih listova u Bosni i Hercegovini, Dubrovaki medijski dani, Uloga odnosa s javnostima u kreiranju javnog mnijenja, 2007. (Na primjeru utjecaja meunarodnih organizacija na kreiranje sadraja dnevnih novina u Bosni i Hercegovini autorica pokazuje da savremene drutvene strukture preko svojih PR slubi mogu kreirati medijsku, a posredno agendu javnosti. Kroz analizu medijskih sadraja autorica pokazuje da se informacije pripremljene na temeljima novinarske epistemologije i upakovane u prepoznatljive novinarske forme, u masovnim medijima objavljuju bez ili uz neznatne korekcije.), 7. Stanovnici ravne ploe; (dez)orijentacijska funkcija masovnih medija, Obrazovanje odraslih, Broj 2, Vol. VIII, Sarajevo, 2008. (U ovom radu autorica prouava aktuelnu komunikacijsku situaciju u Bosni i Hercegovini i zakljuuje da samo istinita, blagovremena, nepristrasna ali i potpuna informacija koja e ponuditi iri drutveni kontekst, uzroke i eventualne posljedice dogaaja, jedina moe biti platforma za donoenje (ispravnih) politikih odluka u sredinama sa sloenom strukturom kakva je BiH.), 8. Nevladine organizacije i agenda setting funkcija masovnih medija, Civilno drustvo u BiH: historijski razvoj i aktuelni izazovi, Fondacija Friedrich Ebert, Sarajevo, 2008. godine (U ovom tekstu autorica istrauje znaaj podrke javnosti u ostvarivanju ciljeva nevladinih organizacija kao esencijalnih u ukupnim aktivnostima i podruju djelovanja ovog sektora), 9. Javna percepcija nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, Civilno drustvo i ideologija uBiH: Civilno drutvo u kontekstu neoliberalnih ideja i ideologija, Fondacija Friedrich Ebert, Sarajevo, 2008. godine (Tekst se bavi ulogom nevladinog sektora u jaanju civilnog drutva. Uloga ovog sektora neosporna je i posebno vana za jaanje demokratskog drutva u tranzicijskim zemljama. Pored finansijskih problema nevladine organizacije u ovakvim drutvima se susreu i s problemom percipiranja njihove uloge i misije od strane javnosti.), 10. Medijska produkcija i posredovanja traumom; Puls demokratije; Fond Otvoreno Drutvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo, decembar, 2008. godine (Tekst razmatra recentnu dinamiku javnih posredovanja traumom i suoavanja s prolou u BiH, a autorica naroit akcenat stavlja na trenutno vladajue lokalne/globalne medijske ekonomije, vezane za pitanje simbolizacije traume u bosanskohercegovakom drutvu tranzicijskog spektakla. Autorica analizira masmedijske sadraje kao recikliranje slika i recitiranje proglasa, obavjetenja, dopisa s raznih institucionalnih adresa postdejtonskog javnog imaginarija.)
162
Mala i srednja preduzea u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na BiH
Dr. sc. ZiJad Dafi
Rezime
oktorska disertacija strukturirana je tako da, uz popis slika i tabela, uvod, zakljuna razmatranja, popis koritene literature, sadri 6 dijelova (291 stranica) u kojima se vri razrada i verifikacija generalne i radne istraivake hipoteze i istovremeno realizuju opi i posebni operativni ciljevi istraivanja. U popisu koritene literature navodi se 286 razliitih izvora (knjige i prirunici, studije, asopisi i monografije, zbornici, doktorske disertacije i magistarski radovi, brojne web adresa, statistiki godinjaci i zakonska regulativa). Sastavni dio rada ini 56 tabela i 35 slika. Predmet istraivanja disertacije usmjeren je na istraivanje i utvrivanje znaaja i uticaja malih i srednjih preduzea (SMEs) na restrukturiranje tranzicijskih privreda, a posebno na bosanskohercegovaku privredu u tranzicijskom periodu. Osnovni motiv ove doktorske
disertacije je proirenje spoznaje o SMEs, te nauno propitivanje uloge SMEs u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. S obzirom da je stara privredna struktura u naoj zemlji razorena, a nova se tek stvara osnivanjem veeg broja SMEs, osnovni cilj istraivanja je sagledavanje uloge SMEs u tranzicionom paketu, kroz dokazivanje realnosti generalne, radne i 8 posebnih hipoteza. Osnovni zadatak ovog rada je istraiti da li SMEs mogu biti nosioci privrednog razvoja u BiH ili razvoj zavisi od poslovnih aktivnosti velikih korporacija. Naime, prijelazom sa dogovorne na trinu privredu, bosanskohercegovaka ekonomija se nalazi u procesu krupnih promjena, kako na makro, tako i na mikro planu. Proces privatizacije se nalazi u zavrnoj fazi, tako da prestaje bive ustrojstvo koje se uglavnom temeljilo na velikim preduzeima koja su bila u drutvenom vlasnitvu i predstavljala kimu ekonomDODaTak GRAANIKI GLASNIK 27
163
skog sistema. Nastaje novi ustroj privrede, temeljen na privatnom vlasnitvu. U novom okruenju jasnog titulara vlasnika, svoju ansu su nala SMEs, od kojih se oekuje da budu vani nosioci ekonomskog razvoja zemlje. Za kompletiranje istraivanja i realizaciju ciljeva i zadataka u disertaciji je koriteno niz metoda i tehnika istraivanja, kao to su osnovne i posebne znanstvene metode: dijalektika, sintetika i verifikaciona metoda, te metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda komparacije itd . Zakljuna razmatranja sumirana su u 19 posebnih taaka u kojima su rezimirani rezultati po pojedinim dijelovima disertacije. U ovom dijelu se daju decidni odgovori na hipoteze postavljene u uvodnom dijelu rada, te prezentiraju rezultati provedenih istraivanja, a koji se tiu spremnosti BiH za preduzetnitvo, uloge kreatora ekonomske politike u podrci razvoju i konkurentnosti SMEs u BiH, znaaju regionalnih razvojnih agencija u stimuliranju regionalnog razvoja, ulozi SMEs u smanjenju nezaposlenosti i siromatva u Bosni i Hercegovini, te definicija SMEs primjerena bosanskohercegovakim uslovima. Generalna ocjena je da se preduzetnitvo u BiH nalazi u poetnoj fazi, mada bi ovo podruje moglo postati sutinsko u razvoju zemlje. Poseban znaaj ove disertacije se ogleda u injenici da je ovo jedan od prvih radova u Bosni i Hercegovini koji sistematski obrauje naprijed izneseni problem istraivanja. Takoe se navode i otvoreni problemi i polazita za dalji istraivaki rad, pri emu se istie da bi primarni cilj buduih ekonomskih istraivanja i politike u oblasti SMEs sektora trebao biti nizak nivo dinamike u (legitimnom)
sektoru SMEs, niska stopa osnivanja novih preduzea, te brojne barijere za razvoj ovog sektora u zemlji. Abstract This doctorate is structured so that it, beside the list of pictures and tables, introduction, final conclusions, list of used literature and attachments, contents 6 parts (291 pages) where the central and work research hypothesis is being developed and verified, and at the same time, general and operative research objectives being realized. There are 286 different sources on the list of used literature (books and manuals, articles and doctorates, master works and numerous web sites, statistic almanacs and law regulation). The component part of this work contents 56 tables and 35 pictures. The subject of research in this doctorate is guided to the research and fortification of the importance and influence of small and middle businesses (SMEs) on the restruction of the transition economy, especially on the bosnian economy in the period of transition. The basic motive of this doctorate is the enlargement of notion about SMEs, so as the scientific questioning of the part of SMEs in the economic development of Bosnia and Herzegovina. In consideration that the old economic structure in our country is destructed, and the new one is created only with the establishment of a larger number of SMEs, the basic final cause of the research is to percieve the parts that SMEs are taking in the transition package, through the proving of the general reality, working and 8 special hypothesis. The basic tasks of this work is to explore if SMEs could be the repository of econo-
164
mic development in Bosnia and Herzegovina, or does the development of business activities depend on big corporations. So to say, with the transition from the unanimously to the economic market, the economy of Bosnia and Herzegovina lies in the proces of big changes on the macro and micro plan. The proces of privatisation is in its final phase so that the ex-constitution that was mostly based on big businesses, which were in social property and presented the spine of the economic system, comes to the end. A new costitution, based on private property, is beginning. The SMEs, which are expected to be important repositories of the economic development of the country, have found their chance in the new surroundings of their owners clear title. For completing the researches and realisation of the final causes and tasks of this doctorate, a range of methods and techniques is used, such as basic and special scientific methods: dialectical, synthetical, attesting method, method of analysis and synthesis, inductive and deductive method, comparation method etc. The final cosiderations are summed up in 19 detached points, in which the results are concluded in individual parts. This part gives literal answers to the hypothesis placed in the introductory part of this work, and presents the results of the conducted researches related to the readiness of Bosnia and Herzegovina for the business, the creation part of economy politics in supporting the development and competition of SMEs in Bosnia and Herzegovina, the importance of regional development agencies in stimulating regional development, the part of SMEs in cutting unemployement and poverty in
Bosnia and Herzegovina, and the definition of SMEs responding to the conditions of Bosnia and Herzegovina. The general grade is that business in Bosnia and Herzegovina is still in the beginning phase, although this area could become the basic in the development of the country. The special importance of this doctorate is reflected in the fact that this is one of the first works in Bosnia and Herzegovina that systematically works on the problem of research, which is brought out beforehanded. Problems and starting points for further research work are also cite and opened, where it is brought out that the primary final cause of future economic researches and politics, in the area of the SMEs sector, should be a small level of dynamics in the (legitimate) sector of SMEs, a low rate for establishment of new businesses and numerous barriers for the development of this sector in the country. Biografija Zijad Dafi je roen 26.08.1970. u Graanici, osnovnu kolu je zavrio u Gornjoj Orahovici, a srednju elektro-tehniku kolu 1989. godine u Graanici. Na Ekonomskom fakultetu u Tuzli diplomirao je 1995. godine. Tokom kolske 1996/97 godine boravio je Univerzitetu u Bolonji (Italija), na postdiplomskoj specijalizaciji iz oblasti industrijske ekonomije, kao stipendista italijanske vlade. Teite edukacije i istraivanja je bilo na razvoju malih i srednjih preduzea i podrci drave u okviru njene ekonomske politike. Uestvovao je u svim inicijativama, koje je organizovao Centar za Srednjoistonu Evropu i Balkan i saraivao u organizaciji kongresa i okruglih stolova. Specijalizaciju u Bolonji
165
je uspjeno zavrio i posjeduje certifikat broj 394. U toku 2002 i 2003. g. nekoliko puta je boravio na Ekonomskim fakultetima u Austiji (Grac, Leoben i Be). Ispred Univerziteta u Tuzli uestvovao je na Drugoj meunarodnoj ljetnoj koli Post-komunistika tranzicija i evropski integracioni procesi, odranoj u erviji (Italija) od 1. 09. do 15. 09. 1996. godine. U periodu juli 1997. marta 1998. g. bio je zaposlen u nevladinoj italijanskoj humanitarnoj organizaciji CRIC na poslovima prevodioca. Od marta do septembra 1998. godine, radio je u DD Fering u Graanici, na poslovima koordinatora finansija. U zvanje asistenta na predmetu Politika ekonomija izabran je 22. 05. 1998. godine. Na istom predmetu, te na predmetu Mikroekonomija, radi kao asistent od 01. septembra 1998. godine. Na Ekonomskom fakultetu u Tuzli zavrio je Postdiplomski studij Strategije poslovnog upravljanja, smjer Organizacioni menadment. Magistarski rad na temu: Ekonomska valorizacija metoda steaja preduzea odbranio je 25. 04. 2002. godine. U zvanje vieg asistenta na uoj naunoj oblasti Teorijska ekonomija izabran je 23. 10. 2002. godine, tako da danas radi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli kao vii asistent na predmetima: Mikroekonomija, Meunarodna ekonomija i Osnove ekonomije. Aktivno govori italijanski i engleski jezik. Takoe, dobro koristi kako standardne, tako i niz profesionalnih programskih paketa iz informatike. Ispred Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli bio je ukljuen u SEED-ov Program obuke o preduzetnitvu. Od 28. oktobra do 22. novembra 2002. godine pohaao je trening o metodologiji obuke koja
se fokusira na moderne nastavne metode i na obuku odraslih: Entrepreneurship Faculty Development Program, odran od strane ISTUD-a, Instituta iz Milana. Posjeduje certifikat Svjetske banke za trening vlasnika i menadera malih i srednjih preduzea. Doktorsku disertaciju na temu: Mala i srednja preduzea u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu odbranio je 27. 12. 2005. godine. Kao lokalni ekspert, angaovan je u osnivanju i radu Biznis Start-up Centra na Univerzitetu u Tuzli, na kojem polaznike educira o metodologiji izrade Biznis plana. Uestvovao je u izradi mnogobrojnih nauno-istraivakih projekata, te na nekoliko meunarodnih naunih konferencija u zemlji i inostranstvu. Objavio je 3 udbenika i preko 30 naunih i strunih radova iz oblasti ekonomije u zemlji i inozemstvu. Trenutno radi kao docent na Ekonomskom fakultetu i Visokoj poslovnoj koli u Tuzli, Travniku i Brkom, gdje predaje Mikroekonomiju i Ekonomiju odrivog razvoja u okviru dodiplomskog studija, te Ekonomiju javnog sektora na Postdiplomskom studiju. Nastavu osim na matinom fakultetu izvodi i na Pravnom i Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Kao gost predava predavao je na postdiplomskom studiju na Ekonomskim fakultetima u Sarajevu i Zenici. Predsjednik je Odbora za reviziji u javnom preduzeu Vodovod i kanalizacija, d.o.o. u Graanici, te lan Odbora za reviziju u javnom preduzeu Komunalac, d.d. u Gradacu. lan je redakcije asopisa za ekonomiju i biznis Ekonomska revija u Tuzli i asopisa Poslovni konsultant. Oenjen je i ima dvoje djece.
166
Bibliografija
1. Knjige i udbenici: 1. Mikroekonomijazbirka rijeenih zadataka (koautor sa dr. Reufom Kapiem,), Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, 2000. godina. 2. Ekonomska valorizacija metoda steaja preduzea, (magistarski rad), Ekonomski fakultet, Tuzla, odbranjen na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli 25. 04. 2002. 3. Mala i srednja preduzea u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na BiH, (doktorska disertacija), odbranjena na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli 27. 12. 2005. godine. 4. Preduzetnika ekonomijaMala i srednja preduzea u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, 390 strana, Denfas, Tuzla, 2007. 5. 5. Mikroekonomija pitanja i zadaci, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, 2007. 2. Objavljeni struni i nauni radovi: 1. Finansijski i socijalni aspekt steaja privrednih drutava na podruju Tuzlanskog kantona (koautor sa dr. Reufom Kapiem), Zbornik radova Ekonomskog fakulteta, Tuzla, 2002., 2. Prilog kritici ponaanja potroaa, Zbornik radova, Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 2000., 3. Uloga malih i srednjih preduzea u razvoju zemalja u tranziciji. Iskustva za BiH, Preporod, BKZ, br. 9, decembar 2003., 4. Prijedlozi metoda za efikasnije rjeavanje steajnog postupka u FBiH, Tranzicija, Ekonomski institut u Tuzli, Tuzla, broj 13, januar-juni 2003., 5. Prijedlozi metoda za efikasnije rjeavanje steajnog postupka u FBiH (II dio), Porezni savjetnik, Revikon, Sarajevo, septembar 2003. godine., 6. Pravna i ekonomska prevencija steaja, Pravni savjetnik, Centar za promociju civilnog drutva, Sarajevo, broj 5, maj 2003. godine. Isti rad je objavljen i u: Ekonomska revija, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, broj 1, maj 2003. g. i Porezni savjetnik, Revikon, Sarajevo, juli-avgust 2003., 7. Finansiranje pomou emisije obveznica, Porezni savjetnik, Revikon, Sarajevo, decembar 2003., 8. Finansiranje preduzea emisijom dionica, Porezni savjetnik, Revikon, Sarajevo, broj 4., 2004., 9. Znaaj i uloga malih i srednjih preduzea u razvoju zemalja Centralne i Istone Evrope, Pravni savjetnik, Centar za promociju civilnog drutva, Sarajevo, broj 4, maj 2005. godine., 10. Ruolo ed importanza delle Piccole e Medie Im-
prese nella fase di ristrutturazione e sviluppo dell economia di Bosnia ed Herzegovina (Uloga i znaaj SME u restrukturiranju i razvoju privrede u BiH), (specijalistiki rad na italijanskom jeziku), Univerzitet u Bolonji, Italija, 1997. godine., 11. Poslovanje s mjenicom (prikaz knjige), Tranzicija, Ekonomski institut u Tuzli, Tuzla, broj 9 10, decembar 2001. g., 12. Raunovodstvo i revizija kapitala (prikaz knjige), Raunovodstvo i poslovne finansije, FEB, Sarajevo, broj 6, 2002, str. 100., 13. Liberalizacija svjetske privredeuslov razvoja slobodne trgovine, (koautor sa dr. Safetom Kurtoviem), Tranzicija, Ekonomski institut u Tuzli, Tuzla, broj 14, 2004. g., 14. Institucionalne promjene u funkciji razvoja malih i srednjih preduzea u BiH, Porezni savjetnik, Revikon, Sarajevo, broj 5., maj 2004. 15. Pretpostavke razvoja malih i srednjih preduzea u BiH, Tempus program, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2004., 16. Franizing partnerstvo uz sinergetske efekte, (koautor sa dr. Adnanom Rovanin), Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, broj 24., septembar 2004., 17. Assumptions of Development for Small and Medium Sized Enterprises in Bosnia and Herzegovina, (koautor sa dr. Adnanom Rovanin), 65th Anniversary Conference of the Institute of Economics, Zagreb, Croatia, November 18-19, 2004., 18. Perspektive razvoja malih i srednjih preduzea u BiH, (koautor sa dr. Adnanom Rovanin) Tranzicija, Ekonomski institut u Tuzli, Tuzla, broj 15, julidecembar 2004. godine, 19. Zahirovi, S. Kurti, A. Dafi, Z., ivi, B.: Kljune determinante poduzetnikih znanja i mikro i malom biznisu, Ekonomska revija, br. 7., asopis za ekonomiju i biznis, Ekonomski fakultet, Tuzla, april 2006., 20. Tati, K., Rovanin, A., Dafi, Z.: Globalization, competitiveness and environment, Ekonomic research, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, Pula, Vol.19, No 2, decembar 2006., 21. Analiza prepreka u razvoju malih i srednjih preduzea u Bosni i Hercegovini, Lider, asopis za teoriju i praksu menadmenta, preduzetnitva i liderstva, Banja Luka, broj 11-12, 2006 22. Dafi, Z., Hodi, K., Rovanin, A.: Wie soll man Kleinunternehmertum und Business in Bosnien und Herzegowina frdern die Erfahrungen der Universitt Tuzla, Bosnien und Herzegowina und die Sociale Marktwirtschaft im 21. Jahrundert, Pu-
167
Mala i srednja preduzea u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na BiH blic Economics Series, Volume 8, Bamberg University and Goete Institut, 2006. 23. Dafi, Z., Rovanin, A.: Perspektiven der Entwicklungen von Klein und mittlere Unternehmen in Bosnien und Herzegowina, Bosnien und Herzegowina und die Sociale Marktwirtschaft im 21. Jahrundert, Public Economics Series, Volume 8, Bamberg University and Goete Institut, 2006., 24. Iskustva start-up centara u funkciji razvoja malih i srednjih preduzea u Bosni i Hercegovini, Lider, asopis za teoriju i praksu menadmenta, preduzetnitva i liderstva, Banja Luka, broj 1-2, 2007., 25. Dafi, Z., Rovanin, A., Halilbai M.,.:Financial aspect of SMEs sector development in the Western Balkan Countries, Ekonomic research, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, Pula, Vol.20, No 1, 2007., 26. Dafi, Z., Rovanin, A., Halilbai M., Alihodi, A.: Perspektive razvoja trita kapitala u zemljama jugoistone Evrope sa posebnim osvrtom na BiH, Ekonomska revija, br. 9., asopis za ekonomiju i biznis, Ekonomski fakultet, Tuzla, april 2007., 27. Problemi i perspektive odrivog razvoja BiH, Zbornik radova sa naunog skupa: Multifunkcionalna poljoprivreda i ruralni razvoj, Novi Sad, 6. i 7. decembar 2007. g., 28. Rovanin, A., Dafi, Z., Berzanski indeksi u regiji BiH, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Zbornik radova sa Meunarodnog naunog simpozijuma: Finansije u drutvu znanja i savremenoj poslovnoj praksi, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, 22.12. 2007. godine, 29. Rovanin, A., Dafi, Z., Nuhi, M.: Trite nafte i vrijednost dolara, Zbornik radova sa Meunarodnog naunog simpozijuma: Finansije u drutvu znanja i savremenoj poslovnoj praksi, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, 22.12. 2007. godine, 30. Uloga mikro finansiranja u razvoju preduzetnitva i SMEs u BiH, Liderasopis za teoriju i praksu menadmenta, preduzetnitva i liderstva, Banja Luka, broj 1, 2008., 31. Dafi, Z., Klopi, N.: The key obstacles of faster development of SMEs in Bosnia and Herzegovina, Zbornik radova sa Meunarodnog naunog simpozijuma: State possibilities and perspectives of rural development on area of huge open-pit minings, Belgrade-Vrujci Spa, April 24-25th 2008., 32. Dafi, Z., Rovanin, A., Beji, J.: Governmental policies for development of Small and Medium Enterprises (SMEs) in Bosnia and Herzegovina and Other Countries in Transition, Proceedings of the International Conference for Entrepreneurship, Innovative and Regional Development, 8th-11th May 2008, Skopje & Ohrid, Macedonia., 33. Dafi, Z., Klopi, N.: Najizraenija ogranienja pri izboru oblika finansiranja malih i srednjih preduea u BiH, Ekonomska revija, br. 10., asopis za ekonomiju i biznis, Ekonomski fakultet, Tuzla, april 2008. 3. Uee na naunim skupovima i konferencijama: 1. Meunarodna iskustva u razvoju malih i srednjih preduzea, Nauni skup: Izazovi korporativnog upravljanja u procesu ekonomske tranzicije, 15. 16. decembar 2005., Zbornik radova Ekonomskog fakultata Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2005. godine, 2. Iskustva start-up centara u funkciji razvoja malih i srednjih preduzea u BiH, (koautor sa dr. Kadrijom Hodiem, i dr. Adnanom Rovaninom), Meunarodna ekonomska konferencija, Bosna i Hercegovina i socijalna trina ekonomija u 21. vijeku Socijalna odgovornost na globalizovanom tritu, 28 30. oktobar 2005. godine, Goethe-institut, Sarajevo, 3. Perspektive razvoja SME (Smal / Mediumu Enterprises) u BiH, (koautor sa prof. dr. Adnanom Rovaninom), Meunarodna ekonomska konferencija, Bosna i Hercegovina i socijalna trina ekonomija u 21. vijeku, Socijalna odgovornost na globalizovanom tritu, 28 30. oktobar 2005. godine, Goethe-institut, Sarajevo, 4. Poslovno inkubiranje u BiH rezultati i perspektive, Nezavisni biro za razvoj, Evropska unija, Opina Tuzla, Brko Distrikt, 8. i 9. februar 2006. godine, 2006., 5. Komparativna analiza prepreka u razvoju malih i srednjih preduzea u BiH i Zemljama Zapadnog Balkana, Konferencija o ekonomskom monitoringu, vanjskoj trgovini, direktnim stranim ulaganjima i konkurentnosti preduzea, Sarajevo, Economic Policy Research Unit, OECD, EU. UNITIC, jan. 2007., 6. Multifunkcionalna poljoprivreda i ruralni razvoj, Novi Sad, 6. i 7. decembar 2007. g., 7. Finansije u drutvu znanja i savremenoj poslovnoj praksi, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, 22.12. 2007. godine,
168
Urgentna ultrasonografija u menadmentu akutnog abdominalnog bola
Dr. Nizama Salihefendi,

Rezime
vod: Akutni abdominalni bol i akutni abdomen su veoma esta urgentna stanja na svim nivoima zdravstvene zatite. U zadnjih desetak, godina ultrasonografija abdomena je postala rutinskom metodom u evaluaciji akutnog abdominalnog bola, a ultrazvuni aparat je postao sastavnim dijelom opreme u odjeljenjima urgentne medicine. Uz adekvatnu kliniku obradu bolesnika, abdominalna ultrasonografija omoguava ranu etioloku dijagnozu akutnog abdomena ili fokusirani racionalni daljnji izbor dijagnostikih procedura, pa se smatra vrlo pouzdanom i korisnom metodom u menadmentu ovog urgentnog stanja. Jo uvijek ne postoji jedinstven stav o dijagnostikoj vrijednosti ove procedure kod razliitih bolesti koje izazivaju kliniku sliku akutnog abdomena i stavovi su neusaglaeni o vanosti klinike aplikacije urgentne abdominalne ultrasonografije. Cilj rada je da se u podruju sjeveroisto-
ne Bosne utvrdi godinja incidencija svih patolokih stanja koja daju sliku akutnog abdomena, a zatim osobine klinikog manifestiranja. Nakon primjene abdominalne ultrasonografije u urgentnom dijagnostikom postupku i komparacije rezultata ove metode sa intraoperativnim nalazom ili nalazom drugih dijagnostikih procedura, procijenjena je dijagnostika vrijednost ove metode kod razliitih bolesti, koje su dale kliniku sliku akutnog abdomena (akutni apendicitis, akutni holecistitis, perforirani peptiki ulkus i ileus). Metode rada i pacijentiRad je prospektivna klinika deskriptivna studija u trajanju od jedne godine (2002.). Ispitanike su inili svi pacijenti sa klinikom slikom akutnog abdomena, a koji su primljeni na Hirurku kliniku UKC Tuzla i Hirurko odjeljenje Ope bolnice Teanj. Pacijenti kod kojih je uraena urgentna abdominalna ultrasonogrfija (aparati Toshiba i Kretz, sa Color Dopler tehnikom) predstavljali su
169
eksperimentalnu grupu. Kontrolna grupa pacijenata je imala istu kliniku sliku, ali abdominalna ultrasonografija nije primjenjena u dijagnostikom postupku. Na posebnom upitniku, registrirani su svi opi podaci o pacijentu, vani kliniki parametri i nalaz urgentne abdominalne ultrasonografije. Nakon operativnog zahvata ili tokom daljnje klinike obrade i primjene drugih dijagnostikih procedura, registrirana je definitivna dijagnoza kao uzrok akutne abdominalne boli. Komparacijom dobivenih rezultata, procijenjena je dijagnostika i praktina klinika vrijednost urgentne abdominalne ultrasonografije: testovi senzitivnosti, specifinosti, PPV i NPV. Rezultati: Tokom jedne godine, registrirana su 654 bolesnika sa klinikom slikom akutnog abdomena. Intraoperativno registrirana patoloka stanja, kao uzrok akutnog abdomena prema uestalosti su: Akutni apendicitis 54%, Akutni holecistitis 28,8%, Ileus 5%, Perforirani peptiki ulkus 4%, Akutni pancreatitis 1%. Abdominalna ultrasonografija, sa sumnjom na akutni apendicitis, uraena je kod 137 bolesnika. Ultrasonografije variraju prema pojedinim klinikim entitetima a senzitivnost ove metode iznosi: apendicitissenzitivnost 73%, specifinost 64%; akutni holecistitissenzitivnost 98,2%, specifinost 88,8 %; ileussenzitivnost 76,9%, specifinost 80,08%; perforirani ulkussenzitivnost 66,6%, specifinost 73,3%. Zakljuak: Abdominalna ultrasonografija predstavlja metodu prvog izbora kod pojave akutnih abdominalnih bolova. Primijenjena u urgentnom postupku, moe u ranom periodu otkriti etiologiju bola i skratiti vrijeme ekanja na operativni zahvat. Ranom primjenom, moe otkriti patoloka stanja u
abdomenu, koja nisu kliniki prepoznata i preusmjeriti cijeli menadment dijagnostikih i terapeutskih postupaka. Najvea dijagnostika vrijednost je postignuta kod klinike slike akutnog holecistitisa, gdje predstavlja pouzdanu i sigurnu metodu (senzitivnost i specifinost iznad 95%) u verifikaciji kamenaca i akutnih upalnih promjena. Istu vrijednost ima i kod otkrivanja komplikacija akutnog holecistitisa. Abdominalna ultrasonografija kod klinike sumnje na akutni apendicitis moe biti samo komplementarna metoda u sklopu cjelokupne klinike slike. Negativan nalaz ultrasonografije ne moe iskljuiti akutni apendicitis. Bez obzira na limitirane dijagnostike vrijednosti, ultrasonografiju treba primijeniti kod svih sluajeva klinike sumnje na akutni apendicitis zbog mogunosti otkrivanja drugih bolesti (ginekoloka oboljenja, urolitijaza i dr.). Abdominalna ultrasonografija kod ileusa predstavlja, takoer metodu izbora, ali za etioloko diferenciranje potrebno je primijeniti Color Dopler tehniku i druge metode. Ova metoda je bazini dijagnostiki postupak i kod akutnog pankreatitisa, vaskuarnih incidenata na abdominalnoj aorti i drugim krvnim ilama abdomena, te kod tupih povreda abdomena. Za poboljanje dijagnostikih vrijednosti, potrebno je uvesti posebnu edukaciju iz urgentne ultrasonografije abdomena. Abstract Acute abdominal pain and acute abdomen represent common emergencies on all the levels of health service. Over the last ten years abdominal ultrasonograp-
170
hy has become a routine procedure in the evaluation of acute abdominal pain and the use of ultrasound has become a major part of the equipment in emergency medicine. An adequate clinical assessment of a patient involves abdominal ultrasonography which enables an early etiological diagnosis of acute abdomen. It also enables focused and rational choice of further diagnostic procedures. It is therefore considered to be a reliable and useful method in a management of this kind of emergency. There is no consensus on the diagnostic value of this procedure which is used with different illnesses with symptoms similar to the acute abdomen. There are still disagreements over the importance of the clinical application of emergency abdominal ultrasonography. Aim of the Study: The aim of the study is to establish an incidence of all pathological states that are symptomatic of acute abdomen and their clinical manifestation. The use of ultrasonography in emergency diagnostic procedure and comparison of this method with intra operative results or results of other diagnostic procedures were compared in order to establish diagnostic value of this method in patients suspected of: acute appendicitis; acute cholecystitis, perforated peptic ulcus and ileus. Material and methods: A prospective clinical descriptive study was conducted for a year. Patients with a clinical appearance of acute abdomen admitted to the University Clinic Tuzla and the Department for Surgery at General Hospital Tesanj. The patients who underwent ultrasonography represented an experimental group, and the control group contents the patients who had the same clinical fe-
ature, but without ultrasound examination. All the subjects were registered on a separate questionnaire which included: general information, important clinical parameters and the results of the performed abdominal ultrasonography. After surgical procedure or after others procedures final diagnoses have been made as a source of abdominal pain. Comparison of the results obtained enabled us to assess a diagnostic and practical clinical value of urgent abdominal ultrasonography: sensitivity, specificity, the positive predictive value (PPV) and the negative predictive value (NPV). Results: There were 645 patients suspected of acute abdomen. 400 patients underwent emergency ultrasonography. Operative pathological findings registered as result of acute abdomen occurred in order of frequency as follows: Acute appendicitis, cholecystitis, ileus and perforated peptic ulcus. Acute appendicitis 137 patients suspected of acute appendicitis underwent abdominal sonography. Results: Sensitivity 73%, Specificity 64%; Acute cholecystitis 202 patients suspected of acute cholecystitis underwent abdominal ultrasonography. Results: Sensitivity 98,2% , Specificity 88,8%; Ileus Results: Sensitivity 76,9%, Specificity 80%; Perforated peptic ulcus Results: Sensitivity 66,6%, Specificity 73,3%. Conclusion: Abdominal ultrasonography should represent first procedure in cases of acute abdominal pain. If applied in the early stages it can determine the etiology of the pain and shorten the waiting time for surgical intervention. Furthermore the early use of ultrasound will enable us to establish the clinically recognisable pathology of abdomen. Ultrasound can also change the way
171
in which a patient is managed and change the diagnostic and therapeutic procedure. The greatest use of ultrasonography is in the evaluation of the patient suspected of acute cholecystitis with sensitivity and specificity of 95%, in the verification of bile duct and acute inflammatory changes. It has same value for the complications in acute cholecystitis. Ultrasonographic evaluation of the patient with suspected acute appendicitis performed by surgeons is of great assistance in surgical practice, but it can be only a complementary method; negative results cannot exclude acute appendicitis. Regardless of its limited diagnostic value ultrasonography should be conducted in all cases of suspected acute appendicitis. On the basis of our experience ultrasound is proven to be of significant importance in the diagnosis of ileus. It is important to note that for differentiation of ileus the use of Colour Doppler is recommended. This method represents basic diagnostic procedure in patients suspected of acute pancreatitis, abdominal aneurism as well as with a blunt abdominal trauma. We conclude that ultrasonography is a diagnostic tool that should not be limited to a few experienced sonographers but introduced as a part of the core part of the curriculum in emergency abdominal ultrasonography Biografija Nizama Salihefendi je roena 25. 8. 1957. godine u Graanici, gdje je zavrila osnovnu kolu i gimnaziju (za tri godine). Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, 1980. godine. Dobitnik je
stipendije Fonda Hasan Brki i nagraena nagradom kao drugi student generacije. Ljekarski sta je obavila na klinikama UMC Sarajevo, a struni ispit poloila u Sarajevu 1981. godine. Specijalizaciju iz Urgentne medicine zavrila je 1987. godine u Sarajevu. Radila u Domu zdravlja Graanica do 1991. godine na mjestu naelnika Hitne medicinske pomoi. Dobila je 1991. godine rjeenje za obavljanje privatne prakse. Sada je rukovodilac Ordinacije ope medicine Medicus A u Graanici. Postdiplomsku nastavu iz Socijalne i obiteljske medicine zavrila je 1998. godine, a magistarski rad Socijalno-medicinski znaaj primjene ultrazvuka u obiteljskoj medicini odbranila na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 3 5. 2001. godine. Postdiplomsku nastavu iz urgentne medicine Medicinski menadment u urgentnoj medicini zavrila je u Londonu 1997. godine. U aprilu 1998. godine zavrila je postdiplomsku nastavu iz abdominalne ultrasonografije u Tuzli. Zavrila je postdiplomsku kurs iz urgentne ultrasonografije u Stresi 2001. godine (Italija). Aktivno je uestvovala u radu konferencije o organizaciji urgentne medicine za jugoistonu Evropu u Sarajevu 2000. godine. Iz oblasti porodine medicine participirala je na sljedeim strunim skupovima: Prvi godinji edukativni Kongres Porodine medicine u BiH, Organizacija porodineobiteljske medicine: Koje su opcije za BiH, Konferencija za ljekare iz oblasti PZZ. Aktivno je uestvovala na dva Svjetska kongresa Porodine medicine i tri Evropska kongresa Urgentne medicine. Odbranila je projekt doktorske disertacije 2004. godine na Medicinskom fa-
172
kultetu Tuzla pod naslovom Urgentna ultrasonografija u menadmentu akutnog abdominalnog bola i stekla nauni stepen doktora medicinskih znanosti. Predava je na kola ultrazvuka Medicinskog fakulteta i UKC Tuzla. Nastavno- pedagoki rad obavlja sa studentima medicine, specijalizantima urgentne medicine i drugih klinikih disciplina i ljekarima na pripravnikom stau. Posjeduje teoretsko i praktino pedagoko znanje. lan je Predsjednitva Udruenja urgentologa BiH od 1989. do 1992. godine. Od 1998. godine lan je Komisije za struno usavravanje iz oblasti urgentne medicine BiH. lan je Komisije za privatnu praksu i staleka pitanja u Ljekarskoj komori Tuzlanskog kantona, aktivan je drutveni radnik i konsultant vie nevaldinih organizacija, od 1996. godine lan je Upravnog odbora Osnovne kole Hasan Kiki Graanica, dva mandata, a trenutno lan Upravnog odbora Gimnazije Dr. Mustafa Kamari u Graanici. Objavila je knjigu Akutna abdominalna bol (u koautorstvu, 2 poglavlja iz podruja porodine/obiteljske medicine ), 6 naunih radova u domaim i stranim asopisima, 3 nauna rada u zbornicima (kongresi, simpozijumi), 2 struna rada u asopisima i 14 strunih radova u zbornicima.
1. Knjige 1. Nizama Salihefendi, Muharem Zildi, Zoran Lianin, Kasim Muminhodi, Enver Zerem, Izet Mai, Akutna abdominalna bol Avicena, Sarajevo 2005 2. Salihefendi N., Zildi M.: Specifini pristup u prevenciji, dijagnostici i lijeenju bolesti starije dobi i Padovi kod starijih osoba. U Smajki A.: Zdravstvenosocijalna zatita starih i iznemo-
Bibliografija
glih lica putem obiteljske medicine, Unops Sarajevo, 1999:45-67. 2. Nauni i struni radovi 1. Salihefendi N, Belagi Z. Sadraj i organizacija hitne medicinske pomoi na Tuzlanskom kantonu i mogui projekti interdisciplinarne saradnje. Med arh. 2000; 54/4: 213-215. (U radu su predloeni projekti interdisciplinarne suradnje koji bi se u formi pilot projekta mogli implementirati na podruju Bosne i Hercegovine.) 2. Salihefendi N, Zildi M, Mai I, uni L. Ultrazvuk kao prioritetno sredstvo u timu porodine medicine. Acta informatica medica 2000; 8(3-4): 73-80 (Na osnovu istraivanja u primarnoj zdravstvenoj zatiti sa timovima porodine/obiteljske medicine sa i bez primjene ultrazvune dijagnostike u prvom kontaktu sa bolesnikom u toku 2 godine dobiveni su rezultati koji opravdavaju uvoenje UZ aparata kao prioritetnog sredstva za 3-5 timova porodine/obiteljske medicine u cilju efikasnije zdravstvene zatite), 3. Salihefendic N, HeliV, Maic I, Zildi M. Nasilje i tortura u porodici. Materia sociomedica 2004;16: 44-49 (Sa specifinim upitnikom ispitivanje je sprovedeno u porodicama stanovnitva Tuzlanskog kantona o pojavi nasilja razliitog oblika. Rezultati su pokazali da je nasilje nad enama, djecom i starijim osobama esta pojava i da postoje specifini simptomi i znaci u ranoj fazi gdje je uloga ljekara porodine/obiteljske medicine i urgentologa od posebnog znaaja zbog moguih preventivnih mjera.), 4. Zildi M, Mai I, Hasanovi M, Beganli A, Tulumovi A, Herenda S, Salihefendi N. Edukacija iz porodine medicine novi pristup. Med arh. 2001; 55/30: 171-174 (Na osnovu podataka iz anketnih listova izvrena je evaluacija novih nastavnih metoda kod studenata 6. godine Medicinskog fakulteta. Rezultati su pokazali da 90% studenata opravdava primjenu novih metoda (modeli, simulirani pacijenti, OSCE) edukacije na svim klinikim predmetima.) 5. Salihefendic N, Lianin Z, Zildi M. Cavernous transformation of portal vein Med arh. 2005; 59(2):132-134. (U radu su prikazani rezultati istraivanja prirodnog toka tromboze vene porte koja se dogodi u ranom djetinjstvu na osnovu ega je predloen dijagnostiki algoritam i terapeutski postupci), 6. Lianin Z, Delagia F, Vegar S, urovic V, Salihefendi N, Smajlovi F. Color Doppler pseudolimfomske manifestacije bolesti maijeg ogreba.
173
Urgentna ultrasonografija u menadmentu akutnog abdominalnog bola AIM 2005; 13: 9-12 ( Orginalan lanak o klinikim manifestacijama bolesti majeg ogreba sa registriranim specifinim znacima pri kolor doppler sonografiji), 7. Salihefendi N, Zildi M. On the morbidity during the war blocade in Bosnia Herzegovina Digestion 1998; 59 ( suppl 3): 280-281 (Epidemioloka studija sprovedena u ratu o promjenama u incidenciji 10 najeih klinikih entiteta pod utjecajem promjena u ishrani i nainu ivota stanovnitva u toku i nakon blokade. Cilj ove studije bio je da procjeni utjecaj gladi prouzrokovane blokadom na strukturu morbiditeta civilnog stanovnitva. Rezultati su pokazali znaajan utjecaj ove nutricione krize na incidenciju odreenih klinikih entiteta. Ogranieni unos kalorija i ishrana preteno voem i povrem bitno je smanjila incidenciju kardiovaskularnih oboljenja i komplikacija dijabetesa), 8. Zildi M, Salihefendi N, Belagi Z. Epidemiology of acute hepatitis A and B during the war in Bosnia Herzegovina. Digestion 1998; 59 (suppl 3):318-319 (Rad prikazan na Svjetskom Kongresu gastroenterologa u Beu 6-11.9.1998 godine. Epidemioloke studije sprovedene u ratu i neposredno nakon rata u BiH pokazale su izraziti porast u incidenciji A hepatitisa sa teim tokom bolesti. Hepatitis B se najee prenosio transfuzijama krvi. Predloen je nacionalni program za prevenciju), 9. Lianin Z, Lincender L, urovi V, Salihefendi N, Smajlovi F. Color Doppler sonography of focal abdominal lesions. Med arh. 2004; 58 (1 Suppl 2):119-21 (Na osnovi rezultata primjene Color Doppler sonografije kod razliitih patolokih stanja abdominalnih organa predloene su indikacije za primjenu ove metode i ukazano na kliniki znaaj u dijagnostici. 10. Paagi A, Mai I, Toki M, Toromanovi S, Salihefendi N, uni L. Model organizacije porodine zdravstvene zatite u naim uvjetima. Mat Soc Med 2001; 17-20 (U radu je diskutirana primjene razliitih modela organizacije porodine medicine i potreba prilagoavanje razliitih modela specifinostima zdravstvene zatite u Bosni i Hercegovini), 11. Salihefendi N, Zildi M. Nasilje u porodici. Mat Soc Med 2001;3: 25-26 (Revijalni lanak o incidenciji i oblicima nasilja u porodici i ulozi doktora porodine medicine u prevenciji), 12. Salihefendi N, Zildi M, Muminhodi K. Medical managing of upper abdominal pain in the primary health care. Med arh. 2002M;56 (supl l): 78 (U radu je predstavljen originalni algoritam dijagnostikih postupaka u primarnoj zdravstvenoj zatiti pri pojavi bolova u gornjim regijama abdomena), 13. Salihefendi N, Tomkovi M, Dropulja M. Organizacija i djelatnost jedinice intenzivne njege. Reanimacija i primarna opservacija urgentnih stanja pri HMP. Zdravstveni radnik 1989; 190. (Revijalni lanak o vanosti adekvatne organizacije jedinica intenzivne njege i primjene reanimacije kod urgentnih stanja u stanicama hitne medicinske pomoi), 14 Salihefendi N, Dropulja M, Tomkovi M. Organizacija i praksa HMP na seoskom podruju. Zdravstveni radnik 1989; 185. (S obzirom na specifinosti zdravstvene zatite na selu predloena je odgovarajua organizacija zdravstvene zatite), 15. Zildi M, Heli Salihefendi N, erimagi H. Fasciitis necroticans meu civilnim stanovnitvom za vrijeme rata u BiH. Zbornik saetaka Prvog kongresa hirurga BiH sa meunarodnim ueem. Sarajevo 1996,172 (Rad je epidemioloka studija o pojavi nekrotizirajueg fascitisa, specifinog oblika sepse meu stanovnitvom sa malnutricijom za vrijeme rata. U ovom radu su prikazana tri sluaja nekrotizirajueg fascitisa, od kojih su dva zavrila letalno. U zakljuku se navodi vanost ranog prepoznavanja klasinih simptoma bolesti i adekvatnog operativnog i antibiotskog tretmana), 16. Zildi M, Muminhodi K, Salihefendi N, Begi N. Hitni hospitalni postupak pri masivnom krvarenju iz gastrointestinalnog trakta. Zbornik radova simpozija Urgentna medicina u Bosni i Herzegovini. Sarajevo 1997, 8. (U ovom radu autori navode vanost primjene rane i urgentne endoskopije kod masivnog krvarenja iz gastrointesitnalnog trakta, te endoskopske parametre za intervenciju i prognozu), 17. Salihefendi N, Zildi M, Muminhodi K. Management of acute obstructive icterus related to choledocholithiasis in a primary health care level. The First Mediterranean Emergency Medicine Congress. Stresa 2001, 54. (Rad je prospektivna klinika studija o dijagnostiko terapeutskom postupku kod akutnog obstruktivnog ikterusa na nivou primarne zdravstvene zatite), 18. Heli-Salihefendi N, Zildi M. Znaaj urgentne ultrasonografije kod klinikih znakova akutnog abdomena. Zbornik radova simpozija Urgentna medicina u Bosni i Herzegovini. Sarajevo 1997,34-35. (Rad je dio prihvaenog istraivakog projekta za magistarski rad o znaaju ultrazvuka u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Prema rezultatima istraivanja izloen je prijedlog algoritma dijagno-
174
Urgentna ultrasonografija u menadmentu akutnog abdominalnog bola stikih postupaka kod klinikih znakova akutnog abdomena), 19. Salihefendi N, Zildi M. Management of dyspepsia in Bosnia and Herzegovina. WONCA, London 2002. (Rad prikazan i objavljen u Zborniku radova Evropskog kongresa obiteljske medicine. Prikazani su podaci o specifinostima morbiditeta u postratnom periodu u Bosni i Hercegovini i predloen adaptirani algoritam i kliniki vodi za dijagnostiku i tretman dispepsija koji je prilagoen ekonomskim uvjetima u zemlji), 20. Zildi M, Salihefendic N. Quality of life and specific health problems of the elderly in Bosnia Herzergovina Book of abstracts Woncaeurope 2003, Ljubljana 124. (Sa modificiranim upitnikom o kvaliteti ivota i specifinim zdravstvenim problemima sprovedeno je istraivanje na 112 starijih osoba meu kojima je 60% pripadalo grupi izbjeglica i raseljenih. Osjeaj usamljenosti, depresije i alosti zbog razdvojenosti od ostalih lanova familije bile su vodee tegobe ovih ispitanika), 21. Salihefendi N, Rami E, Zildi M. Violence and torture in Bosnia Herzegovina: From the street to the house. Book of abstracts Woncaeurope 2003, Ljubljana 309. (10 pitanja o moguem nasilju postavljeno je ispitanicima dvije grupe : 100 ena i 100 starijih osoba. 33% ena i 30% starijih osoba je dalo podatke o fizikom nasilju. Ovi rezultati ukazuju na potrebu edukacije ljekara o znaaju aktivnosti na zatiti ljudskih prava na dostojanstven ivot bez straha od nasilja i tortura), 22. Salihefendi N, Zildi M. Use of ultrasound in primary care: its social and medical value. Book of abstracts Woncaeurope 2003, Ljubljana 312. (Socijani i medicinski znaaj primjene UZ dijagnostike diskutiran je u radu nakon rezultata istraivanja na nivou primarne zdravstvene zatite), 23. Salihefendi N, Zildi M. Akutna abdominalna bol. Zbornik radova IV. Hrvatskog kongresa hitne medicine sa meunarodnim ueem. Zagreb 2005. (Revijalni lanak o etiologiji akutnog abdominalnog bola sa postavljenim algoritmima dijagnostikih postupaka uz posebnu preporuku adekvatne primjene ultrazvune dijagnostike u ranoj fazi nastanka bola), 24. kiljo H, Saliefendi N, Sejdinovi R, Zildi M. The role of abdominal ultrasonography in preoperative evaluation of the patients for laparoscopic cholecystectomy. Lijeniki vjesnik 126, supl 2, 2004: 39-40 (Rad predstavlja prospektivnu studiju o rezultatima primjene abdominalne ultrasonografije u preoperativnoj pripremi za laparaskopsku holecistektomiju. Rezultati ukazuju na potrebu evaluacije cijelog klinikog toka i preoperativnu dijagnostiku i gastrointestinalnog trakta i pankreasa), 25. Salihefendi N, Zerem E, Muminhodi K, Zildi M. Emergency ultrasound for the acute abdomen. Lijeniki vjesnik 126, supl 2, 2004:108109 (Radi se o prospektivnoj studiji rezultata urgentne abdominalne ultrasonografije sa intraoperativnim nalazima. S obzirom da je senzitivnost i specifinost ove metode visoka, preporuena je rutinska primjena ove metode u svim centrima hitne pomoi)
175
Glosar novih autora
Glosar novih autora

Vedada Barakovi, doktor urnalistikih nauka, roena 1958. godine u Graanici, gdje je zavrila osnovno i srednje obrazovanje, diplomirala je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, magistrirala na istom fakultetu 2004., a doktorirala 2007. godine. (detaljnije biografske i bibliografske podatke o ovoj naoj novoj saradnici objavljujemo u rubrici Predstavljamo: doktori nauka s podruja Graanice u ovom broju asopisa), Zijad Dafi, doktor ekonomskih nauka, 1970. u Graanici, osnovnu kolu je zavrio u Gornjoj Orahovici, a srednju elektro-tehniku kolu 1989. godine u Graanici. Na Ekonomskom fakultetu u Tuzli diplomirao 1995. godine, magistrirao 2002. i doktorirao 2005.godine. (detaljnije biografske i bibliografske podatke o ovom naem novom saradniku objavljujemo u rubrici Predstavljamo: doktori nauka s podruja Graanice u ovom broju asopisa), Samer Fazli, roen 1972. godine u Doboju, djetinjstvo i mladost proveo, uglavnom, u Graanici, gdje je zavrio osnovnu kolu, a 1987. godine upisao Vojnu gimnaziju u Beogradu na kojoj je maturirao 1991. godine. Uestvovao je odbranbeno-oslobodilakom ratu iz kojeg je izaao sa inom porunika ARBiH. Zavrio je Filozofski fakultet u Tuzli, Odsjek historija geografija. U kolskim 2002/03. i 2003/04. bio je angaovan na Prirodno-matematikom fakultetu u Tuzli, Odsjek za geografiju, u svojstvu asistenta u naunoj oblasti Fizika geografija. Radio je kao nastavnik u O Hasan Kiki u Graanici a trenutno je zaposlen u SOS Djejem selu Graanica. Student je postdiplomskog studija Geografske osnove regionalnog i prostornog planiranja na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu. Do sada je objavljivao priloge u Geografskom listu, kojeg izdaje Geografsko drutvo Federacije Bosne i Hercegovine., Irena Hadiabdi, magistrica pravnih nauka, roena u Zenici 1960. godine.Osnovnu kolu i gimnaziju zavrila u rodnom gradu, a diplomirala na Pravnom fakultetu u Beogradu. Postdiplomske studije zavrila u Velikoj Britaniji, oblast Evropska politika, pravo i menadment, te 2007. godine stekla zvanje magistra nau-
176
Glosar novih autora
ka. Prvo radno iskustvo stekla je kao advokatski pripravnik, a nakon toga je radi na poslovima diplomiranog pravnika u Upravno-pravnom odjeljenju Ministarstva unutranjih poslova Zenica. Dugi niz godina usavravala se u sferi izbora kroz razne vrste edukacija u zemlji i inostranstvu. Od 1997. godine naizmjenino radi na poslovima u Odjelu za izbore i Odjelu za demokratizaciju u Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), a od 2001. godine kao Izvrni direktor meunarodne fondacije za izborne sisteme IFES. Poetkom septembra 2007. godine imenovana je za lana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Na listi je eksperata za izbore OSCE ODIHR-a i UN-a. Od 2002.2007. godine kao lan ekspertnog tima OSCE ODIHR (Odjel za izbore Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi), procjenjivala je uspjenost izbora i rad izborne administracije u SAD (Florida), Albaniji, paniji, Rumuniji, Bugarskoj, Kanadi, Holandiji, vajcarskoj, Keniji i Islandu. Napisala je vie lanaka i tekstova za strune publikacije u vezi sa izborima u BiH, te bila glavni i odgovorni urednik lista Izbori. Osim toga, uestvovala je kao predava na nizu konferencija, kurseva i radionica o izborima, pri emu se izdvajaju godinje konferencije Udruenja evropskih izbornih zvaninika u Moskvi 2002., u Tirani 2004., te Kursevi Centra za sigurnosne studije u enevi 2003. i 2006. itd. Kao izvrni direktor Udruenja izbornih zvaninika u BiH, 16. maja 2003. godine nominirana je za nagradu ena godine u BiH za podruje drutvo i politika, koju je organizirao list ena 21 i izabrana meu tri najbolje kan-
didatkinje u BiH., Eniz Huki, profesor likovnog obrazovanja i vaspitanja, roen 1975. godine u Srebrenici. Srednju kolu zavrio je u Tuzli, a Akademiju likovnih umjetnosti, 2006. godine, u Sarajevu. ivi i radi u Graanici kao profesor likovnog obrazovanja u Gimnaziji Dr. Mustafa Kamari. Do sada nije imao samostalnih izlobi, ali je sa svojim radovima uestvovao na manifestaciji Dani Ismeta Mujezinovia, koje svake godine organizuje Gimnazija u Tuzli, u ast velikog slikara, ije ime nosi. Na konkursu za najbolji likovni izraz u kategoriji profesora likovnog obrazovanja svih gimnazija iz BiH, koji je sastavni dio te manifestacije, 2006. godine, osvojio je prvu nagradu. U tematskom pogledu, u svom radu najvie preferira pejza i arhitekturu (stare graevine), tehnika u kojoj se najvie izraava je ulje. Njegovim radovima likovno je opremljen ovaj broj naeg asopisa. Prezentirani su radovi u kojima je nastojao izraziti estetsku vrijednost boje, jednostavnost i homogenost oblika. Tu je i nekoliko portreta starijih ljudi, koji se odlikuju snanije izraenom fizionomijom., Adnan Kaljanac, magistar historijskih nauka, roen 1976. godine u Sarajevu, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Studij historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisao je kolske 2001/2002. godine, gdje je i diplomirao (s ocjenom deset /10/). Na istom fakultetu kolske 2006./2007. godine nastavio je postdiplomski studij iz Historije Bosne i Hercegovine smjer ilirologija, koji je zavrio, ispunivi sve obaveze u predvienom roku i odbranivi magistarski rad na temu Etnogeneza Ilira u svijetlu novih saznanja., Kao lan istraivakog tima uestvovao je
177
Glosar novih autora
na iskopavanjima nekoliko arheolokog lokaliteta, od kojih su najznaajnija: Krivoglavci kod Vogoe, 2006. godine, Turska kosa kod Topuskog, Republika Hrvatska (u organizaciji Arheolokog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Muzeja grada Karlovca), 2007. godine, lok. Tekije u Blagaju na Buni, 2008. godine itd. Bio je lan meunarodnog tima na georadarskim istraivanjima lokaliteta rimske Ilide i Bijele Tabije (organizatori: University of Pennsylvania, Boston University i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), uestvovao na nekoliko savjetovanja i konferencija., Izudin Keetovi, redovan profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, roen je 1953. godine u Srebreniku, osnovno i srednje obrazovanje zavrio u rodnom mjestu, Ekonomski fakultet i postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje je stekao zvanje magistra ekonomskih nauka (1983. godine). Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli 1989. godine na temi Finansiranje i finansijska analiza u slubi privrednog razvoja. Zvanje redovnog profesora na uoj naunoj oblasti Finansije stekao je 2008. godine. Ue podruje njegovog interesovanja su finansije javnog sektora i monetarno-kreditna politika. Od diplomiranja i sticanja zvanja diplomiranog ekonomiste do danas radio je neprekidno u mnogim segmentima privrednog i drutvenog ivota. Privreda: od strunog saradnika, finansijskog direktora, direktora preduzea, generalnog direktora sloenog poslovnog sistema. Dravna uprava: izvrna vlast na nivou optine, okruga i drave; zakonodavna vlast na nivou optine, kantona i drave; visoko obrazovanje: u svim zva-
njima, od asistenta pripravnika do redovnog profesora. Objavio je preko 100 naunih radova i saraivao u mnogim stunim i naunim publikacijama, bio organizator i aktivan uesnik vie od 20 strunih i naunih skupova. Autor je 11 knjiga i studija, od kojih izdvajamo sljedee: Ekonomska stvarnost Bosne i Hercegovine (1999.), Novac i bankarski sistem (2002.), Finansije , drugo izdanje (2002.), Budeti, porezi i vlast Reforma finansijskog sistema (2002.), Monetarne finansije (2007.), Adil Osmanovi, magistar politikih nauka, potpredsjednik Republike Srpske, roen 1963. godine u Lukavcu. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u rodnom mjestu, a Filozofski fakultet u Pritini, 1990. godine. Magistrirao je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, 2007. godine, obavljao je nekoliko visokih politikih dunosti: od 2000. 2002. bio je poslanik u Skuptini Republike Srpske, od 2005. potpredsjednik SDA BiH itd. Bio je organizator i uesnik vie naunih skupova i konferencija, te saradnik nekoliko listova i asopisa., Edin Rami, magistar pravnih nauka, roen 1972. godine u Brkom. Osnovu kolu zavrio je u rodnom Gornjem Rahiu, srednju u Brkom, a Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli (Odsjek historijageografija) 1998. godine. Postdiplomski studije je zavrio i magistrirao, 2005. godine, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje uskoro oekuje i odbranu doktorske disertacije. Trenutno radi kao profesor u Gimnaziji u Brkom, a sarauje i sa Pravnim i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Tuzli. Od strane Apelacionog i Osnovnog suda Brko distrikta Bosne i Hercegovine imenovan je za stalnog sud-
178
Glosar novih autora
skog vjetaka iz oblasti procjene vrijednosti teta kulturno-historijskog nasljea za podruje Brko distrikta BiH. Saraivao je i objavljivao u vie naunih, strunih i drugih asopisa i listova koji tretiraju raznu drutveno-historijsku i pravnu problematiku: Ljudska prava asopis za sve pravno-politike probleme (Institut za ljudska prava Pravnog fakulteta u Sarajevu), Biljeg Srebrenika asopis za kulturnu historiju (Srebrenik), Most (Mostar), itd. U svom dosadanjem radu priredio je vie prikaza i recenzija, a uestvovao je i na nekoliko okruglih stolova u zemlji i inostranstvu,
koji su za teme imali ve spomenute oblasti, na kojima je podnio i referate., Nizama Salihefendi, doktor medicinskih nauka, roena je 1957. godine u Graanici, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, 1980. godine, gdje je i magistrirala 2001., a doktorirala na Medicinskom fakultetu Tuzla 2004. godine (detaljnije biografske i bibliografske podatke o ovoj naoj novoj saradnici objavljujemo u rubrici Predstavljamo: doktori nauka s podruja Graanice u ovom broju asopisa).
179
GRAANIKI GLASNIK GRACANICAS MESSENGER asopis za kulturnu historiju, broj 27 Graanica, maj 2009. http://glasnik.gracanica.net IZDAJE: Izdavaka kua Monos, Graanica ZA IZDAVAA: Mirza Hamzi, dipl. ecc. REDAKCIJA: Dr. sc. Omer Hamzi (glavni i odgovorni urednik), Rusmir Djedovi, prof., (urednik u Redakciji), mr. sc. Anisa Avdagi, prof. dr. Galib ljivo, prof. dr. Salih Jalimam, knjievnik Atif Kujundi, prof. dr. Izet Mai, Osman Pukar, prof. TEHNIKI UREDNIK I DIZAJN: Mirza Hamzi, dipl. ecc. LEKTOR: Dr. sc. Omer Hamzi PREVOD NA ENGLESKI: Alma Mujki, prof. SLIKE NA KORICAMA I U TEKSTU: Eniz Huki, prof. TAMPA: Cicerprom, Graanica TIRA: 500 primjeraka ADRESA REDAKCIJE: Graanica, Muse azima atia 18, tel/fax: 035 703 324, GSM: 063 797 977, e-mail: monos@bih.net.ba Utemeljitelji: Opina Graanica, d.o.o. Eurogalant, d.o.o. Sokolovi, d.d. Park
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u skladu sa Zakonom o javnom informisanju (Slubeni list SR BiH, br. 21/90) pod rednim brojem 560
GRAANIKI GLASNIK POMAU: GENERALNI SPONZOR-POKROVITELJ: Opina Graanica SPONZORI: D.o.o. Plamingo Graanica DD Park D.o.o.Eurogalant D.o.o. Tema in Graanica JP Vodovod i kanalizacija Graanica D.o.o. Cicerprom Graanica MP Fortuna Graanica D.o.o. Kovan Graanica D.o.o. Index Graanica
SPONZORI POKROVITELJI

Gračanički Glasnik Br. 27

Cargado por

Información del documento

Título original

Derechos de autor

Formatos disponibles

Compartir este documento

Compartir o incrustar documentos

Opciones para compartir

¿Le pareció útil este documento?

¿Este contenido es inapropiado?

Copyright:

Formatos disponibles

Gračanički Glasnik Br. 27

Cargado por

Copyright:

Formatos disponibles

UDK 930.

UDK 930.85 ISSN 1512-5556

THE PAGES OF GRAANICAS CALENDAR APPENDIX

Prof.dr. Izudin Keetovi, red.prof.

Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira drave

GRAANIKI GLASNIK 27 POVODOM

Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira drave

Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira drave

GRAANIKI GLASNIK 27 POVODOM

Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira drave

POVODOM GRAANIKI GLASNIK 27

dr. sc. omer hamzi

Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine

Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine

Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine

GRAANIKI GLASNIK 27 POVODOM

Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine

Od koga i od ega je to Graanica osloboena 7. aprila 1945. godine

GRAANIKI GLASNIK 27 POVODOM

Mrsc.. Adil Osmanovi Samer Fazli, pof

TEME GRAANIKI GLASNIK 27

mr. sc. Irena Hadiabdi

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

TEME GRAANIKI GLASNIK 27

Mr. sc. Adil Osmanovi

Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia

Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia

Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia

Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia

Brak i porodica u spisateljskom opusu amila Avdia

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Samer Fazli, prof.

Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica

Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Tabela 1. Hipsometrijska struktura reljefa Bosne i Hercegovine

Tabela 2. Hipsometrijska struktura reljefa peripanonske Bosne i Her egovine

Tabela 3. Hipsometrijska struktura reljefa jadranske Bosne i Hercegovine

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica

TEME GRAANIKI GLASNIK 27

Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine sa osvrtom na opinu Graanica

GRAANIKI GLASNIK 27 TEME

Rusmir Djedovi, prof.

Dr. sc. Omer Hamzi amil Naimkadi, dipl.ecc