Biljeke iz knjige

Metodika hrvatskoga jezika 1

Petra Gregur

Mira udina-Obradovi: Igrom do itanja 1. PREDITAKE I ITAKE VJETINE Psiholoki temelj itanja

Vjetina itanja o vjetina koja je nuna za opstanak o nije posljedica biolokog, nego kulturnog razvoja ovjeka o usvajanje vjetine itanja najvaniji zadatak djeteta u poetnom kolovanju usvajanje tog zadatka otvara mu put za sve kasnije uenje o psihologija itanja procesi stjecanja i odvijanja vjetine itanja o smisao itanja je razumijevanje poruke koju je pisac ostavio u pisanom obliku o rijei se u pisanom obliku mogu pokazati na razliite naine: logografski sustav (slikovno pismo) svaka rije ima svoj zasebni simbol sloen, jer zahtijeva pamenje mnotva znakova abecedni sustav temeljen na glasovnom naelu ( ne slikovnom) svaki pisani znak (grafem) predstavlja glas ili skup glasova (fonem), tj. onu jedinicu rijei koja, ako se promijeni, mijenja znaenje rijei o ruka luka, bol sol aktivnost itanja u abec.sustavu sadri sljedee procese: o ralambu rijei u glasove, o usvajanje i pronalaenje korespondencije izmeu napisanog slova i pripadajueg glasa (deifriranje), o povezivanje glasova u cjelovitu rije, o uoavanje znaenja rijei, o ... kad je uenik potpuno usvojio vjetinu itanja, on je tako dobro uvjebao deifriranje da je ono postalo potpuno automatizirano sada moe pozornost usmjeriti na smisao onoga to ita Psiholoki procesi u osnovi itanja o 1.itanje se ostvaruje koritenje vida, i sluha ti procesi odvijaju se istodobno o 2.kritina faza je pretvaranje slova u glasove o 3.najvanije je usvajanje korespondencije izmeu slova i glasova i pravila njihove zamjene o 4.nuno je uoiti od kojih se glasova (fonema) sastoji rije o da Faze usvajanje itanja o 1. Faza cjelovitog prepoznavanje pri uenju itanja dijete najprije ui korespondenciju izmeu cijele rijei i njezina znaenja napamet ui znaenje cijele napisane rijei logografska strategija tipino za poetniko itanje o 2. Faza poetne glasovne ralambe

Biljeke iz knjige

Metodika hrvatskoga jezika 1

Petra Gregur

nakon poetnog uenja rijei napamet, dijete poinje obraati pozornost i na slova glasove koji tvore rije pogaanje rijei po prvom slovu 3. Faza prevoenja slova u glas (primjena abecednog naela) najtea i najvanija faza dijete prepoznaje slovo i prevodi ga u njegovu glasovnu zamjenu zahtijeva glasovnu ralambu rijei i glasovno pamenje djetetova sposobnost itanja postaje mnogo elastinija i ono moe proitati svaku rije 4. Faza sloenog prevoenja grafikih u glasovne jedinice dijete je ve vjet ita ortografska strategija ne rastavlja napisanu rije na njezine osnovne elemente (grafeme), nego uoava poznate pravopisne cjeline

Razvoj itanja

Preditake vjetine o svijest o pisanom jeziku poeci 2-3 godine o preditake vjetine osjetljivost za smisao i karakteristike pisanoga jezika (svjesnost djeteta o pisanom jeziku) preduvjet razvoju itakih vjetina predznak kolske uspjenosti na pravilan razvoj utjee kvalitetno i pisanim sadrajima bogato djeje okruenje o 1. Funkcija i svrha pisanog jezika dijete s 2 i 3 godine svijest o pismu o 2. Pojmovi o tehnikim i dogovornim karakteristikama pisma 4 i 5 godina osvjeivanje pojmova o pismu; osvjeivanje razlika u slovima, svijest o smjeru pisanja slijeva nadesno i odozgo dolje, razumijevanje osnovne interpunkcije postupno se osvjeuje da se svaka rije sastoji od zasebnih glasova 1. prepoznavanje rime, 2. prepoznavanje prvoga glasa u rijei o 3. Svijest o uporabi glasovne strukture rijei u itanju 5 i 6 godina naglo poboljanje u zamjeivanju glasovne strukture rijei spremnost na igru s rastavljanjem rijei na glasove, uivanje u rimi i uoavanje aliteracije osnova za razvoj itake vjetine o 4. Grafo-foniko znanje 6 i 7 godina spoznaja korespondencije izmeu glasa i dogovorenog znaka za taj glas slova spremnost za uenje itanja na vrhuncu itake vjetine o 7 i 8 godina dijete uoava kako izgledaju grafike zamjene za svaki glas, tj. slova, te ui ifriranje i deifriranje rijei uporabom slova o 8 i 9 godina automatiziranje ifriranja i deifriranja sve je bolje, pozornost mogu obratiti na smisao onoga to itaju

Biljeke iz knjige Usporeni razvoj itanja

Metodika hrvatskoga jezika 1

Petra Gregur

itanje je tijesno povezano s najviim misaonim funkcijama ovjeka tekoe u svladavanju svih zadataka u kojim je potrebni itanje disleksija (nije posljedica nedostatka inteligencije ili nepovoljnih uvjeta razvoja Disleksija kao nedostatak vizualne percepcije o nije posljedica nekog vizualnog nedostatka, kao to se to nekad mislila Disleksija kao nedostatak slune percepcije o odbaena pretpostavka Nova shvaanje uzroka disleksije o problem je u obradi slunih i vidni podataka o glavna tekoa pojavljuje se u trenutku kad treba u svijesti uti i stanovito vrijeme zadrati u svijesti zvuk, zvukovnu reprezentaciju za svaki zasebni glas u rijei ili za svako napisano slovo u rijei o izrazite tekoe u glasovnoj ralambi izgovorenih ili napisanih rijei doivljavaju rije kao slunu ili vidnu cjelinu o tekoe u pronalaenju rime, u prepoznavanju aliteracije, ne mogu grupirati rije prema poetnom glasu ili zadnjem glasu i sl. o neposredni uzrok disleksije = fonoloka neosvijetenost

Ubrzani razvoj itanja

Darovitost i itanje o darovita djeca djeca velikih intelektualnih sposobnosti, esto su napredni itai poinju samostalno itati izmeu 4 i 4 i pol godine naue itati sama, esto trae pomo roditelja spontano ue povezanost glasa i slova u rijei vrlo rano itaju knjige (koje se iznad razumijevanja njihovih vrnjaka) itaju mnogo vie od svojih vrnjaka ubrzan razvoj itakih sposobnosti tumai se meusobnim potpomaganjem velike djetetove inteligencije i brige okoline (roditelji im itaju trostruko vie) zajednike obiteljske aktivnosti i igra u svakodnevnim ivotnim situacijama Kvalitetnije itanje darovitih o imaju specifine strategije itanja zakljuivanje procjenjivanje ponovno itanje odjeljka ralamba kompozicije ili sadraja povezivanje o za prosjene uenike tipine su 2 neuinkovite strategije: pretjerana briga za pravilan izgovor rijei koje itaju u sebi nemarno, pogreno saimanje smisla odlomka koji itaju itanje kao sredstvo razvijanja darovitosti o uporaba literature kao dodatka obveznim udbenicima

Biljeke iz knjige o o

Metodika hrvatskoga jezika 1

Petra Gregur

organiziranje diskusijskih skupina o knjigama posebno razraen program itanja za svakoga pojedinoga darovitog uenika u skladu s njegovim zanimanjem i talentima Napredni itai u prvom razredu o moga djeca prosjenih sposobnosti naue itati prije kole o napredni itai bit e i ubudue dobri uenici o mogunost zaputanja i neiskoritenja te velike poetne prednosti koju imaju napredni itai o dodatno razvijanje itakih vjetina u prvom razredu! tei, sloeniji itaki zadaci individualizirani rad koji omoguuje daljnje razvijanje itake vjetine itaki kuti svladavanje tekoa izraavanja pogotovo pismeno izraavanje knjiga doivljaja prepriavanja i dramatizacija proitane prie upuivanje u osnove vjetina traenja i spremanja podataka prouavaju sadraje za koje su zainteresirani, te da skupljaju i organiziraju podatke o njim takvim aktivnostima oni usvajaju osnovne elemente znanstvenog istraivanja, a istodobno uvjebavaju i automatiziraju vjetine itanje, pisanja i izraavanja

Vanost okruenja za razvoj preditakih vjetina: roditelji, vrti, kola

uloga u preditakim vjetinama: naslijeene osobine i utjecaj okoline uloga roditelja najvea vanost znaajnija je okolina, nego nasljedni imbenici kvalitetna okolina okruenje koje pridonosi kvalitetnom razvoju preditakih vjetina Odrasli kao primjer koritenja pisane obavijesti o odrasli su primjer koritenja pisane rijei kao obavijesti, izvora znanja i pomoi u raznim ivotnim situacijama o vrlo je korisno da odrasli isprva sami, a zatim uz pomo djeteta izrauju male natpise koji upozoravaju na vane obavijesti u kui o djeca ue i usvajaju obavijesnu vanost rijei, ali uoavaju i njihove razlike u duljini, obliku, poetnom i zavrnom slovu - poetak osvjeivanja glasovne ralambe i abecednog naela o roditelji primjerom pokazuju kako dobivaju vane i zanimljive obavijesti iz novina i knjiga, razgovaraju pred djetetom o pokazati djetetu da i ono samo moe dobiti obavijesti iz knjiga o koristan odlazak u knjinicu Odrasli kao primjer odailjanja pisane obavijesti o pisanje poruke prenosi znaenje (obavijest, naredbu, zabranu) o sudjelovati s roditeljima u pisanju estitki o dijete mora biti okrueno odraslima koji piu, itaju i pismeno saobraaju s ostalima, te biti ukljueno u pismene aktivnosti koje su mu razumljive, imaju jasan cilj, zanimljive se i zabavne, te pobuuju u djetetu elju za vlastitim pismenim jednostavnim, pa sve sloenijim izraavanjem, tj. obavjetavanjem

Biljeke iz knjige

Metodika hrvatskoga jezika 1

Petra Gregur

Svakodnevno itanje djetetu o knjige su vaan izvor uivanja u prii, zapletu, ljepoti rijei i slika o svakodnevno itanje pria djetetu omoguit e mu da to spozna i da traenje takvog uitka postane njegova stalna potreba o dijete sjedi roditelju u krilu, da gleda slikovnicu i prati tijek prie o svaki dan 20 minuta mala tradicija Poticajno itanje o redovito itanje djetetu od njegove druge godine poboljava djetetov govorni razvoj o poticajno itanje ima oblik razgovora u kojemu se faze itanja izmjenjuju s fazama razgovora o slikama i tekstu, a razgovor postaje sve sloeniji i bogatiji o voenje djeteta u sve sloeniju uporabi rijei Dijaloko itanje slikovnice o 1. Postavljanje poticajnih pitanja potiu dijete na samostalan govor to je ovo?, to je sve na slici?, to ovdje vidi? o 2. Obogaivanje odgovora djetetov odgovor na pitanje valja obogatiti novim pitanjem o 3. Ponavljanje odgovora ispravnu izjavu ponoviti kako bi dijete dobilo ohrabrenje i podatak da je ispravno odgovorilo o 4. Pomaganje roditelj = model dobrog odgovora ne upozoravati dijete na pogreku, nego jasno rei ispravan odgovor o 5. Pohvala i hrabrenje poticati mirnim prihvaanjem o 6. Uvaavanje djetetova zanimanja odlian temelj za produktivan razgovor o 7. Vedrina i ala itanje mora biti poput igre Dijaloko itanje pria o kad dijete preraste slikovnice i sposobno je pratiti dugake prie i zaplete djejih romana o razgovor o naslovu prie ili knjige, naslovnoj i ostalim ilustracijama, pitanja o moguem sadraju i likovima poticajno djeluje na zanimanje, motivaciju za itanje knjige o pogaanje ili smiljanje kraja prie o svi ti oblici aktivnog itanja moraju biti nenametljivi, umjerene koliine i ne smiju pokvariti priu ili volju za njenim sluanjem itanje pjesmica o nije toliko blisko roditeljima o pospjeuje fonoloko osvjeivanje (rima) Stvaranje itakog ozraja o dijete oponaa roditelje kad itaju i kako se odnose prema itanju i knjigama Djetetov prostor za itanje Obiteljsko podravanje kolskog itanja o bre i kvalitetnije stjeu itake vjetine ona djeca iji roditelji nastavljaju s brigom za njihov itaki razvoj i kad ona krenu u kolu

Biljeke iz knjige

Metodika hrvatskoga jezika 1

Petra Gregur

o roditelji aktivno pomau u uenju itanja u 1.razredu o neposredno sudjelovanje roditelja u itanju djeteta Prevladavanje tekoa metodom fonograma o fonogramska metoda jedan je od naina osvjeivanja glasovne kompozicije rijei o pogodna kad se primjenjuje u individualnom uenju o potrebno je napraviti iva slova o detaljne upute opisane su u knjizi o primjeri pogodni za fonogramsku vjebu roj broj, kroj rod brod, urod osa bosa, rosa, kosa