Sadraj 1. Uvod ....................................................................................................................................... 2 2. Funkcionalna anatomija i biomehanika zgloba kuka ............................................................. 2 3. Artroza kuka ili coxarthrosis .................................................................................................. 2 3.1.

Razvoj artroze kuka ........................................................................................................ 3 3.2. Uzroci artroze kuka ......................................................................................................... 4 3.3. Klinika slika artroze kuka .............................................................................................. 4 3.3.1. Dijagnoza koksartroze .............................................................................................. 4 3.3.2. Anamneza ................................................................................................................. 4 3.3.3. Objektivni nalaz ........................................................................................................ 5 3.3.4. Radioloki nalaz ........................................................................................................ 5 3.3.5. Laboratorijski nalazi ................................................................................................. 5 4. Lijeenje artroze kuka ........................................................................................................... 5 4.1. Artroskopija. ................................................................................................................... 5 4.2. Osteotomija ...................................................................................................................... 6 4.3. Artroplastika .................................................................................................................... 6 4.4. Atrodeza........................................................................................................................... 6 4.3. Fizioterapijska procjena kod artroze kuka ....................................................................... 7 5. Fizioterapija kod artroze kuka ................................................................................................ 7 5.1. Poslijeoperacijska rehabilitacija poslije ugradnje potpune pokrovne proteze kuka ........ 8 5.2. Poslije operacijska rehabilitacija nakon ugradnje totalne endoproteze kuka .................. 8 6. Zakljuak .............................................................................................................................. 10 7. Literatura .............................................................................................................................. 11

1. Uvod Degenerativne promjene zglobne hrskavice koje zatim uzrokuju patoloke promjene i na ostalim dijelovima zgloba, a prije ili kasnije rezultiraju boli i ogranienom funkcijom, nazivaju se artroze (Peina, 2004.). Artroza nastaje postupno, a karakterizira ju oteenje i gubitak pojedinih dijelova zglobne hrskavice i hipertrofija kosti neposredno ispod hrskavice (subhondralna kost) i na rubovima zgloba. Razlikuju se dvije vrste artroza. Primarnoj artrozi nije poznat niti uzrok niti mehanizam nastajanja, ali se najee pripisuje posljedicama starenja i istroenosti zgloba. Dok se primarna artroza javlja iskljuivo u starijoj populaciji, sekundarna artroza moe zahvatiti i mlau populaciju, posebice u sluajevima ozljeda zgloba (Roos, 2005.), operacije prijeloma kostiju koje sudjeluju u oblikovanju zgloba, iaenja zglobnih tijela, ranijih ozljeda ligamenata i zglobnih sveza, ranijih upala zgloba (artritis) i slino. Artroze mogu zahvatiti gotovo sve zglobove u tijelu, ali ipak najee zahvaaju zglob koljena i kuka. 75 % svih artroza ine artroze koljena koje u 90% sluajeva zahvaaju populaciju stariju od 55 godina, ali mogu se javiti i u mlaih dobnih skupina kao posljedino stanje nakon trauma(mikro/makro), pretjeranog optereenja zgloba, i drugog.

2. Funkcionalna anatomija i biomehanika zgloba kuka Zglob kuka (articulatio coxae ) uz rameni zglob, najpokretljiviji je zglob ljudskog tijela. ine ga kosti zdjelice( os ileum, os ischi i os pubis ) , zglobna ahura te glava bedrene kosti( femura) . Njegovoj stabilnosti pridonose tri ligamenta, a to su : ligament iliofemorale, ligament pubofemorale i ligament ischiofemorale. Stabilnost kuka je bitna jer se preko kuka prenosi teina tijela s gornjeg dijela tijela na donji dio tijela, prema koljenu pa do stopala. Bitan je kolodijafizalni kut ( kut izmeu glave i tijela bedrene kosti, idealan 126 ) jer smanjenjem tog kuta dolazi do coxae varae, tj. O noge; a poveanjem tog kuta dolazi do coxae valgae, tj. X noge. Prema svojoj grai zglob kuka pripada zdjeliastom zglobu koji je posebna vrsta kuglastog zgloba ( zglob u kojem se odvijaju pokreti u tri ravnine ). U sagitalnoj ravnini u kuku se moe izvesti pokret pregibanja ( fleksija ) i ispruanja ( ekstenzija ). U frontalnoj ravnini pokret odmicanja ( abdukcija ) i primicanja ( adukcija ), a u horizontalnoj ravnini pokreti unutranje i vanjske vrtnje ( rotacija ) . Udruivanjem veine navedenih pokreta mogui su i ogranieni kruni pokreti (circumductio).

3. Artroza kuka ili coxarthrosis 3.1. Razvoj artroze kuka Artroza kuka je degenerativna bolest koja nastaje oteenjem hrskavice u kuku. Kronine degenerativne promjene ne zahvaaju samo zglobnu hrskavicu, ve i sve sastavne dijelove zgloba (fibrozna i sinovijalna ahura, subhondralna kost, okolne sveze i miii). Naravno da je tako fino osmiljen sustav kao to je zglob i vrlo osjetljiv. Ponekad je dovoljan npr. ve mali pomak zglobne osi i ve dolazi do dugotrajne promjene optereenosti hrskavice i njezinog oporavka. Takav nesklad prije ili kasnije dovodi do prijevremenog, odnosno poveanog troenja hrskavinog tkiva na optereenim mjestima, koje se postepeno proiruje i na cijeli zglob. Poinje u pravilu najprije samo s omekavanjem hrskavice tako da ona u tim dijelovima postaje postepeno i hrapavija; mogu nastati male pukotine i ona se trenjem lako istroi. Takvo oteenje hrskavice,koje je na poetku jo strogo ogranieno na povrinski sloj, predstavlja poetak artroze. Kao reakcija na stanjivanje hrskavinog sloja postepeno se zadebljava kost koja se nalazi ispod hrskavice te poinje stvarati tzv. osteofite (kotane izrasline na rubovima). U tom srednjem stadiju artroze hrskavice hrskavica pokazuje dublje kratere i usjekline i postepeno dolazi do vorastog zadebljanja i deformacije zgloba. Te kotane tvorevine, kada se pri gibanju dotiu, mogu izazvati bolove, odnosno pojaati ve postojee bolove. Kasniji stadij artroze javlja se kada se hrskavini sloj sve jae troi, dok sasvim ne nestane-rije je o tzv. ogoljenju hrskavice-zglobne upljine vie nema i kao zglobno tijelo kost udara izravno o kost. Pri naporu da se zglob oisti od tih djelia nastalih trvenjem, vrlo se lako upali zglobna membrana. To stanje naziva se aktivirana artroza. Upaljena zglobna membrana vie nije u stanju proizvoditi zglobnu tekuinu bogatu hranjivim tvarima. Na taj nain dodatno se pogoraju uvjeti prehrane hrskavice. Oboljeli u tim sluajevima primjeuju da zglob jae boli, osjeaju povienu temperaturu u zglobu i javlja se crvenilo, a veinom se zbog izljeva javlja prilina oteklina. Gibljivost zbog bolova moe potpuno prestati. Te upalne faze esto se izmjenjuju s fazama bez upala. U periodima inaktivne artroze bolovi viestruko popuste, iako je gibljivost veinom znatno ograniena. Osobito gibanja, kod kojih dolazi do potpunog savijanja i ispruanja, esto vie nisu mogua. Prijelazi iz ranoga u kasni stadij artroze variraju. Ponekad se taj proces odvija prilino brzo i u najkraem roku doe do potpunog unitenja zgloba. Ponekad,proe i vie godina dok od povrinskog oteenja hrskavice ne doe do zadnjeg stadija artroze.

3.2. Uzroci artroze kuka U ovom preglednom radu ve je spomenuto nekoliko uzroka artroze kuka, a to su starenje i mehaniki uzroci (ozljede, luksacije, prijelomi, nedovoljno korigirani poremeaji rasa u djejoj dobi). Vano je jo spomenuti genetike i faktore okoline (razlike u duljini nogu, preoptereenje zgloba, prenaprezanje ili odabir pogrene aktivnosti, nain prehrane i stil ivota). Postoje jo i opi uzroni faktori, naglaena pretilost, nedostatno gibanje zgloba te lokalni uzroci, odnosno pogreni statiki odnosi optereenja.

3.3. Klinika slika artroze kuka Kliniki simptomi artroze kuka oituju se kroninim tokom, vrlo rijetko naglo. Bol pri hodu je osnovni znak koksartroza. Glavni simptom koksartroza je bol pri hodu. Najee se javlja u preponi, glutealnom predjelu, ali i u koljenu. Kratkotrajna ukoenost pri prvim pokretima, ogranieni opseg pojedninih pokreta (najvie unutarnje rotacije) i tekoe pri obuvanju, najvaniji su rani znaci. U poetnim fazama bol je neodreena i mukla, zatim se pojavljuje samo pri prevelikim optereenjima zgloba, a na kraju postaje sve jaa i stalna, a smiruje se mirovanjem, to jest rastereenjem zgloba (Peina, 2004.). U tom periodu pozitivan kliniki znak mogu biti krepitacije pri pasivnim pokretima. Lokalizira se najee u prednjem dijelu natkoljenice sve do koljena ili u prednje unutranjem dijelu natkoljenice. Rjee lokalizacije boli su stranji dio natkoljenice ili ispod koljena. Ogranienje pokreta najkasnije zahvaa pokrete savijanja noge u kuku ("fleksije"), a mnogo ee se javljaju ogranienja rotacije noge u kuku i ogranienja u odmicanju noge u stranu ("abdukcije"). U kasnijoj fazi se javljaju bol kod pritiska na kuk i hipotrofija miia natkoljenice, tj. smanjena masa i snaga miia natkoljenice.

3.3.1. Dijagnoza koksartroze Dijagnostiki minimum obuhvaa tipinu anamnezu i starosnu dob, kliniki nalaz, radioloki nalaz i laboratorijski nalaz. 3.3.2. Anamneza Javlja se tipina ukruenost nakon dueg sjedenja koja nestaje nakon razgibavanja. Bol je nestalna, u mirovanju je nema, a ponekad se gubi pri kretanju. Obino je jaa pri prijelazu iz jednog poloaja u drugi i mehanikog je uzroka. Uzrok boli je istezanje kapsule i periosteuma koji su bogati senzitivnim vlaknima. Bol takoer nastaje i zbog rastezanja okolnog mekog tkiva, pri usponu uz kosine ili stepenice. Bolest se javlja najee poslije etrdesete godine i nadalje.

3.3.3. Objektivni nalaz Bol se pojaava pri izvoenju aktivnih i pasivnih pokreta, s ogranienjem pokretljivosti ili bez nje. U klinikoj slici postoji u jednom broju sluajeva kotana hipertrofija zglobnih okrajaka, naroito u odmaklom stadiju. Pri pokretima se uju krepitacije, a postoji bolna osjetljivost na palpaciju u predjelu zglobne pukotine. 3.3.4. Radioloki nalaz RTG slika obaju kukova (otkrivamo radi li se o sekundarnoj ili primarnoj artrozi). Vidljivo suenje zglobnog prostora, subhondralna skleroza, osteofitoza, ciste, deformacije glave femura (oblik peurke i drugi) subluksacije i luksacije, a ponekad i protrusio acetabuli. 3.3.5. Laboratorijski nalazi Svi su u granicama normale. Biopsija je obino nepotrebna, a ako je neophodna, onda je to predmet specijaliziranih ustanova kao to su reumatolokog instituti i ortopedske klinike. 4. Lijeenje artroze kuka Lijeenje ovisi o stadiju bolesti i cjelokupnom stanju pacijenta. Lijeenje artroze kuka moe se svrstati u dvije glavne skupine, a to su konzervativno i operativno lijeenje. Konzervativno lijeenje obuhvaa ponajprije reguliranje naina ivota (tjelesna teina, posturalna adaptacija u mirovanju, sjedenju i kretanju - hod), lijeenje upala u zglobu te lijeenju bolesti. Edukacija pacijenta (odabir prehrane i slobodnih aktivnosti) i fizikalna terapija takoer pripadaju konzervativnom obliku lijeenja. Bitno je spomenuti i medikamentnu terapiju kao oblik konzervativnog lijeenja koja se sastoji u primjeni antireumatika, analgetika te kortikosteroida ije nekontrolirano uzimanje moe biti tetno za zdravlje pacijenta. U zglob kuka daje se i preparat hijaluronske kiseline koja je sastavni dio sinovijalne tekuine s ciljem endogene sinteze i obnavljanja funkcije zgloba. Ukoliko se konzervativnom terapijom ne uspiju umanjiti tegobe, pacijentu se preporuuje operativni zahvat, kojim se ugrauje endoproteza kuka. 4.1. Artroskopija. Ovim minimalno invazivnim zahvatom kojim se umjesto velikog reza u sam zglob ulazi malom kamerom s jedne i operativnim instrumentom s druge strane, mogue je u odreenim situacijama popraviti stanje na zglobu zahvaenim osteoartritinim promjenama. Prije svega radi se bruenje, odnosno zaglaivanje neravne hrskavice. To omoguuje manje trenje pri pokretanju, a time i smanjenu bolnost. Mogue je artroskopom ukloniti i eventualno prisutne kotane trnove, koji nastaju kao dio ukupnog procesa artroze. Ova je operativna metoda posebno pogodna kod zahvata na koljenu, skonom zglobu i ramenu. Postoperativni
5

oporavak je relativno brz, te je u roku od nekoliko tjedana mogue vratiti punu radnu sposobnost. 4.2. Osteotomija Na zglobu kuka mogue je da sama artroza vie pogaa jedan u odnosu na drugi dio zglobne hrskavice. Konkretno, to znai da sama hrskavica moe na jednom dijelu biti deblja no na drugom. Kada je to mogue, trebalo bi operativno pokuati prebaciti optereenje sa vie na manje oteeni dio. To se radi upravo tehnikom osteotomije, koja se na kuku ini na nain da se butna kost na jednom svom dijelu preree, umetne se klin, te ponovno spoji. Na taj se nain optereenje prebacuje na manje oteenu hrskvicu. Jasno je da ovaj operativni zahvat ne moe donjeti trajno rjeenje problema, ali moe odgoditi primjenu najteih operativnih zahvata na vie godina. Oporavak poslije ovog zahvata relativno je dug, a moe se protegnuti i na vie od est mjeseci. 4.3. Artroplastika Ugradnja umjetnog zgloba uvjerljivo je posljednja metoda u lijeenju oboljelih. Ona ima mnogo podjela, pa tako razlikujemo ugradnju djelomine/parcijalne (samo glavice) ili potpune/totalne (glavice i aice) endoproteze (metalnog implantata). Zatim cementnu i bescementnu endoprotezu (u zavisnosti od naina kojom se endoproteza fiksira za kost). U novije vrijeme pojavila se i neto potednija metoda koja se zove resurfacing, a oznaava zamjenu samo jednog manjeg dijela zglobne glavice metalnom komponentom. Odabir najbolje metode zavisiti e, naravno, od stanja u konkretnom sluaju, kao i od starosti pacijenta, oekivane postoperativne fizike aktivnosti, kao i cijelog niza drugih faktora. Iako se najee primjenjuje, na zglobu koljena i kuka, mogue ju je sprovesti i na ramenu, te malim zglobovima ake. Postoperativni oporavak oekivano je dug i ne krai od tri mjeseca, a esto i dui od est mjeseci. 4.4. Atrodeza Potpuno ukoenje ili blokiranje zgloba uistinu je krajnji izlaz u nudi. Na njega se odluujemo onda kada zbog cijelog niza razloga nije mogue uiniti artroplastiku, ili njeni rezultati ne bi bili zadovoljavajui. Jasno je da nakon ove operacije nisu vie mogui pokreti u operiranom zglobu, ali se zato bolovi u veini sluajeva drastino smanje ili potpuno nestanu. ee no drugdje, ovaj se zahvat radi na malim zglobovima palca na nozi i skonom zglobu, ali rijee i na ostalim zglobovima. Oporavak traje nekoliko mjeseci.

4.3. Fizioterapijska procjena kod artroze kuka U fizioterapijskoj procjeni bitan je individualan i holistiki pristup pacijentu, kao i suradnja fizioterapeuta s ostalim lanovima tima (Grozdek, Jaku, Klai, Jurini, 2001.). Uz anamnezu i jedan dio objektivnog pregleda koji je naveden u prethodnom tekstu, procjenjuju se zglob i njegove sveze. U fizioterapijskoj procjeni prouavaju se simptomi, kvaliteta hoda, opseg i kvaliteta pokreta, testovi stabilnosti zgloba, bol (kliniki znaci i funkcionalna slika) te izokinetika. Normalne vrijednosti fleksije natkoljenice s opruenom potkoljenicom iznosi 80110, dok sa savijenom potkoljenicom iznosi oko 115. Ekstenzija natkoljenice iznosi oko 1520. Abdukcija natkoljenice bez pokretanja zdjelice iznosi 45, dok adukcija natkoljenice pod istim uvijetima iznosi oko 15-30. Vanjska rotacija zgloba kuka u stojeem poloaju iznosi 60, a u leeem 50. Unutarnja rotacija zgloba kuka iznosi oko 15. Manuelnim testiranjem miia glutealne regije i miia natkoljenice, kao i mjerenjem brzine hoda (walkig time) dopunjuje se fizikalni nalaz kod ovih osoba.

5. Fizioterapija kod artroze kuka Sa fizioterapijom u najirem smislu treba zapoeti odmah po postavljanju dijagnoze. Cilj je to je ranije mogue smanjiti ili ukloniti simptome, te uspostaviti i odrati maksimalnu moguu funkciju zgloba i okolnih mekih tkiva. U tom smislu, a u zavisnosti od nivoa simptoma i stupnja same artroze koristimo ledenu terapiju, elektroterapiju, magnetoterapiju, laser, ultrazvuk, tople procedure, a u novije vrijeme i tzv. udarni val. Poseban dio fizioterapije je i kinezioterapija, dakle vjebanje i uope program trajne fizike aktivnosti za oboljele. I dok je u poetku lijeenja vano odrati obim pokreta u zahvaenom zglobu, kasnije, a po smirivanju simptoma, vano je zadrati trajnu i odgovarajuu fiziku aktivnost koja mora zadovoljiti dva zahtjeva: ne smije dodatno ozljeivati ve oteenu hrskavicu, a u isto vrijeme mora omoguiti odravanje snage i fleksibilnosti miia, te cirkulaciju zglobne tekuine, a s njom i prehranu same hrskavice. U zavisnosti od stanja zahvaenog zgloba, zavisit e i prepopruena fizika aktivnost. Valja napomenuti da smo napustili princip iskljuivo potednog reima ivota kod oboljelih od artroze i to stoga to su istraivanja na veem broju oboljelih tijekom dueg vremenskog perioda pokazala da oni pacijenti koji se bave fizikom rekreacijom (dakle, i dalje troe svoju hrskavicu), u odnosu na one koji su fiziki neaktivni (dakle, ne troe hrskavicu), imaju dva puta manju ansu doi u stanje koje zahtjeva operativni zahvat, te imaju ukupno manje simptome u odnosu na potednu grupu. Iako se to moe initi kotradiktornim, valja napomenuti da hrskavica, iako bez mogunosti klasine regeneracije, nije mrtvo tkivo, ve ivi organ za iju je adekvatnu funkciju potrebna fizika aktivnost, te je vano preostali dio hrskavice u zglobu odravati u punoj funkciji.

5.1. Poslijeoperacijska rehabilitacija poslije ugradnje potpune pokrovne proteze kuka

1. - 6. tjedan

Respiracijski trening, vjebe stopala i cirkulacije, kondicione vjebe tijela te individualne asistirane i aktivne vjebe - fleksije kuka i koljena, fleksije kuka s ekstendiranim koljenom, abdukcije, vanjska i unutarnja rotacija natkoljenice. Svakodnevno raditi na poveanju opsega pokreta po toleranciji, izometrike vjebe miia natkoljenice, gluteusa, abduktora i adduktora, vjebe snaenja muskulature kuka i koljena, hod s dvije podlakatne take i optereenjem po toleranciji ( < 2o kg, 4.tjedna). Optereenje operirane noge - Hod s dvije take est tjedana s postupnim optereenjem do 50% teine prema navrenom etvrtom tjednu, s navrenih etiri tjedna hod po kui s jednom takom, vani s dvije. Nakon navrenih est tjedana hod po kui bez pomagala, po vani s jednom takom. Kod pune sigurnosti ukloniti taku. Obavezna kontrola tjelesne teine.

DOZVOLJENE AKTIVNOSTI NAKON 6-TOG TJEDNA Spavanje na operiranom kuku nakon etrvog tjedna, samostalno oblaenje arapa sa rotacijom u kuku, obuvanje i cipela iz unja, kleanje, sjedanje na pod i ustajanje s poda. Upravljanje vozilom est tjedana nakon operativnog zahvata, javni prijevoz, plivanje, vonja sobnog bicikla nakon etvrtog tjedna. Takoer pokuati izbjegavati stresne aktivnosti.

5.2. Poslije operacijska rehabilitacija nakon ugradnje totalne endoproteze kuka 1. - 4. TJEDAN Respiracijski trening, vjebe stopala i cirkulacije, kondicione vjebe tijela, individualne asistirane i aktivne vjebe fleksije kuka i koljena, fleksije kuka s ekstendiranim koljenom, abdukcije. Svakodnevno raditi na poveanju opsega pokreta po toleranciji( FX do 90, ABD), izometrike vjebe miia natkoljenice, gluteusa, abduktora i adduktora, vjebe snaenja muskulature kuka i koljena u svim poloajima ovisno o procijeni mobilnosti, hod s dvije podlakatne take i optereenjem po toleranciji ( < 2o kg).

4+ TJEDNA Prva kontrola s navrena etiri tjedna, a sljedea sa est mjeseci uz RTG. Spavanje na operiranom kuku nakon dva do tri mjeseca. Upravljanje vozilom dva do tri mjeseca nakon operativnog zahvata, javni prijevoz u poetku izbjegavati. Plivanje leno, izbjegavati prsno plivanje, vonja sobnog bicikla oko dva mjeseca nakon operativnog zahvata. Pokuati izbjegavati stresne aktivnosti. OPTEREENJE OPERIRANE NOGE Hod s dvije take est tjedana s postupnim optereenjem do 50% teine prema navrenom etvrtom tjednu. S navrenih etiri tjedna hod po kui s jednom takom, vani s dvije dok s navrenih est tjedana hod po kui bez pomagala, po vani s jednom takom. Kod pune sigurnosti ukloniti taku. Obavezna kontrola tjelesne teine. VANO U krevetu otklon operirane noge 15 od tijela, povien poloaj noge BEZ ROTACIJA, jastuk izmeu nogu kod okretanja na bok(visoko izmeu natkoljenica). AKTIVNO KONTRAHIRATI miie operirane noge kod promjene poloaja, izbjegavati niska sjedala, sjediti na povienim sjedalu (toaletu). Hod po stepenicama dolje (take, bolesna ,zdrava); gore(zdrava , take, bolesna). NIJE DOZVOLJENO - Rotacija noge , prijelaz operirane noge preko zdrave, savijanje vee od 90, kombinacija navedenih pokreta.

6. Zakljuak Iz podataka navedenih u ovom radu moe se zakljuiti kako su u dananjici artroze, a najvie artroza koljena i kuka, jedne od najuestalijih degenerativnih bolesti miino kotanog sustava. Unato tome to zahvaaju populaciju stariju od 55 godina, mogu se javiti i u mlaoj populaciji kao posljedica trauma. Fizioterapija ima bitnu ulogu u lijeenju oboljelih od artroze kuka ( koksartroze ). Postupcima fizioterapijskog procesa, posebice procjene, dobije se potrebna funkcionalna dijagnoza koja nas navodi na metodu kojom treba intervenirati. Kako je svaka osoba individualna, cijeli lijeniki tim treba pristupiti holistiki kako bi rezultati bili to bolji. Kao i svaka druga bolest, tako i artroza, to je u ranijem stadiju dijagnosticirana, vea je mogunot lijeenja. U tom segmentu dolazi do iznimne vanosti edukacija zdravstvenih djelatnika kako bi se prolematici moglo pristupiti na to bolji nain i koristiti metode lijeenja koje pokazuju najbolji uinak. Bitno je staviti naglasak na prevenciju i edukaciju. Kako bi se pojava artroze svela na to manje sluajeva, bitno je ljude educirati o pravilnom nainu prehrane, odabiru sportskih ili rekreativnih aktivnosti te aktivnosti svakodnevnog ivota kako bismo smanjili faktore rizika za nastanak ove bolesti.

10

7. Literatura 1. Filipovi, V. (2009.). Fizioterapija I (nastavni tekstovi). Zagreb: Zdravstveno veleuilite. 2. Peina, M. i suradnici (2004.). Ortopedija. Zagreb: Naklada Ljevak. 3. Grozdek, G., Jaku L, Klai I, Jurini A. (2001.). Uvod u fizioterapiju odabrana poglavlja. Zagreb: Visoka zdravstvena kola. 4. Krieger, M. (2007.). Artroza Uzroci, dijagnoza i terapija. Zagreb: Nova stvarnost. 5. Filipovi, V., Klai, I., Jaku, L., Vrci, Lj. (1999.). Osnove klinike kineziologije nastavna skripta. Zagreb: Visoka zdravstvena kola. 6. Jamtvedt, Dahm, Christie, Moe, Haavardsholm, Holm i Hagen (2007.). Physical therapy interventions for patients with osteoarthritis of the knee: an overwiev of sistematic researches. Physical Therapy, 88, 123-136. 7. Dundar, Kavuncu, (2008.). Balneotherapy in osteoarthritis. Fiziksel Tp ve Rehabilitasyon zel Dergisi, 1, 69-74. 8. Page, Hinman, Bennell, (2011.). Phisiotherapy managment of osteoarthritis.International Journal of Rheumatic Diseases,14, 145151. 9. urkovi, Boidar: Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Zagreb : Medicinska naklada, 2004. 10. Jaji, Ivo: Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Zagreb : Medicinska naklada, 2008. 11. Jaji, Ivo: Specijalna fizikalna medicina. Zagreb : kolska knjiga, 1991. 12. Kosinac, Zdenko: Kineziterapija : tretmani poremeaja i bolesti organa i organskih sustava. Split : Tiskara Majumi : Udruga za port i rekreaciju djece i mladei grada Splita, 2006. http://baza.gskos.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1111227052 13. Matasovi, Tihomil: Osnove ortopedije. Zagreb : kolska knjiga, 1992. Peina, 14. Babi-Nagli, urica: Nefarmakoloko lijeenje osteoartritisa. // Reumatizam. - 52 (2005), 2 ; str. 40-46. 15. Schnurrer-Luke Vrbani, Tea: Osteoartritis - osteoartroza / Medicina. - 40[39!] (2003), 2 ; str. 108-110. 16. Keros, P. , Peina, M. , Ivani Kouta, M. : Temelji anatomije ovjeka, Naklada Naprijed, 1999.g. 17. Dauber,W. , Feneis, H. : Priruni atlas anatomije ovjeka, Naklada Mosta, 2010.g. Zagreb 18. http://hr.wikipedia.org/wiki/Zglob Zglob zglobovi s tri osi

11