Moj

pas
Prirunik

Moj

pas
Prirunik
Sophie Collins

SVEOBUHVATAN VODI ZA ZDRAVOG, SRETNOG I DOBRO ODGOJENOG PSA

Sadraj
Uvod 69 Upoznavanje ljudi 110111 Predodgoj teneta 112113

POGLAVLJE 1: PSEE PONAANJE

1011

POGLAVLJE 4: DRESURA, KRETANJE

I IGRE 114115 Koliko kretanja? 116119 Razliiti oblici kretanja 120121 Uvoenje dresure 122127 Dresura starijeg psa 128131 Usavravanje osnova 132135 Kliker-dresura 136137 Uenje igranja 138139 tapovi i lopte 140141 Igre skrivanja 142143 Osnovni agility 144145 Natjecateljski agility 146147 Tekoe koje prate igru 148149 Trikovi za publiku 150151

Raznolikost pasa 1213 Psi u divljini 1415 ivot u oporu 1619 Njuh 2021 Govor pseeg tijela 2229 Dominantnost i pokornost 3033 Kako govoriti psima 3437 Psi i igra 3839 Sigurna okolina 4041

POGLAVLJE 2: IZBOR PSA 4243

Zato elite psa? 4445 to psima treba? 4649 Koliko stoji pas? 5051 Procjena situacije 5253 istokrvni ili krianac? 5455 Podjela pasa 5659 Nabava teneta 6061 Pasminska prihvatilita 6263 Psi iz utoita 6467 Nakon to se obveete 6869 Priprema doma 7071 Novo tene: to vas eka 7273 Odrastao pas: to vas eka 7475 Prvi dani s pridolicom 7677

POGLAVLJE 5: ZDRAV PAS 152153

Temelji zdravlja 154155 Kako izabrati veterinara 156157 Temelji zdravlja tenadi 158159 Nesree i hitna stanja 160163 Dodaci prehrani 164165 Suzbijanje nametnika 166167 Svakodnevna higijena 168169 Dopunska rjeenja 170173 Poremeaji ponaanja 174177 Kako da ouva mlad duh 178179 Posebna prehrana 180181 Skrb o ostarjelom psu 182183 Vrlo stari ili bolesni psi
184185

POGLAVLJE 3: OSNOVE SKRBI O PSIMA

7879

Mjesto za spavanje 8081 Siguran prostor 8283 Pristup tenetu 8485 Socijalizacija teneta 8689 Socijalizacija odrasla psa 9091 Veterinarski pregled 9293 Prehrana teneta 9497 Prehrana odrasla psa 98101 Ureivanje i kupanje 102105 Kad niste kod kue 106107 Putovanje sa psom 108109

Oprotaj i radovanje
186187

Korisne adrese 188 Kazalo 190191 Biljeka o autorici 192

Uvod

rije pedeset godina ovakva bi knjiga imala opirne odlomke o vjebama poslunosti, a ostatak bi prema dananjim mjerilima, u osnovnim crtama obuhvatio prehranu i skrb o zdravlju pasa. Tijekom posljednjih nekoliko desetljea, meutim, golema koliina istraivanja i veliki pomaci u naem razumijevanju pseeg ponaanja izazvali su revoluciju u postupanju s kunim ljubimcima i njihovu kolovanju. U dananje smo vrijeme skloniji pse promatrati kao jedinke i kolovati ih metodama koje se ne oslanjaju na kaznu nego iskoritavaju motivaciju i spoznajne sposobnosti psa na naine koji bi prije samo pola stoljea bili nezamislivi. Dobro znamo da psi potjeu od vukova (zapravo, DNK pasa i vukova tako je blizak da ih prirodoslovci smatraju istom vrstom), no manju vanost pridajemo izvanrednoj prilagodbi koju su domai psi ostvarili otkad nisu vukovi. esto se kae kako psi ive u ljudskom svijetu, no razmislite li na trenutak o tome to to zapravo znai, uvidjet ete svu veliinu njihova postignua. Psi ne razumiju na jezik (moe ih se nauiti povezivati odreene rijei s odreenim predmetima ili radnjama, no to nije isto), a tijela nam se toliko razlikuju da im je ljudski govor tijela zacijelo vrlo zagonetan zapravo, vjerojatno im je ljudsko ponaanje openito neobjanjivo velik dio vremena.

Usto, okosnicu naeg svijeta ini jezik, a njihov se temelji na osjetima, ponajprije mirisu. Naposljetku, na je svijet ureen tako da odgovara nama, a od pasa se zapravo oekuje da se uklope. A to to je tolikim psima to uspjelo, dragovoljno i poletno, uvelike objanjava zato tako mnogo ljudi ima o svojim ljubimcima visoko miljenje i obasipa ih silnom ljubavlju i njenou. Za potpun uitak u blagodatima odnosa psa i ovjeka, isplati se nauiti osnove pseeg ponaanja, barem toliko da moete protumaiti najupadljivije znakove koje vam pas alje, govorei vam da je veseo, uplaen, zabrinut ili razdraen. Prvo poglavlje o ponaanju pasa obrauje dio pseega govora tijela. Znakovi koje psi alju nama i jedni drugima katkad su znatno suptilniji nego to mislite pa e vam mnogi promai ne budete li znali to traite. Ponudit e vam i neke zamisli o tome kako sa svojim psom moete komunicirati njemu bliskom nainom umjesto da mu preputate da tumai ljudske oblike komuniciranja i prema tome se ponaa. Izbor pravog psa vaega savrenog para u smislu udi, ivosti, veliine te potrebe za hranom i ureivanjem vjerojatno je najvaniji aspekt posjedovanja kunog ljubimca. Pogrijeite li ve na tom koraku, moda nikad ne izgradite ugodan i uravnoteen odnos psa i vlasnika kojem veina ljudi tei. Stoga vas drugo poglavlje, o izboru psa, vodi svim pitanjima koja morate postaviti sebi i drugima kako
7

biste bili sigurni da ete na samom poetku izabrati psa koji vam najbolje odgovara. Bilo da je rije o tenetu ili odraslom psu, istokrvnom ili psu iz utoita, nai ete sve informacije potrebne da krenete u pravom smjeru. Ako nikad niste imali psa, zanimat e vas koje su vam dunosti tijekom prvih nekoliko dana i tjedana te kako njegovati novog kunog ljubimca, od izbora pravilne prehrane do poeljnih prvih koraka u odgoju i disciplini. Tree poglavlje, temelji skrbi o psima, opisuje to initi s prinovom od prvog dana, bilo da je rije o siunom tenetu ili odraslom psu iz utoita. Nauit ete obzirno upoznavati psa s novim iskustvima i rjeavati tekoe kad stvari ne budu ile kako ste se nadali te stei temeljna znanja o prehrani i ureivanju kojima ete se voditi svakog dana ivota svojeg psa. Nakon to se pobrinemo da se pas udobno smjestio u vaem domu, pozabavit emo se pitanjem odgoja kako pretvoriti psa kakvog ste nabavili u psa kakvog elite. Prouit emo pravila pseeg bontona i pouit emo vas kako ete postii da pas razumije vae elje i nametnuti sebe kao dobronamjernog vou koji zasluuje da ga se prati, a ne kao obiteljskog tiranina nedostojnog potovanja svojeg psa. Od temeljnih (k nozi, ekaj) do neobaveznih, ali zabavnih znanja (razni trikovi), etvrto vas poglavlje vodi cijelim procesom temeljnog odgoja i rjeava tekoe na koje moete naii. Govori takoer i o kretanju,
8

neovisno o koliini energije vaeg psa, i savjetuje koliko je kretanja potrebno (gotovo je uvijek to vie nego to mislite). Poznato je da psi ak i okorjele lijenine mogu pretvoriti u zanesene etae, dakle i vi ete imati koristi od ispunjavanja potreba svojem najboljem prijatelju. Posljednje poglavlje knjige, o pseem zdravlju, obrauje glavne elemente njege pasa i mnoge danas dostupne zdrave mogunosti. Poglavlje obuhvaa sve, od jednostavnog savjeta glede traenja najboljeg veterinara ili osnova suzbijanja nametnika do mnogih alternativnih tretmana i terapija, od kiropraktike do homeopatije, koje se danas nude. Naposljetku, nauit ete skrbiti o psu do njegova posljednjeg dana i kako se nositi s injenicom (koje smo svjesni, no vlasnicima starih pasa katkad je gotovo nepodnoljiva) da ete ga vjerojatno nadivjeti. Bez obzira na to hoete li je proitati od korica do korica i tako sebi priutiti temeljit teaj o tome kako biti dobar vlasnik psa ili se njome sluiti kao prirunikom, ova knjiga sadri sve aktualne informacije koje trebate kako biste izabrali prikladnog psa i poslije o njemu dobro skrbili.
9

Psee ponaanje
Psi su nam se tako vjeto uklopili u svakidanje ivote da je u njihovu ponaanju lako prepoznati ljudske osjeaje, no lako je i dospjeti u zabludu da su poput nas. Budete li znali tumaiti psee ponaanje samo za sebe, shvaajui mehanizme pseeg ponaanja u divljini i suvremenom, kunom okruju, bit ete uspjeniji vlasnik. Nekad je vladalo miljenje da se psihologija opora vujih i pseih zajednica temelji na agresivnim i submisivnim osobnostima. Ipak, nedavna istraivanja pokazuju da su psi vjeti pregovarai i da lanovi opora imaju razliite uloge, ovisno o trenutanim zadaama te svojim osobnostima i prednostima. Ta su istraivanja utjecala na teorije odgoja i najboljih metoda uklapanja psa u kuanstvo. Ovo poglavlje obrauje pseu povijest, tipino psee ponaanje te kako promatrati psa i tumaiti govor tijela svojega kunog ljubimca.

Raznolikost pasa
Svi pitomi psi pripadaju jednoj vrsti sisavaca Canis familiaris. No od njemakog ovara do ivave, od mopsa do njemake doge, uzgojena je izvanredna raznolikost zbog koje imamo dojam kako je rije o desecima razliitih vrsta.
Kad bi bila preputena sama sebi dvadeset narataja, bez ljudskog uplitanja, skupina od desetak razliitih pasmina domaeg psa meusobno bi se kriala i stvorila nov narataj vie ili manje jednake vanjtine. Nestao bi irok raspon vanjskih obiljeja koja cijenimo kod dananjih pasa. Ti bi krianci vjerojatno teili esnaestak do osamnaestak kilograma, preteno bi bili utosmee boje i imali bi skladan obris vrstog struka kakav je jo svojstven mnogim radnim pasminama poput graninoga kotskog ovara. Tijekom stoljea psi su se od svojih predaka razvili do toke u kojoj je u mnogim pasminama teko prepoznati ivotinju bez koje prvi lovci-sakupljai nisu mogli zamisliti ivot.

DOMAI PSI
Psi i ljudi ive zajedno tisuama godina. Prvi psi koje su ljudi prihvatili kao korisne pratitelje vjerojatno su bili poput naega generikog psa: vitki i snani, skladno graeni i uvelike sposobni sami se prehraniti. Nije poznato jesu li, kao to se isprva mislilo, psi izravni potomci vukova ili te dvije vrste imaju kakva zajednikog pradavnog psolikog pretka. Meu ostalim su suvremenim pseim srodnicima agalj, kojot i dingo te afriki i azijski divlji psi.
Lijevo: Poput drugih sisavaca, psi mladunad hrane mlijekom. tene se ne moe samo prehraniti prije etvrtog ili petog mjeseca starosti.

12 Psee ponaanje

GRAA PSA
Debelo crijevo

Ravno crijevo Tanko crijevo

Plua

Jednjak Anus eludac Slezena Jetra Srce Dunik

Bihevioristi istiu kako se ini da su vukovi, premda sa psima imaju mnogo zajednikih nagonskih ponaanja, izgubili mnoga psolika obiljeja. Ili, pogledamo li iz suprotnog kuta, odrasli se psi vie ponaaju poput mladih, a ne odraslih vukova. ini se kako je udomaivanje pasa unutar vrste potaknulo neoteniju zadravanje mladenakih obiljeja, tjelesnih i ponaajnih, kod odraslih jedinki tijekom cijelog ivota. Primjeri toga su visee ui

kod mnogih domaih pseih pasmina (i vuje tenadi, no nikad kod odraslih vukova) i psea zaigranost koja traje cijeli ivot, a ne samo dok su tenad. Ne znamo to je omoguilo toliku raznolikost pri uzgoju pasa, a pas je i jedina vrsta kojoj je to svojstveno. Make, primjerice, uzgajane stotinama godina radi odreenog izgleda i karaktera, i dalje su odmah mnogo prepoznatljivije kao make.

OSNOVNI NAGON Specijalizirani psi

Ono to moda najvie zadivljuje kod domaeg psa velik je raspon specijaliziranih poslova za koje ga se moe dresirati. Pse su uzgajali ciljano za lov na razne vrste, meu njima i vukove, lavove, veprove i jazavce, kao pratnju koijama i za ljekarenje u krilima aristokracije. Nagrada za neobinost uloge mogla bi pripasti novokotskom retriveru vabcu pataka (tolling retreiver), dresiranom da skakue u jezerskim pliacima i tako privlai pozornost oblinjih pataka da ih njegov vlasnik, neoprezne, moe ustrijeliti.

Psee ponaanje 13

Psi u divljini
U prolosti je vladalo miljenje da su psi ni vie ni manje nego pripitomljeni vukovi. Danas se smatra da im je podrijetlo zamrenije. Brojna pitanja o povijesti odnosa psa i ovjeka jo su neodgovorena.
DIVLJI I DOMAI
Mnogi ljudi nepripitomljene pse nazivaju divljima. Oni su, zapravo, primjerci Canisa familiarisa koji lutaju i slobodno se razmnoavaju, nemaju vlasnika i ive oko naselja, bilo u Treem svijetu ili oko visokorazvijenih gradova, hranei se strvinama i oslanjajui se na vlastitu snalaljivost. Pravi preostali divlji lanovi psee obitelji nisu ista vrsta poput tih pasa (koje drimo kao kune ljubimce). Meu divlje pse pripadaju australski dingo, azijski crveni pas i Lycaon pictus, hijenski pas ili afriki divlji pas, doslovno obojeni vuk, kao i kojot te agalj. Premda domai psi i vukovi imaju gotovo jednak DNK (do te mjere da ih znanost smatra istom vrstom), ponaanje im se veoma razlikuje. Istraivai razvoja vrsta danas smatraju kako je izmeu divljeg vuka i pitomog psa po svemu sudei postojala razvojna meufaza. Njihovo je miljenje da su psi za pratnju koje danas drimo kao kune ljubimce nastali od polupitomog psa koji je postupno postao ovisan o ljudskim naseljima, najprije radi hrane, a nakon to se dokazao kao uvar, i radi krova nad glavom. Ipak, ponaanje pravih divljih pasa jo nam pomae shvatiti mehanizme pseeg ponaanja. Osobito je govor tijela naih pasa umnogome ostao slian onom njihovih divljih roaka.

Lijevo: Poput ostalih divljih pasa, azijski divlji pas ne pripada istoj vrsti pasa kao psi koje drimo kao ljubimce ili psi lutalice.

14 Psee ponaanje

Gore: Mnogi divlji psi, primjerice, dingo, ive u oporima koje ini proirena obitelj, nerijetko s jednim rasplodnim parom.

IVOT U SKUPINI
ivot u drutvenoj skupini uvijek zahtijeva sloeno ponaanje. Ve dugo postoji zabluda kako ivot u divljini podrazumijeva mnogo borbe. Veini vlasnika pasa poznat je pojam alfa-psa; neko se mislilo da takvi psi poloaj mogu ouvati samo fizikim sukobima i stalnim dokazivanjem podreenim lanovima opora. No ivot u divljini zapravo je prezahtjevan i izloen prevelikoj koliini vanjskih pritisaka da bi ostavljao mjesta znatnijim sukobima unutar opora. Istraivai pseeg ponaanja mahom zakljuuju da se postojei odnosi unutar opora odravaju mnogo suptilnijim i iznijansiranijim ponaanjem. Istraivanje na afrikim divljim psima otkrilo je da zdraviji i

sposobniji lanovi opora aktivno skrbe o starijim lanovima, a istraivanja na vujim oporima otkrila su sloeno i veoma kooperativno drutvo u kojem razliite uloge obavljaju oni lanovi koje se procjeni najprikladnijima za njih.

USPOSTAVLJANJE RANGA
To, dakako, ne znai da u oporima divljih pasa uope nema nadmetanja za poloaj, nego da su se mehanizmi ureivanja meusobnih odnosa razvili tako da omogue ivotinjama nai svoju ulogu bez potrebe za tetnim izrazima grube sile. U stvarnosti, veina se pseih nesporazuma dogaa meu srednjerangiranim lanovima opora. Najnie i najvie rangirani psi preteno, ini se, prihvaaju svoje mjesto u poretku.

Psee ponaanje 15

ivot u oporu
to moemo nauiti o kunim ljubimcima promatrajui interakciju pasa koji ive zajedno? Kao drutvene ivotinje, psi se jako dobro znaju ponaati u ljudskom okruju, no kao to su ljudi uvijek ljudi, psi su uvijek psi.
Iskusne dresere i bihevioriste zanima kako nas psi mogu lake razumjeti, ali i kako mi moemo nauiti itati njihovo ponaanje. Znamo li oboje, dobit emo najbolju priliku imati sretnog ljubimca koji razumije to se od njega trai jer smo nauili dovoljno pseeg da mu to moemo rei. ljubimcu katkad nedostaje samopouzdanja, no ipak je vrlo osjetljiv na svoj poloaj, osobito morate pripaziti na to da budete nepokolebljivi i dosljedni kako biste zadrali svoju ulogu dobrohotnog voe. Nisu svi psi tako osjetljivi na poloaj, neki, zapravo, kao da su gotovo ravnoduni prema tome. To su karakteri koji bi u pseem svijetu moda imali prilino niske uloge, i tome se ne bi protivili niti bi teili za usponom na ljestvici. Koliko je pas osjetljiv na poloaj ponajvie ovisi o njegovoj osobnosti. Svi smo upoznali blage, leerne

UREIVANJE ODNOSA
Takozvani alfa-psi prirodni su voe. Samopouzdani su i mirni; da su ljudi, mogli bismo rei da imaju dobre vjetine voenja. Alfa-psi mogu se brzo i otvoreno obraunati s tenjama drugog psa pokazivanjem snage ili, jednostavno, samouvjerenim ponaanjem. Ne sumnjaju u sebe pa ni podreeni psi ne sumnjaju u njih. Kad dreseri pasa govore o tome da vlasnici moraju biti voe, upravo na takvo voenje misle: nedvosmisleno, odluno i jasno. U oporskim tunjavama uglavnom sudjeluju psi koji tee voenju, no jo nemaju prirodno samopouzdanje za to. Ako vaem 16 Psee ponaanje

OSNOVNI NAGON Anksioznost

Pseu anksioznost, izazvanu brigom zbog poloaja ili neim drugim, najdjelotvornije zatomljuje nedvosmislen, odluan i dobrohotan reim. Ima nekih dokaza kako psi slabijeg samopouzdanja vrhunac anksioznosti dosegnu kad osjete da moraju uzeti stvari u svoje ruke. Kad takve prilike nema, lake im se smiriti.

ljubimce koji jednostavno okreu lea nevoljama, jasno se povlaei iz svih situacija koje bi mogle zavrtiti sukobom. U oporu i kod kue vjerojatno je najtee izii na kraj sa psom koji ima vrlo razvijenu svijest o poloaju, a istodobno je vrlo zabrinut zbog svojeg mjesta u poretku. Manjak samopouzdanja vjerojatno e ga navesti da se bori za poloaj i izaziva vas, svojega gospodara, i druge pse. No kad bi bio dio opora, koji se mora sam prehraniti i snalaziti kako bi preivio, vjerojatno se ne bi osobito brinuo zbog poloaja jer se ivotinje u oporu jednostavno nemaju kad optereivati s tim. U kunoj e situaciji, meutim, pitome roake takvih divljih pasa voa skupine njihov vlasnik
Desno: Vukovi i psi u divljini ne provode mnogo vremena u borbi preivljavanje je preteak posao da bi za nju bilo mjesta. Rang se ostvaruje rafiniranije, primjerice, neverbalnim izrazima samopouzdanja.

Gore: Na oprezu. uvarski nagon, jo vrlo snaan u veine domaih pasa, osobito je razvijen za najvee vrijednosti: hranu, dom (jazbinu) i, mnogim psima, igrake.

moda morati zaokupljati kako se ne bi previe optereivali time tko je glavni pas.

ODRASTANJE
U pseem drutvu tene prirodno socijaliziraju psea zajednica, odrasli psi i ostala tenad. Najprije ga disciplinira njegova majka, a zatim ostali odrasli psi, koji odreda ispravljaju, katkad silom, tenetovo neotesano ili nametljivo ponaanje. Ispravljanje iz ljudske perspektive moe izgledati prilino okrutno odrasli pas zna reati, udariti ili zubima epati tene no ozljede ili ugrizi tenadi pri takvim su zadjevicama vrlo rijetki, bez obzira na buku (a moe biti znatna) koju odrasli pas odlui primijeniti. Usto, prisutnost ostalih mladunaca u leglu jami da svako tene mora dijeliti hranu i sve prirodne igrake pa psii naue podnositi frustraciju i neuspjehe i uputati se u nova iskustva. Kod domaih se pasa sazrijevanje dogaa u neprirodnijim uvjetima. Odvojimo li tene od majke kad ga 18 Psee ponaanje

Gore: tenetovi prvi koraci u socijalizaciji igranjem (i nadmetanjem) s braom i sestrama iz legla. To mu pomae nauiti vjetinu kompromisa i, kad odraste, bolje podnositi frustracije.

ona odbije od sise (u pravilu izmeu sedmog i osmog tjedna) i donesemo ga u kuanstvo u kojem je jedini pas u ljudskom oporu, njegovom najvanijom fazom socijalizacije, koja se dogaa otprilike od osmoga do esnaestoga tjedna, valja vrlo pomno upravljati. To je dob u kojoj tenad upija nova iskustva do toke zasienja i utiskuje ih (imprinting) u budue ponaanje. Zbog te krajnje prijemivosti loa iskustva, dobra takoer, imaju nerazmjerno snaan uinak pa mogu odluiti hoe li tene stasati u psa koji od novih ljudi i dogaaja oekuje najbolje ili u bojaljiva psa koji novostima prilazi sa strepnjom.

OD TENETA DO ODRASLA PSA

U divljini se iskustva stjeu prirodno, u okviru veega skupnog identiteta. Domaim je psima socijalizacija (osim kad njome upravlja iznimno paljiv vlasnik) vie pitanje sree. Dakako, nisu sva iskustva divljih pasa ugodna. Zapravo, da navedemo samo dva primjera, azijski i afriki divlji pas imaju vrlo visoku smrtnost tenadi i odraslih pasa. No sama injenica to je tene dio istovrsne zajednice osigurat e mu vie razvojnih lekcija i podrke, nego to ih ima izgleda dobiti u suivotu s vrstom koja je, naposljetku, razliita. U drugom dijelu knjige nai ete napomene o praktinom programu socijalizacije (str. 86 87). Smisao je u stalnom nagraivanju poeljnog ponaanja mirnog i hrabrog prilaenja nepoznatim predmetima, ljudima ili situacijama. Bojaljivo tene u divljini ima malu mogunost

da e odrasti u uspjenog psa, a bojaljiv domai pas moe biti problematian ljubimac. Pokazuje li tene nemir ili strah, sami se morate ponaate mirno i samopouzdano. Neki dreseri savjetuju da se jednostavno ne obazirete na plaljivo ponaanje. S druge strane, neki bihevioristi u posljednje vrijeme predlau da se vlasnik najmirnije to moe ukljui u situaciju koja izaziva strah i, ako je to prikladno, usmjeri tenetovu pozornost na neto pozitivno tako da ono ne uvelia svoj mali strah, nego da ga se ugodno zbuni. To se kosi s prirodnim ovjekovim nagonom veinu bi ljudi prizor uplaenog teneta potaknuo da ga podignu i utjee. Koji god put odabrali, pazite da tene ne osjeti va strah. Mirno i blago postupanje vae bi tene trebalo navesti na zakljuak da se nema ega bojati.

OSNOVNI NAGON Odrasla tenad

Ostatke prvih mjeseci pseeg ivota moete vidjeti u nainu na koji pas katkad ugaa vlasniku. Psi koji vam prilaze sa strane kako bi vam polizali lice pokazuju uroeno ponaanje teneta mogu takoer pokuati polizati lice starijeg psa kako bi mu pokazali da, poput mladunaca, nisu nikakva prijetnja. Slino tome, anksiozan pas koji nastoji izbjei svako odmjeravanje snaga izvrnut e se na lea i otkriti trbuh. Time eli naglasiti koliko je bespomoan.

Psee ponaanje 19