SWOT i Problem-Tree analiza

Swot analiza
SWOT analiza je alat za strateko planiranje koja se koristi za procjenu snaga, slabosti, prilika i prijetnji ukljuenih u projekt ili neku drugu situaciju kod koje je potrebna odluka vezana za ostvarenje nekog cilja. Osnovna pretpostavka uspjenog izvoenja SWOT analize je jasno definiran cilj, u suprotnom postoji opasnost da cijela analiza bude beskorisna. Naziv metode dolazi od prvih slova engleskih naziva rijei: S trentgths - atributi projekta koji pomau u ostvarenju cilja W eaknesses - tributi projekta koji smetaju ostvarenju cilja O pportunities - vanjski uvjeti koji pomau u ostvarenju cilja T hreats - vanjski uvjeti koji smetaju u ostvarenju cilja. Pravilno prepoznavanje pojedinih faktora je presudno jer daljnji koraci u procesu planiranja ostvarenja cilja se dobivaju iz rezultata SWOT analize. Prije poetka analize trenutno stanja uvjeta vezanih za ostvarenje cilja potrebno je utvrditi ostvarivost cilja. U sluaju da je cilj neostvariv potrebno je odabrati drugi, ostvarivi cilj i ponoviti proces. U sluaju da je cilj ostvariv i ispravno odabran, rezultati SWOT analize se koriste u stvaranju potencijalnih strategija ostvarenja cilja odgovarajui na sljedea pitanja: 1. kako moemo iskoristiti pojedinu prednost 2. kako moemo onemoguiti pojedinu prijetnju 3. kako moemo iskoristiti pojedinu priliku 4. kako se moemo obraniti od pojedine prijetnje. SWOT analiza se, u idealnim uvjetima, provodi od strane ljudi sa razliitim znanjem i iz razliitih podruja djelovanja. Time se dobiva ira perspektiva gledanja na pojedine elemente SWOT analize. SWOT analize kao najvanija podruja izdvaja: Marketing okruenje analiza konkurencije u i izvan industrije Vanjsko poslovno okruenje razvoj razumijevanja pozicioniranja naeg projekta na tritu Strateko ocjenjivanje identifikacija eljenih izlaza te utvrivanje potrebnih uvjeta za uspjeno funkcioniranje Misija i ciljevi finaliziranje plana, utvrivanje financijske konstrukcije te definiranje vremenskog plana Strategija i taktika jasno odreivanje koraka izvrenja plana Cilj svake SWOT analize je prepoznavanje kljunih unutarnjih i vanjskih imbenika koji su vani u ostvarenju cilja. Pri tome se kao unutarnji imbenici vode prednosti ( Strengths) i nedostaci

(Weaknesses) dok su prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats) imbenici koje dolaze iz okruenja. Kao unutarnji imbenici, i prednosti i nedostaci, mogu se navesti raspoloivi resursi (financijski, intelektualni), uinkovitost, postojea infrastruktura, kvaliteta, raspoloiva radna snaga, menadment dok se kao vanjski imbenici, takoer u obje kategorije, mogu prepoznati tehnologija, oekivanja od javnosti/dioniara, konkurencija, trini trendovi i slino. Da bi SWOT analiza bila uspjena potrebno je izbjei sljedee greke: 1. poetak analize prije definiranja cilja kao eljenog krajnjeg stanja. Ako eljeno krajnje stanje ili cilj analize nije jasno definiran i poznat svim sudionicima analize, postoji opasnost od razliitog poimanja eljenog rezultata analize ime e i rezultati analize biti neuinkoviti. 2. esto se vanjske prilike koje postoje mijenjaju unutarnjim prednostima. Te dvije kategorije je potrebno jasno odvojiti. 3. Rezultati analize se ponekad mijeaju sa potencijalnim strategijama. Rezultati analize predstavljaju opise uvjeta dok potencijalne strategije opisuju akcije. Ova greka se esto javlja kod analize prilika, koje je upravo zato ponekad potrebno smatrati povoljnim uvjetima. 4. radi dobrog definiranja vanjskih i unutarnjih imbenika potrebno je biti potpuno iskren kod prepoznavanja prednosti i nedostataka 5. potrebno je izbjei siva podruja. Rezultati SWOT analize moraju biti jasni svakom lanu tima koji je provodio analizu.

Problem tree analiza

Metoda problemskog stabla (Problem tree) se esto koristi kod planiranja projekata te pomae u pronalaenju rjeenja problema mapiranjem anatomije uzroka i posljedica vezanih uz neki problem. Pristup rjeavanja problema koritenjem problemskog stabla ima nekoliko prednosti: problem je mogue ralaniti u manje, lake rjeive dijelove ime se dobiva jasnija slika prioriteta faktora i fokusiranje na cilj stjee se jasnije razumijevanje samog problema i njegovih povezanih ali i kontradiktornih uzroka pomae kod prepoznavanja osnovnih problema i njihovih argumenata kod nejasnih dijelova problema ukazuje na potrebu za dodatnim informacijama, dokazima ili resursima sa ciljem izrade jasnog rjeenja rjeavaju se trenutni problemi, a ne oni iz prolosti ili budunosti proces analize problema doprinosi boljem razumijevanju problema

Analiza problema koristei problemsko stablo je najefikasnije kada se obavlja u malim grupama od 6 do 8 ljudi, pri emu je prvi korak uvijek rasprava i utvrivanje problema koji je potrebno analizirati. Kada se prepozna centralni problem, on se stavlja na sredinu grafa i predstavlja osnovu problema. Nakon utvrivanja osnovnog problema slijedi identificiranje uzroka centralnog problema koji predstavljaju korijene stabla i na kraju se identificiraju posljedice problema, koje predstavljaju grane stabla. Takav grafiki prikaz omoguava shvaanje problema kao uzrokposljedica odnosa vezanih uz dotini problem. Osnovni alat kojim se grupa slui tijekom razrade problema i uzrono-posljedinih veza jest diskusija, koja nastaje kako se uzroci i posljedice slau i preslau. Neka od pitanja koja se mogu pojaviti prilikom takvih diskusija ukljuuju da li trenutno problemsko stablo prikazuje stvarno stanje, da li je problem sagledan sa svih strana (socijalnih, ekonomskih, politikih), koje probleme i uzroke diskusija rjeava, koje pogorava a koji ostaju

nepromijenjeni, koje su najozbiljnije posljedice, koji kriteriji se trebaju uvaiti radi postizanja napretka, koje su dogovorene odluke i akcije i slino. Kao nastavak na problemsko stablo se kreiraju stabla ciljeva (objective tree), kod kojih se prepoznati problemi u problemskom stablu pretvaraju pozitivne eljene rezultate. Kao koraci stvaranja problemskog stabla se mogu navesti: 1. svaki sastanak iji cilj je stvaranje problemskog stabla poinje generiranjem ideja (brainstorming), u sklopu koje je potrebno prepoznati glavni problem koji postaje korijen na grafu. Ako postoji vie problema koji su prepoznati kao glavni problemi, za svaki od njih je potrebno kreirati novi graf 2. generiranje ideja o uzrocima glavnog problema. Kroz diskusiju e se kreirat sve detaljniji opisi uzroka 3. prepoznavanje moguih veza izmeu prepoznatih uzroka, stvaranje uzrono-posljedinih odnosa odnosno hijerarhije uzroka i njihovo zapisivanje na graf 4. ponavljanje koraka 2 i 3 za posljedice problema 5. eventualno kreiranje stabla ciljeva (objective tree) S obzirom da se rezultati ove dvije metode mogu kombinirati radi to uspjenijeg rjeavanja zadanog problema, kao prvi korak se preporua izrada SWOT analize iz ijih se rezultata, tonije dijelova SWOT analize vezanih za prepoznavanje slabosti i prijetnji projekta, mogu utvrditi kljuni problemi za problemsko stablo (Problem Tree).

Natrag

Trenutno koristite anonimni pristup sustavu (Login) PP_FP7