I

I
Careva dzamija
Ovaje d!amija u pro!losti viSe puta opravljana. Sve opravke dfamije
i mekteba uz nju, k:ao i placanje njihovih slutbenika, fmansirala je ddava
i neki stolalki vakufi, jer ona, kao i ostale carske dbmije u Bosni i
Hercegovini, nije imala nikakva vakufa ni prihoda.
10
Bregave, pedesetak metara zapadno od Podgradske cuprije. I u
kronogramu se ka!e da su joj temelji postav!jeni medu dvije vode (iki su
arada vad'i esasi kadim). To je druga dhmija po starini u Stocu i prva na
koju se naide kada se ovdje dolazi iz Mostara i Capljine preko
Domanovica.
Ali-pase Rizvanbegovic.'a diamija
Koliko je dimenzija imala ova zgrada i od kakvog materijala je bila
gradena nije poznato. Ona je zacijelo bila malena, gradena od slabog
materijala i bez munare. 0 njenom vakifu takoder nista pouzdano ne
znamo. On je prvi potpisao jednu nedatiranu ispravu na kojoj se joA
nalaze imena mostarskog muftije Ali-ef. i stolackog kapetana Ismaila
16
je napisan lijepim nash ta'lik pismom i uklesan u iznad ulaznih
vrata vidi se da ju je 1179. (1765/66) godine proirio {tarfi') neki hadfi
Muhamed. Ovaj tarih se sastoji od osam stihova, a sastavio ga je neki
nepoznati stolafki
Vakif je 1630 groa i predao ih nekom hadti-Salihu iz Stoca
kogaje postavio za izvdioca svoje oporuke {vassi muhtar). Odredio je da
se s ovim novcem sagradi d!amija i mekteb u Hamam-mahali kod cuprije
na Bregavi, a ostatak daje na kamate i prihod troi na njihove opravke i
plaeanje shdbenika.
Hadii-Alije Hadiisalihovica diamija
24
l smail-kapetana ~ a r i c a dzamija
Dufnost mujezina, kajjima, ferrda i devribana vrice dofivotno
Ismail ef. iz Uzinovica maha!e.
Vakif zadufuje muteveliju da dfamiju, po potrebi, opravlja i oddava
i da u te svrhe troi slijedece:
- za opravke dfamije i ciscenje catrnje kod nje 600 akci godisnje;
- za nabavku ulja za kandilje koji ce se uz ramazan pa!iti na munari,
580 akci godisnje;
- za prostirku (hasure) 280 akci godisnje i
- za dvije velike svijece sa strane mihraba 480 akci godinje.
32
6. MESD1ID U ZAGRAD MAHALI
U spomenutom sidfilu kadije iz 1206. (1791/92) godine
potpisan je kao svjedok prilikom jednog vjenQnja imam Zagrad-mahale,
ali mu ime nije navedeno.
120
Na temelju ovog mo!e se da je
koncem 18. stoljeea postojao u ovoj mahali jedan mesd!id u kome je
imamsku duhtost vdio seomenuti anonimus. Ovo je, mo!da, jedan od tri
mesdfida koje je Evlija Celebija vidio kada je 1664. godine kroz Stolac
proputovao.
121
Mesdiid u Zagrad mahali
120. SSK, str. 24.
121. Vidi napomenu broj 7.
39
7. MIHRABI U BEGOVINI
Kompleks zgrada zvani Begovina smjetenje uz lijevu obalu Bregave
na krajnjoj istocnoj periferiji Stoca. Ovdje se nalaze tri stambena objekta,
~ e t i r i konaka (musafirhane) i potrebne gospodarske zgrade. Na desnoj
obali Bregave, suprotno od Begovine, postoji objekat zvani
Begovina
40
Mlini i stupe na Bregavi
na pet lukova preko Bregave, koji povezuje Begovinu s >ulhanuminom
kucom. Neki od ovih mostova siufe i danas ne samo :za prelaz pjeaka
nego se preko njih odvija i dio drumskog saobracaja.
15
' P r i ~ a se da je
jedan most u Stocu nosio naziv ,.muflis-Cuprija". Ovo ime dati su mu oni
koji nisu imali novaca (muflis) da idu u kafanu pa su, ponekad, na njemu
sjedili i razne ale zbijali.
153. Oplimije o kamenima mostovima u Stocu vidi: Dumal Celie i Mehmed
Muje:zinovic, Stari mostovt u Bosnl i Htm::egovinl, Sarajevo, 1969, str. 217-226.
51
Cuprija u Begovini
V. SAHAT-KULA
Sahat-kula je hila locirana uz zgradu bive kiraethane
pedesetak metara od Careve dfamije. Sagradena je poslije 1664.
godine, jer joj nema spomena u Putopisu Evlije Celebije. Radila je do pred
prvi svjetski rat i otkucavala vrijeme po alaturka satu. Austrougarske
vlasti su skinule s nje zvono i upotrijebile ga u ratne svrhe. Toranj kule
sruen je pred drugi svjetsid rat.
154
Neki (ne stoji mu ime) zavjetao je 20. evala 1182. (27.II
1769) godine 50 groa i odredio da se daju na kamate i prihod troi na
opravke ove sahat-kule. Emin-aga Jaarbegovic bio je 1206. (1791192)
godine mutevelija ovog vakufa koji je na sudu polofio sto groa
vakufskog novca i izjavio kada je i u koju svrhu vakuf osnovan.
155
Ovo je
najstariji poznati spomen ovoj sahat-kuli. Hafiz-paa Rizvanbegovic
opravljao je toranj ove kule 1838. godine i tada je na njenom satu puklo
zvono. Iste godine Ali-paa je nabavio ina sat postavio novo zvono.
156
Hamdija Krdevljalcovic, .Sahat-lrule u Bosni i NaJe Starlne. IV,
Sarajevo, 19S7, str. 26.
ISS. SSK, str. 23.
1S6 .Stolac i Rizvanbegovici", Sr4. I, Dubrovnilc, 1902, broj 7, str. 3SS; dr Hajrudin
Curie, .Odnosi izmedu hercegovatlcog vezira Ali-pde Rizvanbegovica i namjesniltva u
Zadru, Glasnik VIS-au SFRJ, Sarajevo, 1961 , broj 7-9, str. 257.
52
Sahat kula
53
Bijeljani
1S
Begovica dzamija u Dabrici
lmamsku i hatibsku du!nost u ovoj d!amiji vriili su slijedeci:
Mehmed Halifa 1141. (1728/29), Ibrahim Halifa 1142. (1729/30),
Mehmed ef. 1180. (1766/67), Ibrahim-hod!a 1200. ( 1785/86) i Ibrahim ef.
1217. (1802/3) godine.
307
Mehmed ef. Muftic bio je 1141. (1728/29)
godine mutevelija Safer-agina vakufa u Dabrici.
308
Iz istih izvora saznajemo da su u Dabrici !ivjele i imale posjede
slijedece muslimanske porodice: Bajgorici, Begovici, Cerkezi, Corbe,
Gadare, Kaplani, Lihovici, Mace, Makitani, Marici, Medari, Mravici,
Muftici, Omanovici, Padale, Pehilji, Pilavd!ici,
Selimici, Skeje, Selimhod!ici, Vele, Zukanovici, 1-ale i
:!ugori. Vecina ovih porodica i danas !ivi u Dabrici; neke su izumrle, a
neke se raselile.
307. Sidfili blagajskog kadije: broj SS, list 54, broj 60,1ist 21, AT 6/288,1ist 26 i AT
XXI/1025, lust l l i 13.
308. Sidfil blagajskog kadije AT XXI/1025, list 13.
92
Careve d!amije u Sarajevu.
312
Na prvom ne1sp1sanom listu jednog
rukopisa nalazi se nedatirana biljdka u kojoj se govori o nekom drugu
Ahmed-bae Durmilevica (Durmiizade) iz seta Olanici kod Stoca.
Rukopis vjerovatno potje&l iz 19. stoljeCa.
313
Husein, sin Salihov, tabak iz Mostara, vjencao se 29. muharema
1186. (2. marta 1772) godine sa Aiom, keerkom Mustafinom iz OlaniCa,
kadiluk Stolac, uz 16000 mehri muediela. Kao svjedoci ovogtinana
ispravi su potpisani: Salih-bala i Mustafabala Beear iz m
U gruntovnim knjigama koje se euvaju u Opltinskom sudu u Stocu
nalazi se spisak svib muslimanskih porodica koje su koncem prollog
stoljeea imale posjed u Olanicima i susjednim zaseocima.
F.CRNICI
Crnici le!e na Dubrava, na polovini puta
Capljina - Stolac. U izvorima se prvi put spominju 1477. godine, kada su u
njima zimovali vlasi d.Umata (katuna) vojvodc Petra
timarnika, i brata mu Vukita. Tada su e Cmia nalazili u a!ltavu nabijc
Blagaj u vilajetu Hercegovini.
315
Ovdje se od islatn!lkib spomcnika nalate:
diamija, mekteb, deset harema, eetiri eatrnje, kula i wdak. 0 tim eemo
objektima detaljnije kasnije govoriti.
Ne zna se kada jc sagraden prvi mesdfid u Cmitima to se nalazio je
kod dandnje d!amijc. u sruntovnim knjigama je 1897. godine upisano
da je Sulejman Setka ranije uvakufio 660 m
2
zemljita u Cmicima na
kome je sagradena zgrada od eetiri prostorije dimenzija 16,5:0,5 mcwa.
U ovim prostorijama je radio mcsd!id, mekteb i bio imamov stan. Ne zna
se kada je spomenuti svoj vakuf osnovao i je li za nj napisao
vakufnamu. se da je zgrada podignuta prije 1897. i od njene
izgradnje do ruenja 1974. godine vie puta je opravljana i pregradivana.
Prvi poznati imam i mualim u Crnicima bio je Mebmed ef. Serda.revit,
koji je ove du!nosti vdio oko 1900. godine.
Muslimani Aladinica i Crnica su uz sudjelovanje MuSlimanskog
zanatskog udrufenja u Stocu priredili pooetkom 1911. godine zabavu u
Aladinicima, su prihod namijenili za adaptaciju mekteba u Crnicima.
Muslimanska omladina je 3. februara 1911. godine priredila zabavu u
Aladinicima u korist opravke spomenutog mekteba a to je i uanjeno do
konca 1911. godine.
316
U ovom mektebu se klanjalo i dieca sve do
312. K. Kata!og ... sv. I, str. 402.
313. Isto, sv. ll, str. 702.
314. Sidtil blagajskog kadije broj 60, list 44 a.
315. Ahmed S. Aliat, "Poimenil!ni popis sandiaka vilajeta Sarajevo,
1985, str. 131.
316. Gajret, Sarajevo, 1911, br.3, str. 44 i br. 7, str. Arhiva Vakufskog
povjerenstva u Mostaru, akt broj 73/1911 i 82/1911.
95
I
Hadii Velijudina Bakraca dzarnija
Ovu su dfamiju djelomicno poruili ustanici i Crnogorci kada su 29.
augusta 1875. godine pred zoru upali u Nevesinje i veci dio ga sruiiliP
Tada su oni, kako se prica, pobili i nekoliko muslimana koji su bili poli
na sa bah u dfamiju. Mirko S. Radojac tvrdi da je 1200 ustanika udarilo
na kasabu Nevesinje 17. augusta 1875. ida su ju svu spdili.
24
Mula Hadfo Dugalic, mutevelija vakufa ove dbmije, oko 1880.
obnovio je ovu dfamiju i djelomicno joj munaru ozidao. Tada je ostala
bez erefe i ndto kraca. Munara ima dvanaest na cemer gradenih
prozorcica, kroz koje mujezin gleda kada ezan uci, i ona po svojoj
vanjskoj formi predstavlja neto neobicno i jedinstveno. Od ove obnove
ona se zove Dugalica dfamija.
25
Inicijativom Dervi-ef. Korkuta, erijatskog sudije u Nevesinju, na
ovoj su dfamiji vrene neke opravke i 1353. (1934) godine.
26
Zatvorena je
pred proli rat i posljednji njen imam bio je Hamid ef. Kolakovic.
23. Bune i ustanci u Bosni i Hercegovini u XIX veku, Beograd, 1952, str. 84.
24. Mirko S. Radoji:ic, Hercegovina i Crna Gora 1875-1878, Nevesinje, 1966, str. 46.
25. Po prianju Sulejmana Cueka koji je umro u Nevesinju 1952. godine.
26. Islam ski svijet, Sarajevo, 1934, br. 92; Iznad ulaznih vtata d!amije napisano je wsene
!353" Ito odgovara 1934. godini po naAem rafunanju.
136
Sahat kula
Sagraden je od pomno tesano_g kamena prije 1664. godine. Ovo
saznajemo iz Putopisa Evlije Celebije, gdje se prvi put spominje.
Evlija kaze da se svi gradski mujezini ravnaju po ovom satu i u ~ e
ezan pet puta u odredeno vrijeme.
Ne zna se cija je zaduzbina, ali se s dosta vjerojatnosti moze
misliti da ju je sagradio jedan od naprijed spomenutih vakifa.
Godine 1891. postavljen je na ovu sahat-kulu nov sat sa tri mine,
140
Diamija u Bileei
je poreza placao. On je jo bio poznat .kao veliki zaltitnik sirotinje i zvali
su ga ,sirotinjska majka" .
11
Kad je d!amija bila dovdena, Avdo Kreso je
klanjao dva rekata na dasci postavljenoj na skeli iznad alema munare.
Dbmija je upisana u gr.ul. k.o. Bileca broj 652, kat. ~ e s t . 299/10 i
zaprema s dvoritem 369 m
2
povriine.
ll. Bolnjak, Sarajevo, 1906, br. 39; 1908. god. broj 35.
16S
Diamija u Pol/It
)6')
Mehmed Spahije b i zdica dzamija
U Gacku se od islamskih objekata nalazi samo dfamija i mekteb uz
nju, situirani na mjestu Slavlja, nedalek:o od istoimenog izvora. U prolim
bunama i ratnim vihorima dfamija je vie puta rmena i kasnije nanovo
gradena iii opravljana. Kako je izgledala i kolike je dimenzije imala prva
njena zgrada nije poznato. Ona je, zacijelo, bila malena, gradena od
slabog materijala i bez munare.
Prvu dfamiju u Gacku sagradio je Mehmed-spahija Zvizda (Zvizdic)
1760. godine.
5
Onje roden u Gacku koncem 17. ili pocetkom 18. stoljeca i
u porodici je imao samo fenu, kojoj je bilo ime Slava. Bio je po rodenju
kdcanin i bilo mu je ime Duro. Po drugoj verziji ovog predanja on se
prezivao Vasovic i od njeg vuku porijeklo gatai!ki Zvizdici.
6
Prifa se da mu je fena Slava jednog dana prala rublje na izvoru
Sia vljan, koji je po njoj dobio svoje ime. Bila je pokrupna zbog fega je na
se svratila pozornost buljubae Ahmeda Mijatovica koji je tuda slul:ajno
na konju naiao i koji joj je na rafun toga neto banalno dobacio. Kad se
ona uplakana, zbog uvrede, kuci vratila, ispri&Wt je sve svome mufu.
S. Ovaj podatak je uzet iz evidencije Odbora IZ-e Gacko. L.G. Bjelokosic kale da je
dZamija u Gacku sagradena u 17. stoljeeu (Opis Gacka ... broj S, str. 74).
6. Dr Obren Blagojevic, Piva, Beograd, 1971, str. 396.
184
Munara u Kazancima
Pored spornenufm zadufbina paa je u I<azancima sagradio
crkvu svojoj majd Hi, po drugoj verziji, raji koja je u mermskoj
vjeri. Drugo predanje kafe da je crkvu sagradio brat koji je odbio
njegov poziv da prede na islam, zbog tega je medu njima dolo do svade i
razdora. Crkva je situirana pod brdom Kaludericom u centru starinskog
groblja, nedaleko od vrela Stubnja. Sve ove zaduibine podignute su u
drugoj polovini 17. stoljeca. Dfamija i crkva. su sagradene na takvim
lokalitetima da se medusobno ne mogu vidjeti.
Osman-paJa je uz svoie zadulbine sagrlldio u ist.ovrerne:no konake i
Atale (ahare) za konje. lspod d!amije je ,Paina bara" OJC vrelo
,Oko", na koine su konji pojeni. Pred dfamijom je za jednom
humkom vrelo .,Stubanj" koje je ogradeno veliam plocama i cudnovata
oblika. ovog vrela bila je dovedena voda u adrvan pred d!amijom. Ovo
203
Fazlagica kula - Nova diamija
216
---- __./------

Kula i dvor Smail-age (:cngica u Lipniku
prolog stoljeca fivio i djelovao Smail-aga Cengit, junak i
muselim. On je opjevan u viSe narodnih pjesama, a Ivan Mafuranic,
hrvatski ban i knjifevnik, opoetizirao ga je u svom epu ,Smrt Smail-age
Cengica"
104
Smail-aga iz feudalne porodice Cengiea, koja je
polovinom 16. stoljeca dola u Hercegovinu iz Male Azije i o kojoj smo
ranije neto govorili. Smail-aga se rodio 1778. u Jelacima, tri i po
kilometrajugoistoeno od Kalinovika. Godine 1809. i 1810. ucestvovao je
u borbama protiv srpskih ustanika paje za to bio nagraden i postavljen za
muselima. On se 1814. najprije nastanio u Cernici, gdje
je kupio imanje od A vdibega Cengica. Odavde je kasnije preselio u
Kulu i ofenio Celebijom, kcerkom Bdir-age Hasanbegovica iz
Havtovca:: Prica se da su ga Gacani zvali Drinjakom i da se fenidbom
obogatio i doao do velikih posjeda u Lipniku i okolini. Spomenuti
Avdibeg Cengic, zvani ,Cor Avdibeg", imao je kulu na lijevoj obali
Mwnice, ispod seta Mulji i Zupan-Potoka. Kraj ove kule prolazio je stari
stocarski put za Stepen i zvao se , Vlaki put". Avdibegje u kuli stanovao,
a u Lipniku je imao posjede, pa se i za kulu govorilo da je u Lipniku,
premda se nalazila uz Mwnicu nadomak Havtovca. On je kulu opravio i
.iz Fazlalrica Kule preselio u Lipnik, gdje se stalno nastanio.
10
s
104. Ivan Ma:turanic, Smrt Smail-age Cengica, prvi put objavljen u almanahu Iskra za
1846. godinu (Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb, 1965, str. 56; Smrt Smail-age Cengica
(narodne pjesme), Bosanska vi/a. Sarajevo, 1890. do 1908. godine.
lOS. H. Kreevljakovic, Cengiti. .. str. 3; Stevan Delic, o pogibiji Smail-age
Cengica", Gajret. Sarajevo, 1925, broj 17-18, str. 266 i po Hasan ef. Faz1agica.
222
tu.rhe Smail-age Cengir!a
metara nife ovih omedina nalazi se Palica harem u kome su u toku
rata Nedaleko od harema vide se jo ostaci rmevina
Paica kuca koje su u toku rata sroene.
Neki Paici su iz svojih licnih razloga nazivali sebe Muljanima.
Cosaga Muljanin bio je u svoje vrijeme veoma ugledna licnost u ovom
kraju. Prica se da je u Bee kod cara Franje Josipa i bios njim intiman
prijatelj. Pomagao je sve kulturno-prosvjetne i humanitarno-socijame
akcije i bio dobrotvor Gajreta. Umro je u Havtovcu 1925. godine i
sahranjen u haremu koddfamije.
112
Paici su iz Muljiiselili 1941. godine i
od tada ovdje ne fivi niko od muslimana. Njihova imanja su dijelom
otkupljena, a dijelom nacionalizovana.
J.SLIVLJA
Slivlja se nalazi na krajnjoj sjeverozapadnoj periferiji gatacke opcine.
Od Gacka je udaljena 30 km i s njim povezano dobrom cestom i dijelom
makadamom. Mjesto je od konca proslog stoljeca nastanjeno iskljucivo
pravoslavnima, dok su ranije ovdje fivjele i imale posjede mnoge
muslimanske porodice iz nekoliko mjesta Hercegovine.
112. Zapisnici ... Gajret, Sarajevo, 1925, broj I, str. 16.
226
Omeragica cat rnja kod diamije u Donjem Cicevu
Misli se da je ova dfamija sagradena prije pada Herceg-Novog u
ruke 1687. i da su je vlastitim sredstvima podigli, Bdovici,
Busuladfici i Kurtagici. Oni su u primorju stanovali, au Dfivaru su imali
imanje i kule, gdje su preko ljeta izlazili. Za svoje potrebe oni su ovdje
sagradili dfamiju, u kojoj su k:lanjali kad su dolazili da nadgledaju imanja
i ubiru prihode s njih.
61
Ona je starija od Careve i Osman-pdine u
Trebinju pa, mofda, i od one u Policama, koju su oko 1680. godine
zapalili uskoci iz Dalmacije, ito su pod komandom Stojana Jankoviea i
Ilije Smiljanica napadali na Trebinje i okolinu.
61. M. Busuladtit, Resulbegovi6, str. 101.
2S3
kraja prestali zajednitki polaziti na hadf ispred d!amije u tieevu. Ove
bajraktarske ploce, kao svojevrsne spomenike, trebalo bi :zaStititi i
sacuvati, a to bi, mislimo, trebalo uciniti, Odbor IZ--e u Trebinju, na cijem
se podrucju one nalaze.
Hasan Omeragic, sin A vdin iz ticeva, uvakufio je 1938. nekretnine u
ticevu i odredio da se prihod od nj ih troi u slijedece:
- Da se svake godine prouci hatma za duu majke mu Fa time, rodene
Hadfovic, ida ju uci onaj ko zna pravilno Kur'an uciti i ko je poznat kao
cestit i ispravan covjek. Za ucenje ove hatme troice se treCina
prihoda, a ko to bude malo onda polovina.
- Ostatak prihoda troice se za potrebe dfamije u ticevu. Za
muteveliju je postavio Ahmed-agu Cvijetica iz Trebinja.
66
Mekteb u Bihovirrw
U Bihovu, oko hiljadu metara desno od dfamije, sagradena je 1911.
jedna prostrana prizemna zgrada u kojoj je radio mekteb. U mektebu su
se, pored oddavanja vjerske pouke, ranije svake godine priredivali
mevludi koje su dolazili muslimani iz cijelog trebinjskog kraja. ,._,
15
.'*""'
mektebaje idanas uzgor, ali ona od 1941. ne slufi svojoj svrsi. U Bihovuje
1931. otvorena muslimanska citaonica, ciji su clanovi mnogo radili na
kolovanju muslimanske omladine i na kulturnom uzdizanju muslimana
ovog kraja.
67
U Bihovu, kod Beovica kuca, priredivani su ranije teferici
66. SVGHB, sv. Ill, str. 270, broj 981.
67. Sarajevo, 1931, str. 68 i 1932. god. str. 317.
255
Bajraktarska ploca u haremu diamije u D. Cicevu
C. PRIDVORCI
Pridvorci leze oleo km ju!no od Trebinja i smjdteni su u
plodnom kraju kroz koji jedan krak Trebinjice. Neki Hasan imao
je 171 L u Pridvorcima timar od4.417 MustafaCatovic imaoje 1711.
ovdje kucu i imanje. Osman-paa Resulbegovic podigao je izmedu 1716. i
1718. godine tvrdavu na brdu Hum iznad Pridvoraca.
73
Danas joj nema ni
traga, jer su Italijani za prolog rata na ovom brdu gradili bunkere. Od
islamskih spomenika ovdje se danas nalaze: dZamija, mekteb, gasulhana,
groblje, ruevine HadZihasanovica kule i londze i dvije mlinice.
Dfamija je gradena od tesanog kamena i ranije je bila neto nib i
pokrivena Prije dvadesetak godina grom je pukao u njenu
munaru i dobro je otetio. Dzematlije su je dogradile oko jedan metar u
visinu, pa danas djeluje kao da je nanovo sagradena. Dfamija nema
otvorenih sofa i s lijeve strane ulaza u nju uredena je jedna prostorija za
odrfavanje vjerske pouke. U z desni zid joj je prigradena kamena munara
oktogonalna oblika visoka oko 15 metara i gasulhana. Upisanaje u gr. ul.
k.o. Pridvorci broj 300-1 i zaprema s predvorjem 148 m
2
povriine.
Iz natpisa uklesanog na maloj ploti iznad ulaznih vrata saznajemo da
je dfamija sagradena 1219. (1804) godine. Natpis se sastoji od
distiha, je tekst otecen i slabo l!itljiv, pa se u cijelosti ne mofe
73. V. Skari<!, Popis ... str. 4S; Isti, Trebinje ... str. 21 ; Isti Podaci .. . str. 64.
257
Diamija u Pridvorcima
danas samo i na cemer gradena kapija obrasla gustim
brljanom. Ovdje je jo postojala Brackovica kula koja je sada vlasnitvo
Ambulija.
Nedaleko od ove kule Hadfihasanovici su sagradili bunar i iznad
njega kulu na sprat. Ova kula je bila poznata pod imenom ,.londfa" i u
njoj je povremeno stanovala Hadfihasanoviea posluga. Jo se vide
ruevine koje su u korov zarasle. HadzihasanoviCi su u Pridvorcima imali
han i ahar koji je sada vlasnitvo U ovom aharu ili konaku
odsjedali su za turske uprave putnici-namjemici koji su ovdje, za
odredeno vrijeme, imali besplatan stan i hranu.
259
Ostaci Hadiihasanovica Londe u fridvorcima
261
slit\an je mesd!idu u Zasadu. S njega je 1972. skinuta plot\a, koja je bila.
dotrajala, i on je od tada pokriven crijepom. Opravljao se je iz prihoda
vakufa Osman-paJe Resulbegovica u Trebinju. Upisan je u gr.ul.k.o.
Mostaci broj 234-I, kat. .. 2/42 i zaprema 82m
2
povdine. Uza nj je u
is to vrijeme sagraden i mekteb, a 1970. i gusulhana. U jednom izvjeitaju iz
1906. piie da u Zasadu i Mostacima postoje dhmije i mektebi ida imami
besplatno djecu, jer su stanovnici ovih mjesta siromaJni.
95
Iz jednog hud!eta trebinjskog kadije saznajemo da su ovaj me:.sd!id
sagradili muslimani Mostaca 1283(1866) godine. Tu pile da muslimani
ovog mjesta !ive na krajini (serhat), da stalno vode borbu s odmetnicima i
uskocima i da su siromaini. Zato je sud odredio da se njegovom prvom
imamu Ali Halifi, sinu had!i Jusufovu, isplaCuje iz ddavne blagajne(mali
sanduk) po 60 para dnevno.
96
Ovaj Ali Halifaje identi(\an s had!i Alief. Fetahagicem, kojije!i.vio u
Mostacima u drugoj polovini prollog stoljeea i bio poznat kao veliki
protivnik austrouaarske okupacije BiH. Bio je glavni agitator i voda
otpora protiv okupacije i imao veliki uticaj na pobunjene muslimane u
Trebinju i Korjenicima. U vile dokumenata iz tog perioda on se spominje
95. Behar, Sarajevo, 1906 (VII), broj 7, str. 27.
96. STK, atr. 44.
267
Namaztai u Fetahagica ba.fci u Mostaiima
Fetahagica Londa u MostaCima
269
HadZismajlovac (Lontla) u Ljubomiru
iroko 0,5 do 1,5 km i zaprema oko 8 km
2
povdine. Na ove !upe
i trebinjskih brda formiralo se je tokom proUh stoljeea vie od
seta i zaselaka, a centar rope bio je u Vrhpolju. Kroz ! upuje u srednjem
vijeku i za turske uprave vodio od Dubrovnika drum kojije iao
preko Trebinja, Blleee, Gacka, i Gordda u daleki Istanbul.
Ovim drumom prevozili su karavani, u oba pravca, raznu robu.
Turci su ovu fupu (nahiju) zauzeli u septemhru 1465. i ona se od tada u
izvorima spominje kao .jurisdikcio Turcorum". Ova je nahija za turske
uprave hila u sastavu blagajskog, novskog, ljubinjskog i
trehinjskog kadiluka u sandhku.
104
Od 1878. do danas
sela Ljubomirske nahije i trebinjskih Brda nalaze se na sreza
odnosno opCine Trebinje.
Kad je i kako je tekla islamizacija u ovoj nahiji, nije poznato.
U predtursko doha ovdje su !ivjeli hogumili to nekropole
steeaka k:ojih ima na vile mjesta. Prvi muslimani u ovoj nahiji bili su, kao i
drugdje, u osvojenim dijelovima Hercegovine, - janjifari i
spahije, ali se ne zna kakvog su porijekla oni hili. Njihov hroj se
povecavao prelaskom na islam domaceg bogumilskog stanovniltva, a i
doseljavanjem muslimana iz Primorja kada su 1687. godine
od Turaka preoteli Herceg-Novi.
U Ljubomiru je 1573. godine kratko vrijeme horavio Gazi Deli
Hasan-paa Predojevic, hosanski heglerheg, o kome smo ranije govorili.
104. Konatantin Die HfJitlklstrtmen IOUI Bergweru von Serblen und Bovrien
wll,end des .Mittlalters, Prq, 1879, str. 23; Dr M. Zemlje ... str. 247; H.
n.d. str. 157.
272
Rt.tSevne diamije u Gornjim Tumnima
svake godine u ljeto mevlud, na koji su dolazili muslimani iz Ljubinja,
Zabice i Trebinja. Zgrade mesd!ida i mekteba srulene su u toku prolog
rata, kada su popaljene sve muslimanske kuce i dijelom unilteni i
posjedi i isjea:no vote i vinogradi na njihovim imanjima. Ovaj mesdtid i
mekteb bill su, koliko se zna, jedine islamske ustanove na
Ljubomirske nahije i Brda.
Na Turana nalaze se sljedeci toponimi: Agovina, Hod!in
do, Mubamedove doline, Selimov do, Spabove njive i drugi. U
gruntovnim knjigama koje se u sudu u Trebinju upisano je vil e
naziva raznih toponima koji su nastali kombinacijom
muslimanskog imena i geografskog pojma. Ovi nazi vi svjedooe nam da je
u ovom kraju ranije fivjelo ili imalo posjede vile muslimanskib porodica
iz trebinjskog kraja.
U selima Brda nema fivih voda (izvora). pa je za turske uprave, i
kasnije, na ovom sagradeno vile iz kojib se svijet vodom
snabdijevao. Jedna velika sagradena je oko 1907. pred mektebom
u Gomjim Turanima i danas postoji. Nekoliko sagradeno je uz
puteve, da bi se iz njih mogla stoka napajati.
Na istoonoj ivici Ljubomirskog polja ima jakib vrela od kojih postaje
nekoliko potoka. U Podvoru se nalazi vrelo Lond!a, ito upucuje na
miiljenje da je kod njega ranije neko sagradio londfu po kojoj je i vrelo
dobilo svoje ime. Preko ponornice Brove u Uklicima podignut je za
276
Nisan iz Turana
turske uprave most od tesane sedre (tufa) na dva lulca (oka), ali sene zna
ko ga je i kada sagradio. Dotrajao je i dijelom obruAen i danas slu!i za
prelaz pjdaka i stoke u polje.
11

Na podrutju Ljubomirske nahije i Brda podignuto je za turske
uprave nekoliko kula o kojima nemamo nikakvih podataka. Aletkovici iz
Mostaca imali su kulu u Ljubomiru. U Domdevu se nalazi toponim
,ispod kule", to dokazuje da je ovdje nekad postojala kula, ali se ne zna
tije je bila vlasni!tvo i kada je sruena. r i ~ a se da je i u Podvoru bila jedna
kula, o kojoj takoder niko nita ne zna reci. Mustafa Cerimagic imao je
114. Marijan Sivric, .Srednjevjekovna o mena stolic:a i druge starine u selu Turani kod
Trebinja/ Trllnmll. broj 1, Trebinje, 1915, str. lOS; Dr Ivo Bojanovski, .,Novi rimski
miljokazi iz Ljubomira i Poljica ltod Trebinja," Tribuna, broj 1, Trebinje, 1975, atr. 60. Ovdje
je donesena lijepa fotografija mosta preko Drove.
277
Kotezi
Lijevo od dfamije nalazi se i harem sa desetak starih niAana
bez natpisa. Vakuf ove d!amije imao je dvije tatrnje, iz kojih se ranije ljeti
voda prodavala, i tri mala harema.
se da je ovu dfamiju sagradio Mujo Kotezilija prihodima od
pristojbi koje je zaradio dijeleci, u ime sultana, erazi-miriju (zemljiAte u
vlasniAtvu ddave) u Hercegovini.
145
0 njemu niAta pouzdano ne znamo,
jer mu nema spomena u izvorima. Mofe se samo misliti, a
dokazati, da je Mujo Kotezilija bio domaci renegat, k:oji je
kad su Turci zauzeli ovaj dio Hercegovine preAao na islam i stupio u
njihovu slufbu. Za kotdku porodicu Burina se da potjde od
porodice Burica u Ravnom. Mofda je on bio neki daljnji predak
ove porodice. U porodici Burina saeuvano je, opet, predanje da je neki
njihov predak doao u Koteze iz Herceg-Novog.
Pred zidom dfamije nalazi se jedan grob ograden
kamenim plotama i sa jednim malim niAanom bez natpisa. se da je u
ovom grobu sahranjen dfamije i mekteba uz nju Mujo Kotezilija
NiAan, mofda, oznatava skromnost ovog vakifa.
145. Alija Nametak, .Islamslci kultumi spomenici u Hercegovini i Cmoj Gori:
ko/endm NDrodlte Uzdimice, VIII, Sarajevo, 1940, str. 120.
286
stalno neko progoni. Predanje kale da je ova dfamija podignuta
,fermanile" tj. po odobrenju turskih vlasti.
Pril:a se da su u spomenutom turbetu sahranjeni mu! i !ena koji su
bili osnivati ( vakifi) prve diamije koja je u .tupi sagradena pocetkom 16.
stoljeca. Oni su ostavili velik vakuf za izddavanje diamije i placanje
njenih shdbenika, ali se ne zna ta i koliko, jer se vakufnama nije
a nema joj opet spomena u izvorima. I danas je
zemljite oko diamije vakufsko vlasnitvo i po turbetu koje se na njemu
nalazilo zove se Turbe.
Ova je dfamija opravljena poslije bitke na Grahovu 1858, a i za
vrijeme austrijske okupacije koncem proolog stoljeea, kada joj je
izmijenjen krov i proiirena vrata i prozori. Nakon zavdetka prvog
svjetskog rata, ona je obnovljena i uz nju ozidana oko deset metara visoka
munara. Sagradili su je majstori: Halid Begovic, Dervi Kravic, T omo
Manjak i A vdo Iznad ulaznih vrata nalazile su se dvije
s natpisima (tarih). Kada se je koncem prolog stoljeca dtamija
renovirala, majstori su ih naopako uzidali s desne strane ulaznih vrata, pa
se ne zna kud su nestale kada se diamija poslije prvog svjetskog rata
obnavljala.
Ova je dfamija sruena 1962. godine, kada su kopani i postavljani
temelji za branu hidrocentrale u Granbrevu, koja se graditi 1960.
294
Ostaci turbela iupa
U groblju ispod d!amije nalazi se viSe nilana s natpisima iz novijeg
doba i samo dva iz vremena turske vladavine. Na jednom je uklesana
godina 1258. (1842) i nije napisano ko je u grobu sabranjen. Drugi niSan
oznatava grob Huseina Abdurahmanefendica, sina Hasan-efendije,
kapetana (juzbde) turske vojske iz Peei (Ipek). On je poginuo (Aehid)
1293. (1876) godine u borbi s Crnogorcima i sahranjen u groblju nife
d!amije. Neko je kasnije nad njegovim grobom podigao nilane koji i
danas postoje. U ovom groblju se vide temelji turbeta o kome smo ranije
govorili.
Sve do 1817. godine je, osim Klobuka, bila jedino mjesto u
Korjenicima koje je imalo d!amiju. Zato su u nju petkom i bajramima
dolazili muslimani iz svih seta nahiie. Godine 1817. nastao je
neki spor izmedu porodica kod d!amije u Zupi, pa su na pod!OCju
Korjeniea tada formirana dfemata i ubrzo iza toga sagradene su
d!amije u Lastvi, Grantarevu i Skooigrmu.
2. ADEMA DZAMIJA NA
Ova je d!amija bila locirana na UICu oko dva i po kilometra udaljeno
od d!amije u i nedaleko od crnogorske granice. To je bila mala
gradevina bez munare i eokrivena plooom. Sagradenaje oko 1850. godine
i zadu!bina je Adema Sehoviea, sina Zukova, rodenog u KorjeniCima
1827. godine. su ugledna muslimanska porodica iz Korjenica i
296
Klobuk ostaci diamije
dvadeset plocom potcrivenih kuea, odfak nekog Jusuf-bega i get
Svi ovi objekti shdili su potrebama gradske posade koju su Turci u ovom
gradu stalno ddali.
Timar Ismaila, posadnika tvrdave Klobuk, kojije obavljao dufnost
imama (u prvoj dZamiji ili za to preuredenoj prostoriji) u iznosu od l.Sl7
sastojao se od prihoda iz tri sela.
1 72
a.
Iz Putopisa Evlije telebije saznajemo da je dZamija u &lobuku
sagradena prije 1664. godine. To je bila tvrdavska dZamija u kojoj su
klanjali posadnicl i njihovih porodica. Sruiena je za vrijeme
rusko-turskog rata 1807. godine, pa ju je 1240. (1824) godine obnovio
Hamzaga Begov1c, sin klobockog dizdara Omer-age.
173
Imamsku
172 a. popis ... , str. 521-522.
173. E. ?:elebija, n.d. str. 446; M. Mujezinovit, n.d. str. 362.
299
Mesdiid u Grancarevu
dolo do svade izmedu dviju porodica, gdje su a k i frtve pale. Tada su se
u Korjenicima formirala cetiri dfemata: Zupa, Granearevo, Lastva i
Skocigrm. Odmah iza ovog slucaja i razdvajanja dfemata sagradene su
dzamije u Grancarevu, Lastvi i Skoeigrmu.
Kada je sagradena dfamija u Grancarevu ne zna se tacno, ali to je,
sigumo, bilo prije 1820. godine, kada se ona i mekteb uz nju prvi put u
nama poznatim izvorima spominju. Inicijativu za njenu izgradnju dao je
Omer-bab Durakovic, sin Mehmedov, a podigli su je vlastitim
sredstvima i radnom snagom dfematlije Grancareva i susjednih' zaselaka.
Ovo mjesto je kroz cijelo prolo stoljece bilo nastanjeno gotovo samim
muslimanima. Godine 1867. ovdje je bilo 27 muslimanskih kuca.
176
Do izgradnje ove dfamije muslimani Grancareva i susjednih
zaselaka ~ l i su petkom i bajramima u &amiju u Zupu. Ona je od svoje
izgradnje do danas vie puta ruena, naroeito u ratnim vihorima za
vrijeme austrougarske okupacije 1878. i u toku prvog i drugog svjetskog
rata. Dfematlije su je uvijek vlastitim sredstvima i radnom snagom
opravljale i dovodile u ispravno stanje, pa ona i danas povremeno slufi
svojoj svrsi.
176. Leontije Nik:olit , .Srpske starine u Korjenicima u Hercegovini", Istocnik,
Sarajevo, 1898, broj 23, str. 378; STK, str. 40.
301
Lastva - Mejta.f
natpiila (samo godina) koji je uldesan na nadvratniku (dfenarluk)
gradenom na luk (&:mer), to je bio uzidan iznad njenih ulaznih vrata.
Ovaj nadvratnik izvadenje, ne zna se kada i wto, i postavljen pod ploou
na mejta8u pred dfamijom, gdje se.i sada nalazi. se da su dfamiju
sagradili dfematlije poslije pozna tog i nemilog koji se 1817. godine
zbio kod u tupi. Od njene izgradnje do danas, ona je vile puta
oteeivana, pa su je dfematlije opravljale. U toku pro log rata oteceni su
joj vrata, prozori i pod. Upisana je u gr.ul.k.o. Lastva broj 592-I, kat.l5est.
2308 i zaprema 60 m
1
povdine.
Prvi imam ove dfamije bio je iz porodice Agbabica; beratom od 7.
dfumada I 1284 (6.IX 1867} godine za imama i hatiba ove dfamije
postavljen je Ismail Halifa, sin Omerov. U beratu pie da u Lastvi u nahiji
Korjenici postoji dfamija i mekteb, koji ne slufe svojim svrhama, jer su u
ratu poru5eni. Poto oni nemaju nikakva vakufa, odredeno je da se
njenom imamu, spomenutom Ismail Halifi daje placa iz ddavne blagajne
iz prihoda trebinjskog kadiluka. Godine 1889. imamsku i mualimsku
dufnost u Lastvi vdio je Sadik ef. Cerimagic, a poslije njega stari hodfa
Salkovic. Jusuf ef. Salkovic, koji je zavrio Darul-mualimin u Sarajevu,
bio je imam i mualim u Lastvi do konca prvog svjetskog rata. Poslije njega
imami su bili: haftz Zahid Mulanovic i hafa Murat ef. Belovic. Dfamija
od posljednjeg rata nema stalnog imama i danas se povremeno otvara.
184
184. STKa. str. 43; Bolnjak. kalendar, 1889, i 1909. godina, Sarajevo, broj 12, str. 3;
Gajret, Sarajevo, 1930, str. 38, 1931. god. str. 69; Glamik VIS-a, Sarajevo, 196S, broj 7-8, str.
299.
305
Ostaci diamije u Nudolu.
gradiliite ostalo do danas neiskoriiteno. Uz nju se nalazi groblje u kome
su nilani davno uniteni. se da je neko iz Nudola pooeo obradivati
jednu njivu dZamijskog vakufa, pa mu je od tada sve naopako polo. Ka<!
mu se opet u porodici desila neka velika nesreea, odmah ju je napustio
misleei i vjeruj uci da ga je Bog kaznio zato Ito je dZamijsku zemlju
prisvojio. U ovom mjestu se nalazi i lokalitet Hasanova glavica .
Na rijeci Suici u Nudolu blizu dZamije postoji jedan stari kameni
most na jedno ,. oko" preko koga se odvija saobracaj. Pri vrhu seta nalazi
se jo jedan kameni most koji je opravljan. Na blizu Nudola,
postoji mali kameni most na jedno ,.oleo" koji je graden od sedre (tufa). Ne
zna se ko je i kada ove mostove podigao ali se da su sagradeni za
vrijeme turske vladavine.
U Nudolu su olovinom prol<?_S stoljeca tivile sljedeee muslimanske
porodice: Begovici, Bijedici, Cubrilovici, Hadzanici, Hajrovici,
Hotdevici, Jaarevici, KurtoviCi, Mehovici, OmercajiCi, PupoviCi,
Vranici i Zvizdici (Adici). Najbogatiji izmedu njih bio je Mea Bijedic,
preminulog predsjednika SIV-a Dtemala Bijediea.
Ova je porodica doselila u Korjenice iz Donjeg Morinja. I ostale porodice
doselile su ovdje koncem 17. stoljeca iz mjesta crnogorskog primorja, a
sve su odavde iselile poslije bitke na Grahovu 18S8. godine. Begovici i
OmercajiCi su iselili u Jasen iznad Trebinja, Bijedici u i
Jaareviti u Trebesin kod Berkovica u Dabarskom polju. Vranici su
dijelom iselili u Podgoricu, a dijelom u Trebinje. Ovi iz Trebinja odselili su
309