SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

UMJETNOST KASNE ANTIKE I RANOG SREDNJEG VIJEKA

AUGUST SA PRIMA PORTA

Mostar, 14. oujak 2013.

1. Tko je August? 31. godine prije Krista u bitci kod rta Akcija su se sukobile mornarice Marka Antonija i Oktavijana. Kleopatra i Marko Antonije su se vratili u Egipat, a za njima je iao Oktavijan. Oktavijan je zauzeo Egipat i Egipat je postao nova rimska provincija. Oktavijan se zatim vraa u Rim i postaje prvi rimski imperator, dobio je ime August. Rim je 31. godine prije Krista postao carstvo. August je uvrstio nasljednu vlast tako da je prva vladarska dinastija bila Julijevci. Kao i Cezar, pokupio je svu vlast, ali da mu se ne bi dogodilo to i Cezaru nije se proglasio diktatorom. Poslije Lepidove smrti je postao i vrhovni sveenik. Nazvali su ga prvim ovjekom senata ili princepsom. Nosio je titulu imperator ili zapovjednik, a zbog koliine vladavine su mu nadjenuli naziv August to znai uzvieni. Od 31. godine prije Krista on je bio jedan puki tribun svake godine. Poslije smrti su proglasili boanstvom. Augustova vladavina trajala je od 31. godine prije Krista do 14. nakon Krista. Senat je u njegovo vrijeme imao 1200 ljudi. Da bi smanjio nemire August je poveao vojsku, bilo je 25 legija, uveo je carsku gardu ili pretorijance. Njihova zadaa bila je uvati cara 24 sata na dan. Pretorijanci su na elu imali prefekta. Zbog poveanja vojske u Rimu je vladao isti mir, to doba naziva se Pax Romana. U takvim okolnostima napreduju gospodarstvo, znanost i kultura. Robovima nije odgovarao rimski mir pa su ili bjeali ili ubijali gospodare. Zbog toga je August donio zakon da e svi robovi koji se nau u kui kad je ubijen robovlasnik biti ubijeni. U njegovo vrijeme sve vie se organiziraju i igre u arenama. Za Augustove vladavine teritorij Rimskog carstva znatno je proiren. 2. Openito o skulpturi August sa Prima Porta Skulptura je visoka neto vie od dva metra. Vjerojatno je nastala u razdoblju izmeu 20. i 12. g.pr.Kr. jer prikazuje na oklopu dogaaje iz tog razdoblja. Skulptura je otkrivena u Prima Porti kod Livijine vile. Vjerojatno je stajala u nii to se vidi po tome to je stranja strana loe obraena. To je mramorna kopija bronanog originala iz vremena neposredno nakon pobjede nad Partima. Na skulpturi je August prikazan u stavu Ad Locutio slubeno obraanje cara vojsci, s uzdignutom desnom rukom u kojoj je moda bila vojna insignia. Skulptura je modelirana prema Doriforu, to znai da se radi o kontrapostu. August se htio prikazati bez mana, kao personifikacija snage i autoriteta i kao car koji je imao mo suvereno vladati carstvom.

3. Stil August je prikazan u ulozi vladara Imperatora, zapovjednika vojske, ili thoracatusa, onog koji nosi toraks. Skulptura je zapravo napravljena u ast njegovih posljednjih pobjeda. Odjeven je u vojnu opremu, ruka je podignuta u retorikom stavu, obraa se vojsci. Reljefi na oklopu imaju sloeno alegorijsko i politiko znaenje. Skulptura je idealizirani prikaz Augusta koja se oslanja na Polikletovog Dorifora. Dorifor kao predloak bio je prikladan, jer su ga u Rimu pogreno tumaili kao Ahileja. Kontrapost, koji je znaajka klasine umjetnosti, primijenjen je i u ovom sluaju. Unato republikanskom utjecaju na portretu, cijela skulptura blia je helenizmu, negoli realizmu rimskog portreta. Izraz njegova lica je idealiziran. August je prikazan bosonog, a kao podrka mramornoj skulpturi slui mali Kupid koji jae na dupinu. To odraava Augustovu mitoloku vezu s Venerom (Kupidovom majkom) preko Cezara (Cezar je posvojio Augusta). Grka inspiracija u stilu i simbolici, koja je rimskim vladarima postala instrument vladarske propagande, sredinji je dio Augustove ideoloke kampanje. Statua iz Prima Porta oznaava povratak grkom klasinom i helenistikom periodu, u kojima su mladost i snaga bili znakovi vodstva, sposobnosti vladanja ili junatva. Politika funkcija ove skulpture bila je da se Rimu pokae kako je August iznimno sposoban vladar, da je on najbolji ovjek za tu ulogu kojeg se moe usporediti s junacima koji su uzdignuti do boanstvenog statusa na Olimpu. 4. Ikonografija prsnog oklopa Moe se rei da je oklop posveen tome to je August porazio Parte i time vratio rimske legionarske orlove koje su izgubili Marko Antonije i Kras. Lik u sreditu oklopa je poraeni partski kralj koji je prikazan kao podreen naoruanom Rimljaninu koji stoji uz njega, moda je to Tiberije koji prima insignie od Pharatesa IV. To je bio vaan dio Augustove propagande, jer je ta pobjeda bila jedan od njegovih najveih uspjeha i trebala je bit posebno snano izraena i istaknuta. Lijevo i desno od sredita prikazane su dvije enske figure s maevima, koje simboliziraju poraene provincije. Na vrhu tita je bog neba, Kailus, koji iri svoj nebeski plat. Lijevo od njega prikazan je Sol, bog sunca u kvadrigi. Zatim su prikazane Zora sa zdjelom (rosa) i Luna sa velom i bakljom, simboliziraju kontinuitet i sigurnost rimskog uspjeha (kao to Sunce i Mjesec sigurno izlaze, tako je siguran i rimski uspjeh koji je boanski odreen). Na ramenima prikazane su dvije sfinge, koje oznaavaju Augustovu pobjedu nad Kleopatrom i proroanstvo zlatnog doba koje e nastupiti kad se vrate insignie.

Na dnu prikazana je Telus, boica zemlje sa rogom obilja i dvoje male djece, ikonografski je identina boici na Ari Pacis, koja oznaava tadanju Italiju. Sa strana prikazan je Apolon na grifonu i Dijana na jelenu. Apolon je bio Augustov zatitnik, posebno tovan u to vrijeme i poistovjeivan s bogom sunca. Dijana je apolonova sestra blizanka, Rimljani je tuju kao trolino boanstvo; Luna (nebo), Dijana (zemlja) i Hekata (podzemni svijet). Poistovjeuje se s mjeseevom boicom Lunom. 5. Literatura - H. W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd - J. Hall, Rjenik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb, 1998.