P. 1
Zmagoslav Prelec - Brodski Generatori Pare

Zmagoslav Prelec - Brodski Generatori Pare

|Views: 707|Likes:
Publicado porsamograd
Brodski generatori pare
Brodski generatori pare

More info:

Published by: samograd on Mar 28, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/21/2014

pdf

text

original

Dr.

Zmagoslav Prelec

|-

I

BRODSKI GENERATORI PARE

I

l'
I
I

ffi
Skolska knjiga, Zagreb l99O

-

. j

l

. ' , . : i | r , . :

, .

PREDGOVOR

ovaj urlZbenikproizasaoje iz potrebe za djelom koje posebno obraduje tematiku o-brodskimgeneratorima pare. je, prije svega,da studentimaomogudiproudavanje mu tog vaZnog -zadatak podrudja brodostrojarstva,pruZajudiim nuZne temiljne spoznajeza ""sp1esn6 rje5avanje brojnih problema s kojima 6e se susretatiu-prakii. -brodogradnji Djelo posluZitii kao prirudnik strudnjacima moZe u i pomorstvu - . koji se bave problematikombrodskihgeneratora pare. I n" .ul-o nji*u t Korisno ie posluZitii onima koji se bave projektiranjem, da vise doznaju o pogonskim problemima,njihovim uzrocima,mogu6nostima i nadinima rjesavanja, kao-ionima koji rade u proizvodnji i pogonima,da obnoveteorijska znanjanuZnaradi kval! tetne izrade i optimalneeksploatacije. Brodski generatori parevelika su skupin:r toplinskihuredaja,s brojnim karakteristikama koje proizlaze iz specifidnih uvjeta prisutnih u Lrodskim reZimima rada, Sto svakakoopravdavaobraianje posebnepaLnjetoj problematici. Praienje obradenoggradiva pretpostavljasolidno prio-znanieiz znanostio toplini, mehanicifluida i dvrsroiimaterijala.Stogaseu razradipolLoininpoglavlja nije ulazilo u detaljnija teorijska izvodenja i dokazivanla,tbli su doitrfuna"u postoje6ojstrudnojliteraturi. SadrZaj koji je obuhva6en u ovomeudzbenikupotpunoje uskladens prograkoji proudava se gredmeta na Fakultetuza pomorstvoi saobradaj Sveuiiilsta 19m >vladimir Bakari6< u Rijeci, pod nazivom >Elisploatacija brodskih generatora pare<<' a.velikimdijelom posluZitie i studentima tehnidkihfakultetabro=dostrojarskog smjera. u prvom, uvodnomdijelu obraclene su osnovne znadajke brodskihgeneratora pare, da,seditateljana samomepodetkuopienito upoznas tim toplinskimureda_ jima, kako bi daljnje proudavanje gradivabilo jednostavnije. Termodinamske osnovegeneratora pare obradenesu vrlo saZeto;koliko je potrebnoza povezivan.je s daljnjim tekstom,budu6ida je taj dio opseznije dostupan u ostalojliteraturi. obrada gradiva, je tekuiem \oje se odnosina gorivo iizgaranje,prilagodena gorivu jer se kod brodskihgeneratora pare uglavnomono upotiebljavu.e.i-j"nu krutih i plinovitih goriva za brodskegeneratore pare danasje zanemariva jer se svodi samona pojedinadne, specijalne sludajeve. je problematicitoplinskogproraduna, pa je u vezi s . znatna paLnjaobra6ena time danazaokrtLenacjelina, koja omoguiujepiegledanuvid u taj dio giadiva. cirkulacija vode, te strujanjedimnih plinovfi zraka obradenisu"takoda se, prije svega,prikaZei uodi utjecaj tih funkcija na pogon generatora pare. V

Veliki prostor dan je konstrukcijamabrodskih generatora pare, gdje su detaljno obradeneglavnekarakteristidne izvedbekoje se danassusreiuna brodovima. Pritom su posebna poglavljaposve6ena pomo6nimkonstruktivnimdijelovima, armaturi, pomo6nimuredajimaza gorivo i automatskojregulaciji. Buduii da je udZbenik,prije svega,namijenjenbuduiim voditeljimapogona, potanko su obradeniproblemi vezaniza kvarove,o5te6enja i odrZavanje brodskih generatora pare, a posebnoznatenjedano je detaljimakoji se odnosena ekonomidnovodenjepogona. Na kraju se razmatrao dana5njim trendovimau razvoju brodskihgeneratora pare. Koristim se prilikom da se posebnozahvalim prof. dr. Spiri Milosevi6u zbog njegovapoticaja da pristupim izradi ovog djela i da ustrajemu tome. od velike pomoii u toku rada bili su njegovi savjeti i strudnenapomene. Takoder se Zelim zahvaliti na korisnim primjedbamai prijedlozimakoje su mi prilikom recenzija ove knjige uputili prof. dr. Dragan Martinovii i prof. dr. Ratko Zelenika. Sve primjedbe i sugestijekoje ditatelji budu uodili i dostavili primit 6u s iskrenomzahvalno5iuU Rijeci, studenoga 1988.
Zmagoslav Prelec

VI

]t

SADRZeT
PREDGOVOR 1. oSNovNE zNaCIJTn BRoDSKIH GENERAToRA PARE 1.1. RAZVOJ BRODSKE PARNE PROPULZIJE 1.2. RAZVOJ BRODSKIH GENERATORA PARE 1.3. NAMJENA GENERATORA PARE NA BRODOVIMA 1.4. GLAVNI DIJELOVI GENERATORA PARE 1.5. VRSTE BRODSKIH GENERATORA PARE 1.6. OSNOVNB zNeCaJKE GENERATORA PARE 1.7. POSEBNI ZAIjTJEVI ZA BRODSKE GENERATORE PARE I 2. TERMODINAMSKE OSNOVE GENERATORA PARE 2.1. PROCES U PARNOM POSTROJENJU 2.2. PREDAJA TOPLINE U GENERATORU PARE 3. GORIVO I IZGARANJE I 1 2 8 14 22
ZJ

27 29 29 31 35 35 35 36 36
JI

:b
;

:.r. zNeCexB tgruCrH GoRrvA
3.1.1. Toplinskavrijednost .

F
*

r
Ici

3.1.6. SadrZaj vode . 3.1.7. Koksni broj 3.1.8. Ostaleznadajke 3.2. IzGARANJE u r-oZrSrrul GENERAToRA 3.2.L. Odnosi u procesuizgaranja 3.2.2. Kolitina zraka za izgaranje 3.2.3. Produkti izgaranja

li.l ili##"ii"r"-"'i,i ..:::...I,....'.:.:::.
pARE

40 40 40 4L 4l 4l 43 45 51 51 53 55

ia

4. TOPLINSKA BILANCA GENERATORA PARE 4.1. TOPLINSKI TOKOVI U GENERATORU PARE 4.2. TOPLINSKA ISKORISTIVOST GENERATORA PARE 4.3. TOPLINSKI GUBICI GENERATORA PARE 4.3.1. Gubitak zbog osjetnetopline dimnih plinova (g1) 4.3.2. Gtbirak zradenjai odvotlenja topline u okolinu (gr)

r

4.3.3. Gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja(gr) 4.3.4. Gubici zbog pojave dade(ga) 4.3.5. Ostalieubici 4.4. KOLICINA GORIVA 5. OSNOVE TOPLINSKOG PRORACUNA GENERATORA PARE 5.1, IZMJENA TOPLINE ZRACENJEM 5.1.1. Kirchoffov zakon zra(enja 5.I.2. Zakon zraEenja crnog tijela 5.I.3. Zratenje sivogtijela . 5.L.4. Izmjena topline zradenjemizmedu dviju velikih paralelnih crnih povr5ina 5.1.5. Izmjena topline zradenjem izmedu dviju paralelnih povr$ina razliditih emisija 5.1.6. Izmjena topline zradenjemizmeclupovr5inakoje zatvarajujedna drugu 5.1.7. Izmjena topline zradenjem plinova

59 60 60 60 63 63 64 64
65 66 66 67 6g

5.2.PRORAcUN r.OZrsTA. .
5.2.1. ToplinskabilancaloZi5ta 5.2.2. Ozratenapovrdinau loZi5tu 5.2.3. Temperature u loZi5tu . 5.3. PRORACUN TONVEKTIVNIH OGRJEVNIH POVRSINA GENERATORA PARE 5.3.1. Fourierovzakon provodenjatopline 5.3.2. Prijelaztopline konvekcijom 5.3.3. Zra(enje plinova u dimnim kanalimai cijevnim snopovima 5.3.4. Ukupni prijelaz topline na strani dimnih plinova 5.3.5. Srednjalogaritamska razlikatemperature 5.3.6. Koeficijentprolazatopline 5.3.7. Utjecaj zaprljanja ogrjevnih povriina na prijenos topline
5.3.8. Proradun isparivada generatora pare

7r
7L 73 75 77 77 81 84 86 87 88 89 90 91 93 94 97 N 98 101 I04 tO7 108 108 ttl 111

5.3.9. Proradunpregrijadapare 5.3.10. Proradunzagrlja(,a vode 5.3.11. Proradunzagrijata zraka . 6. CIRKULACUA VODE U GENERATORIMA PARE . 6.1. PRIRODNA CIRKULACIJA VODE 6.1.t. Hidrodinamikaprirodne cirkulacije 6.1.2. Faktori ogranidenja i pogonskiproblemi kod prirodne cirkulacije . 6.1.3. Karakteristidni prirodne cirkulacije sludajevi 6.2. PRISILNA CIRKULACIJA . 6.2.1. Generatoripare s optodnomcirkulacijom 6.2.2. Generatori pare s protodnom cirkulacijom 7. STRUJANJE DIMNIH PLINOVA I ZRAKA 7.1. PRIRODNO PROVJETRAVANJE 7.2. UMJETNO PROVJETRAVANJE 7.3. PRORACUN STRUJANJA DIMNIH PLINOVA I ZRAKA 7.3.1. Pad tlaka pri strujanju zrakai dimnih plinova

tr2
It4 tL4

VIII

t
l

I
&

f

}

7.3.2. Pad tlaka zbog otpora trenja 7.3.3. Pad tlaka zbog lokalnih otpora 7.3.4. Samouzgon dimnih kanala 7.3.5. Ventilator za zrak i dimne plinove GLAVNI KONSTRUKTIVNI DUELOU GENERATORA PARE 8.1. ISPARIVACI 8 . 1 . 1 .B u b n j e v i 8.1.2. Komore 8.1.3. Cijevi 8.2.PREGRIJACI PARE 8.3.ZAGRIJACI VODE 8.4.ZAGRIJACI ZRAKA ARMATI]RA GENERATORA PARE 9.1. ZAPORNA ARMATURA 9.1.1. Parniventil 9.1.2. Napojni ventil (napojnaglava) 9.1.3. Ventil za otpjenjivanjei istiskivanje 9.1.4. Ventili za drenaiu, odzradivanje i uzimanjeuzorka 9.2. REGULACIJSKA ARMATURA 9.3. ZASTITNA ARMATURA 9.3.1. Nepovratniventili 9.3.2. Sigurnosni ventili 9.4. KONTROLNA ARMATURA 9.4.1,. P okaziv a(i razine 9.4.2. Manometri . 9.4.3. Termometri 9.5. GRUBA ARMATURA IO. SISTEM ZA GORTVO 10.1. RASPRSTVANIETEKUCEG GORIVA 10.2. GORIONICI ZA TEKUCE GORIVO 70.2.7. Gononici s rasprdivanjem tlakom goriva . 10.2.2. Gorionici s raspr5ivanjemkomprimiranim zrakom 10.2.3. Gorionici s raspr3ivanjemvodenom parom 10.2.4. Gorionici s raspr5ivanjem djelovanjemcentrifugalne sile 10.2.5. Pomodnidijelovi gorionika 10.3. UREDAJI ZA PRIPREMU I OPSKRBU GORIVOM 10.4. OSNOVNI POGONSKI UVJETI ZA. DOBRO RASPRSIVANJE I IZGARANJE 11. KONSTRUKCUE BRODSKIH GEI\IERATORA PARE 11.1. CILINDRICNI GENERATORI PARE 1I.2. SEKCIJSKI GENERATORI PARE 11.3. GENERATORI PARE S TRI ILI CBTIru BUBNJA 1I.4. VODOCIJEVNI GENERATORI PARE TIPA >INTEGRAL<

115 116 ltg tZO

tzt Lzt rzt
129 T3I r33 138
I4l

I47 I47 150 150 151 152 153 I54 t54 ' 1,54 I57 t57 160 160 160

;

I
f

165 t65 168 168 17r 172 t73 r74 176 t77 t79
I7g 180 186

IX

li
11.5. GENERAToRIPARE BEZ KoNvEKTIVNoG rspenrveCroc

H

SNOPA 11.6. GENERATORI PARE TIPA >D( LI.j. GENERATORI PARE >ESD< 11.8. GENERATORI PARE S VERTIKALNIM CIJEVNIM SNOPOMPREGRIJACA PARE

188 L9l I94 I99

11..9. GENERAToRI PARE S MEDUPREcRIIaCBvT
11.10.SPECIJALNI GENERATORI PARE 11.10.1.Dvotladnigeneratorpare LI.t0.2. Generator pare tipa >Loffler< 11.10.3.Generatorpare s loZiStem pod tlakom (>Velox<) 11.11.GENERATORI PARE NA ISPUSNE DIMNE PLINOVE (IJTTLIZA-

200
zOL 201 203 204

TORr)
11.12. OSNO'r'NI NACINI POVEZIVANJA UTILIZATORA II.l2.l. Spoj utilizatorai loZenogdvotladnog generatora pare 11.12.2. Spoj utilizatoras pomo6nimloZenimgeneratorom pare Ll.I2.3. Spoj utilizatoras dva pomo6naloZenageneratora pare LI.t2.4. Samostalni utilizator s vlastitim parnim bubnjem

'

205 208 208 2r2 2t6 2L8 2t9 2t9 220 220 22L 22L 222 222 222 223
aaA

12. KONSTRUKTIVNI MATERUALI ZA GRADNJU GENERATORA PARB 12.1. POGONSKI UVJETI ZA MATERIJALE 12.2. OSNOVNE ZNACAJKE MATERIJALA 12.3. SMJERNICE ZA UPOTREBU CELIKA PRI POVISENIM TEMPERATURAMA 12.4. KLASIFIKACIJSKI PROPISI I PRORACUN CVRSTOCE GLAVI{IH DIJELOVA GENERATORA PARE 12.4.1.Konstruktivnitlak 12.4.2.T emperatura stijenke 12.4.3.Materiiali L2.4.4.DopuSteno naprezanje 12.4.5.Faktor spoja (vara) 12.4.6.Minimalnadebliinastijenke belavnih cilindridnih pla5teva,bubnjeva i komora pod unutarnjim tlakom

13. AUTOMATSKA REGULACIJA GENERATORA PARE
13.1. REGULACIJA OPTERECENJA 13.2. SISTEM ZA UPRAVLJANJE GORIONICIMA 13.3. REGULACIJA VISKOZNOSTI GORIVA 13.4. REGULACIJA NAPAJANJA 13.5. REGULACIJA TEMPERATURE PREGRIJAVANJA 13.5.1. Regulacijas dimne strane 13.5.2. Regulacijas parne strane 13.6. AUTOMATSKI RAD GENERATORA PARE 14. VODA ZA BRODSKO PARNO POSTROJENJE 14.1. VRSTE VODE

225 226 228 228 229 230 231.
ZJL

235
zJt

237

X

},

I

I
; :

r

14.l..L Sirova(prirodna) voda 14.1.2.Morskavoda 14.1.3. Destiliranavoda 14.2. POGONSKI PROBLEMI U GENERATORU STRANE 14.2.L. Kamenac. "J.4.2.2. Korozija . 14.2.3. Odno5enje 14.3. PRIPREMA I OBRADA NAPOJNE VODE 14.3.1. Spredavanja stvaranjakamenca 14.3.2. Spredavanje korozije 14.3.3. Termidkootplinjavanje 14.3.4. Kemijsko odvajanjekisika
14.3.5. Spredavanje odnoSenja kapljica

237 238 238
PARE S VODNE

14.4. KONTROLA KVALITETE VODE 15. KVAROVI I OSTECENJA GENERATORA PARE 15.1. BUBNJEVI I KOMORE 15.2. CIJEVI 15.2. L. Pregrijavanje materijala t5.2.2. Kotozija s unutra5njestrane 15.2.3. Korozija s vanjskestrane 15.2.4.Erozije. . 'J.5.2.5. Zamor materijala 16. POGON I ODRZAVANJE BRODSKIH GENERATORA PARE 16.1. PRIPREMA ZA POGON 15.2. DOVODENJE POD RADNI TLAK 16.3. KONTROLA U POGONU 16.4. POREMECAJI U POGONU 16.4.1.Niska ili visoka razinavode 16.4.2.Slaboprovjetravanje 16.4.3.Puknu6ecijevi 16.5. ZAUSTAVLJANJE RADA 16.6. RADOVI IZVAN POGONA 1 6 . 6 . 1M . okrokonzerviranie 16.6.2. Suho konzerviranie 16.7. PREGLEDI I CISCENJE t6.7.t. Unutra5njipregled 16.7.2. Yanjski pregled t6.7.3: SluZbeni pregledii ispitivanja 1 7 . EKONOMIENO VODENJE POGONA GENERATORA PARE 17.1. GUBICI TOPLINE IZLAZNTH DIMNIH PLINOVA 17.2. KONTROLA PROCESA IZGARANJA 17.3. GUBICI ZBOG NEPOTPUNOG IZGARANJA

238 238 239 239 239 239 242 244 244 244 24s
247 247 248 248 252 253
.r<A

I
l
;

254 257 257 268 269 270 270 270 271 271 272 272 272 273
ZIJ

;
i

I

274 274 277 277 278 283

XI

lr

17.4. UTJECAJOPTERECpNTa NA EKONOMICNOST PoGoNA . . 17.5.UTJECAJODSOLJAVANJA NA EKONOMICNOST POGONA . 17.6.urJECer onnZavANJA NA EKoNolarCNosr pocoNA . .
18. MOGUCNOSTI RAZVOJA BRODSKIH GENERATORA PARE Ts . pOvBCaND TERMODINAMSKE ISKORISTIVoSTI RADNoG CIKLUSA 18.2.POVECANJE TOPLINSKE ISKORISTIVOSTI GENERATORA PARE 18.3. KONSTRUKTIVNI DIJELOVI OGRIE'{NIH pOvRSTNa 18.4. POBOLJSANJE PROCESA IZGARANJA 18.5. USAVRSAVANJE KONTROLE, REGULACIJE I AUTOMATIZACIJE POGONA . . PRILOZI LITERATURA

284 285 285 287 287 288 289 289 291 293 325

XII

r;

l
; ;

I l

1. OSNOVNE ZNAEAJKE BRODSKIH
GENERATORA PARE
1.1.RAZVOJ BRODSKE PARNE PROPULZIJE
Od pronalaska parnog stroja i njegovaprvog uvodenjakao brodskogpogonskog uredaja, razvojbrodskihpropulzijskihsistema prosaoje kroz visefaza, tako da su sekao pogonskiuredaji upotrebljavali parni stapnistroj, Ottov motor, parna turbina, Dieselovmotor, kombinacija parnogstapnog strojai parneturbine (sistem Bauer-wach), plinska turbina, kombinacijaplinske turbine i Dieselovamotora (sistemPescara), elektridnipogon i nuklearni pogon. Parni stapni stroj ugradenje prvi put na brod >Clermont<L807.godine. Do drugog svjetskograta je kao propulzijskiuredaj prevladavao parni stapni stroj, i prema broju ugradenihjedinica i prema njihovoj nosivosti.Nakon drugog svjetskograta zapodinje dominacijamotornogDieselova pogona.Usporedos gradnjom velikih brodova naglo se smanjujeprimjena parnih stapnihstrojevapa se njima u posljednjevrijeme koriste djelomidnojos na remorkerimai ledolomcima,zbog moguinosti velikog preoptere6enja te na luksuznimputnidkim brodovimamanje nosivostizbog vrlo mirnog rada. Prva parna turbina snage1750 kW ugradena je 1894.godinena brod >Turbina< koji je imao nosivost 42 t. zbog znadajnih prednosti(manjamasai ugradbene dimenzije,velike snage po jedinici, Sirokopodrudjeregulacijesnage i broja okretaja, velika trajnost, miran pogon) primjena parnih turbina naglo je pove6ana, naroditou brodovimavelike nosivosti.Medutim, gradnjom Dieselovamotora na teska goriva, velikih snaga,parna turbina biva opet potisnuta,osim kod velikih ratnih jedinica, brzih putnidkih brodova te tankeravelike nosivosti. Velik poticaj razvoju i gradnji brodskihparnih propulzijskihpostrojenjapodinje narodito u drugoj polovici Sezdesetih godina, zbog gradnje velikih tankera pogonske snageod 25000 do 30000kW, pa i viSe.Osim toga, zanimanjeza parni pogon pove6alose kada su se podeli graditi veliki i brzi brodovi za prijevoz kontejnera,s instaliranim pogonskih snagama strojevado 2 x 25000kw, pa i vise. Ne moZe se odrediti o5tra granica za primjenu Dieselovamotora i parne turbine kao propulzijskogstroja; za snagemanje od 15000 kW dominantanje

I
I

H

Dieselovmotor, od 15000do 20000kW primjenjuje sepodjednakoparna turbina parna turbina. i Dieselovmotor, a za snageve6eod 20000 kW prevladava

1.2.RAZVOJ BRODSKIH GENERATORA PARE
Brodski generatoripare (parni kotlovi) namijenjenisu proizvodnjipare koja sluLi za propulziju, pogon pomodnih strojeva i uredaja te za razlitite brodske pare ovise o namjeni kojoj generatori sluZbe.Kapaciteti parametriproizvedene pare moraju udovoljiti na brodu. Brodski generatorpare datira se od 1807.godine, odnosnood dana kada je prvi put primijenjena vodenapara. za pogon broda >Clermont<< Prvi korak u razvoju brodskih generatorapare tzy. je kotao (slika "Skotski" 1.1). Sve do drugog svjetskograta Skotskije kotao bio najde56e ugradivanbrodski proizvodad pare.

I
t

i8

ci

l-

!n

la

cl
-J

I

l.l. Skotskikorao Legenda:l-plait bubnja,2-plamenica, 3-skretna komora,4-dimne cijevi,5-kotve,6-spreZnjaci, 7-ukrepe, S-parni dom lzvor: 6, llll34

i

I

r

F

Prvi Skotski kotlovi bili su izradeni zakivanjem i uglavnom loZeni ugljenom, a kasnije se preslo na zavarene konstrukcije i loZenje tekuiim gorivom. Frimjena goriva omoguiila je porast kapaciteta tim jedinicama, pove6anjem sieciPIygih fidnih optere6enja ogrjevnih povrsina, a varenom konstrukcijom dodatno je imanjena masa ugradenih materijala, sto je bilo narodito znatajno za primjenu na brodovima. Zamjenom klasidne skretne komore vodenim cijevima proiza5li su moderniji generatori pare poznati kao >Howden-Johnson< i >>capus< (slika 1.2), kod kojih

PRESJEK C-C

I

O o,l$ O

A I B !
Sl. 1.2. Parni kotao >Howden - Johnson< Legenda: l-plast bubnja, 2-plamenica, 3-dimne cijevi, 4-kotveni vijci, 5-parni dom, 6-konvektivni snop isparivada, 7-pregrijad pare Izvor: 6, Il46

je znatno povecanjedinidni kapacitet,pospjesena je cirkulacija vode, smanjena masate pobolj5anielastidnost konstrukcijei sigurnostu pogonu. -Parametri pare kotlova cilindridnih konstrukcija, kojima pripadaju i sva tri prethodnospomenuta tipa, uglavnomsu odgovarali zahtjevima ipotrebima parnih stapnihstrojeva. Danas kao pomodnejedinice imamo izvedbetzv. tipa,St"umbloc<,koje imaju slidneosnovne konstruktivneelemente kao Skotski kotao. odnosno: plamenecijevi (plamenice),dimne cijevi i skretnekomore.

Pojavomparne turbine, kao propulzijskogstroja, nastajedruga etapau razvoju i gradnji brodskih generatorapare, dija konstrukcija sve vi5e gubi oblik klasidnihkotlova, pa im je stogaprimjerniji naziv generatoripare. Sekcijskigeneratorpare (slika 1.3) dobio je ime zbogvodenihkomora sekcijske izvedbe.
PRESJEK A.A

i-B
Sl. 1.3. Sekcijski generator pare INor: 6,lIlTl

Njegove glavne prednosti, u odnosu na Skotskikotao,jesu ove: pove6ani pare, povedana kapacitet,povi5enevelidinestanja proizvedene elastidnost konstrukcije te smanjenamasai ugradbenedimenzije. Na njima su bile ugradivane naknadneogrjevnepovr5ine,kao zagrijadizrakaili zagrijadivode. Sekcijski generatoripare uglavnom su bili koriStenikao glavni generatori pare, odnosnoradi opskrbeparom propulzijskihstrojeva. Prvi brodski generatorpare koji je konstruiranspecijalnoza brodskeuvjete rada je >'Yarrow<< s tri bubnja (slika 1.4). Prve izvedbeimale su ravne snopove isparivadkih cijevi, a pregrijadisu bili smje5teni u izlaznomdijelu premadimnjaku. 4

r;

l

I I
Sl. 1.4, )Yarrow<< generator pare mor: 6, lll57

!

Zbog poviSenjatemperaturepregrijane pare pregrijad je premjestenu cijevni snop, odnosnou podrudje vi5ih temperaturadimnih plinova, blize lozistu.-Kao naknadnaogrjevnapovrsinanajdesde je ugradivanzagrljat,zraka.Najvise takvih jedinica ugradenoje na engleskimi francuskimratnim i trgovadkimbrodovima. Daljnja razvojna etapa bila je gradnja vodocijevnih izvedbi, od kojih su poznati generatoripare tzv. rrD<-izvedbe, s okomitim cijevima (slika 1.5),tb >Integral<<-izvedbe, s kosim cijevima.pregrijadi su smjesteniizmedu p*og i drugog isparivadkog snopa, a kao naknadneogrjevne povrsine ugradivani su zagriiael vode i zagrijati zraka. Takvi generatori pare gradeni su uglavnom kao glavne jedinice za parnu propulziju,a na brodovimasu bili ugradivani u parovima,simetridno postavljeni. Generatoripare koje svrstavamo u specijalne izvedbe(>La Mont<, >>Benson<<. ,'Velox,,. >Loffler<) nisuse mnogoprimjenjivali na trgovadkim brodovi"Sulzer.,

I

generatorPare Sl. 1'5. >D<< lmor: 6, lll82

uvjetima i ma, a narodito ne na tankerima. Oni su razvijani i vi5e prilagodavani potrebamaratnih brodova. Gradnjom velikih tankera s parnom propulzijom preslo se na izvedbuparoproizvodniirsistemas jednim glavnim i jednim pomoinim generatorompare. To parames visokimpogonskim je uvjetovalogradnjujedinicavrlo velikih kapaciteta je suvretipova viSe razvijeno pare. Tako proizvedene irima 1ttat, tJmperatura) uglavTo su nosivosti. najve6e brodovima namijenjenih menih izvedbi,specijalno smje3tenim i stropno povriinama sa isparivadkim ozradenim ueiis izvedbe nom gorionicima , koji omogu6uju efikasnije izgaranje pri mali-mvi3kovima zraka. oblik loZi5tai trajektorija plamenai dimnih pliEfikasnost izgaranjapospje5uje nova u obliku slova ',lJr., prema demuje takva izvedbai dobila ime (slika 1.6). loZiite, Takve konstrukcijeimaju dva dimna prolaza.Prvi je prostor zaptaYo povriina. ogrjevnih dodatnih snopovi cijevni a u drugom prolazu smje5tenisu Kroz loZiSteplamen se kre6e od gorionika prema podu, a u drugom dimnom kanalu dimniie plinovi kreiu od poda okomito prema izlazuodnosnodimnjaku. 6

iz dva prostoraoblozenihekranskimcijevima: u prvom je smjesteno loziste,a u drugom dijelovi ogrjevne povrsine. oni su medusobnoodvojeni nepropusnom membranskom stijenkom kroz koju dimni plinovi prolaze samo donjim dijelom, gdje su membranske cijevi razmaknute i tako'omogu6uju prolaziz jednogprostora u drugi. Uljni gorionicismjedteni su na krovnom dijelu loZi5ta pa tako plamenodnosno dimni plinovi imaju putanju u obliku slova >lJ<, prema demusu takve jedinice i dobile svojeime. Takav oblik i konstrukcijaloZi5ta omoguiuju duZii bolji kontakt zraka s desticama goriva, dime se poboljsavaizgaranjes minimalnim pretidkom + 1,05). zrakaQ.: 1,03 Dimni plinovi izlazeiz loZi5takroz prolaze na donjem dijelu loZi5t a i ulaze u drugi prostor, gdje su smjestenipregrijadki snopovi (primarni i sekundarni)i zagrijat,vode (ekonomajzer). Regulacijatemperaturepregrijane pare izvedenaje s pomo6u povrsinskog hladnjaka smjestenog u parnom bubnju, gdje para kroz regulacijskiventil ulazi iza.primarnog pregrijadapa se dodatno pregrijavau sekundarnom pregrijaduiz kojeg izlazi prema potro5adima. Takve jedinice najde56e su opremljenejo5 zagrijatem zraka regenerativnog tipa (rotacijski), u koji dimni plinovi tilaze iza zagrijah vode, tako da se sto vise smanji izlazna temperatura dimnih plinova(dakdo 115"C), odnosnoizlaznigubici, i tako se maksimalnopoveia stupanj iskori5tenja generatora pare. osnovni opis tog generatora pare moZese upotpuniti ovim konstrukcijskim osobinama: 1. konstrukcijaje potpuno varene izvedbe,kompaktna,elastidna, bez ekspanzijskih spojeva; 2. dimni prostor je potpuno nepropustan i zatvorenmembranskom stijenom, sto omogudujekonstrukcijus laganomizolacijom,jer se dimni plinovi s visokom temperaturomnigdje s njome izravnone dodiruju; 3. konstrukcija i geometrijski oblik loZi5ta omoguiuju izgaranje s minimalnim pretidkom zraka; 4. smjestaji oblik ogrjevnihpovrsinaomoguiuje lak pristup pri pregledui dis6enju; 5. masaje ugradenog materijalamala zbog minimalnenosivekonstrukcijei male toplinskeizolacije,pa je specifidna proizvodnjapare po jedinici masekonstrukcije vrlo velika, Stoje naroditobitno za brodskepotrebe. Izvedbaslidnatoj konstrukciji brodskoggeneratora pare, ali sa dva bubnja, je na slici 1.18.To je jedna od modificiranihizvedbi>D<-tipageneratora prikazana pare s krovno smjeStenim gorionicima. Sistem za regulacijutemperature pregrijane pare rijesenje s pomo6uohladivada pare smjeStenog na bodnomdijelu konstrukcije, gdje se toplina oduzimaulaznim zrakom. 20

Pode5avanjem kolidinepare koja prolaziorebrenimcijevimatog izmjenjivada postiZese Zeljeni udinaku regulaciji izlaznetemperaturepregrijanepare.

$.

1.f8. Modificirani

"D"

brodski generator pare (>Foster Wheeler")

Brodski generatorpare, prikazanna slici 1.19,ima izvedburegulacijetemperature pregrijanja s pomoiu regulacijskog snopazagrijah vode, koji je smje5ten u dijelu okomitog dimnog kanala, usporedos drugim snopompregrijada.Ovdje se temperaturapregrijanepare regulira s pomo6u regulacijskihdimnih zaklopki smje5tenihiznad cijevnih snopova;njihovim pode5avanjem regulira se kolidina dimnih plinova koja struji pregrijadkimsnopom,odnosnoregulacijskimsnopom zagrijatavode. Na taj se nadin mijenja toplina koju preuzimapregrijadkisnop, pare, koja bi inade,zbograzlltitih optere6enja, a time i temperaturaizlazne imala razlidituvrijednost.

2l

propuhi€a &de _

propuhi6a dad6

Fg&ciiski snop

rogulactskeklapne

nosdi profil

Progriiad

cljed

bodnog skelnl ilm

propuhiv.d

6rds

bo6m

dna

skrelni

lim

pregrijaaa

t' I 1-/

Sl. 1.19. Brodski >D<<generator pare (>Foster Wheeler<)

-TAVRSTE

BRODSKIH GENERATORA PARE

pare moZesetemeljiti na razliditimkarakteristidPodjelabrodskihgeneratora nim pojedinostima,a ovdje 6e se iznijeti samo one najde5ee: L. Prema namjeni, brodski se generatoripare mogu biti: -2 €leytit-btqdSfi-g".r"tutori pare, koji su namijenjeni opskrbi glavnih propulzijskih strojevavodenomparom, pare, koji su namijenjeniopskrbi vodenompabrodsk-igeneratori 'Tpomojfii rom pomoinih strojeva (turb.opumpe, turbogeneratori) i pomo6nihsistema (grijanje tereta, grijanje goriva, domaiinskepotrebe i slidno). 22

I
I

t I
k

- vodocijevnigeneratoripare koji u cijevima imaju vodu, a oko cijevi dimne plinove, - dimnocijevnigeneratoripare, kojima kroz cijevi struje dimni plinovi, a oko njih se nalazivoda. 3. PremapoloZaju cijevi: - kosocijevnigeneratoripare, - strmocijevnigeneratoripare, - kutnocijevnigeneratoripare. 4. Prema nadinuoslobadanja toplinskeenergije: - generatoripare s loZi5tem(loZeni), - generatoripare na ispu5ne plinove iz motora (utilizatori), - nuklearni generatoripare. 5. Prema vrsti cirkulacije: - generatoripare s prirodnom cirkulacijom, - generatori pares prisilnom cirkulacijom. koja mozebiti optodna ili protodna. 6. Prema vrsti provjetravanja(ventilacije): - generatoripare s prirodnom ventilacijom, - generatoripare s prisilnom (tladnomili usisnom) ventilacijom, - generatoripare s induciranomventilacijom Daljnja podjela generatorapare moZe se izvoditi ako se uzmu u obzir i druge konstruktivneili proizvodneznadajke,ali ovdje ih neiemo spominjati jer su one manje.vaLne i malokadse primjenjuju.

2 . Premamediju koji prolazi kroz cijevi:

1.6.OSNOVNE ZNAENITE GENERATORA PARE
Kod opisivanjai definiranjageneratora parenavodesekarakteristidne velidine na temelju kojih se moZe ste6i osnovni uvid u njegovu konstrukciju, velidinu, kvalitetu i namjenu. Osnovneznadajkegeneratora pire jesu: 1. Ttak generatora pare. Definira se ovim velidinama: (1) Dopusteniili konces1jst1114< To je najvisitlak kojim sesmije voditi pogon generatorapare. velidini prilagodenisu sigurnostiventiii; kada ie"po_ -Toj stigne najvi5i tlak oni treba da se otvor". Nu temelju njegove velidirie proradunavase dvrstoia svih tladnih dijelova getreralorupire (bubnja, komora, cijevi, itd.). on je obidno 5% ieei od iormalnog radnog tlaka u parnom bubnju. (2) Radni ili pogonskitlak u generatoru pare (u parnom bubnju). on je, kao sto je vei prije spomenuto, obidno5% manji-oddopustenog tlaka, a ta je jednaka tlaku u parnom bubnju za vrijeme rada. _,. velidina (3) lzlazni tlak iz pregrijada.pa_re. To je stvarni tlai<pare na izlasku iz genera_ tora pare (iza pregrijada).on je manji od radnog tlaka zavelidinu lubitka zbog strujania pregrijad. ovisno o konst.ikciji i veridinipre[rijada, \r9z taj tlak je za od 5 do I0"/" manji od radnog tlaka u bubnju. _ 2. Temp_eratura pregrijane pare. To je temperatura koju ima pu.u .ru izlasku iz pregrijadapare. TeZnjaza sto veiim stupniemiskorisienjapu.rrogciklusa vodi nastojanjuda se postignesto visa temperatura pregrijatr"put", t6;a ie, medu-

23

tim, ogranidena razvojem tehnologije, odnosno dvrstoiom materijala kod visokih temperatura. Najve6e ekonomske temperature pregrijanja danas su za stacionarna postrojenja do 650'C, a na brodovima do 550'C. 3. Kapacitet (utin) generatora pare. On zapravo predstavlja proizvodnju pare u jedinici vremena, a definira se ovim velidinama: (1) Normalni kapacitet. To je ona velidina kod koje generator pare normalno radi s maksimalnim stupnjem iskori5tenja. Mjerodavan je za projektiranje cjelokupnog parnog postrojenja. Najde56e je to 80% maksimalno trajnog kapaciteta. (2) Maksimalni trajni kapacitet. To je velidina proizvodnje koju generator pare moZe postidi u kontinuiranom radu. Na temelju njega proradunavaju se i projektiraju ogrjevne povr5ine i propusne mo6e sistema. Obidno je 20% ve6i od normalnog kapaciteta. (3) Maksimalni kratkotrajni kapacitet. To je velidina proizvodnje koju generator pare moZe posti6i u trajanju od 30 minuta. (4) Minimalni kapacitet. To je tehnidki minimum proizvodnje pri kojoj uredaji generatora pare mogu joS kontinuirano raditi u sigurnom i trajnom pogonu. Da bi se mogao steii uvid u velidinu kapaciteta (proizvodnje) paroproizvodnih jedinica razliditih parametara (tlak, temperatura pregrijanja), odnosno da bi se pri usporedbi mogli iskazati zajednidki pokazatelji, desto se primjenjuje pojam pare. To je zapravo suho-zasi6enapara proizvedena iz vode od tzv. >>normalne<< 0"C, pri atmosferskomtlaku 0,1013MPa. Skladno tome, sadrZajtopline, odnosno pare, iznosi 2662 kJlkg, pa je odnos izmedu proizvedene entalpija >>normalne<< pare Dn dan izrazom pare D bilo kojih parametara i kolidine "normalne<<
Dn _ip - i,

D

2662

(1-1)

gdje je io [kJ/kg] entalpija proizvedene pare, a i, [kJ/kg] entalpija napojne vode. pare mogu se usporediti Odredivanjem proizvodnje tako definirane >>normalne< kapaciteti generatora pare s razliditim pogonskim parametrima proizvedene pare. Pored navedenih osnovnih karakteristika, kao zna(ajne velidine navode se joS: stupanj iskoriStenja generatora pare, temperatura izlaznih dimnih plinova i temperatura napojne vode. Osim toga, radi sagledavanja pona5anja u pogonu potrebno je poznavati karakteristidna specifidna optere6enja generatora pare, odnosno: 1) Specifiino optere6enje loZi5ta je kolidina topline koja se razvlja po jedinici volumena loZiSnogprostora, iz (ega proizlazi da je
Q, B (H,t+Vt CLtLt)

ot: v:r:

v,

f \Yl

LmtI

(t-2)

gdje je q, [m'] specifidno opteredenje volumena loZi5nogprostora, B [kg/s] kolidina goriva, H. [kJ/kg] donja toplinska vrijednost goriva, [ [m3/kg] potro5nja zraka pri izgaranju 1 kg goriva, Cr [kJ/m3K] specifidna toplina zraka kod ulaza u loZiSte, /., ['C] temperatura ulaznog zraka u loZi5te, V, [-'] volumen loZi5nog prostora, a Qr [kW] ukupna toplina dovedena u loZi3te.

24

II

rl

Specifidnooptereienje loZiSnog prostora razlikuje se kod razliditih konstrukcija generatora pare, a orijentacijskevelidinedane su u tablici 1.2.
Tablica 1.2. Specifidna opteredenja loZi5ta

Vrsta generatora pare cilindridni generatoripare s plamenicima,loZenitekudimgorivom vodocijevnibrodski generatoripare, loZeniteku6imgorivom
vodocijevni generatori pare na ratnim brodovima, loZeni teku6im gorivom

q, [kWm3] 800 do 1 100 6ffi do 1200 1800 do 3500 2ff) do 350

stacionamistrmocijevnigeneratoripare, loZeniugljenompraiinom

2) Specifitno masenoopterecenjeisparivata definirano je kao kolidina pare koja se proizvodipo jedinici ogrjevnepovr5ineisparivada u jedinici vremena,odnosno

D lrsl Q":11 L-4-I

(1-3)

gO!9je q.- [kg/m2s]specifidnomasenooptereienje povr5ine isparivada,D [kg/s] kolidinaproizvedenepare, a ,4oo[-t] povr5inaisparivada. orijentacijske vrijednosti specifidnog masenogopteredenjapovrsine isparivala prikazane su u tablici 1.3.
Tablica 1.3. Specifidna masena optere6enja powline Vrsta generatora pare isparivada

q" fkglm,hl 35 dor 55 55 do 70 70 do 100 15 do 25 35 do 70 50 do 100 do 150

kosocijevniili strmocijevnigeneratoripare s neekraniziranim loZistem kosocijewi ili strmocijevnigeneratoripare s ekraniziranimloZiltem generatoripare s intenzivnoozradenom ogrjevnompovr5inom brodski cilindridni generatoripare (Skotski,Steambloc) brodski vodocijevnigeneratoripare s prirodnom cirkulacijom brodski vodocijevnigeneratoripare s prisilnom cirkulacijom brodskivodocijevni generatoripare na ratnim brodovima

3) Specifinno toplinsko optere6enje ogrjevnih povrSina definirano je kao kolidina topline koju prenosi jedinica povrSine pojedine ogrjevne povrSine u jedinici vremena, pa slijedi da je:

25

I
(1) specifidno toplinsko optere6enje isparivada

e',:fi:P!# ILtw'1 r"?l

.(1- 4)

I

gdje je q"1[kWm2] specifidno toplinsko optere6enje povr5ine isparivada, D [kg/s] proizvodnja pare, ir, [kJ/kg] entalpija pare na izlazu iz parnog bubnja, lr, [kJ/kg] entalpija vode na ulazu u parni bubanj odnosno naizlazu iz zagrijata vode, -4,,0[m2] povr5ina isparivada a Q*o [kW] toplina predana isparivadu.

(2) specifidno toplinsko optere6enje pregrijadapare

+or:ff

(1-s)

gdje je qep[kWm2] specifidnotoplinsko opteredenjepovriine pregrijada pare,A, [m2]povr5inapregrijadapare, a O, [kW] toplina predanapregrijadu pare. (3) specifidno toplinsko optere6enje zagrijada vode Q o z v :^ . r :

"rt gdje je qoru [kWm,] specifidnotoplinsko oprereienje zagrijala vode, i,,.y [kJlkg] entalpija napojne vode, Aru [m2] povr5inazagrlja(a,a Qr, lkWl toplina predanazagrijaduvode. je kolidina proizvedenepare po jedinici 4) Specifiino optere6enje vodenogogledala povrSine vodenogogledalaparnog bubnja, odnosno

- iNV) O,,,_D(i2i try I A^ L I

(l _ 6)

Q v o :4 r o t r r L l
ili

D f rsl

(1-7)

4 v o : 1 ;:

Vo

Dv,'l m3I

A ,n -L , -tl

( 1- 8)

gdje je qy6 [kg/s m2 ili m3A m3] specifidno optere6enje povrSine vodenog ogledala, v3,[m3ikg] specifidni volumen zasiiene pare u bubnju, a Auolm2fpovr5ina vodenog ogledala. Ta karakteristidna velidina zna(ajna je radi kontrole dimenzija parnog bubnja, jer o njoj ovisi vlaZnost zasiiene pare koja izlazi iz bubnja. Sto je velidina specifidnog optereienja vodenog ogledala parnog bubnja ve6a, odvajanje mjehurila pare od vode zbiva se na manjoj povr5ini, pa je i mogu6nost povladenja kapljica vode s parom znatno veea. 5) Specifiino opteredenjevolumena parnog prostora jest proizvodnja pare po jedinici volumena parnog prostora iznad vodenog ogledala, odnosno

26

f

D f r e l 4*: V* L. *r--J
iti

f

q*: Du.. f 6l I v * L . n ' tj

(1- 10)

gdje je 4v9[k_g/s m3ili m3/sm3]specifidno optere6enje volumenaparnogprosro,u, u.lpo [m3]volumen parnog prostorau bubnju iznad vodenogogtedita. ro specifidno optere6enje takoder utjede na kvalitetu (vlaZnost) iltaine pare iz bubnja.

1.7.POSEBNI ZAHTJEVI ZA BRODSKE GENERATORE PARE
uvjete rada na brodu, brodskigeneratori pare moraju - S obzirom na specifidne udovoljavatinekim specifidnim zahtjevima: 1. Pogonska sigurnost najvaZniji je zahtjev jer o tome izravno ovisi sigurnost ditavogbroda i njegoveposade. 2 . Jednostavna konstrukcij_a, koja omogu6uje lak pregled,popravaki odrZavanje. J. Jednostavno posluZivanje i rukovanjejer na brodovimatreba radunatis des6im izmjenamaposade(pogonskog osoblja),kojoj treba omogu6itibrzo upoznavanje i spremnost za upravljanjepogonom. 4 . Fleksibilnost u pogonu , tj. sposobnost prilagodbenaglimpromjenamaoprere6enja, posebnopri manevriranjubrodom. s time u vezi vlzna ie i mosudnost prihva6anja preoptereienja,da bi seu nenormalnim uvjetima(loseatmo-sferske prilike, opasanpoloZaj)osiguralasigurnostbroda. 5 . Mogudnostbrzog upu6ivanja,da bi se izbjeglanepotrebnadangubau luci. 6 . Mogu6nost rada pri nenormalnom poloZajubroda, tj. pri bodnomnagibubroda * 30' te poniranjubroda + 12". Sto laksa konstrukcija, !a bi brod bio optereien sa Sto manje nepotrebnog tereta. zbogtoga su brodski generatoripare, u pravilu, vise specifidno opterel 6eni. 8 . visoki stupanj iskoristivosti,radi smanjenjapogonskihtroskova goriva koji najvi5eutjedu na cijenu brodskogprijevoza. 9 . Prilagodenost(neosjetljivost)na rad s razliditim kvalitetama goriva, jer se gorivo nabavlja u razliditim dijelovima svijeta, zbog tega njegove pojedine karakteristikekatkad i znatno variraiu. Da bi se moguie nepravilnosti u pogonu kao i eventualnehavarije ogranidile na najmanjumjeru, drLavna brodskaklasifikacijska i osiguravajuia druStva izdala su strogepropiseo projektiranju, izradi i eksploataciji brodskihgeneratora pare. Tu se, u prvom redu, podrazumijevaju nadinproraduna pojedinih kljudnih dijelova, kvalitetamaterijalai nadinnjegovatestiranja,propisi o opremi odnosnoaimaturi generatorapare, nadin ispitivanja generatorapare, periodidni inspekcijski pregledikoji se provodeneovisnoo stanju generatora pare, tehnidkadoliumentacija koja mora biti uvijek na raspolaganju, strudno znanjepogonskogosoblja te nadinnjegovaprovjeravanja.

27

I

2. TERMODINAMSKE OSNOVE GENERATORA PARE
2.1.PROCES POSTROJENJU U PARNOM
U toplinskim procesima dija je osnovnashemaprikazanana slici 2.1, gdje se kao radni medij koristi vodenapara, praktidkibi bilo vrlo te5koprovestiCartnotov ciklus. Naime, kako je vidljivo iz dijagramaZ-s (slika 2.2), da bi se dobila vrela voda stanja 2, trebalo bi prekinuti proces kondenzacijetodno u stanju 2' te adijabatskikomprimirati takvu vlaZnuparu do tlaka isparavanja p,. Tu bi nastale te5koiezbograda s nehomogenom mje5avinom, u kojoj postojiteLnjada separna faza odvoji od tekude. Osim toga, pri kompresiji jade bi se zagrijavalasti5ljiva parna faza, dok bi nesti5ljivatekuia faza ostalahladnija. Zbogtoga se na kraju kompresijene bi dobila vrela voda stanja 2, ve( neka smjesapregrijanepare i hladnije vode.

PREGRUAC

PAFE

I

I

lr**,""f J \
*o"otn*t? f0i#^

Sl. 2.1. Osnovna shema parnog procesa

Sl. 2.2. T-s dijagram parnog procesa

29

Mnogo je jednostavnije provesti kondenzaciju do kraja, tj. do todke 6, te dobiveni kondenzat tladiti pumpom na tlak koji je u generatoru pare. Na taj nadin nastaje toplinski proces poznat kao Clausius-Rankineov.l Iz dijagrama T-s uodljivo je da 6e toplinski stupanj iskoristenja ovakvog procesa biti manji od odgovarajuieg Carnotova2, jer se sva toplina na taj nadin ne dovodi pri najvi5oj radnoj temperaturi, vei se jedan dio dovodi pri nizoj temperaturi, odnosno u radnom podrudju izmedu stanja 1 i 2. Mectutim, tu se koristi druga pogodnost parnog postrojenja, a to je da se para pregrijava pri konstantnom tlaku, dime se podize srednja temperatura dovoclenja lopline, a prema tome i povisuje toplinski stupanj iskori5tenja procesa. Daljnje su moguinosti poveianja stupnja iskori5tenja Clausius-Rankineova procesa u primjeni regenerativnog predzagrijavanja napojne vode prije ulaska u generator pare te medupregrijavanja pare iza visokotladnog dijela turbine, dime se takoder povisuje srednja radna temperatura dovodenja topline u procesu.

Medutim, to se ovdje detaljnije ne1e razmatrati,jer ne pripada sadrZaju proudavanja. Na sljede6imdijagramima,slika 2.3. i slika 2.4, pikazan je opisani parni procesu dijagramimaP-v i i-s. ;

I
*

Sl. 2.3. P-v dijagram parnog procesa

Sl. 2,4. i-s dijagram parnog procesa

I

Njema6ki fizidar R. Clausiusi SkotskiinZenjer W. Rankine su 1850.g. istovremenopredloZili parni ciklus koji prema njihovim imenima ima ime

'z se zove prema franscuskomfizidaru Nicolasu.I4onardu Sadi Camotu (1796- 1g32), koji je liflu.s definirao idealni toplinski stroj s maksimalnomiskoristivoSiu

I

30

2.2.PREDAJA TOPLINE U GENERATORU PARE
Da bi se u generatoru pare moglo isparavati, toplina treba da se kontinuirano dovodi. Kompletan procesu generatorupare zbiva se izmedu stanja l-2-3-4. voda treba da se'najprije zagrije do temperatureisparavanja r,, sto se dini uz konstantantlak, pa potrebnatoplina za to proizlaziiz
2

Q,: ) codT
1

(2-1)

gdje je c, specifidna toplina vode pri nepromijenjenutlaku. Uzimajuii u obzir srednjuspecifidnu toplinu izmedustanja'1. i2, moLesepisati 4,: Cr (tz- t) ,. (2-2')

gdje je Co- srednjaspecifidna toplina vode izmedu temperatura/, i /r. Buduii da temperatura /, odgovara temperaturi isparavanja f, pri tlaku p,, slijedi e,: Cp (tr- tr)

(2-3)

Kolidina topline q., za zagrijavanje vode do temperatureisparavanja ti, predodenaje u dijagramu Z-s povr5inomomedenomtodkama l-2-b-a. Kada se vodi zagrijanojna temperaturu isparavanja dalje dovodi toplina, ona se isparava,a da bi se svapretvorila u paru tlaka p,, potrebnoje dovestikolidinu topline r r: ?i (s"- s6)

(2-4)

koja je u dijagramu predodena povr5inom 2-3-c-b. Ta toplina zove se toplina isparavanja, a sastojise od tzv. unutarnje topline isparavanja p i vanjske topline isparavanjar1.,, odnosno r:Q+v

(2-s)

je onaj dio topline isparavanja Unutarnja toplina isparavanja koji se trosi na promjenu agregatnog stanja,tj. na pretvaranjevode iz tekuieg stanjau paru, pa iz razlike unutarnjih energija proizlazi
Q: rt" ll'

(2-6)

vanjska toplinska isparavanja trosi se radi pove6anja.specifidnogvolumena, odnosno V: P (v" v') Q-7)

31

Shodnotome, moZese pisati da j e . r:u"-u'+P(v"-v') (2-8)

odnosno r:i"-i'

(2-e\

gdje je i " entalpija (sadrZajtopline) suhozasi6ene pare, a i' entalpija vrele vode. Daljnjim dovodenjem topline suhozasi6enojpari, pri konstantnom tlaku, zapodinje pregrijavanje, a dovedena kolidina topline za pregrijavanje ovisi o konadnoj temperaturi /0, pa slijedi

Zpp=cp^ (tu- t,\

(2- 10)

gdje je Cr. srednjaspecifidna toplina pare pri konstantnom tlaku izmedutemperature tti to. Ona je u dijagramu I-s predstavljena povr5inom3-4-d-c. Ako je i: Cot, slijedi
Qpp: iti"

(2-rr)

Medutim, ogrjevnepovr5inegeneratora pare, odnosnozagrijadvode, isparivad i pregrijadpare, nisu u stvarnostidimenzioniranii izvedenida se promjene stanja(zagrijavanje, isparavanje, pregrijavanje) tako idealnozbivajuu njima, kao Sto je prikazanou prethodnim dijagramima.Kolidine topline koje se predaju u pojedinim dijelovimaogrjevnepovr5ine generatora pare prikazanesu u dijagramu I-s na slici 2.5.

Sl. 2.5. T-s dijagram procesa. u generatoru pare

32

Naime, napojna voda ulazi u generator pare, odnosno u zagrijad vode s temperaturom napajanja /Nv, te se tu zagrije na temperaturu /,u, toia je obidno manja od temperature isparavanja /, (najdeile za 20 do 50.C). To je potrebno da bi se sprijedilo isparavanje vode u samom zagrijadu, sto bi se zbilo zbog pada radnog tlaka kod naglih promjena (poveianja) opteredenja, a to bi moglo uzrokovati nepoZeljne pulzacije u radu i osle6enjalog dileta generatora pare. Treba navesti da postoje konstrukcije kod kojih isparavanje zapodinje vei u dijelu zagrljata vode, a oni se tada nazivaju predisparivadi. Prema tome, kolidina topline koja se predaje vodi u zagrijalu vode je
Qzy: Cp^ (t.u - t*r): izv - ixv

(2-12)

gdjej9 i2r,entalpijavodena izlazu,a l*., entalpijavodena ulazuu zagrijad vode. Yoda iza zagrija(,a ulazi u parni bubanj iz kojega se napajaju we ogrjevne povrsine isparivada, a u kojem se takoder skuplja para prij-eizlaska nu"-i"rto potrosnjeili ulaza u pregrijadpare. para naizlazu iz bubnja nije potpuno juha, ved sadrzidio vlage (1 do 3%), sto odgovarastanju 3' u dijagramu z-s na slici 2.5. Prema tome, toplina koja se stvarnopredaje vodi u isparivadu iznosi
- i7y Qi,p: i3' izv : i' * x r

(2-13)

r gdje je r udio suhepare u todki 3'. Medutim, zbog strujanjapare kroz cijevi pregrijadapada tlak od p na p' p3 , stvarno izlaznostanje odgovaratodki 4' , gdje je tlak, u odnosuna radni ltat u parnom bubnju, umanjen za velidinu otpora strujanja kroz pregrija(. zbog toga je stvarnatoplina, koja se predaje pari u pregrijadu,jednaki
- xr Qpp: i+, it, : io- i'

(2-14)

gdje je lo entalpija izlazne pare iz pregrijada. Kada generator pare ima medupregrijad, tada se para na izlaskuiz visokotladnog dijela turbine vra6au njega,gdje seprije ponovnogulaskau turbinu ponovno pregrijavana vi5u temperaturu. Temperaturana izlazu iz medupregrijada pare obidno je jednaka izlaznoj temperaturiiz pregrijada. a na \l slici 2.6. prikazanaje shemaparnogprocesas medupregrijavanjem, slici.2.7. dijagramz-s procesa u generatoru pare s ugradenihmedupregrijadem. Srafiranapovrsinapredstavljatoplinu koja se predaje pari u mectupreg"rijutt osnopu. Toplina medupregrijavanja pare iznosi
Q^p: i6' - i5

(2-rs)

gdje entalpije iu,iitodgovarajutlaku i temperaturiu medupregrijadu pare, odnosno na izlazui ulazu u njega.

33

U realnomse procesupromjena stanjaod 4'do 5, koja nastajeu visokotladnom dijelu turbine, ne zbivaizentropski(uz konstantnuentropiju), zboggubitaka nepovrativostiu parnoj turbini, a isto se tako ni para ne medupregrij aya uz nepromijenjentlak, zbog gubitaka strujanja kroz cijevi medupregrijadi,iao ito je prikazanou dijagramu Z-s na slici2.7. razmjeranje brzini .Pad tlaka zbog strujanja kroz pregrijadi medupregrijat, strujanja pare kroz cijevne snopovete njihovoj velidini.

Sl. 2.6. Shemaparnog procesas medupregrij avanjem pare

Sl. 2.7. T-s dijagram parnog procesas medupregrij avanjem pare

-N" k."j" k pare ovisno o temperaturi i tlaku, a u ltge, u prilogu 1, dane su velidine stanja zasi6ene prilogu 2. dane su velidine stanja pregrijane pare, takoder ovisno o tlaku i temperaturi.

34

I

3. GORIVOI IZGARANJE
3.1.ZNACAJKE TEKUCIH GORIVA
Buduii da se za izgaranjeu loZistimabrodskih generatorapare u danasnje vrijeme uglavnomupotrebljavajutekuia goriva,ovdje"ce ,"lur-Jtr""ja ograniditi samo na njih, odnosnona ulja za roLeije. Termin >ulje za lozenle" ili >lozivo ulje< obuhvaia nekoliko proizvodakoji se medusobno razlikuju I prema fizikalno_ -kemijskimsvojstvima,na osnovi kojiir su i podijeljeni

1 . loZivo ulje iz nafte, 2. loZivo ulje iz ugljena (kamenogili mrkog), 3 . loZivo ulje iz uljnih ikriljaca.

. flema ladinu proizvodnje,loziva ulja mogu se podijeliti u tri skupine:

za izgaranjeu generatorima pare danasse.uglavnom rabe teska loZivaurja ili manrt, dok se samokao potpalno gorivo koristi lak5efrakciie. su karakteristike loZivihulja: (1) toplinskavrijednost,(2) gusto_ _ .Najznadajnije viskoznost, (4) sadrZaj sumpora, (5) plami5te,lO; ,uO.^j vode,'(i)'tiotsni fu,lT broj itd.

3.1.1. Toplinska vrijednost
Pod toplinskomvrijednosiu razumijevase toplina koja se oslobada . potpunim izgaraniem jedinice kolidine goriva. Piitom treba razlik"ovatidvije a"itniii;" i" karakteristikegoriva, odnosno: Gornja toplinskavrijednostrl, definirana je toplinom oslobodenom potpunim . jedinicekolidinegorival pod uvjetom di senastalidimni izgaranjem plinovi ohlade na temperaturuokoline i.tako uzrokuje kondenzacija vodenepa.e koiu nastaje isparavanjemvlage iz goriva te izgaranjemsadrZanog vodika; ponja toplinskavrijednost.Fla, koja se u praksi Jaleko vije koristi, umanjena . je od gornje toplinskevrijednostiza toplinu isparavanja uoo",j", voda u parnom stanju izlazi s dimnim plinovima. To se stvarno dogadakod glneratora pare jer dimni plinovi izlazekroz dimnjak.stemperaturom uJ6o- od telmperature konden_ zacijevodenepare, pa se toplina isparavanja sadrZane uoa. u pii'novima izgaranja gubi u okolinu.

35

U nekim zemljama, npr. u Velikoj Britaniji, vi5e se koristi pojam gornje toplinske vrijednosti, pa o tome treba voditi raduna pri analiziranju toplinske bilance s takvim vrijednostima. Ako se poznaje elementarna analiza loZivog ulja moZe se toplinska vrijednost odrediti i radunski, iako se na taj nadin dobiju manje todne vrijednosti nego izravnim kalorimetrijskim ispitivanjem. Najde56eprimjenjivana formula je

Ha: 34000 w"-r 142500 (r", -

?)

. 10500 w,- 2s00 r-

[*q]

(3-1)

gdje je w" maseni udio ugljika, w", vodika, wo, kisika, lrs sumpora, a W* vode u gorivu u [kg/kgl. Skladno s definicijom. go.n;u toplinska vrijednost moZe se izra(unati iz

w * + er r ) H r = H o + 2 s 0(0

ft.rl

Lu*=l

Q-2)

gdjeizraz (ry 9 w".r)predstavlja ukupni maseniudio vodenepare u produktima I izgaranja,pri demu je w* vlaga iz goriva, a 9 wr. kolidina vodene pare nastale oksidacijomvodika iz goriva, Stoproizlaziiz stehiirmetrijskih odnosaizgaranja. Donja toplinskavrijednost loZivih ulja, dobivenihpreradom nafte, kre6e se od 39000do 42000kJ/ks.

g.1.2.Gustoda
Gustoia je masa jedinice volumena promatranog goriva. Cesto moZe posluZiti radi aproksimativnog ocjenjivanja raznih svojstava loZivih ulja, npr. viskoziteta i toplinske vrijednosti. Gusto6a loZivih ulja ovisi o temperaturi, a to se aproksimativno moi,e izraziti izrazom

- 0,00062 (t pt : prrs.q

'')[q] Lm ' l

(3*3)

gdje je g(rs"q gusto6a pri 15oC,a / temperaturau ["C].

3.1.3. Viskoznost
Viskoznostulja za loZenjejedna je od njegovih najvaZnijihfizikalnih karakteristika. Pritom se najde56e primjenjuju podaci kinematskeviskoznosti.Radi prikladnostiu praksi, destose izrai.ava u stupnjevimaEnglera ["E']1, dime se daje odnosizmeduvremenaistjecanja 200cm3ulja i vodepri definiranojtemperaturi.
t U Engt"rkq se viskoznost teku6eg goriva iskazuje u sekundamaRedwood "R], a u Americi u [ sekundamaSaybolt [ "S].

36

Zajednidka karakteristikaloZivih ulja je velika promjena viskoznosti razmjerno temperaturi,a ta ovisnostpribliZnoitileai oOnbs
ln v= C1 e-czt

(3-4)

gdje je ykinematskaviskoznost pri temperaturi/ u [.C], dok su Cr i Czkarakteristidnekonstantedotidnogulja. OvisnostviskoznostiloZivogulja o temperaturiprikazanaje na slici3.1.
[mvslx 10-r 624
U 9120

520

100
D

x o

416
q

C

80

o c N o J .9

Y.
\ \ \ \ \ \ \
O 20 40 60

312

60

208

104

n

\

\ \
BO 100 12o

-2O

temperatura loZivog utja["Cl

st. 3.1.

Ovisnost viskoznostio temperaturi loZivog ulja Izvor: 8, 65

je -viskoznost svojstvokoje ima najveii utjecaj na transporti rasprskavanje. o1- se neko ulje moglo transportirati pumpom, njigova viskoznost treba iznositi !1 priblizno800' 10-6do 1000 . 1-!-o -27! (tio oo t+oae;. Nadalje,da bi gorionik mogao ispuniti svoj zadatak, ulje mora prije rasprskavanjabiti toliko iagrijano viskoznost padnena pribliZno zo.-n-a do 40.1b-u mrls (: oo"s;n). *.Tu Skladnotome, ovisnoo vrsti loZivogulja, potrebnoje zagrijavanje na 90 do 130.c.

3.1.4.SadrZaj Stetnih elemenata

.:

u ulju za rozenjesadrzane su odredene - -.'9uirno o porijeklu i nadinunastajanja, kolidine.sumporai ostalih elemenati, meclu kojimu nu-diti znataj i utjecaj u kori5te.nju imaju vanadij i natrij. Ti elementimogu nakon izgaranjapostati uziok koroziji. Sumpor prouzrokuje pojavu tzv. niskJtemperaturrie, a vanadij i natrij visokotemperaturne korozije.

37

U procesu izgaranja sumpor najvedim dijelom oksidira u sumpor-dioksid (SOr), a manjim u sumpor-trioksid (SOJ, koji u spoju s vodenom parom iz dimnih plinova dini kiselinu. Ako se na nekom dijelu ogrjevne povr5ine temperatura spusti do temperature rosi5ta sulfatne kiseline ili niZe od nje, ona se kondenzira Sto uzrokuje vrlo intenzivnu koroziju na tom podrudju. Budu6i da su takve pojave vezane iskljudivo za dijelove generatora pare koji se nalaze u podrudju niZih temperatura dimnih plinova, taj oblik korozije naziva se niskotemperaturna korozija. Kolidina sumpor-trioksida koja nastaje u procesu izgarunja bitno ovisi o pretidku zraka, pa zbog toga proizlazi i ovisnost temperature rosi5ta o koeficijentu pretidka zraka ). i udjelu sumpora u gorivu, kao Sto je prikazano na slici 3.2.

e- 1n z ;
I

110

z o 100
tll F

p,
<tt

o 9 0 tr

U U L J U[ % ] U D I OS U M P O R A

sr.3.2. Promjena

temperature rosilta dimnih plinova u ovisnosti o sadrZaju sumpora u gorivu i pretidka zraka za izgaranje Izvor: 10, prilog 33

38

u gorivu, mogu uzrokovati . vanadij i natrij su elementikoji, kada su sadrZani pojavu tzv. visokotemperaturne korozije, sto nastaje u poJrudjuvisih"temperatura, odnosno najde56e oko pregrijada. pri temperaturamau tom podrudju nastaje niskotopivieutektikum.alkalija i vanadijeva oktidu, dije agresivno oi"torrunl"proizlazi iz.izmjenidnog djelovanja ispiranja zastitnogbtriirrog sloja na -"tirnoi povrsini te ponovne oksidacijenezastidene povrsinemetala]Naime, kod takvih temperaturavanadij-oksiddisocira, stvaraju6islobodni kisik, koji se onda vrlo intenzivnoveLeza distumetalnupovrsinu,i nakon toga se ponovnoispireoksidni sloj. Tako seprocesnaizmjence ponavljauz intenzivnuk6roziju metalnihpovr5ina. je svojstavapodatak o sadrZajusumporaL gorivu znadajan tih kod .Vb?g projektiranja naknadnih ogrjevnih povrsina generarorapare (zagrijada, vode i
PORIJEKLO

SAD SSSR Rumunjska

Sredniai Ju2na'Amerika

Dalekii Srednji lstok

0,1

0,5 0,4

0'3 F q 0,2
l Y (D

o o,o1 3 3 o,o5 5 o,o4
N

E o.o2

0

2

3

SADRzu SUMPORA [%]

'%. CESCE
st. 3.3.SadrZajsumpora i

,/a

vanadija u rnineralnim uljima razliditog porijekla Izvor: 10, prilog 32

39

zraka) jer se one nalazeu podrudju niZih temperatuta, pa on zbog tog.a zagj.;ija(a ogiunie.rl" poveianje stupnja iskori5tenja i sniZenjetemperature izlaznlh dimnih pare i drugih piinouu,"doi vanadil i natrij utjedu na projektiranje_prggrijada termidke osim Sto (600 650"C), do temperaturama iii"louu izlolenih viiokim pare pregrijane temperature pove6anje ogranidava takoder materijala otpornosti preko te granice. koji najvi5eovisi o porijeklu sirovenafte, destouvjetuje Udio tih elemenata, ili smanjenjadjelovanjaopisanih dodavanjeraznlhaditivagorivu radi spredavanja pojava. Stetnih

3 . 1 . 5 .Pl a mi 5 te
Plami$teje najniZa temperaturapri kojoj se pare, oslobodeneiz uzotka metode' goriva, zapaleizravnimplamenom,uz propisaneuvjete standardizirane je uvjeta definiranja zbog vaZno ulja loZivog plami5tu podatka o Foznavanje sigurnosti.Opdenitovrijedi praktidnopravilo da se loZivaulja ne smiju skladi5titi na temili ventiliranimspremnicima odnor.romanlpuliratiu otvorenimsistemima peraturi iznad njihova Plami5ta'

vode SadrZaj 3.1.6.
Voda u loZivom ulju nije poZeljnai Stetnaje zbog vise razloga. Voda sa stvaramulj, a ako je vi5evode, onda nastajustabilneemulzije' Zbog sedimentima toga nastajutesko6euiadu gorionika, azatepi se i filtar.za ulje. Nadalje, voda snizujedonju toplinskuvrijednostgoriva, pogodujekoroziji te uzrokuje pjenusanje pri zagrijavanju jem iz dna spremnika' Ako je ima, vodu treba odstranitiispuStan

broi Koksni 3.1.7.
koksiranjuje tazlltita, a ona, ovisno koksa,odnosno premastvaranju Sklonost premarezidualnim(ostatnim)uljima' o nadinuproizvodnje,rasteod destiliranih na Koks se u praksi stvarau obliku dvrstekompaktneinkmstacije,najde56e pri (ega tj' radu, njihovom u ima smetnji zbog toplijim dijelovima gorionika, i izgaranju. rasprskavanju Laboratorijsko odredivanje sklonosti nekog goriva prema stvaranju koksa i termidi Ramsbottom,a rijed je o isparavanju obavlja se metodamaConradson kom raspadanjuuzorka goriva bez prisutnosti zraka. Koksni broj zapravo.je ostatka goriva (koksa), ispitivanogprema spomenutim maseniudio neisparenog metodama. standardiziranim 40

3.1.8. Ostale znadajke
osim opisanih, za loZiva ulja karakteristidna su i druga svojstva: sadrZaj pepela,sadrZajasfalta,neutralizacijski broj, termidkastabilnbsti drugo. Medutim, ovdje se ona neie posebnoobradivati jer je njihova vaznostza primjenuu generatorima pare manja. Radl ilustracije, u sljedeioj tablici 3.L. dane su orijentacijskevrijednosti . karakteristikanekih vrsta loZivih ulia.
Tablica 3.1. Orijentacijske vrijednosti za loZiva ulia Vrsta loZivogulja
Ugljik,wslo/o

Te5koulje 82-85,5 11-11,8

Ekstra lako i lako ulje

Katransko ulje iz Katransko ulje iz kamenog ugljena mrkog ugljena oko 82 cca11 0,7-2,5 do 0,05 0,1-0,5 cca38500 cca41000 cca16 0,85-1 1,8-4kod20"C do 110

89-93 cca6,5 A A Sumpor, w5l% 0,3-l Duiik + kisik, w*rt w orl o/o 0,6+ 1,9 cra3 Pepeo, w nlo/" 0,01-0,04 0,01-0,03 do 0,05 Ylaga,w*/"/o tragovi tragovi 0,5-1 Donj a toplinska vrijednost / kJ/kg 41000-42000 41Un-426n cca376fi) Gomj a toplinska vrijednost/ kJ/kg 43500-44300 44000-44800 cca392ffi gcor-* u dimnim plinovima/% 15,8-16,1 cca 15,5 t7,8-18,2 Specifidnagustocakod 20"C/kg/m: 0,91-0,935 0,83-0,87 1-1,5 Viskoznost/"E 110-160 kod30"C 1,5-2,5 kod 20"C > 3 kod30"C Plamiste/"C do240 >65 85-110
Yodtk,wrrlo/"

do85,5 13-t4 <1

3.2. IZGARANJE U LOZISTIMA GENERATORA PARE
je pare da omogudioslobadanje topline . _ osnovna funkcija lozistageneratora iz koriStenoggoriva. Da bi se to osiguralo,i u fazi pr-ojektiranjai ,, pogonu, potrebno je detaljno poznavatiprincipe i zakonitostikbje su za to bitne. je reakcija izmjene tvari i oslobadanja topline. _ .rzgaranje zapravok-emijska Izmjena tvari je preraspodjelaatoma elemenatau nove molekule, u tutu. ," reakcije uvijek zbivaju uz nepromijenjenumasu,ovisnuo sadrzanim elementima u gorivu, te uz definirane volumske promjene, temeljene na broju plinovitih molekula koje sudjeluju i nastajuu reakciji.

3.2.1.Odnosiu procesu izgaranja
Nosilac procesaizgaranjau loziitima generatorapare je kisik pa je, prema tome, gorivo materija koja je sposobna da bude u reakciji i kisitom, ,rr.ostouudanje topline. Takva definicijane bi bila potpunaza tehnidkagorivaako sepritom

41

ne spomene i brzina reakcije. Naime, ta brzina varira od vrlo spore, kao Sto je sludaj kod oksidacije (rdanja) metala, do gotovo trenutne u eksploziji. Za tehnidku proizvodnju topline, i kod generatora pare, ona je okarakterizirana kao brza reakcija gorivih elemenata s kisikom, demu narodito pridonose ugljik i vodik, koji su najvaZniji gorivi elementi u gorivima. Kao Stoje ved prethodno nagla5eno,kisik je osnovni nosilac procesa izgaranja, a on se u loZi5te dovodi zrakom iz okoline, u kojemu je volumni udio pribliZno 2lo/o, odnosno maseni ludio 23"/o. Kisik, koji ima izrazitu sklonost prema procesu izgaranja, odvaja se iz smjese s du5ikom i ostalih plinova koji su u manjoj mjeri sadrZani u atmosferskom zraku (ugljik-dioksid, vodena para, inertni plinovi) te lulaziu kemijsku reakciju s gorivim elementima. Du5ik ne sudjeluje u procesu izgaranja pa je izvor izravnih gubitaka topline jer dio apsorbirane topline odnosi sobom kroz dimnjak u okoli5. Reakcije kisika s gorivim elementima slijede poznate, todno definirane zakone, koji se mogu izraziti tzv. stehiometrijskim odnosima izgaranja, prikazanim u tablici 3.2.
Tabfica 3.2. Kemijske reakcije ugaranja
Gorivi elemenat Reakcija Oslobodena toplina [kJ/kg]

ugljik (u CO)* ugljik (u COr) vodik sumpor

2C+Or--2CO C + or: g6t 2Hr+ Or:211111 S+ O r : 5 9 ,

10200 34000 120 500 10500

* U tablici je prikazana i reakcija izgaranja ugljika u ugljik-monoksid (C --+ CO),Sto je nepotpuno izgaranje koje uzrokuje gubitke zbog manje kolidine oslobodene topline.

Na temelju poznatih reakcija izgaranjaizradenaje tablica 3.3, iz koje su vidljive potrebnekolidine kisika za izgaranjeu pojedinoj reakciji.
Tablica 3.3. Kolidina kisika za agaranje
Elemenat Relativna molekulska masa

u goriw

Kolidina kisika Reakcija kmol/kmol C-+ CO, H2 --r H2O S --+ SO,
1

kmol/kg

kg/kg 2,664 7,937 0,998 - 1,00

mfi/kg
1 R65

c
H2

s o;*

t2,01,1, 2,016 32,066 32,000

U2 1 - 1

ut2,}tI lt 4,032 u32,066 - 1t32,00

0,698 - 0,70

**Kisik u gorivu smanjuje potrebnu kolidinu kisika koju je potrebno dovesti u procesuizgaranja,pa je stoga stavljen predznak minus ( - ).

42

3.2.2.Kolidina zrakaza izgaranje
zbrajanjem velidinau posljednjemi pretposljednjemstupcutablice 3.3, uz zaokruLenja, dobivamoizrazzaodredivanje minimalnekoiidinet<iiita toa izgaranja.

t,Ior,min: 2,66ws * 8 wH2+ ws- r",
odnosno

[ ff ]

(3-5)

fttor, oin:2,66 ws * ,. - * 8 ( ,n, -?) 6 / \

iri

ttrl
['*l
Lkcj tH ]

(3-6)

V o r ,^ r n : 1 , 8 6 w . * 5 , 6 w s " * 0 , 7 w r - 0 , 7 w u ,

(3-7)

odnosno

Vor, w.* 5,6(rrr-?) ^in:1,86

. 0,7 w,

(3-8)

gdjg su wc, rr*r, wri wrrmaseniudjeli ugljika, vodika, sumporate kisika u gorivu u [kg/kgl. Na. temelju poznate minimalne kolidine kisika za izgaranje moZe se dalje . odrediti minimalna kolidina zraka za izgaranje. Uzimajuii u obzir maseni(23%), odnosno volumni (21%) udio kisika u zraku, slijedi

ffiL,^in: oz: odnosno

rtor, ,io I kq I

Ltg-: -J

(3-e)

r /L..i _o V or.* f _,i-i Y = W LkCJ

(3- 10)

Stvarnakolidina zraka koju je potrebno dovesti u tehnidkim loZi5timaradi postizanjapotpunog izgar3njave(a je od teoretske(minimalne)kolidine, a ona se izraLavafaktorom pretidka zraka ,1,pa proizlazi

m L : l.m L . , ' " l r e l L k gl
odnosno
Vy: ).Vy, -in

(3- 11)

Lkel

isil

(3-12) 43

Pritom je pretidak, odnosnoviSakzraka u procesuizgaranja,definiran izrazom
r ^ 1

L Vr: (1- l) Vr, ^^ l m r i l

Lkcl

(3- 13)

Vrijednost faktora pretidka zraka ovisna je prije svegao vrsti goriva, izvedbi loZiSta te nadinu izgranja. Radi usporedbe,u sljedeioj tablici 3.4. prikazanesu orijentacijske vrijednostifaktora pretidkazraka,u ovisnostio spomenutim utjecajima.
Tablica 3.4. Orijentacijske velidine faktora pretiek a zraka

Vrsta eoriva i izvedba loZi5ta ravna i kosa nepomidna re5etka mehanidka ravna reietka mehanidka stepenasta reSetka ugljena praSina mrkog ugljena i lignita ugljena pra5ina kamenog ugljena loZenje drvenim otpacima loZenje gradskim smeiem loZenje tekuiim gorivima loZenj e plinovitim gorivima

Faktor pretidkazraka

1,7 -L,8 t,3 -1,6 1,3 -t,',| L,25-1,35 1,2 -1,4 1 , 3- 1 , 8 t,8 -2,2 t,05-L,25 1 , 0 31 - ,15

Kada se radi o teku6imgorivima, koja se ovdje detaljnijerazmatrajujer su uglavnomona u upotrebi za brodskegeneratore pare, tada imamo nekoliko utjecajnih dinilaca. je raspr5ivanje 1. Velidina raspr5ene destice:Sto goriva bolje, to jevelapovr5ina goriva u dodiru sa zrakom, pa i pretidak zraka za izgaranje moZe biti manji. To je svojstvouglavnomovisno o fizikalnim osobinama goriva pa se grubo, s tog stajali5ta,teku6e gorivo moZe svrstati negdje izmedu plinovitih i krutih goriva, bliZeplinovitim gorivima.Medu sekundarne utjecajevalja joi ukljuditi (parom,zrakom,tlakom, centrifugiranjem vrstu gorionika,nadinrasprskavanja i sl.) i temperaturupredgrijavanja. 2. SadrZaj isparljivih dijelova: Stoje sadrZaj isparljivihdijelova ve6i, moze pretidak biti zraka. paljenja ibrzinaizgaranja:niZatemperatura paljenjaive1abrzina J . Temperatura izgaranja snizuju pretidak zraka. 4. Temperatura zraka za izgaranje: vi5a temperatura ulaznog zraka u loZi5teubrjer pospje5uje procesrasplinjavanja goriva,Stoima utjezavaprocesizgaranja caj na smanjenjevi5ka zraka za izgannje. pospjeSuje 5 . Tlak u loZi5tu:ve6itlak u loZi5tu daljnje usitnjavanje goriva, destica gorivai zrakapotrebnogza izgaraodnosnosmanjujerazliku volumenadestica nje, Sto omoguiuje izgaranjeuz manji pretidak zraka. generatora pare: pojedine vrste gorionika projektiranesu za op6. Optere6enje pa odstupanje timalni rad u razliditimpodrudjimaoptere6enja, od toga znatno

utjede na kvalitetu rasprskavanja goriva, a time i na potrebnu kolidinu zraka za izgaranje. To je narodito rzraLeno kod generatora pare s manje gorionika. Ugradnja vi5e gorionika smanjuje taj utjecaj jer se rad u podrudju bliZe optimalnom postiZe ukljudivanjem ili iskljudivanjem odredenog broja gorionika iz pogona.

3.2.3.Produkti izgaranja
Kao produkt procesaizgaranjanastaju dimni plinovi koje dine smjesaplinova nastalihoksidacijomgorivih sastojakau gorivu te du5ikai viSkakisika iz zraka koji ne sudjeluju aktivno u reakciji. Pritom se ukupni volumen dimnih plinova sastojiod suhih dimnih plinova i vlage koja se dovodi samim gorivom ili nastaje izgaranjemsadrZanog vodika. Ako se zanemai sadrZajpepela, koji je u ve6ine loZivihulja zanemarivo malen, tada je masaprodukata izgaranja odnosnodimnih plinova jednaka zbroju masegoriva izraka koji sudjeluju u procesuizgaranja. U tablici 3.5. prikazanisu produkti koji nastajupri potpunomizgaranjugoriva na bazi stehiometrijskih odnosa.
Tablica 3.5. Produkti izgaranja
Produkt reakcije

Ulaz u reakciju

Reakcija kg/kg C ---t CO2 44,011, v)a:3.664 w.

mfi/kg

t2,0tr

22.26 *'= 1'853 w. 6i
44.8 I,UZ n",: ll,ll1' wt,

H2

Hr--+ HrO

36.032 vt)e=8.963 w"2 4,032 "2
64.066 IZ,* *"=1,977 ws

S

S -+ SO,

2r.89

i&"=o'682 (A- t) v,. ^" 0,21

rys

O, (iz vi5kazraka)

Oz+ O:

0,21 (1- l) ^'. ^"

N, (iz goriva)

N2 --+ N2

wn,

22.4 'n', = o'799w*' 2g,0160,79 1V1,tu 22.4

N2 (iz zraka)

Nz+

Nz

0,79 mr,6n

W (vlagaiz goriva) HrO --+ HrO

rsi?

'*:1"243w*

Napomena:u tablici su uzeti u obzir stvarni molni volumeni plinova umjesto rnolnih volumena idealnih plinova (22,4 mn?/kmol).

45

Zbrajanjem velidina u posljednjem stupcu tablice 3.5, uz mala zaokruLenja, dobije se ukupna kolidina dimnih plinova. Ako se pritom ne uzme u obzir kolidina nastale vodene pare, slijedi izraz za kolidinu suhih dimnih plinova, odnosno

= 1,85 /pr," wc + 0,7w,* 0,8wN2 + 0,21 (l - 1)Vr,^rn 10,79 2 yr,-," fS I LKg

F

r 1

J

Q - M)

Volumen vodene pare u dimnim plinovima dini voda nastala izgaranjem vodika i vlaga iz goriva pa, prema tome, slijedi

Vs,o:(9,n,* *-)

T

:1,24(9wr,+,-)

[H ]

(3- 1s)

Konadno, ukupni volumen plinova nastalih izgaranjem 1 kg goriva proizlazi iz
Vp1: V6,"* Vtro

(3- 16)

w s * 0 , 7 w r * 0 , 8 w y , * 0 , 2 L( 1 - I ) V r . ^ ^ + 0 , 7 9 ) . V L . , i n + %r= 1,85

(9 wrr- r") + 1,24

[H ]

(3-r7)

Fizikalno-kemijske karakteristike dimnih plinova, kao produkata izgaranja, ovise ponajprije o vrsti (sastavu) goriva, o nadinu izgaranja s obzirom na pretidak zrakai o njihovoj temperaturi.

3.2.3.1. Sastavdimnih plinova
Dimni plinovi su smjesapojedinih plinova koji nastaju u procesuizgaranja goriva, pa se stogasastojeod sudionikadija je kolidinapo 1 kg goriva definirana stehiometrijskim j ednadLbamaizgaranja. 1. Volumenugljik-dioksidaV.,6,koji nastajepotpunim izgaranjemugljika

vcoz:l,85 w6 odnosno v.o,:fr [H],

(3- 18)

2. Volumen vodene pare 7sr6 koja nastaje izgaranjem vodika i isparavanjem sadrZanevlage u gorivu

v n , o = 1 , 2w 4( " , * w *f)# g"o: ' - l , .tonosno -g Kg
L J

v^'o
h

(3* 1e)

3. Volumen sumpor-dioksida Vro, koji nastaje izgaranjemsumpora

vro,= 0,7 ws odnosno vro,:ft IH ],
46

(3-20)

I

4 . volumen.dusika Yp, u gorivu i dusika iz - koji se sastoji od dusika sadrzanog zraka za izgaranie : 0.8 wyr* 0.'79 YN, I Vr. '1. mn ^n f S l, odnotno A",:i L kg J, V"' Q-21)

5 . Volumen kisika I/6r, je neutro5enikisik iz vi5ka zrakaza izgaranje

v6,=o,zt(A- t) vr.^,n fS
L Prema tome,moZe sepisatida je

-1, vo' oo", --'--)sno Qo,= ke
l' Vl

Q-22)

Vpr,": VcorI Vso"* ,.2 Vo, t# ""2 VNr+

I ", L kg I

(3-23) (3-24) (3-2s)

Vor: Vcor+ Vsor+ YN2 + Voz+ VHzo [ - ' i l

LkcJ

9c9r* gsor* QNr* QorI Qsro:l

gdje su ?cor, Qsor, QNz,Qozi qno volumski udjeli pojedinih sudionika u dimnim plinovima. U prilozima 3. i 4. (na kraju knjige) dane su ovisnosti kolidine zrakaidimnih plinova o vrsti goriva te o pretidku zraka za izgaranje.

3.2.3.2.GustoCa dimnihplinova
Gustoia dimnih plinova odreduje se kao zbroj udjela pojedinih gustoia u smjesiplinova, odnosno

epro=r r,- lffi]
Qpn: Qco, Qcor* Q4o Quro* QsozQsor* Qx, QNr* eo" eo, u stanju koje je razlidito od normalnog (1,0133 bara, 0'c)

(3-26)
Q-27)

gusto6a de biti

ppr:epr. ffire

#l#l

(3-28)

gdje je p [Pal tlak, a r ["C] temperaturadimnih plinova.

3.2.3.3.Specifiina toplinadimnihplinova
Specifidnatoplina dimnih plinova ovisna je o sastavui temperaturi. Za toplinske proradune generatora pare znadajnaje specifidnatoplina kod konstatnog tlaka, koja se odreduje prema

C p * r =e 2r C o , , t # ]

(3-2e)

gdje su p, volumni udjeli pojedinih sudionika,a C,.i specifidne topline pojedinih sudionikakod konstantnog tlaka. Bududi da dimni plinovi mijenjaju svoju temperaturu prolazedikroz generator je potrebnouzimatiu obzir srednjuspecifidnu pare, kod proraduna toplinu izmedu promatranihtemperatura,odnosno

/ - t Lo-ol

l'z I llt

,,.",1:t,c,,^l)t, f tl
tz- tr

l L;tK I

(3- 30)

Pritom se srednjespecifidne topline pojedinih plinova izmedu 0oC i promatrane temperaturer odreduju iz raspoloZivih tablica (vidi prilog 5).

3.2.3.4.SadrZajtopline(entalpija) dimnihplinova
Opdeniti izraz za sadrZaj topline (entalpiju) plina je
. jo, :

Jo Cr.6 dt

f.^

(3- 31)

koji se takoder moLe izraziti srednjomspecifidnom toplinom, odnosno ior: Co,orl,',ot

(3-32)

Kao Sto je vei spomenuto,dimni su plinovi smjesa plinova koji nastaju goriva.Zbogpraktidnosti, izgaranjem promatrasekolidina u daljnjemrazmatranju koju dobivamoizgaranjem1 kg goriva, pa je sadrZajtopline takve smjese

Ipr:) viii=XviCp. ir l;

IH]

(3- 33)

gdje su V; [m,]/kg] volumeni pojedinih sudionika koji nastaju izgaranjem 1 kg goriva, C,., srednje specifidnetopline tih plinova, a t ['C] njihova [kJ/m3K] . r.. | l0 temperatura. 48

EffiaPU^

[H

S1.3.4. I-t dijagramdimnih plinovaloZivogulja sastava: W"=g3,4y",Wn":I0,0o/", Wpr=0,37", W : 2,9%, We = 0,3"/",W" : 3% " I z v o r :2 , 3 . 1 4 1

Raldlanjivanjemslijedi
16: V co, icor+ VHro I V soziso2 + yN2 iN2+ V 02

^,[*g]

(3- 34)

odnosno

Ior:vcorrrrr,l:ot+ v'zo ,o^,"ll,rt i vso, Cpro,
+ vo, cen
-2

lj'*v*q., 1;'*
(3- 3s)

['[H]

U prilogu 6. dane su velidine entalpija pojedinih sudionika dimnih plinova u ovisnosti o temperaturi. S pomo6u prethodnih jednadZbi mogu se za razlitite temperature odrediti sadrZaji topline (entalpije) dimnih plinova koji nastaju izgaranjem 1 kg goriva. Kao primjer prikazan je na slici 3.4. dijagram I-t dimnih plinova, koji odgovara loZivom ulju sastava i wc: 83,4"/", wH,: 10,0"/", wy, : 0,3 oh, ws:2,9 o/o, w o : 0 r 3 o / o ,w * : 3 , 0 " / " .

50

4. TOPLINSKA BILANCA GENERATORA PARE

t
F

4.1.TOPLINSKI TOKOVI U GENERATORU PARE
Da bi se odredila toplinska bilancageneratorapare, potrebno je poznavati njegovutoplinskushemu,odnosnoshemutokovasvihradnihmedija kbji sudjeluju u izmjenitopline.Na slikama4.r. i 4.2. prikazane su toplinske sheme generatora pare iz kojih su vidljivi tokovi radnih medija i topline. prikazanje generator pare sa zagrijadem zrakai vode, dvostupnimpregrijadem pare u kojem se temperatura pregrijanjaregulira ustrc.avanjem napojnevode izmedu prvog i drugog siupnja, i s ugradenimmedupregrijadem pare.

DIMNIPLINOVI VENTILATOR ZRAKA

PARA

ODSOUAVANJE

V O D AZ A R E G . TEMP. PREG PREGRIJANA PARA U STROJ

L______=_J
Sl. 4.1. Shema tokova radnih medija generatora pare

o e(r
F

E UJ (L u.l
F

tz

tzas -.<_

tL

MEOUISPARIVAC
'H trUhIJA

PREGRIJAC PREGRIJACZAGRIJAC ZAGRIJAC PARE I

PARE II

VODE

ZRAKA

I
c

p
\

\

A

A A A A A A

VVIV

i il ' ol

I

I I

t

l't

Sl. 4.2. Razvijena toplinska shemageneratorapare

Na osnovi toplinske shememoze se izraditi toplinska bilanca, kao na slici je vidljiva efikasnost 4.3, iz dega kori5tenjaenergije,odnosnostupanjiskoristivosti generatora pare. Vidljivo je da su ulazni nosiocitopline: L. gorivo sasadrZanom kemijskomenergijomi osjetnomtoplinom zbogpredzagrijavanja, 2. zrak koji je predzagrijanvanjskim predajnikom topline (npr. parom koja ne izlazi izravno iz generatorapare), goriva, 3. para za rasprskavanje 4. napojnavoda, 52

ULAZ U

LoZrSrE

l-,.-.E

I GENERATOR PARE

TOPLINAPREGRIJANE PARE TOPLINAVODE ZA RASHLAOIVANJE (REGULACIJU} TOPLINANAPOJNE VODE TOPLINAZASICENE PARE TOPLINA ISPUSTENE VRELE VODE ZBOG ODSOUAVANJA TOPLINAULAZNEPARE U MEDUPREGRIJAC TOPLINAMEOUPREGRUANE PARE cuBtTAK TrOG OSTETNE TOPLINEtzLAzNtH DtMNtHPL|NOVA GUBITAK ZBOG ZRACENJA TOPLINEU OKOLINU GUBITAKZBOG.KEMIJSKI NEPOTPUNOG IZGARANJA GUBITAK ZBOG PROPADANJA GORIVAKROZ RESETKU GUBITAK ZBOG SADRZAJAIZGORIVIH DIJELOVA U TROSKI GUBITAK ZBOG LETECEG KOKSA I CAOE GUBITAKZBOG OSJETNETOPLINE OSTATAKAIZ LOASTA Sl. 4.3. Toplinska bilanca generatora pare

5 . voda za regulacijutemperaturepregrijanja, 6 . ulaznapara u medupregrijad.
l) 2) 3) 4) 5) Izlazni nosioci topline su: izlazna pregrijana para, izlazna medupregrijana para, izlazna zasiiena para, ispu5tena vrela voda zbog odsoljavanja, toplinski gubici generatora pare.

4.2. TOPLINSKA ISKORISTIVOST GENERATORA PARE
Toplinskaiskoristivostge.neratora pare ovisnaje o tri glavnautjecaja: 1. o potpunostiizgaranjagoriva u loZi5iu, 2. o temperaturi do koje se iskoristavatoplina produkata izgaranja, 3. o stupnju izoliranosti,odnosnoo gubitku toptine zraeenlJmu okolinu. stupanj isk_oristivosti generatora pare je definiran odnosomizmedu ..Toplinski topline predaneradnomfluidu koji lzraziizgeneratora pare i ukupne toprinekoja se dovodi u loZiSte. odnosno

nor:Ung,

(4- 1)

53

Pritom je B [kg/s]kolidinagoriva, a Q,[kJlkg\ ukupna toplina koja se dovodi u loZi5te sa 1 kg gorivai ona iznosi
Qr: Ha* ezri eo * ep

[*t]

(4-2)

gdje je H6 [kJ/kg] donja toplinska vrijednost goriva, qyrfkJkgl toplina koja se dovodizrakom zaizgarunje 1 kg goriva(koji je predzagrijan vanjskimpredajnikom je topline), a6 [kJ/kg] osjetnatoplina predzagrijanog goriva, a q. [kJ/kg] toplina koja se dovodi parom za rasprskavanje 1 kg goriva. Toplina predzagrijanog zrakavanjskimpredajnikomtopline (npr. parom koja ne izlazi izravno iz generatorapare) iznosi

ezr: lvr,," ., l: ft, - r,) [ urU ]

(4-3)

gdje je ,l koeficijent vi5ka zraka za izgaranje, Vr, -'" [mi/kgl minimalna kolidina zrakaza izgaranje, u C,- l" lurr-; K] srednjaspecifidna toplina zraka izmedu temperatureokoline /. i temperaturepredzagrijavanja tr. goriva jednakaje Osjetnatoplina predzagrijanog

e c :c c r [ * t ]

(4-4)

predzagrijanog gdje je C6 [kJ/kg K] specifidna toplina goriva,a t ["C] temperatura goriva. Temperaturapredzagrijavanja teku6eggoriva ovisi o njegovoj kvaliteti i je potrebno vrsti gorionika, a obidno se kre6e 100-130'C. To predzagrijavanje da bi se postiglapotrebnaviskoznostgoriva radi dobrog rasprskavanja. dolazi u obzir kod gorionika koji se, kao Toplina pare za rasprskavanje pomo6nimedij za rasprskavanje, koristi vodenomparom. Ta para unosi sobom u loZiSte toplinu

e p = d a ( t r , - r[.H ) ]

(4-s)

gdje je do [kg/kg]kolidinapareza rasprskavanje 1kg goriva(0,05-0,1 kg/kg), goriva, a r, ie toplina isparavanja vode lo. [kJ/kg] entalpija pare za rasprskavanje pri normalnim uvjetima (r, - 2500 kJ/kg). Topline ec i qp imaju mali udio u ukupnoj toplini dovedenoju loii3te pa se najde56e mogu zanemaritipri ovom proradunu.Kolidina topline koja se efektivno predaje radnom mediju (vodi i pari) iznosi
Q=D, (io-i*)*D1ap (i*r-ir.,)* D"(i't N v )[ k w l

(4-6)

gdje je Do [kg/s] kolidina pregrijane pare, Dr, [kg/s] kolidina medupregrijane pare, Do [kg/s]kolidinavrele vode koja se ispu5taodsoljavanjem, io [kJ/kg] entalpija izlaznepregrijanepare, l*u [kJ/kg] entalpijanapojnevode, lr", [kJ/kg] ental54

pija izlazne metlupregrijane pare, lr., [kJ/kg] entalpija ulazne pare u medupregrijat, i' [kJ/kg] entalpija vrele vode. Razlika izmedu topline koja se dovodi u generator pare i topline koja se efektivno predaje izlaznom radnom mediju nastaje zbog toplinskih gubitaka generatora pare u pogonu, pa se, prema tome, toplinska bilanca mole izrazili jednadZbom

B Q t : Q + G t + G 2 + G 3 + G 4 + G s+ G 6 + G 7+ G g DijeljenjemgornjejednadZbe sa BQ, slijedi1 : qor*8, + BzrrBt*go + gs* ge1-h * gs odnosno izraiavajuei u postocima g*t)* gzcri* g{ri* g+(v.)* gs(D* ge(vi+gt16* grr*, 7ffi: r76r1y4*

(4-7)

(4-8)

(4-9)

gdje su gr.,k pojedini oblici toplinskih gubitakakoji nastajuu radu generatora pare. proizlazida je stupanjiskoristivosti Iz prethodnihjednadZbi generatora pare
8

4op=1-X s' odnosno - ) ?op(w):100
8

(4- 10)

g,,r",

(4- 11)

4.3.TOPLINSKI GUBICI GENERATORA PARE
pare op6enitomogu nastatiovi toplinski gubici: Pri radu generatora 1. gubitak zbog osjetnetopline izlaznlhdimnih plinova (gr), 2. 3. 4. 5. gubitak zbog zratenja topline u okolinu (92), gubitak zbog kemijski nepotpunogizgaranja (g), gubitak zbog pojave dade(go), gubitak zbog leteieg koksa (95),

6. gubitak zbog propadanjagoriva kroz re5etku(gu), 7. gubitak zbog sadrZaja izgorivih dijelova u troski (gr), 8. gubitak zbog osjetnetopline ostatkaiz loZi3ta(gr). svojstveniizgaranjukrutog goriva, pa se zbog Vidljivo je da su gubici Bs...Ba primjena krutog goriva kod brodskih toga ovdje ne(e razmatratijer je dana5nja generatora pare neznatna,odnosnoupotrebljavase samoza neke specijalne sludajeve.

55

4.3.1.Gubitak zbogosjetne toplineizlaznih (g1) dimnihplinova
Dimni plinovi pri izlasku iz generatora pare imaju uvijek temperaturu ve6u od temperature okoline pa nastaje gubitak zbog neiskori5tene osjetne topline. To je najveii gubitak koji nastaje u pogonu, a ovisi uglavnom o dvjema velidinama: temperaturi izlaznih dimnih plinova /,, i o koeficijentu pretidka zraka za izgaranje ,1. Sto je vi5a izlazna temperatura dimnih plinova, ve6i su izlazni gubici zbog njihove osjetne topline. Ujedno, Sto je veii pretidak zraka za izgaranje, veia je kolidina nastalih dimnih plinova pa, prema tome, i ukupna toplina koju oni iznose u okolinu. Iz same definicije proizlazi da je gubitak zbog osjetne topline izlaznih dimnih plinova jednak odnosu izmedu topline koju dimni plinovi odvode u okolinu i topline dovedene u loZi5te, odnosno

vor Cprl,,' trr,- ,.)
8r:
Qt

(4-12)

gdje je Vo'[mrVkelvolumendimnih plinova koji nastajuizgaranjemL kg goriva,a
| 'pt

Cpt [kJ/mfi K] srednja specifidnatoplina dimnih plinova izmedu temperature _ I l. ro okoline /. i temperature izlaznih dimnih plinova /o1. Valja nastojatida se konstrukcijskomizvedbomizlaznatemperaturadimnih plinova 5to vi5e snizi, a to se postiZeugradnjom naknadnihogrjevnih povrSina (zagrijah vode i zagrijata zraka). Ekonomska temperatura izlaznih dimnih plinova treba da bude optimalna, dobivenana osnovi velidinenaknadnihogrjevnih povr5ina,tj. tro5kovanjihove ugradnjei pogonskihu5tedagoriva koje se postiZusmanjenjemgubitakatopline izlaznihdimnih plinova. Ograniduju6idinioci smanjivanjaizlaznetemperaturedimnih plinovasu povedanje ugradbenih dimenzijai problemsmjeitaja,Stoje narodito izraLenona brodovima. Osim toga, problem je i niskotemperaturna korozija, a zbogtoga i porast tro5kovaodrZavanja. Moderne konstrukcije brodskih generatorapare velikih udinakaimaju vrlo niske izlaznetemperature dimnih plinova (dak do 115'C). To su najde56e izvedbe sa rotacijskimgrijadimazraka (tip Ljungstrom ), dije su povrsinezastiieneemajliranim slojem od djelovanjaniskotemperaturne korozije. Na smanjenjeizlaznog gubitka topline dimnih plinova, kao Stoje ved spomenuto, izravno se utjede i smanjenjemvolumenadimnih plinova, a on je upravo razmjeranpretidku zrakaza izgaranje. Prematome, u pogonutreba da je pretidak zrakaStomanji, ali i dovoljanda seosiguraju goriva. uvjeti za potpunoizgaranje Gubitak zbog osjetne topline dimnih plinova moZe se pribliZno izradunatii
prema formuli Hassensteina i Siegerta

k q#i;""r Br(ut:
56

l/.1

(4-13)

gd,jeje faktor k ovisan o sadrzaju vlage u gorivu i o volumnom udjelu ugljik-dioksida i ugljik-monoksida (p.or(*)* gcol*l) u dimnim plinovima. a za lbZivo ulje se s dovoljno todnosti moi.e uzeti da je k:0,6. Na slici 4.4 prikazna je ovisnost gubitka osjetne topline dimnih plinova o izlaznoj temperaturi i o pretidku zraka za izgaranje.

40

[9 "oIKE

GUBITAK U IZLAZNIM PLINOVIMA [%I Sl. 4.4. Gubitak topline u izlaznim dimnim plinovima lzvor: 2, 4.156

4.3.2.Gubitak zbogzrad,enja i odvodenja toplineu okolinu (gr)
Taj gubitak nastaje zbog temperaturnih razlika izmedu vanjskih povrsina generatora pare i okoline, pa se zbog toga toplina odvodi konvekcijom i zradenjem. Na taj gubitak najvi5e utjede velidina vanjskih povrsina generatora pare i razlika temperatura izmedu vanjskih povr5ina i okoline. Velidina vanjskih povr5ina ovisi o kapacitetu generatora pare, ali ako se svede na jedinicu kapaciteta, ona se smanjuje porastom kapaciteta. Prema tome, on je veii kod malih jedinica, a manji kod veiih generatora pare. Osim toga, buduii da je ukupna kolidina topline koja se na taj nadin gubi u okolinu pribliZno jednaka kod svih opteredenja, proizlazi da taj gubitak, izraLen u 7o, raste kad se optere6enjesmanjuje i obratno. Zanemarivsi promjenu okolne temperature, kostrukcijskom izvedbom generatora pare moZe se bitno utjecati na temperaturu vanjskih povr5ina najviSenadinom

t0 I

5 4

a
t o Y

0,8 E to
u.o 0,4 0,3 o,2 ('

KAPAcrrffD [+] sl. 4.5. ovisnost gubitka topline zradenjemo kapacitetu i optere6enjugeneratorapare lzvor:,2, 4.169

3,6 3,2 2,8 g 2'4
o 2,0 Y E 1,6
dl f o '1,2
N

0,8 0,4 0
051 2 3 4 5 10 t5 20 25 1001502cn25o

MAKSTMALNT TRAJN|KAPActrEt " Sl. 4.6. Gubitak topline zradenjem u okolinu l-generatori pare s naknadnim ogrjevnim ogrjevnih povr5ina Izvor: 2, 4.165

[+]

povr5inama, 2-generatori pare bez naknadnih

58

smje5taja cijevi u loZi5tu te izvedbom i vrstom izolacije. Kod modernih izvedbi generatora pare loZi5tasu redovito ekranizirana i nejde56edimnonepropusne izvedbe, Sto znatno olaksava ulogu izolaciji jer je temperatura s njezine unutarnje strane znatno niZa (pribliZno jednaka temperaturi isparavanja), budu6i da nije izravno zra(ena iz loltii"a. Kod izvedbi generatora pare s dvostrukim stijenkama, izmedu kojih prolazi zrakzaizgaranje, taj se gubitak takoder znatno smanjuje jer se zrak prije ulaska u loZi5te zagrijava toplinom koja bi se inade gubila u okolinu. Na smanjenje tog gubitka izravno i najdjelotvornije utjede izolacija opravdane, tj. ekonomske debljine. Gubitak zbog zratenja i odvodenja topline u okolinu najdes6e se odreduje na temelju iskustvenih podataka, kao na slikama 4.5, 4.6. i 4.7.

MAKSIMALNIKAPACITET

ol sl L s l

Sl. 4.7. Gubitak topline zradenjemkod generatorapare s velikim vodenim prostorom lzvor: 2, 4.165

4.3.3.Gubitak zbogkemijski nepotpunog (gr) izgaranja
Taj gubitak posljedicaje nepotpunogizgaranjaodnosnosadrzaja ugljik-monoksidau dimnim plinovima. Na njegovu velidinuuglavnomutjedu: l. sastav isparivihdijelova; ako se radi o laksimugljikovodicima, potpunostizgaranja bit (e vela nego kada su prisutni te5ki ugljikovodici; 2. efikasnost mije5anjazrakaza izgaranjes gorivom; 3. optereienje lozi5ta;Sto je optereienje ve6e,raspoloZivo vrijeme za stvaranje gorive smjeseje manje, pa je i efikanost izgaranjamanja, odnosnove6a je moguinost da se pojavi CO u dimnim plinovima.

59

Ako je analizom dimnih plinova (suhih) odreden sadrZajCO i CO2 u tada se gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja g, moZeodrediti prema

o/

lot

Bt(y"):9w#-

l%l 0,536 (qs6r1r.l* gco <.r"t)

Wg

(4-14)

gdje je w. maseniudio ugljika u gorivu ili prema Branssovojjednostavnijoj,ali manje todnoj formuli

r',ru t= % f ff i ; , | % l
gdje faktor f, za tekula goriva, iznosi oko 50.

(4- 1s)

4.3.4. Gubitakzbog pojave 6ade (go)
Taj oblik gubitkajavlja se uglavnomkod generatora pare s niZimradnim tlakom, jer su voda i temperatureogrjevnihpovr5inaniZe, StopogodujetaloZenjuugljika u obliku dade.
Nastaje zbog dodira neizgorenih desticaugljika s hladnim ogrjevnim povr5inama, i moZe biti od 0 do 1%.

gubici 4.3.5. Ostali
Njima pripada gubitak zbog leteieg koksa (g5), gubitak zbog propadanja goriva kroz re5etku(96),gubitak zbog sadrLaja izgorivih dijelova u troski (gr) t" gubitak osjetnetopline ostatkaizloLilta (sJ. Ti gubicinastajusamopri koristenju krutih goriva, a ovise uglavnom o vrsti goriva, nadinu izgaranjai konstrukciji loZiSta.

4.4.KOLICINA GORIVA
Poznavajudistupanj iskoristivostigeneratorapare, moZe se izradunati potrebna kolidina goriva za izgaranjeu pojedinim uvjetima rada. Opd izraz za kolidinu goriva, skladnoprethodnomrazmatranju,glasi:

,:#*

(4_ 16)

gdje je O [kW] toplina koja se predaje vodi i pari u generatoru pare. Budu6i da se u toplinskoj bilanci generatora pare osjetna toplina goriva (predzagrijanog do pribliZno 130'c) i toplina parezarasprskavanje goriva najdes6e mogu zanemariti, imamo ove izraze za kolidinu goriva u pojedinim specifidnim slucajevima:

60

1. Generatorpare proizvodi pregrijanuparu

6:

- t*u) kg Do!'o f l t7aqcp

Ls I

(4-17)

2. Generatorpare proizvodi pregrijanu i zasidenu paru De (te- ,Nv)+ D' (t, _ rNV) B_ lkg I (4- 18) Harlcp L s J qdjeje D, [kg/s]kolidinazasiiene pare, a l" [kJ/kg]entalpija izlaznezasiiene pare. 3. Generatorpare proizvodi pregrijanu piru, ii kontinuiranoodsoljavanje vode iz bubnja

B_

- rNd_ De(re + D, (r, - rNv) kg f I HaTcp

Lt J

(4- 1e)

4. Generatorpare proizvodi pregrijanui naknadnopregrijanu paru B_ _ iMp.) kgl Dp (ip- iNv)+ DMp(iMpi [ Ha Ucp L s -l

(4-20)

5. Generator pare upotrebljava zrak predzagrijan stranim izvorom topline

(4-21)

6. Generatorpare koristi gorivo predzagrijano vanjskimizvorom topline, koje se rasprskava s pomoiu pare

B=ffilTl

(4-22)

6.1

5. OSNOVE ToPLINSKoG PRoRAEurun
GENERATORA PARE
Toplinskim proradunomgeneratora pare odreduju se velidineogrjevnih povrsina koje treba da udovolje traZenimradnim parametrimaili se, na temelju poznatih konstruktivnih velidina ogrjevnih povr5ina,kontrolira predaja topline, odnosnopromjenastanjaradnih medija unutar njega (dimnih plinova, vode, pare i zraka). Prijenos topline unutar generatorapare slozenaje pojava jer se sastoji od vi5eosnovnihoblika prijelazatopline: zratenja,konvekcijei provodenja.Najdes6e se ti oblici ne mogu zasebno promatrati, jer se uglavnomjavljaju kombinirano. Tako se npr. radi proradunaisparivadkog snopa cijevi uzima u obzir prijelaz topline zradenjem i konvekcijom,dok je za naknadneogrjevnepovrsine(zagrijat vode, zagrija( zraka), zbog niLih temperatura dimnih plinova, desto dovoljno radunatisamos konvekcijom.Medutim, ako je ogrjevnapovriina prljava, sto se u radu normalno dogada,s unutarnjeili s vanjskestrane,onda je vaLani utjecaj otpora prolazatopline kroz stijenke, odnosnokroz slojevena njima, pa je tada u proradunpotrebno ukljuditi i provodenjetopline. Medutim odnosi i utjecaj pojedinih oblika prljelaza topline ovise o temperaturi medija predajnika i prijemnika topline. Tako su konvekcija i provodenje razmjerni temperaturnoj razlici i ne ovise mnogo o temperaturnojrazini, dok zratenieprogresivno rastes porastomtemperature . Iztogaproizlazidakod visokih temperaturadimnih plinova primarno znadenje pri prijelazutopline ima zradenje, a kod niZih temperaturakonvekcija. Radi boljeg razumijevanja,na podetku ovog poglavlja iznose se osnovni pojmovi i termodinamske zakonitostiprijelaza topline, a nakon toga praktidni izrazikoji su prikladni i prilagodenitoplinskim proradunimageneratora pare.

5.1.IZMJENA TOPLINE ZRACENJEM
Zagrijavanjem nekog tijela zapodinje se emitirati energija zrakenja,pridemu kolidina emisije,uprvome redu, ovisi o temperaturi. Ovisno o vrsti materije koja se dovodi pod djelovanje zradenja,toplina se moZereflektirati, propu5tatiili apsorbirati.Pritom se odnosreflektiraneenergije prema ukupnoj energiji nazivakoeficijent refleksije p, odnos propu5tene prema

63

ukupnoj energiji koeficijent dijatermije d, a odnos apsorbirane energije prema ukupnoj koeficijent apsorpcijea. Iz toga op6enitoslijedi da je aI pI 6:! (5-1)

Kod materijala koji su nepropusniza zratenje, kao ito je ve6ina krutih tehnidkihmaterijala u strojarstvu,u obzir dolazi samo apsorpcijai refleksija pa se onda moZepisati
&+ Q=7

(s-2)

5.1.1 Kirchoffovzakon ztad,enja
Ako se dva tijela povrsine,4, i A, smjesteu jedan prostor koji je idealno izoliran prema okolini, tada ee, kada sistemdode u toplinsku ravnoteZu,tijela emitirati energiju zratenja Ar et odnosnoAz e,z, gdje je q, ukupna emisijska sposobnost, odnosnoenergijaodzradena u jedinici vremenapo jedinici povrsine, koja se emitira u poluprostor iznad svakogelementa.Ako je q," energija koja dolazi na jedinicu povr5ine jednog od tijela zbog zratenja stijenki iioiiranog poluprostora pojedinogtijela, tadaseenergijski , a a1i a2su koeficijentiapsorpcije bilancamoZepisati kao e," A, o]= At ert i q,. A, az: Az erz odakle proizlazida ie !b:+ at (-!!t.
az\ ai

(s-3)
/

rubilo koje tijelo).

Ta zakonitost, prema kojoj je omjer emisijske sposobnosti i koeficijenta apsorpcije konstantna za sva tijela, poznata je kao Kirchoffov zakon. Njime je takoder.definirana gornja granica emisijske sposobnosti q,, koja se d.obivakada je koeficijent apsorpcije a jednak jedinici, odnoino koeficijent reheksije p jednak nuli, tj. kada imamo idealno crno tiielo.

5.1.2. Zakon ztadenjacrnog tijela
Zratenie crnog tijela definirano je poznatim Stefan-Boltzmannovim zakonom. prema je emisijska sposobnost crnog tijela ovisna samo o njegovoj tem\oj"--y peraturi Z [K], prema jednadZbi

4,.:o

" [#]

(s-4)

gdje je opoznata Stefan-Boltzmannova koirstanta, koja ima vrijednost 5,67 . 10-8 [Wm2 Ka].
t JbZ"f St"ftt (1835- 1393)empirijski je pokazao je_zradenje da nekog tijela proporcionalnodetwtoj potenciji apsolutnetemperature. Taj je zakon teoretski izveo Ludwilg Iioltzmann (1844- 1906).

64

I
osim toga, vazne su karakteristike zratenja crnog tijela njegova spektralna raspodjela i pomicanje te raspodjela s temperaturom, a'to proizlazi iz toga sto se energija zra(enja crne povrline ne emitira samo na jednoj frekvenciji, ve6 u Sirokom i kontinuiranom rasponu frekvencija, ovisno o temperaturi, na demu se temelji i poznati Planckov zakon zratenja, koji se ovdje ne6e potanje razmalrati.

I

5.1.3.Zratenjesivogtijela
Stvarne povr5ineu praksi nemaju svojstvaidealno crnog tijela, pa se one svrstavaju u red tzv. sivih tijela. Odnos emisijskesposobnosti neke stvarne(sive) povr5ineprema povr5inicrnog tijela nazivase stupanj crnodee. Kirchoffov zakon za sivo tijelo, prema tome, moZese pisati kao
€ : q

(s-s)

odnosno, drugim rijedima, emisija sivog tijela jednaka je apsorpciji zratenja. Skladnotome, stupanj crnodeidealno crnog tijela e": I. Na taj nadin Stefan-Boltzmannovzakon za sivo tijelo izraLavamo formulom

Q"t :"" [#]

( s- 6)

Stupanj crnoie (emisija) s nekih vaZnijih tehnidkihmaterijalaprikazanje u tablici 5.1. Kao StosemoZeuoditi,on ovisio stanjupovr5ine i njezinoj temperaturi. Naime, glatke (polirane) i svijetle povr5ine,opdenito, imaju manju emisiju od hrapavihi tamnih.
Tablica 5.1, Stupanj crno6e razliditih materijala ledni broj 1.

Materijal - povr5ina
aluminij - ugladan aluminij - grubo ugladan aluminij - oksidirani mesing - jako ugladan mesing - uvaljena ploda mesing - oksidiran magnezij - oksid bakar - ugladan bakar - oksidiran Zeljezodisto- jako ugladano delik - ugladan lijevano Zeljezo- ugladano ielik-lim Zeljezo - oksidirano azbest - ploda cigla - vatrostalna porculan - glaziran

TemperaturafC

Stupanj crnoce a

2.
J.

3. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. t2.
tJ.

t4. 15. 16. t7.

100 100 200- 600 250- 350 20 200- 600 280- 820 100 200- 600 170- 230 100 200 930-1 100 100 24 1000 22

0,095 0,18 0 , 1 1- 0 , 1 9 0,28 -0,3L 0,06 0,61-0,59 0,55-0,20 0,052 0,78 0,0s2-0,064 0,066 , 0,27 0,55-0,61 0,74 0,96 0,75 0,91

5.1.4. lzmjena topline zradenjem izmedu dvijuvelikihparalelnih crnihpovr5ina
Dosada5nja razmatranja uzimala su u obzir samo zradenje koje nastaje od jednog tijela, uz pretpostavku da se energija jednom odzradena viSe ne vra6a na njen izvor. Medutim, to se stvarno dogada samo onda ako jedno crno tijelo zradi na drugo crno tijelo, s time da izmedu njih nema nikakva apsorbirajudeg medija. Medu neapsorbiraju6e plinove svrstavaju se klor, vodik, kisik i du5ik, dok su vi5eatomni plinovi, npr. ugljik-monoksid, ugljik-dioksid, vodena para i sumpor-dioksid, apsorbiraju6i u manjoj ili ve6oj mjeri, ovisno o debljini sloja i temperaturi. Pri proudavanju zradenja povr5ina, nuZno je definirati uvjete pod kojima cjelokupno zratenje jedne povr5ine (izvora) potpuno apsorbira druga povr5ina (prijemnik). To 6e se dogoditi samo onda kada su dvije zradeie povr5ine beskonadno velike, tako da je kolidina zratenja rubova izvora, odnosno iznad rubova prijemnika, zanemariva. Ako se pritom obje povr5ine pona5aju kao crno tijelo, energija zra(enjaizprve je e,a.: oTr4, a iz druge enz: o Zro.Na temelju definicije crnog tijela, sva energija koja se zralina njega bude apsorbirana, a izmijenjena toplina po jedinici povr5ine izmedu dviju povriina, koje se odrZavaju pri konstatnoj temperaturi, jednaka je

4 , " : f f = o ( T l- ne [#]
o
Cestose zbog prikladnostitaj izraz piie u obliku

(s-7)

- (r*o)' :c e"" "t(,-tl ] |# ]

(s-8)

gdje je C" koeficijent zra(enjacrnog tijela, koji ima velidinu5,67 lWlmz Kol, T, [K] je temperaturatoplijeg tijela, a 7, tK] temperaturahladnijegtijela.

5.1.5.lzmjena topline zradenjem povr5ina izmedu dvijuparalelnih razlicitih emisija
Razmatranje u prethodnom poglavlju odnosi se na crna tijela (povrline). Ako se dvije povr5ine ne pona5aju kao crna tijela pa imaju razlidite emisije, efektivna izmjena topline bit ie razlidita. Naime, dio energije koji se emitira izprve povriine bit 6e apsorbiran, a ostali dio reflektiran natrag prema izvoru. Tako, ako je emitirana energija s prve stijenke po jedinici povr5ine ezt, 1rz stupanj crno6e f,r, druga stijenka 6e apsorbirati q,, er, a reflekrirati q1 (l - er). Prva stijenka tada ie opet zra(iti, ali u velidini q", (l - er) (l - er). Izmjena topline na povr5inama tada je: 66

1. za toplu povrlinu zratenje: q., povratak: q.r(1- q) zradenje: e,, (l - sr) (1 povratak: ea (t - d O 2. za hladnu povrSinu zratenje: q,, povratak: qa (L - er)' zradenje: aa (l - er) (1 povratak: e,z (l - e,) (1 -

. :

er) er) (l - q)

er) er) (1,- er).

Iz toga proizlazi da je kolidina izmijenjene topline jednaka e.: lea- et (1 e) - ea (1- e,) (1 - E)t - q,, (t - er) (I - er), (I- E), .1- Lt,q.r- et 4a(I- e,) (1 - er)- e, er(l- er)2

- ""1 (r- €)2
gdje je e,7: tt oTra, a e"z: h oTza. Izraz (5-9) zrapravo je red dije rje5enje je

(5-e)

o= "i l l q,:7
€1

o
E2

:+-ili pisano u drugom obliku

(T''o-rr') L.rJ _ I

ftrl

(s- 10)

- (#)'] *o : 7J1 [ (,*-L)' n' [ ]
cr- ct- 1

( s- 11)

gdje su cri c2 koeficijenti zratenjatoplije, odnosnohladnije povrsine,a c., kao Stoje vei redeno,koeficijentje zradenjacrnog tijela (5,67 W7m2Ka).

5.1.6.tzmjena topline zradenjem povrsina izmedu kojezatvaraju jednadrugu
Kao karakteristidan sludaj ovdje se uzima zradenje izmedu sferne povrsine radijusa rr, koju zatvaradruga sferna povrsina radijusa rr. Takvo razmatranje moze se nastaviti jednadZbom (5-11). Naime, cjelokupno podetno zradenje s unutarnje sfere q,rA, pada na povrsinu vanjske sfereAr. bd toga se udio (1- er) q,1A1 reflektira, od dega opet uoio ("a
[ /. \2 1

- Ez)q"r At padana Ar, a )' ,t

udio | 1 - [ :l I tt E) qa Arvra6asenaAr.Akose takvaanalizanastavinaisti \r2/ J L

nadin, izmjena topline zradenjem je jednim geometrijskimredom, predstavljena pa se ona moLe prlkazati kao
oAt
Qr=

1* (t)'
tr \r2/

(2" - Zr9 [wl

(s-r2)

(;-')

odnosno oAr Q":
(TL4- 724) [Wl

e- A' \ € z
ili
Ar

I , A , I -r t -

(s- 13)

t)

Q,:

l_ . {A _ - - , |(_t_ _ 1 |\ c.' 42 \C2 C"l

[('*ol.(*e)' ] I*r

(s- 14)

Ista relacija vrijedi takoder za pretpostavku da imamo beskonadno dug koncentridnicilindar, osimSto tadazaodnos,4llArvrijedi dajerllr2umjesto rr21r22.

5.1.7.lzmjena topline plinova zradenjem
je - - Kad.a povrsina koja zradenjememitira toplinu okruZenaslojem plina u kojemu je sadrZan ugljik-dioksid,vodenapara ili sumpor-dioksid, tada selop[na apsorbira u odredenom podrudjuinfracrvenog spektra.obratno, ako je masaplina zagrijana,ona takoder zraditim istim valnim duljinama.Drugim rijeiima, plinovi koji apsorbirajuenergiju zradenjamogu je i emitirati. Medutim, razliiiti plinovi imaju i razliditusposobnost sudjelovanja u izmjeni topline zradenjem. Viseitomni plinovi, kao Stosu ugljik-dioksid,vodenapara, sumpor-dioksid, ugljik-monoksid, ugljikovodici, amonijak, klorovodik i neki drugi, imaju takva emisijskasvojstva koja svakakozasluZuju paZnju,pa ih s tog stajalistatreba uzimati u obzir. Dvoatomni plinovi, kao Sto su vodik, kisik, dusik itd. nemaju apsorpcijske spektreu onim valnim duljinamakoji su valni za prijelaz topline zradenjem pri temperaturama_kojese pojavljuju unutar generatora pare, pa se s tog gledistamogu zanemariti. U proradunupriielazatopline zradenjemplinova kod generatorapare narodito su utjecajni ugljik-dioksidi vodenapara, dok se djelovanjesumpor-dioksida, zbog malog udjela, najde5demoLe zanemariti. velidine koje utjedu na zradenjeplinova su debljine sloja /, parcijalni tlak p i temperatura/. Plinovi emitiraju i apsorbiraju energiju po dubini, za razllku od dvrstih tijela, kod kojih u procesu zratenja sudjeluje tek nekoliko molekularnih slojevi na povrsini koja zradi. rz toga proizlazi i utjecaj debljine sloja plina na zratenje. 68

Energija toplinskih.zraka pri prolazu krozsloj plina postajesve manja zbog apsorpcijekoja je razmjernabroju molekula s kojima se zracisudaraju.eroj tif; sudaraovisanje, osim o duZiniputa odnosnodebijini sloja plina, i o parcijalnom tlaku. Utjecaj temperature proizraziiz samogporijekla infracrvenog spektra plina, kao posljedica simultarih-kvantnih izmjenainergitskih razinarotaiijei interatomskih vibracija molekula, koje su proporcionalne potenciji temperature. Radi praktidnosti proradunaprililadno je izriz ta rritenie plinova prilagoditi Stefan-Boltzmannovu zakonu, pa se skladnbjednadZbifs-dl rirozepisati
Qzpt,t: t6 O Ta

(s-1s)

ejje je eo'stupanj(koeficijent)crno6eplina, a( :5,67 . 10-8wm2 Ka) je stefan-Boltzmannova konstanta,a Z [K] temperaturaplina. Na dijagramima, s]. 5.1. i sr.5.2, prlkazane su ovisnosti stupnja crnoie ugljik_ -dioksida odnosnovod-en_e pare u obliku kriv,lja epr:f (p. t,^t) gdje je p jbar] parcijalni tlak plina, / [m] debljina sloja, a r ['c] te,iipeiaiu.a pii.,a.

d s)

d o .(.) o z
UJ E,

z
of F gt

o

TEMPERATURA TCI Sl. 5.1. Stupanj cmo6e ugtjik-dioksida (CO2) Izvor: 2, 4.5I

69

o- 0,2 (r)

o
E U {) z (f

o 0.1

()
2 O,o7 b 0,0s

EMPERATURA TCI

pare (H'o) sr's'2' vodene i#3:lr:r;;"
Ako poznajemostupanjcrnodeplina, moZese s pomoiu izraza(5-"1.5) izradunati toplina zra(enja q,prfWlm2f, koja odgovara toplini predanoj od jedne plinske polulopte na elemenatpovr5inecrnog tijela pri temperaturiod 0 K. Toplina izmijenjenazradenjemizmedu plinskog sloja temperature/, i neke povrsinesa stupnjemcrno6e€'st na temperaturit, moZese izradunati prema opienitom izrazu
Qz,pt: tst (Qz,pr,tr- Qz,pt,t2)

lwl L,ntJ

(s* 16)

gdje je e,,pr,,,toplina zradenjaplina pri temperaturi tr, ? ez,pr,tz toplina zratenja plina pri temperaturi/2.

70

5.2. PRORACUN LOZISTA 5.2.1.Toplinska bilanca loZista
osnovni zadatak toplinskog proraduna loZista generatora pare je da se na bazi toplinskebilanceodredi velidinaozradenih povriina koje na sebepreuzimaju toplinu zra(enjaili obratno, da se, ako se poznaiu oblik i velidinaloZi5ta,odredi predaja topline u njemu. U loZi5tima generatora pare toplina se uglavnompredajezradenjem pa se na tem-eljutoga i dini proradun. Naime, prijelaz toplini konvekcijornnaj8es6e se mole zanemaritizbog malih brzina dimnih plinova. Iznimku od ioga valja udiniti kod specijalnih izvedbi(loZista pod poviienim tlakom, loZista u obhfu plamenica), gdje_uproradunizmjene topline treba ukljuditi i konvekciju. Predajniktopline z.ratenja u loZistuje plamen,a prijemnik su loZisne povrsine koje su u suvremenim izvedbama generatora pare obioZene isparivadkim iijevima (ekranom). zra(enje plamena proizlazi iz dvaju razloga.Manji dio potjede od plinova u procesuizgaranja, dok drugi, veii dio, nastajezbogzra(enjalvritih destica (dade, koksa), kao meduproduktaprocesaizgaranja,koje se ., pia-"nu nalaze u lebde6emstanju. Te destice zradekao dvrstatijela i daju plamenuZuikastuboju. Zbog svegatoga vrlo je tesko radunskitodno predstavitipojavu zratenja plimena i loZi5tujer na nju utjedu blojni dinioci koji su podloini'razliditimp.orni"nu-u u toku rada. osim teikog odredivanjastupnja crno6eplamena,teSkoje definirati i efektivnutemperaturuplamenajer sam procesizgaranja nije jednolik u ditavom loZi5nom prostoru,pa ni sastav plamenanije homogen.osim-toga,predajatopline zradenjem zbivaseistodobnos izgaranjem (jedno utjedena drufo),-pa i tb oteZava definiranje efektivne temperature zralenja. jednostavnije proradune u praksise s dovoljno todnostimoZepretpostaviti - ?u da.plamen u kojemu je sadrZano dosta lebdeiih destica(plamen dvrstiirgoriva koje izgara u letu ili plamen tekuiih goriva), zradi kao sivi povrsinaodreEenog stupnja crnoie. Skladno tome, kao osnovicaproradunuizmjene topline zradenjemplamena u lozi5tima jednadZbe mogu posluZiti (5-11) ili (5-14). pritom se, iadi pojednostavljenjaizraza, moZepisati
Q.: Azr Cr-z

twl [(#)'-(,*tl]

(5- 17)

gdjeje C,_2, koeficijentprijelazatopline zra(enjem,prema izrazu(5_11),iznosi

C'l-z:t+-i#']
_ I _ _ _

(s- 18)

cr' c, c"

odnosno,u skladu s rzrazom(5-14)

71

L1-2

-

I w l
I --lA."
C r ' A r r \Ct

f1-l\

L-' 6'-j

(s- 1e)

C"l

- Ct je koeficijent zradenja plamena,za koji se pri izgaranjuloZivogulja moZe uzeti da je 4,88Wm2 Ka - Crie koeficijent zradenja povriine, odnosnoekranskihcijevi, za koji se, loZi5ne uz pretpostavku da imaju tankunaslagu dade, moZe takoderuvrstiti4,88Wm2 Ka - C" je koeficijent zratenja crnog tijela, a iznosi 5,67 WlmzKa - T, tK] je stvarnatemperaturaplamena - Z" tKl je temperaturastijenki cijevi ekrana,koja se uzimakao jednakatemperaturi isparavanja uve6anoj30 do 50'C - Ar, [m'] je efektivno ozra(enapovr5inaloZi5ta,a - Ar, [m'l je povrSina plamenakoji zradi. Formulom (5 - 19) uzima se u obzir odnos izmedu povrSine plamena A* i ozra(enepovr5ineloZi5taA7y. Stogasu odstupanjakoja nastaju pri proradunu prema formuli (5-18) toliko ve6a Sto je manje gorionikau pogonu, tj. Sto je manje opteredenje loZi5ta. Kod proraduna generatora loZi5ta pare s vi5egorionika i pri punomoptereienju, moLeseipak s dovoljnotodnosti iskoristitiizraz(5 -18). Ako znamo stvarnutemperaturuplamenau loZi5tut", moie se iz jednadZbe (5-17) odrediti efektivno ozratenapovr5inaloZi5taAzL ili obratno; na temelju ozradenepovr5ine, odnosno topline koja se predaje zradenjem,izradunavase stvarna temperatura.Pritom se postavlja jednadZbabilance topline u loZi5tu, dovedenegorivom i zrakom zaizgarcnje, te topline predane zra(enjemi odvedene izlaznim dimnim plinovima izloLi{ta, koja za 1 kg goriva glasi:

,h H * t v,,^o i,,: 9* a

t (fr i (r*t)'] +r0,,,

(s- 20)

pri demuje i.' entalpija ulaznogzraka u loziSte,10r,. entalpija dimnih plinova na izlaskuiz loLi(ta, svedena na 1 kg goriva, a 7 stupanj iskori5tenja lozi5ta,kojim se uzimaju u obzir gubici u loZi5nom prostoru. jer se kao nepoznanice (5-20) nije prikladna za rje5avanje, JednadZba istodobno pojavljuju ?, i 1pr,,, pa se proradunumora priii s postupnimpribliZavanjem (iteracijskompostupku)ili se jednadZba rje5avagrafidki,tj. odredivanjem presjeciStaparaboledetvrtogstupnja, definiraneizrazom
Cr-t Att

B

izrazomrlrH [ (* )' - ( * )' 1, . o.uu."..rdefiniranim o* )vr,"6^ir1 L\100/ \100/ l' "

1pt,,,

kao Stoje prikazano na slici 5.3. 72

+[(*)

-(t'

']

\1 o(

- 14" q, Ho + l, Vq.6 i11

tr
Sl. 5.3. Grafidko odreclivanjestvarne temperatureu loZi5tu

t ['c]

5.2.2.Ozradena povr5ina u loZistu
odredivanjuefektivno.ozralenepovr5inenekog zida loZistauvodi se, prema Eckertu, tzv. koeficijent razmjestajacijevi r1t, kojim se toplina sto je preuzimi neka cijevna stijenka s proizvoljnim rasporedomcijevi izjednadujer iopiino- koju bi preuzeozid prekriventom cijevnomstijenkom,uz pretpostavku da mu je temperitura jednaka temperaturistijenke cijevi. U tom sludajuje V iA ^ (s-2r) je gdje A, povrsinapojedinog zida lozistakoji je oblozencijevima (ekranom), a
Az: b; hi:ti ni 11

A r t : QA t : Z ,

(s-22)

-a

I3

ZRACENJE OZIDA: > 1,4.d 1.-e 2.-e:0 3.-BEZZRACENJA OZIDA

(\') kod Sl. 5.4. Faktor ekraniziranja cijevi dvorednograsporeda

ZRACENJE OZIDA
1.-e= I,4 d

2.-e:q,.q d 3.-e:0,5d 4.-e:O BEZ ZRACENJA OZIDA 5.-e >0,5 d

Sl. 5.5. Faktor ekraniziranja (V) kod jednorednog rasporeda cijevi lzvor: 2. 4.61

F
;
Efektivno ozradene povr5ine u loZiStu su loZi5ni ekrani (prednji, straZnji, bodni) i cijevne zavjese pregrijada. Povr5ine koje nisu pokrivene cijevima (ekranima), npr. otvori za gorionike i otvori zaulaz dovjeka, ne uzimaju se u obzir pri odredivanju Arr. Ako ekran ima tzv. membranske stijenke ili cijevne zavjese s dva ili vi5e redova cijevi, koeficijent razmje5tajaje /:1. Isto vrijedi i za trnasti ekran (kada su ekrani obloZeni kromnom ili nekom drugom izolacijskom masom, gdje postoji opasnost od izravnog dodira plamena s cijevima). Pri definiranju razmje5taja cijevi u loZi5tima zatekuta goriva uzima se: - za manje generatore pare s visokim toplinskim opterecenjima loZi5ta tld:l,l do 1.15. - za generatorepare s niZim toplinskim optere6enjem loZi5tatld:1,4 do 1,55, gdje je t korak izmedu cijevi, a d promjer cijevi.

S.2.g.Temperature u loZi5tu
Moramo razlikovati tri razlidite karakteristidne temperature u loZi5tu. To su: teoretska temperatura loZi5ta, stvarna temperatura loZi5ta i temperatura naizlazu iz loZiSta.

5.2.3.1. Teoretska temperatura lo2i1ta
To je ona temperatura koja bi se postigla kada bi se sva oslobodena toplina upotrijebila za grijanje dimnih plinova. Medutim, kod realnih izvedbi loZi5ta to nije moguie jer ih nije mogude izvesti s idealnom izolacijom, pa se jedan dio topline uvijek gubi u okolinu. Osim toga, loZiStase izvode s ekraniziranim stijenama, tako da dio topline zradenjem odmah prelazi na ekranski isparivad i predaje se vodi unutar cijevi. Ako se postavi bilandna jednadZba, prema kojoj se sva toplina loZiStakoristi samo za povi3enje temperature nastalih dimnih plinova od temperature koju ima zrak na ulasku u loZi5te tyy, tada slijedi rh Ha: Vor C6 1t (t, - trr) 1,,,

(s-23)

jednadZbe (5-23) proizlaziizrazza Rje5avanjem teoretsku temperaturu u loZi5tu

t ,:-4 \+/L r vd cil 1,,.,

fcl

(s*24)

Kao Sto je vidljivo iz jednadZbe (5-24), teoretska temperatura u loZiStu razmjerna je stupnju iskori5tenja loZi5ta i donjoj toplinskoj vrijednosti goriva, a obrnuto je proporcionalna pretiiku zraka i specifidnoj toplini dimnih plinova. Budu6i da je pri izradunavanju teoretske temperature izgaranja potrebno poznavati srednju specifidnu toplinu dimnih plinova, ona se prethodno pretpostavi i potom joj se postupno pribliZava.

75

5.2.3.2.Stvarnatemperatura lohista
To je prosjedna temperatura koju imaju dimni plinovi u loZi5tima. Ona je uvijek manja od teoretske , arazlikanastajezbogpredajejednogdijela oslobodene topline zradenjemna stijenke loZi5ta.To se jednadzbomtoplinskebilance moZe izraziti kao

7h B Ho- Q,: B VprCpr tr,- ,r,l 1,,
Iz rje5enjate jednadZbe slijedi da je stvarnatemperatura

(s-2s)

,":Ma*+r",
B Vo,Cr, l,u

['c]

(s-26)

Uvodenjemtzv. faktora ozradenosti r, toplina koja se zradenjem predajeu lozistu moZese izraziti kao dio topline dovedenegorivom, odnosno Q,:rBHa pa izraz (5-26) postaje

(s-27)

,":M#+rr,
Vp, Cor1,,,

["C]

(s-28)

Faktor ozradenosti rto je ve6i Sto je ve6a povrsina cijevi kojima je obloZeno loZiSte.Odmah je vidljivo da usporedo s porastom faktora ozradenostipada stvarna temperatura u loZi5tu. Njegovom velidinom utjede se na geometrijski oblik i raspored ogrjevnih povr5ina generatora pare, jer se njime zapravo definira velidina ekrana u loZi5tu, odnosno onog dijela isparivadke povr5ine koja na sebe prima toplinu zradenjem. Sto je veii faktor ozradenosti, manji je konvektivni snop isparivada. Kod starijih izvedbi generatora pare faktor ozradenosti bio je od 0,2 do 0,4 a kod modernijih izvedbi, s ve6im ozradenim povr5inama odnosno s potpuno ekraniziranim loZi5tima, taj je dio veii od 0,5 (do 0,6).

5.2.3.3. Temperatura na krajuloZista
Temperatura plinova na izlasku iz loZi3ta razlikuje se od stvarne temperature kod onih generatora pare u kojima se toplina predaje konvekcijom u samom loZi5nom prostoru. Budu6i je kod uobidajenih izvedbi brzina dimnih plinova kroz presjek loZi5ta relativno mala, ta se razlika moi,e zanemariti zbog relativno male predaje topline konvekcijom. Medutim, u loZi5tima u kojima se postiZu ve6e brzine strujanja dimnih plinova, npr. lozi5ta u obliku plamenica, potrebno je uzeti u obzir i predaju topline konvekcijom, pa na temelju toga slijedi izrazza remperaturu na kraju loZiSta 76

I
/,l:/,-gG-Q{t"al B Vr, Cr,1,,,,

(s_2e)

gdje je akoeficijentprljelaza topline konvekcijom, /" temperatura stijenki cijevi, a A. povriina loZi5ta koja je izloLena konvekciji.

5.3.PRORACUN KONVEKTIVNIH OGRJEVNIH POVRSINA GENERATORA PARE
v:6 je pretho-dno napomenuto da je tesko todno proradunati izmjenu topline na ogrjevnim povrSinama generatora jer se radi o kombiniranom utjecaju zratLnja, konvekcije i provodenja. . Kada se govori o konvektivnim ogrjevnim povrsinama, tada se podrazumijevaju oni .lijelovi generatora pare gdje prevladiva predaja topline tonvekcijom, a manji udio ima zra(enje. Provodenje topline u generatoru pare, kada su ogrjevne povrsine diste, nema znatnog utjecaja na prijelaz topline, jer su stijenke relativno tinke pa imaju dobru vodljivost topline. Medutim, ako su stijenke prljave ito se dogada u toku normalne eksploatacije, utjecaj provodenja topline postaje znatan pi treba da ga se pri radunanju uzme u obzir. Radi boljeg razumijevanja cjelokupne problematike proraduna ogrjevnih po. vrsina generatora pare, ovdje ie se najprij e anijeti ornoun" termodinimske zaionitosti na kojima se temelji cjelokupni pristup, bez namjere da se detaljnije razmatraju, a zatim ie se prikazati nadin proradunavanja priiagoden uvjetima"koji su tu prisutni.

5.3.1.Fourierov zakonprovodenja topline
Fourierov zakonl provodenjatopline utemeljenje na empirijskom razmatranju jednodimenzionalnog stacionarnog toka topiine kroz dvrito"tijelo. Jednodimenzionalnitok podrazumijevada je temperaturajednaka na cijeloj povrsini okomitoj na pravac prolaza topline, pa se takve povrsinenazivaju izotermnim. Stacionarnitok podrazuljjev_ada je temperaturau bilo kojoj toiki nepromijenjena u toku vremena(slika5.6). Tada se Fourierov zakon moie izraziti jednadZbom.

o-

-^"(#)

(s-30)

gdje j9 ,t toplinskavodljivost materijala,,4 povrsinadr diferencijaltemperature, a dx diferencijaldebljine stijenke.
1J.nt - 1830),francuski matematiiar i fizidar, poznat po svo;emudjelu ^""?t,f:,:..J-:-r:l1l?rd:.(1768 , I heone analitique de la chaleur.<

t1 t1 t2

?u t 3 l.

f,n- r

o

t3 t1

t
tn

x1

x2 x3 xi

Xn_,

Sl. 5.6. Stacionarnoprovodenje topline

je konstantan, a kada toplinskomtoku gradijenttemperature U stacionarnom je toplinska vodljivost ,l konstantna,temperaturniprofil je pravac. U skladu s jednadZbe proizlazida je time, integracijomgornje diferencijalne a- AAtz-tr x

(s- 31)

Predznak ( - ) u jednadZbi ozna(ava da je tok topline pozitivan u smjeru pada temperature, odnosno

Q:lA

ttx

tz

(s-32)

toplinekroz ravnu vi5eslojnu stijenku 5.3.1.1.Provodenje
od vi5e slojeva Iz primjene Fourierovogzakona,kada je stijenka sastavljena razliEitedebljine i razliditihkoeficijenatavodljivosti (kao na slici 5.7.), proizlazi da je toplinski tok isti u svim dijelovima stijenke, odnosno

Q: trt X 1 ( t ' - t , ) : k
- 2

A

A

;

(,- t'): A i, (tn-,- tn)

A
X3

tt3

(tr- t):

^ l"-,

(s-33)

78

Sl. 5.7. Provodenje topline kroz vi5eslojnustijenku Daljnjim izvodom dolazi se do op6e jednadZbe za toplinski tok

o-A

t r - t ^"

> 4+

(s-34)

gdje se ukupni koeficijent vodljivosti topline moZeizraziti s

-

,\,2

-X >r ,+
-

(s- 3s)

4 jednadZba pa gornja za toplinski tok prima oblik ,.-tn Q=A"r{ =Zxt

(s- 36)

5.3.1.2.Provodenje toplinekroz cilindriinu stijenku
Kod proradunageneratorapare susredemo se najdes6e s prolazom topline kroz cilindridnestijenke (cijevi), kao na slici 5.8., za koje Fourierov zakon, u opienitu obliku, glasi 79

I

I
Provodenje topline kroz stijenku cijevi

4 t d t O - - A r , i ; : - ) . 2 r " ,t #

(s-37)

gdje je r radijus stijenke, a / duljina. Ako imamo jednoslojnucilindridnustijenku, toplinski tok 6e biti 2).nl Q:-. n Qt-tr) ln rl

(5- 38)

Ako imamo vi5eslojnu cilindridnustijenku,kao na slici 5.9, premaanalognom postupku proizlazi Q: 2xl(tr-t,) 1

h ! 2 + i t " Z +. . + n l , " Ay *

(s- 3e)

5.3.2.Prijelaz toplinekonvekcijom
,- Prijelaz topline konvekcijomizrrtavase na temelju empirijskihizrazadobivenih ispitivanjimai eksperimenralnim mjerenjima. uvieti koji se realno javljaju odreduju uglavnomturbulentnostrujanjei pritom, kad dimni"plinovistrujl preko ogrjevnih povr5ina,imamo dva osnovnasludaia: 1. uzduZnonastrujavanje cijevi i kanala, 2. poprednonastrujavanje cijevnih snopova. U nastavkuse iznosenekejednadLbe za proradunprljelazatopline konvekcijom, prikladne za primjenu kod generatora pare.

5.3.2.1. LJzdu2no nastrujavanje cijevi i kanala
Na osnow radova drugih istraZivada schackje definiraoopiu jednadLbuza koeficijent prijelazatopline kod turbulentnogstrujanja u cijevimaili usporedno s cijevima normalnehrapavostiza sve plinove i prbgrijanuparu, koja glasi ytoo,Ts A:0,025 Cpo,81 tr',rs 6!-0,25 t# ]

(s- 40)

gdje je c, toplina, ),tyl\ K] toplinskavodljivost, w" [m/s] .lrlmt K] specifidna reduciranabrzina na normalno stanje, a d [m] unutainji promjer cijevi odnbsno hidraulidnipromjer kanala. PrethodnajednadZba za dimne plinove bez pretidka zrakau pojednostavljenom obliku slasi

o:lo,rn * 0,,(*)-o,oo88 (#u)'l#t#l

(s- 41) 81

Za dimne plinove koji se normalno javljaju u pogonu generatora pare mogu se uzimati vrijednosti dobivene iz prethodne jednadZbe, umanjene prlbliLno 2"/", odnosno / t\ ^^^l. ^ ^ l t \ ' ? l h l ^ 0 . 7W 5f 'l

dlr:0,e8 l0 8d ,]l f f i ; l m + ] l + . r 0 + 0 l,r , r - / _ 0 . 0 0l8 r
l +'tl

(s_42)

Isto se moZeprimijetiti i za zrak, ali se vrijednostitada moraju umanjiti pribliZno 77o.odnosno

a':0'e3

+ o '' (\*/-

/r\

t *- n / 1 \ ' l 4 l f - w 1 'ts- +:l O'ft\r 00/ r d0.25 Lnl'K I
(s-44)

Ako cijevima struji pregrijana para moZemo se koristiti jednadZbom

(#)1# t;p] n:l+,+z+or
wo:w
273 p [ *-l

U prethodnimizrazimat ["C] je temperatura medija, a w" [m/s] reduciranabrzina medija,svededa na normalnostanje,odnosno

2 7 3 +a t o r 3L ; l

(s-4s)

gdje je w [m/s] stvarnabrzina medija, r ['C] temperaturamedija, a p[bar] tlak medija. U prethodnimjednadZbama d [m] je svijetli promjer cijevi, odnosnohidraulidki promjer kanala opieg oblika

4: dn:6

4 A

(s- 46)

gdje je A I^'l presjek, a O [m] opstrujavaniopsegkanala. Ako imamo strujanje kroz kratke i Siroke kanale, dobivenevrijednosti za koeficijent prijelazatopline konvekcijom atreba, prema prethodnimformulama, korigirati faktorom / koji ima slijedeie vrijednosti (ovisno o duljini kanala L i promjeradn): hidraulidnog

[l,

5.3.2.2.Popreino nastrujavanje cijevnihsnopova
Prema istraZivaniima O. L. Piersona, E. C. Hugea i E. D. Girminsona, postavljena je empirijska jednadZba koeficijenta prijelaza toplina konvekcijom kod poprednog strujanja preko cijevnog snopa:

Yo-o-l' art:0.345 Coo'o' -p f^ '-Fo''n + do.3ef Lm,
82

K _l

I

(s- 47)

gdje je /" koeficijent koji ovisi o rasporedu cijevi i Reynoldovom broju, / [Wm K] je toplinska vodljivost plina Co [J/m3 K] specifidna toplina plina, wo [m/s] reducirana brzina na normalno stanje, d [m] vanjski promjer nastrujavanih cijevi. Uvr5tavaju6i pojedine fizikalne velidine u prethodnu jednadZbu, dobivaju se izrazi za pojedine medije. Tako se za strujanje dimnih plinova bez pretidka zraka (teoretsko izgaranje) dobiva

a = 1 , '\1 2 ry n#
'

f w l L-tKl

(s- 48)

Za dimne plinove s uobidajenim pretidkom zraka, vrijednosti iz prethodne jednadZbe dovoljno je smanjiti pribliZno 27", odnosno

q : r . 6 8W 5 r^#[-*O]

(s- 4e)

Za poprednostrujanjezrakapreko snopacijevi korekciju valja smanjitiotpriIike 7%, odnosno

a,,:1.6\ryr"#t#]

(s- s0)

Na isti nadindobivamoi koeficijentprijelazatoplinekonvekcijomkod poprednog strujanja vodenepare preko cijevnogsnopa

tT f^# ap=o,3ss

[-*O]

(s- s1)

U prethodnim je izrazima: yednja apsolutnatemperaturamedija u promatranompresjeku - fT Lfl koeficijent rasporedacijevi, koji se s dovoljnom todnos6umoLe uzeti za paralelni raspored cijevi 1,1, a za Sahovski 1,15do 1,20, - w. [m/s] brzina medija u najuZem presjeku snopa, reducirana na normalno stanjeokoline (0'C, 1,013bar), odnosno wo:w 273 m+t

p f'l 1"01 L3 ;J

(5- s2)

gdje je w [m/s] stvarna brzina medija u najuZempresjeku cijevnogsnopa,/ ['C] je srednja temperaturamedija u promatranomsnopu, a p [bar] apsolutni tlak medija,
- d vanjski promjer cijevi u nastrujavanom cijevnom snopu. [_rn] Prethodne jednadZbe za popre(no nastrujavanje cijevnih snopova vrijede _ kada je nastrujavanje pod pravim kutem u odnosu na oii cijevi i kada je d'eset redova u snopu. U drugim prilikama dobivene vrijednosti koeficijenta prijelaza topline valja korigirati faktorom kuta nastrujavanja f i faktorom broja rldoua cijevi /", odnosno OKoR: af"f,

(5- s3) 83

U prethodnoj tablici B je kut nastrujavanjadimnih plinova u odnosu na simetralucijevi.

U ovoj tablici n je broj redova cijevi u snopu. Prethodnim razmatranjem o prijelazu topline konvekcijom obuhvadeni su glavni sludajevi koji se javljaju u generatorima pare. U pojedinim konstrukcijama i izvedbama mogu se pojaviti joS neki specijalni sludajevi, koji se ovdje neie posebno proudavati ni prikazati.l

plinovau dimnimkanalima 5.3.3.Zrad,enje i cijevnim snopovima
Kod vi5ih temperatura dimnih plinova (viSeod 500'C) znatanutjecaj na koeficijent prijelaza topline ima zradenjetroatomnih plinova, odnosno vodene pare (HrO) i ugljik-dioksida(COr). Na prethodno priloZenimdijagramima(sl. 5.1. i sl. 5.2.) danesu vrijednosti stupnjacrnode plina spr (za co2 i Hro) ovisno o temperaturi/ i umno5kuparcijalnogtlaka p i debljine sloja / s pomo6udegase moic izratunatitoplina predanazradenjem plinskepolusfere na elemenat povr5ine koji se nalazi u sredini povr5inejednog crnog tijela pri temperaturiod 0 K.
Qz,pt: s6 o Ta (5-54)

U skladu s time, za pojedinu vrstu plina proizlazi: ezcor,t= tcoz o Za, odnosno o Ta, gdje ie o (: 5,67 ' l0-8 Wm2 Ka) Qz+2o,t: €H.o Stefan-Boltzmannova konstanta, a T [K] temperatura plina. Nadalje, toplina izmijenjena zradenjem plinova s nekom stijenkom koja ima stupanj crno6e (apsorpcijski faktor) 4, slijedi iz izraza
Qzco2: t", (Q,cor;pt- f Q.aor,or) |

I w.l
----;l

L m'l

- ss) (s
(s- s6)
rl, l2l,t 41, t 51, [ 6],t 81,

odnosno
QzH2o: t", (4"uro,rpt- C, t Z" d.t"tjrtf

wl
"ro,*) [

mrJ

I e].t 1ol.

prouOavanje ovog podrudja upuiuje se na posebnuliteraturu I

84

U prethodnim je jednadLbama: Qzco2> e.uro ie toplina predana zradenjem CO, odnosno H2O pri temperaturi /p1 na neku stijenku temperature /,,; - s,,je stupanj crno6e stijenke (zavaljane cijevi i Samotnuoblogu od 0,75 do 0,9); je toplina zratenia CO2 odnosno HrO pri temperaturi /ori Qzco2,top QzH2o,,o, - je korekcijski faktor kojim se uzima u obzir utjecaj temperature kod zradenja / CO2, a iznosi

f=

(s-s7)

gdje je Zor [Kl temperaturaplina, a 2,, [K] temperaturastijenke za koju se proradunava; - 4zco2,t"r, je toplina zralenja CO, odnosnoHrO pri temperaturi/.,. QzHzo,,", Radi odredivanjastupnja crnoie plina prema priloZenimdijagramima(slika 5.1 i 5.2) potrebnoje prethodnoodrediti debljinu plinskogsloja / [m] i parcijalni tlak p [bar]. Kod cijevnih snopovas paralelnim i Sahovskim rasporedom,kao i za or'alene
kanale, moZe se uzeti da je debljina sloja /: '1.. za ozratene kanale l: a . g lml
Tablica 5.2. Karakteristidni faktor za odreclivanie debljine sloja plina

Vrijednostifaktorag

\,

b/a\
I

1

4 0,77 0,86 0,99 1,08 1,15 0,96 0,99 1,10 1,18 1,,26

6
105

10
1,10 1,15 1,26 1,36 1,55

15
1) -t'l

2 4 6 10

0,60 0,77 0,96 1,05 1,10

1,08 1,18 1,27 t,36

,28 ,40 ,68

Izvor: [10, prilog 42]

2. za cijevnesnopove/= r . g [m]
Tablica 5,3. Karakteristidni faktor za odredivanie debljine sloja plina kod cijevnih snbpoua

bl-t

SSr

Vrijednostifaktora g

X:
2 6 10 20 q

2
0,65 1,64

3 0,70 1,67 ))\ 2,80 2,89

4

5 0,77 1,82 2,70
?R5

6 n70 1,90 2,82 4,t5 4,93

7

+-or
panlelni rasporcd

0,74 1,75 2,62 1<' 3.86

0,80 3,02 4,35 5,30

eg

,

,A,

4,34

,#4
raspored Sahovski

Izvor: [10, prilog 42]

85

ll
Debljina sloja plina volumenaproizvoljnogoblika odreduje se, prema Hausenu, s pomo6u pribllLnog izraza

t:o,e ff r^l

(s- s8)

gdje je V [-,] volumenpromatranogprostora,a A lm2l povrSina plinoozradena vima. Zbog refleksije ozradenihstijenki nastajepovedanjedebljine sloja, pa u takvim uvjetima, koje imamo u generatorupare, valja radunati s korigiranom debljinomsloja /*, premaizrazu

tk:t(z-d

[m]

(s-5e)

gdje je 4, stupanj crno6e stijenke. S tako dobivenom vrijednoSiu moZe se proradunavati dalje. Parcijalni tlak p zrale1eg plina odreduje se na temelju njegova volumnog udjela q, iz (ega slijedi

qs6r= 1,013 Pcor:1',013 fr qrr6: 1,013 1,013 Puro= fr

W*l fi*l

(5-60) (s- 61)

gdje su veliline g.qr, ewro, Vcor, V^ro i 7or odredene iz jednadLbi izgaranja (poglavlje 3.2). Kada su oba plina (CO, i HrO) istodobno u smjesi plinova, javljaju se medusobni utjecaji tako da zradenjem predanatoplina ne predstavlja zbroj toplina koje bi svakiplin predao samza sebe.stogaje ukupno predanatoplina zradenjem plinova jednaka

e . p t:0 ,9 (e 7 ,co ,*n ,r," ) l *Y ]

6- 62)

gdje se faktorom 0,97 tzima u obzir medusobniutjecaj plinova koji se nalazeu smjesi.

prijelaz 5.3.4. Ukupni topline plinova na strani dimnih
Kao 5to je iz prethodnogvidljivo, na strani dimnih plinova nastajeprijelaz topline zbog konvekcijei zradenja dimnih plinova (CO, i HrO), pa je njihov zbroj ukupni prijelaz topline. Bududi da se konvektivniprijelaz topline izrai,ava koeficijentomprijelazaa, prikladno je tome prilagoditi i prijelaz topline zradenjem dimnih plinova, tako da 6e ukupni (ekvivalentni)koeficijentprijelaza topline dimnih plinova arbiti
ar: ai aro,

(s- 63)
0,97 (q""orj q.rro)
6 /roe

Q^t g0le Je (I^t=-^j7: ' a

f w l t - l

tt."

Lm'Kl

(s- 64)

86

u prethodnomizraz]u,a, t^rznati srednjulogaritamsku razliku temperatura izmedu predajnikai prijemnika topline.

5.3.5. Srednjalogaritams ka r azlika temperatu ra
Tok promjene temperature uzduz stijenke na kojoj se prenosi toplina zbiva sepremalogaritamskoj krivulji, u proradunima sepromjenr;ivltokovi temperature najdesie zamjenjuju pr"-u ,-j"ru ,t.ujanja medija -srednjimtemperatura-u. uzduz ogrjevnih povrsinu, u g"n"ruiorima pare mogu nastatitri sludaja: f . istosmjernostrujan;e, 2. protusmjerno strujanje, 3. popredno(unakrsno)strujanje.

5.3.5.1.lstosmjerno strujanje
.Radni medij koji predajetoplinu i onaj koji preuzimatoplinu imaju isti smjer strujanja(sl. 5.10).
Tada vrijedi : L. tror,.,, A /'A /'
Ltz (trurtzr) - (t, otzi,)

, a/, l n -

1n

/ru-/zor tta- tzi,

(s- 6s)

Sl., 5.10. Istosmjerno strujanje

5.3.5.2.Protusmjerno strujanje
Smjer strujanja radnih medija je suprotan (sl. 5.11). Lh-Lt2 ( / , u , tzn) (tro- tr,r) .
l n

Tada je A /rog, prot

L t ',
Ltz

1n

tra- tzi.
ttittzot

(s- 66)

87

rrcl
IruL

l&

Sl. 5.11. Protusmjerno strujanjc

(unakrsno) struianie 5.3.5.3.Popre1no
Smjer strujanja radnih medija je popredankao na slici 5.12.
Za takvo strujanje je A /,or, *0,:
A /roe,irt + A /rog,p.o,

(s-67)

topline 5.3.6.Koeficijent Wolaza
U skladu s Fourierovim zakonom provodenja topline, koeficijent prijenosa topline kroz ogrjevnu povr5inu iznosi

o:llJ

1

t w l

L'n'rl
I tl'cl
trr.

(s-68)

A 1 A A 2

lu* I

l2

Sl. 5.12, Popredno struJanJe

gdje je. a1IWlm2 K] uku-pnikoeficijent prijelazatopline na strani dimnih plinova (predajnika topline), s {ml debljina stijenke, ) l*lm Kl koeficijent vodljivosti materijalastijenke,a arfwlmz K] koeficijentprijeiazatopftne na stiani prijemnika topline (voda, para, zrak). Bududi da se velidina ) 1 zaogmale vrijednostimozezanemariti, slijedi da je

(rtGt I w , K: a,+a L;t * j

(s-6e)

5.3.7.Utjecaj zaprljania povr5ina ogrjevnih na prijenos topline
U toku rada generatorapare ogrjevne se povrsineprljaju na strani dimnih plinova i na strani vode i pare. Pravilnompripremom i obradom vode mogu se potpuno izbjeii taloZenjana vodnoj i parnoj strani, ali taloZenja6e biti na strani dimnih plinova. Za 63&nje ogrjevnih povr5inana strani dimnih plinova koriste se propuhivadidade; naslagepepela, koksa, dacle i drugih onedis6enja ne mogu sepotpuno izbjeei,pa to uzrokujesmanjenje prijenosatoplina zbogznatno manjih koeficijenata vodljivostiu odnosuna materijalcijevi, kao Stoje vidljivo iztablice5.4.
Tablica 5.4. Vrijednosti koeficijenta vodljivosti za razlitite naslage na cijevima Materijal Koeficiient I W I

voatlivosti IJTJ
pepeo troska dada(pri 200'C) (pri 400'C) dacla koks (pri 100"C) kamenackalcijevetvrdo6e kamenacostatnetvrdoie

0,080,15 0,15-0,19 0,101 0,131 0,1,5-2,2 -2,2 0,07

zaprljanje ogrjevnih povrsina najvi5e ovisi o vrsti goriva, nadinu loZenja, geometriji ogrjevnih povr5inai brzini strujanja. Utjecaj zaprljanjaogrjevnihpovrsinanajdesiese uzima u obzir tzv. korekcijskim faktorom zaprljanja f,, dobivenogna temelju iskustvenih podataka.ovisno o vrsti goriva i obliku ogrjevne povrsine, korekcijski faktor zaprljanja $, je od 0,7 do 0,98. Nize vrijednosti odnosese na izgaranjekrutog goriva, a vise a'kose upotrebljavatekuie i plinovito gorivo. Korekcijski faktor zaprljanja [, veLese izravno na koeficijent prijenosatopline ft, tako da njegovakorigiranavrijednostiznosi

ku=€.-[#]

(s-70)
89

generatora pare 5.3.8.Proradun isparivada
U ovom dijelu govorimo samo o onom dijelu isparivada u kojemu se toplina prenosi konvektivno, dok je dio gdje se toplina prenosi zradenjem plamena obra-

den u poglavlju5.2. Op6ajednadiba za prijenos topline konvekcijomje Qi:kv A /bsAi [W] (5- 71)

qOl_9 le O, [W] toplina koja se predaje u konvektivnom dijelu isparivada, k* [Wm2 K] korigiranavrijednostkoeficijentaprijenosatopline, A r,* [f] srednja logaritamska razlika temperatura izmedu dimnih plinova i vode u i-spaiivadu,a At [mt) efektivnapovr5inaisparivada (konvektivnog). Iz jednadZbe(5-71) se moZeodrediti potrebnapovr5inaisparivada -4,. Polazeeiod osnovnog izraza za koeficijent prijenosa topline
!.:_

1

l***1
Q 1 A d 2

gdje se u ovom sludaju, zbog relativno tankih stijenki cijevi i relativno velike provodljivostimetala,velidinasl)moLe zanemaritiisto kao itlanl.l arzbogznatno ve6evrijednostikoeficijentaprijelazatopline na stranivode, pa izrazzakoeficijent prijenosa toplinepostaje

,,- | w_.1 *_ o,
l"r, K l
odnosno

(s-72)
(5- 73)

t - w l ky_ €,a l*, r-.1

Bududida je temperatura na straniprijemnikatopline (vrelevode) konstantna i jednaka temperaturiisparavanja ti, izrazza srednjulogaritamsku razliku temperature postaje
A /roe: (lor,,r- t) - (to1, n, Ipl. ul f; ti

ti)

(s-74)

t6, o-

odnosno
[ /roe = (/or, or ,n fpr, i,)

/Pr,ur - /i t6, i. - ti

(s- 7s)

JednadZba toplinske bilance za konvektivni dio isparivada moZe se pisati

- /or,i") Qi,pr:9: n vrl cprll., U.'o,
90

(s-76)

gdje je Or,prtoplina koj3 s9 oduzima plinovima u podrudju konvektivnog ispariva(a, a r7,,stupanj zra(enja koji se odnosi na vanjske poutsine konvektiviog isparivada, pa se uzima da je r7,,:1-gz (g2 je gubitak zra(enja generatora pare u okolinu). lz te jednadZbe moZe se izradunati izlazna temperatura dimnih . plinova iz konvektivnog dijela isparivada, prema jednadZbi
t p l ,a = t p t ,u t

Q, ryoB VerCr, l,
| 'Pt' "t
e '-pt,

rcl

(s-77\

gdje je Crrl,,,.o srednja specifidna toplina dimnih plinova izmedu tot,i,i tg,,,t, odnosno
'Pt"'t

--

|tpt.ut

c o t, rld , o =

|

Co, l"

I

t p ro ,t

tpr. ur Cpr lo
tpl.uttpt,U

lbr..

tpt. o

Lm,iK_l

f r ' l

(5- 78)

5.3.9.Proradun pregrijada pare
Da.bi pregrijadpare zadovoljio,u njemu se s dimnih plinova na paru mora prenijeti toplina koja je nuZna za isparavanje vlage sadrzaneu ulazioj pari iz bubnja i za pregrijavanjena potrebnu temperaruru. S obzirom na smjestajogrjevnihpovrsina,odnosnos obziromna nadinprijelaza topline koji je najvisezastupljen,pregrijadipare mogu se podijeliti na: l. ozra(,ene pregrijadepare, 2. konvektivne pregrijade pare, 3. kombiniranepregrijadepare. ozradeni pregrijadi pare smjestenisu u podrudju visih temperaturadimnih -. plinova, zbog tega toplina ve6im dijelom prelazi zraEenjem plamenaiz loZistaili dimnih plinova, a manjim dijelom konvekiijom. zbog tbga se kod takvih pregrijata pri radu sa veiim optereienjem ostvaiuje manji piegrijavanje, tj. niZe-su izlazne. temperaturepare jer je protok pare propor.lonuttio'pov"6an,a toplina zra(enja samo je neznatnove6a. Radni tarattiristika takvog pregrijadapare je na slici 5.13/1. prlkazana Kod konvektivnih pregrijadase povedanjem optereienja pove6avaju brzine strujanja dimnih plinova.i pare. zbogtoga sepovedava tcoeticilentprijelaiatopline i ukupno prenesene topline s dimnifi plinova na paru, a u skl-adu i ti-e pou"iuuu se .izlaznatemperaturapare izpregrijada.Karakferistikakonvektivnogpregrijada prikazana je na slici 5.1312. Na pregrijade pare s kombiniranomkarakteristikom imaju podjednakutjecaj .. prijelaztopline zradenjem.i konvekcijom,p3 Sekod njih iztainitemperaturapare y pregriiata neznatnomijenja s obiirom-na promjenu optereienja, kao na slici

s.t3/r.

Pregrijadi pare mogu, s obziromna velidinui broj snopova cijevi, biti izvedeni kao jednostupnjevi,dvostupnjeviili vi5estupnjevi. 9I

optere6onie

optorecenie

optere6enie

Sl. 5.13. Temperatume karakteristike pregrijada

S obzirom na smjer strujanja dimnih plinova i pare, oni mogu biti: L) unakrsni (popredni)/ istosmjerni, 2) unakrsni (popredni)/ protusmjerni. Malokad se izvodesamos istosmjernimili protusmjernimstrujanjem.Op6enito je najde3da izvedba pregrijadapare s dva stupnja, i to u prvom stupnju s unakrsnim/protusmjernim strujanjem,a u drugom stupnju s unakrsnim/istosmjernim strujanjem. JednadZba za prijenos topline, na osnovi koje se proradunava potrebnapovr5ina loo pregrijadapare koji udovoljavapotrebamaisparavanjaostatka vlage sadrZane u ulaznoj pari i pregrijavanjana potrebnu temperaturu,glasi
App: D (io - i' - x r) Qop: ku L tro.

(s- 7e)

gdje je Ooo[W] toplina koja se predajeu pregrijadupare, ft1 [Wm2 K] korigirana vrijednost koeficijentaprijenosa topline, A l,* [K] srednja logaritamskarazlika temperatura izmedudimnih plinova i pare, Arol^'] efektivnapovrsinapregrijada pare,D [kgA] kolidinapare koja sepregrijava,io [J/kg]entalpija izlazne pregrijane pare, i' [J/kg] entalpijavrele vode kod radnogilaka, x udio suhozasiiene pare na ulazu u pregrijad,r [J/kg] toplina isparenjakod radnog tlaka. vlaZnostpare na ulazuu pregrijaduglavnomovisio radnomtlaku, specifidnom optere6enju povrsinevode u bubnju (vodenogogledala),specifidnom opteredenju parnogprostorau bunju, izvedbisistema za separaciju pare i optereienju generatora pare.Prosjedne vrijednostivlaznosti parena izlazuizparnogbubnjaiznose: 0,02 do 0,04 za manje generatore pare, cilindridneizvedbes pramenicima i dimnim cijevima, s malim radnim tlakom i prirodnom cirkulacijom; 0,04 do 0,06 za srednjegeneratore pare, radnog tlaka do 8,0 Mpa i s prirodnom cirkulacijom; 0,06 do 0,10 za generatorepare s visokim radnim tlakom (do 15,0 Mpa) i s prirodnom cirkulacijom ; 0,L0 do 0,15 za generatore pare s visokim radnim tlakom i s prisilnom cirkulacijo-. 92

Koeficijent prijenosa topline pregrijada pare raduna se prema poznatoj jed_ nadZbi 1 k__ 1 , s , 1 - T - T Q1 /L Az

gdje se u.tehnidkomproradunu,odnoss/,1moLe zanemariti, pa koeficijentprijenosatopline iznosi

k:

I
1 ,1
Q1 az

:eta2 f-Y-l

a 1 I a 2L m . K J

(s- 80)

sa stijenki cijevi na paru, moZe biti od 12 do 35 m/s.

lne lrzyna strujanjapare kroz pregrijad,o kojoj ovisi koeficijentprijelazatopli

ve6e sevrijednostiprimjenjuju kod visih tlakovai visihtemperatura, i obratno. Brzina strujanja dimnih plinova u podrudju pregrijadasu od 6 do 20 m/s. JednadZba toplinskebilanceza pregrijat,pare glasi Qpp,pr:9v.: n vo1Cptll., U, u,- /or, i")

(s- 81)

gdje je op6o1toplinq fgju se oduzima plinovima u podrudju pregrijadapare, a stupanj zra(enjavanjskih povrsinapregrijadar7,,jediakje bnom kod isparivada (konvektivnog). Iz prethodne jednadZbeproulazi da je izlaznatemperaturadimnih plinova iz pregrijada

- -i* 4',x= t6,",

7 1B ., VprCrrl,

r.* ["c]

(s- 82)

5.3.'f 0. Proradun zagrijaea vode
U zagrijadima vode nlqojna sevoda prije uraska u parni bubanj predzagrijava na_temperaturu koja je obidno 20 do 50'c niZa od temperatureisparavanja pri je temperatura tlaku. Ta iskustveno utvrdena da-se (toiekod promlene 1adlo.banja) radnog tlaka ne bi dogodilo naglo isparavanjeu zagrijifu vode, 8to bi loglo uzrokovati nepoZeljnehidraulidke udare, Kod veiih generatorapare, s vi5im radnim tlakovima, mogu se zagrijadivode izvesti i tako Aa se u njima voda djelomiceisparava(5 do 25 %). To su tzv. predisparivadi vode. Mllii i srednji generatori pare jednostupnjeve obidno imaju zagrijade vode, . . dok ve6i imaju zagrijades dva stupnja. prijenosatopline u zagrijaduvode, iz koje se odreduje njegova ^ - JednadZba efektivna povr5ina. glasi
Qzv : kk L tbsA",= D (tzv - iNV) [W]

(s- 83) 93

gdje je Qru[W] toplina koje se predajeu zagrijadu vode, ftk [Wm2 K] korigirana vrijednost koeficijentaprijenosa topline, A r,., [K] srednja logaritamskarazllka temperatureizmedudimnih plinova i vode, Arulmrf efektivnapovrsinazagrijata vode, D [kg/s]kolidinavode kroz zagrijad vode, ir, [Jlkg] entalpijavode niiziazu iz zagrijata vode, i^17 entalpija napojne vode (na ulazu u zagrijat,vode). [J/kg] Koeficijent prijenosatopline i ovdje se, slidnokao i kod pregrijadapare, u . pojednostavljenom obliku proradunava prema rdt , x : 7e7 fi I w l

L;:rl

(s_ 84)

Vrijednosti brzina strujanja vode u zagrijadima vode kre6u se od 0,5 do 4,0 m,/s, a brzina strujanja dimnih plinova od 6 do 20 m/s. JednadZba toplinske bilance za zagrijat, vode glasi
o- B Vor Cpr l'Pr' (6r,r - /pr, E! z) 1,",,o ut

Q,u.pr:

(5- 8s)

gdje je Q*,ottoplina koja se oduzima plinovima u podrudju zagijalavode, a q.,, stupanj zratenja vanjskih povr5ina zagrijada vode u okolinu, odreduje se na isti nadin kao kod konvektivnog isparivada. Iz prethodne jednadZbe slijedi jednadLba za radunanje temperature dimnih plinova iz zagrijata vode
tpt, iz: tpt, rl

Q,U

71o B Vpr Co, '1,. 'pt, .
v

I

tnl' ut

rcl

(s- 86)

5.3.11.Proradunzagrijala ztaka
Tagr|jat,zrakapripadatzv. naknadnim ogrjevnimpovrsinama koje su najdesie ugradenenaizlaznomdijelu dimnih plinovaiz generatora pare; ima dvije osnovne funkcije: - da snizi izlaznu temperaturudimnih plinova iz generatorapare i tako smanji gubitak izlaznetopline dimnih plinova odnosnopove6atoplinski stupanjiskoristivostigeneratora pare; - da se zagrijavanjem ulaznogzrakapostigne potrebnatemperatura u loZistukoja je nuZnaza efikasno izgaranjegoriva u tehnidki raspoloZivom vremenu izgaranja (0,1 do 1,6 s), Sto je narodito znadajnopri koristenju goriva losije kvaliteie (niZetoplinskevrijednosti). prijenosa topline zagijata zraka, iz koje se odreduje njegova _ JednadZba efektivna povr5ina, glasi
Qo: ky A, trorA,,: B Vy Cy

t:'

0r'-rr) [Wl

(s- 87)

94

gdje je Q-IWI toplina koje se predajeu zagrijaduzraka,tu [Wmz K] korigirana vrijednost koeficijentaprijenosa topline, a rbg [K] srednja logaritamskarazlika temperatureizmedudimnih plinova i zraka,A-[mtl efektivnapovrsina zagrijata zraka, B [kg/sl kolidina goriva, yr [m,Vkgl kolidina zraka za izgaranje koji se zagrijavau zagrijadu zraka, c,l''' pl*; K] srednja specifidna toplina zraka,trrlcf

temperatura zraka na izlazuiz zagrijala (na ulazu u loZi5te),a r. ['c] temperatura zraka na ulazu u zagrijat, zraka. Vrijednost koeficijentaprijenosatopline proizlaziiz atet I w , x:-q - l- ? l - * l
t Q2 Lm.

I
Kl

(s-88)

Brzina strujanja dimnih plinova u podrudju zagrijata zrakaje 6 do 20 m/s, a brzina strujanja zraka 8 do 26 m/s. JednadZba toplinskebilanceza zagrijat zraka glasi

Qu,pr:9= : n vr1 cptl,"' O,, - /pr, i,)

(s- 8e)

gdje je. Q-,ortoplina koja se oduzimaplinovimau podrudju zagrijair-zraka, a ry",, stupanj zratenjavanjskih povrsinazagrljatazrakau okolinu, koji se odredujena isti nadin kao kod konvektivnogisparivada Iz prethodne jednadZbeproizlaziizlazna temperaturadimnih plinova izzagri. jata zraka, odnosno

t6,a:tp1,"---g t.c1 B Vpr Co'1,.. ryo

(s-e0)

To je ujedno i izlazna temperatura dimnih plinova iz generatora pare.

95

6. CIRKULACIJA VODE U GENERATORIMA PARE
Prema nastanku sile koja uvjetuje pojavu cirkulacije vode unutar tladnog sistemageneratora pare, razlikujemo: 1. prirodnu cirkulaciju i 2. umjetnu (prisilnu cirkulaciju). Prirodnacirkulacijanastajekao posljedicarazllke izmedu gusto6e vrele vode i pare. Kod umjetne cirkulacije sila koja pokreie radni fluid nastaje zbog pogona cirkulacijskeili napojne pumpe. pravilnecirkulacijeu generatoru Osnovnizadaci pare su: hladenjematerijala ogrjevnih povr5ina,preno5enje topline sa stijenki na radni fluid i usmjeravanje strujanja nastalihmjehuriia vodenepare. Cirkulacijomvode istodobnose osigurava odvodenjetopline i hladenjematerijala cijevi i tako sprijedava smanjenje kvalitetematerijala(dvrstoie)Stobi nastalo zbog pregrijavanjaiznad dopu5tenih radnih temperatura.Strujanjevode uvjetuje prijelaztopline konvekcijom,koji je znatnoveii negoprovodenjekoje bi nastalo kada ne bi bilo cirkulacije. Osim toga, usmjeravanjestrujanja mjehuriia pare onemogu6uje nagomilavanje u obliku tzv. parnih.jastukana stijenkama,koji bi zbog loSijegprljelazatopline na paru uzrokovalilokalno pregrijavanje,a u krajnjem sludajui >pregaranje( te propu5tanje cijevi zbog gubitka mehanidkihkvaliteta materiiala.

6.1.PRIRODNA CIRKULACIJA VODE
Glavni faktori o kojima ovisi prirodna cirkulacija vode u generatorima pare su radni tlak te dimenzije i oblik isparivadkog dijela. Radni tlak u generatoru pare prvi je faktor ogranidenja primjene prirodne cirkulacije zbog njegovog utjecaja na razliku izmedu gusto6evrele vode bez parnih mjehuri6a (u tzv. silaznim cijevima) te mje5avine vrele vode i mjehuriia pare (u tzv. uzlaznim isparivadkim cijevima). Bududi da se usporedo s porastom tlaka smanjuju razlike izmedu gusto6e vrele vode i suhozasi6enepare, sve dok se kod kritidnog tlaka potpuno ne izjednade, istovremeno se, proporcionalno smanjenju razlike tih gusto6a, smanjuje i sila uzgona koja odrL.avacirkulaciju. Stoga se

97

pri-ro.qnlcirkulacija moZeprimjenjivati samo kod generatorapare niZih i srednjih radnih tlakova, dok se prinudna cirkulacijakoristi kod srednjih i visokih raOnltr tlakova. Uzev5iu obzir i drugi utjecajnifaktor, odnosnohidrostatsku visinu cirkulacijskog kruga, moZe se postaviti gruba granicatlaka primjene prirodne cirkulacije kod stacionarnih (kopnenih)generatora pare od priblizno 160bara,sto je moguie uz izvedbes vrlo visokim ekraniziranimloZistima.Medutim, kod brodikih generatora pare raspoloLiva je visina konstrukcije znatnomanja, pa se granicailaka s prirodnom cirkulacijomspu5taniZe od 100 bara.

6.1.1.Hidrodinamika prirodne cirkulacije
Cirkulacijski krug s prirodnom cirkulacijom dini sistemtzv. silaznih("hladnih<).i uzlaznih(zagrijavanih)cijevi povezanihs parnim bubnjem, gdje se para o.dyaja od mjesavinevrele vode i parnih mjehuri6a.Kao sto je veilpom"nrrto, cirkulacijase ostvarujekao posljedicarazlike izmedu gustode itupca vbde u silaznim i stupca mje5avinevode i pare u uzlaznim cijevima.
1)

*= I ry@
--t I
\P

-l &/

r^-=A

Sl. 6.1. Osnovni oblici cirkulacijskih krugova Legenda: 1-parni bubanj, 2-silaznecijevi, 3-vodenakomora, 4_ulazne ciievi

Cirkulacijskikrugovi mogu biti jednostavni(slika 6.1/1)ili sloZeni(stika6.112 i 6'1l3). Kod jednostavnih cirkulacijskih krugovaparni bubanj i sabirnikspojeni su silaznimiuzlaznim cijevimapribliZnoistog geometrijskog oblika, s time Stose uzlazne cijevi nalazeu istim toplinskimuvjetima(pribliZnoistatemperatura dimnih plinova). Kada se uzlaznecijevi nalaze u razliditim toplinskim uvjetima (slika 6.1,12) iti imaju razlidit geometrijskioblik (slika 6.1/3), tida je cirkulacijskikrug slozen jer su u njemu razliditi uvjeti koji utjedu na cirkulaciju. Kod sloZenih cirkulacijskih krugova mogu nastati razlidite smetnje u cirkulaciji, kao sto je stagnacija cirkulacijeili pojava cirkulacijeu suprotnomsmjeru, sto moZeuzrokovati Stetne posljediceu pogonu. osnovni cilj proradunacirkulacijevode u generatoru pare je da se definiraju takvi uvjeti strujanja vode, odnosnomjedavine vode i pare u silaznim. i uzlaznim cijevim.a, koji ie osiguratidovoljanodvodtopline sastijenki cijevi, a time i njihovo hladenje. 98

Karakteristidna velidinacirkulacijeje tzv. cirkulacijskibroj c, a to je odnos izmedu kolidinevode koja se uvodi u krug D" i kolidine pur" I) koja se oslobacla iz njega,odnosno t:E D" (6- 1)

Dakle, cirkulacijskibroj omoguiavauvid u intenzitetcirkulacije.prethodno . je navedeno da na intenzitetcirkulacijenajviSe utjederadni tlak i oblik konstrukcije generatora pare, pa se u tablici 6.1. navodeorijentacijskevrijednostiovisne o tim faktorima.
Tablica 6.1. Cirkulacijski brojevi razliditih izvedbi generatora pare Vrsta generatora pare Radni tlak [bar] Kapacitet

tkc/sl
55- 180 20-70 10-55 8-55 8-55 2-10
do4

Cirkulacijski broj C

generatoripare sanajviSimtlakom generatoripare s visokim tlakom generatoripare sasrednjim tlakom: - s jednim bubnjem - s dva bubnia -striidetiri'bubnja generatoripare malog kapaciteta generatoripare s niskim tlakom brodski generatoripare: - srednjeg tlaka - niskos tlaka

- 185 145 80- 140 35-80 15-35 -35 13 30-45 15-30 40-70 18-30

8-5 1,4-6 30-20 65-45 55-35 60-25 200-s0 10-6 2s-1,5

14-30 t4-30

Proraduncirkulacijeu cirkulacijskomkrugu izvodi se tako da se izjednaduju sila uzgola prirodne cirkulacijei ukupan pad tlaka u krugu, kao sto je prikazano na slici 6.2.

!

Z " \ D p \.-.,

E

Pm
E

l^
ls

lrl

D.
P Z E

-f f p",r

1

t3 I
D" Ikg/s]

Sl. 6.2. Grafidki prikaz proradunajednostavnogacirkulacijskog kruga

99

Ako voda ulazi u cirkulacijski krug s temperaturom koja ie niLa od temperatempeture vrenja, tada se ona mora najprije zagrljatidoku todkiD ne dosegne raturu isparavanja.Visina h, ukupna je visina cijevi na koju se dovodi toplina, dok se visina h, je dio cijevi u kojem se voda grije do temperatureisparavanja, na dijelu visine (ftr-h") isparava. cirkulacijskome krugu stvaracirkulaciju,odreUzgon,koji premaprikazanom tlen je izrazom

Apu: h, (e"rr- g")g + (h"- h,) (p"r- p.) S [Pai

(6-2)

Prvi dlan na desnoj strani jednadZbeje uzgon u zagrijadkom dijelu cijevi i moZe se zanemaritijer su gusto6avode u silaznoj cijevi p.1 i gusto6avode u vrele zagrijadkomdijelu cijevi p, pribliZnojednake i odgovarajuvelidini gusto6e vode. Drugi dlan u jednadZbi je uzgon u isparivadkomdijelu uzlazne cijevi, gdje p^oznalava srednju gusto6umjeiavine pare i vode u podrudjucijevi od todke D do E. dijelu uzlaznecijevi Veliiina srednje gustodemje5avinep- u isparivadkom empirijskimizrazima,koji se ovdje neie detaljnije odredujesepremaiskustvenim prikazivati. hidraulidUzgon koji nastajeu cirkulacijskomkrugu tro5i se na savladavanje kih otpora strujanja u silaznimi uzlaznimcijevima. dobija Korisni uzgon u uzlaznimcijevima, u uvjetima dinamidkeravnoteZe, B pad na dijelu cijevi od todke tlaka zbog otpora se ako se od uzgonaoduzme do F. odnosno
Apu.no,:Apu-Lporr

(6-3)

Korisni uzgon tro5i se za svladavanjeotpora strujanja u silaznim cijevima od A do B, odnosno
A P',oor: A P.it

(6-4)

Prema tome, kod poznatih konstruktivnih i toplinskih karakteristika generatora pare proradunucirkulacije moZe se pristupiti tako da se odredi promjena i pada tlaka A p,u u silaznimcijevima ovisno o kolidini korisnog uzgonaA po.*o, vode u cirkulaciji D". Todka presjekadobivenihkrivulja (todka A na dijagramu) krugu pri kojemu se uspostavlja odredujestvarniprotok vode D" u cirkulacijskom ravnoteZa uzgonai nastalihotpora strujanja. se jednako kao i prosti, ali je rad cirkulacijskikrugovi proradunavaju SloZeni mnogo opseZniji.Naprimjer, sloZenicirkulacijskikrug, kao na slici 6.3, sastojise od tri reda uzlaznih cijevi, koji su razlidito toplinski optereieni. Za svaki red uzlaznihcijevi odreduju se krivulje korisnih uzgonai ucrtavaju u dijagramu, a nakon toga se korisni uzgon odredujezbrajanjemuzgonaprema protoku u pojedinim redovima. 100

Pad tlaka u silaznim.cijgvimaA,p"uizra(unava se takoder za razlitite vrijed. nosti protoka u cirkulaciji. Todka presjekap krivulje korisnoguzgonaA p"*", i krivulje pada tlaka u silaznim cijevima Ap"1 odreduje ukup"nipiotok ub,i"'" cirkula_cijskom krugu, dok todkeA, B i c odre<tuju proioke troz pbleaineredove cijev.ividljivo je da je cirkulacijanajintenzivnija u prvom redu, jer je on toplinski najvi5eoptere6en.

Ds:Dg1*D62*

Sl. 6,3, Grafidki prikaz proradunasloZenoga cirkulacijskog kruga

6.1.2. Faktori ogranidenja i pogonski problemi kod prirodne cirkulacije
rz dosadasnjeg razmatranjavidrjivo je da su osnovni utjecajni faktori koji . utjedu na cirkulacijuvode_ u generatorima pare visinskarazlika ispirivadkogsistema.,razlika izmedugusto6a u uzlaznimi silaznimcijevimate otpori koji se"pojav_ ljuju pri strujanju fluida u cirkulacijskomkrugu. . . siacionarni generatori pare u normalnim uvjetima obidno imaju dovoljnu visinsku ogranidenje efikasnecirkulacije.Medutim, Illltkt' pa ona ne prerlstavlja kod brodskihgeneratora pare visinska je razlika vaLnazbogogranidenog prostora na brodu. _ Poveianje razlike izmedu gusto6eu silaznim i uzlaznim cijevima kod nekih se.-konstrukcija postiZepostavljanjemnekog drugog prijemnika topline izmedu njih, pregrijada pare. Takvo postavljinje p."igii;uiu pare korisno je da bi -o,bidno sedobila Stoveia razlikatemperatura, odnosno guitoie fluida u silaznimiuzlaznjm cijevima.Ako na tom mjestune postojipregrijadpare,temperatura dimnih plinova 49. tifr cijevi je pribliZno ista, pa se u n&im uvjetima moze dogoditi zastoj u cirkulaciji. Jos efikasnijinadin zapostizavanje ve6e razllkeu gusto6-ama je uvode_ nje tzv. >hladnih< silaznih cijevi, koje nisur, kontaktus dimniri plinovima.Daljnje 101

pobolj5anje postize se uvodenjem pothladivanja silaznih cijevi s pomo6u tzv. stabilizacijskih komora ili dak hladenjem samih silaznih cijevi. Sto je radni tlak u generatoru pare viSi, razlika izmedu gustoia postaje manja, pa je prema tome opasnost od zastoja cirkulacije kod generatora pare s vi5im tlakom znatno ve6a. Osim toga, na razliku izmedu gusto6a u silaznim i uzlaznim cijevima znatno utjede i konstruktivni oblik generatora pare, odnosno da li je njegov isparivadki dio izveden kao preteZno ozraden ili konvektivni. Kod ozradene izvedbe uzlazne cijevi imaju oblik loZiSnih ekrana koji su intenzivno zagrijavani, dok su silazne cijevi nezagrijavane (>hladne<), jer se ne dodiruju s dimnim plinovima. Zbogtoga je i razlika gusto6a veia nego kod konvektivnih izvedbi, gdje su uzlazne cijevi u podrudju niZih temperatura dimnih plinova pa nisu tako intenzivno zagrijavane kao ekranske cijevi, Osim toga, konvektivne konstrukcije obidno su manje visine, a cijevi su desto postavljene koso, s vi5e zakrivljenja, dime se dodatno stvaraju ve6i otpori strujanja. Kao Sto je na podetku spomenuto, jedan je od najvaZnijih zadataka cirkulacije usmjeravanje strujanja nastalih mjehuri6a pare. Stoga se u silaznim cijevima ne bi smjeli stvarati parni mjehuri6i, pa se valja brinuti da se to ne dogodi, narodito ne pri padu tlaka u pogonu. Tlak u silaznim cijevima moZe pasti zbog naglog porasta optere6enja generatora pare ili zbog otpora na ulazu u silazne cijevi. Zbog pada tlaka snizuje se temperatura isparavanja, te se voda u silaznoj cijevi podinje isparavati uz stvaranje parnih mjehuri6a. Najkritidnije mjesto za stvaranje mjehuri6a je podetak silaznih cijevi jer je tu najniZi tlak, dok je na dnu cijevi moguinost isparavanja manja zbogvefeg hidrostatskog tlaka u cijevi (slika 6.4).

Sl, 6.4. Raspodjela tlakau parnorn bubnjui silaznoj cijevi Opasnost od stvaranja mjehuri6a u silaznoj cijevi zbog pada tlaka je narodito velika kod generatora pare s predisparivadem jer se kod njih napajanje vr5i vodom dija je temperatura pribliZna ili jednaka temperaturi isparavanja.

t02

obidno je isparavanje, zbog pada tlaka na ulazu u silaznucijev, posljedica loseg.konstruktivnog rj9s9nj1 Na stici 6.4. prlkazanajeraspodjelu iluku u purnobubnju u kojem je radni tlakp. Statiiki tiak na ulazu u iilu^., cijevp"idobiva seako-se od ukupnog tlaka u todci A oduzmepad tlaka na ulazu,i.o;i," sastoji o.d pada tlaka zbog lokalnog.otpora i pada tlaka zbog ubrzavanjastrujanja od b do brzine strujanja u silaznojcijevi. Negativneposljedice-stvaranja mjehuri6au silaznimcijevima otklanjaju se pravilnim izborom njihovih dimenzijaodnosnopravilnim izborom brzinastiujanja u njima' Pri ve6imbrzinamastrujanjane6enastatizastoju cirkulaciji, iato piitom u njima pritisak pada, a prema tome je i stvaranjemjehuriia ve6e,budu6iaa ee strujanje povuii sobom nastalemjehuridei odvestiih u uzlaznecijevi, gdje oni povoljno utjedu na cirkulaciju. Kod manjih brzina strujanja manji je i'p"aattata te kolidinastvorenihmjehuri6a,.ali oni zbog male brzine imaju strljanje suprotno strujanju vode i tako nepovoljnije djeluju na cirkulaciju nego u prethodnom sludaju. Na temelju iskustavazakljudilo se da su brzine strujanja od 0,3 do 0,5 m/s najkdtidnije za nepoLeljno stvaranjemjehuriia i njihovo steino djelovanje. Jedan od efikasnihnadinaotklanjanja stvaranjamjehuri6apii padu"tlakau silaznoj cijevi je uvodenj.e pothladivanjavode, sto se moZeuriniti pomoiu tzv. stabilizacijskih komora ili hlaclenjem samih silaznihcijevi, kao sro ji vidljivo na slikama6.511-2.3.

RASHLADNA VODA

1) DTREKTNO HLADENJE NAPOJNOMVODOM U STABILIZACIJSKOJ KOMORI

2) INDIREKTNO HLADENJE U STABILIZACIJSKOJ KOMORI

3) INDIREKTNO HLADENJE SILAZNE CIJEVI

Sl. 6.5. Osnovni nadini pothladivanja silazne cijevi

103

prirodne vode cirkulacije sludajevi 6.1.3.Karakteristidni
Neki nadini na koje se ostvarujeprirodna cirkulaciia vode kod generatora pare prikazani su u nastavku[2]. 1. Cilindridni generatorpare s jednom plamenicom(slika 6.6) Cirkulacija je postignutakruZenjemvode oko plamenice.Redoslijedomdimnih kanala (I, II, ilI) dobiva se intenzivnijezagrijavanje manje masevode na desnojstrani plamenice i manje zagrljavanjeve6e masevode s lijeve straneplamenice. Desnastranaima uloguuzlazne, a lijeva silazne.Da bi se pobolj5alo kruZenje,napajanjetrebada seobavljau gornjem dijelu lijevog prostora.
Sl. 6.6. Cilindridni generator pare s jednom plamenicom

JXI-v-!-s

=L--

5S
_t

2. Cilindridni generatorpare s vertikalnim cijevima (slika 6.7) Prikazanimrasporedomdimnih kanala dobiva se razlika u intenzitett zagrijavanja izmedu pojedinih dijelova vodenog prostora. Ugradnjom dimnih cijevi velikog promjera u podrudju slabijeg zagrijavanja taj dio postaje dio, s cijevima silazni,a intenzivnijezagrijavan g dij ela. manjeg promj era, ima funkcij u uzlazno U takvoj konstrukciji izvodi se destopomo6ni pare sasamostalnim loZi5tem. brodskigenerator

lt-i-

generator pare cijevima Sl. 6.7.Cilindri&ri s vertikalnim (Slika 6.8) 3. Brodski kombinirani qeneratorpare >Howden-Johnsonr. kruga oko Ovdje postojedva cirkulacijska pare,koji sestvaplamenice iuzduL generatora raju postavljanjemisparivadkihcijevi u skretdimnih cijevi, noj komori. Ovisno o rasporedu napajanjeje centralnoili bodno.

Sl. 6.8. Cilindridni generator pare tipa >Howden- Johnson<

104

4. Sekcijskigeneratorpare s prednjim bubnjem (slika 6.9) Prikazani poloLaj bubnja primjenjuje se najde5iekod brodskih generatora pare gdje je konstrukcijauvjetovana preglednoSdu bubnja ili kod stabilnihpostrojenjagdje to diktiraju smjeStajni uvjeti. S gledi5ta raspodjele kolidine topline, radi orijentacije cirkulacijskog kruga ovo rje5enje nije povoljno jer se intenzivno zagrijava silazni,a manje uzlaznidio kruga.
Sl. 6.9. Sekcijski generator pare

5. Brodski $eneratorpare >Integral<, (slika6.10) Generator pare ima intenzivno ekraniziranoloZi5te.Kao i kod prethodnog,postojedvaparalelna cirkulacijska kruga. Prvi dini hladne silazne cijevi i loZi5niekran. Drugi krug dine hladnei zagrijavane silazne cijevi i uzlazne cijevi koje su smje5tene ispred pregrijada, prema loZiitu. Jedne i drugedine cijevnisnop.

\(lo\
d@j

Sl. 6.10. Generator pare tipa >Integral<<

6. Brodski generatorpare >>Bauer-Wagner.. (slika 6.11) Kod dvobubanjskog generatorapare cirkulacija je zasnovana na nezagrijavanim silaznim cijevima. LoZiSteje obloZeno s desne strane s vi5e redova nezagrijavanihsilaznih cijevi i jednim redom ozradenihluzlaznih ciievi. a s lijeve strane snopom cijevi u kojemu su prva dva reda ozradena. Taj snop je uzlazni dio. Koncepcija ovog generatorapare korije za glavnebrodskejedinice. Stena

/l \i-./

\-/ /-\ r+l \7/1

ri \'/

ri v-/

Sl. 6.11. Generator pare tipa >Bauer - Wagner<

105

7. Klasidni generator pare >Yarrow<< bez hladnih silaznih cijevi (slika 6.12)
Trobubanjski generator pare ima dvodijelnu isparnu povr5inu; dijelovi su simetridno postavljeni i paralelno vezani zaparni bubanj. Pregrijad pare ima dva dijela, simetridno postavljena izmedu isparnih povr5ina i paralelno vezanih. Prema tome, postoje dva paralelna cirkulacijska kruga: lijevi i desni. Kod oba kruga uzlazne su cijevi smjeSteneprema loZi5tu, a silazne iza pregrijada.

,TV
@@@@

oo@

Sl. 6.12. Generator pare tipa >'Yarrow..

rim silaznimcijevima (slika 6.13) sa hladnim 8. Generator pare >>Yarrow<< Povr5ine isparivada i pregrijada jer je pare nisu rasporedene simetridno pregrijadpare smje5ten samona jednoj strani. LoZiSte je podijeljeno ekranskom zavjesomna dva dijela. Zavjesa se opskrbljuje vodom s pomoiu sabirnika i hladne silaznecijevi, a samaje uzlazna. U lijevom snopu su postavljene uzlaznecijevi.

rp'l
(l^t,
AJ4-ls

/+ )F\

Sl. 6.13. Generator pare tipa >>Yarrow,.s hladnim silaznim cijevima

generator 9. Strmocijevni pares dva bubnjabezhladnihsilaznihcijevi (slika6.14) Uzlazni dio sistemadine ozradenei intenzivno zagrijavane cijevi smje5tene prema loZi5tu,a silazni dio dini snop konvektivnogrijanih cijevi. Da bi se pove6ala razllka u prijemu topline uzlaznogi silaznogsnopa, izmedu njih se najde5de ugradujepregrijadpare. Ako je moguie, silaznecijevi treba prikljuditi za vodni, a uzlazne za parni prostor parnog bubnja.

, I I

Sl. 6.14. Strmocijevni generator pare bez hladnih silaznih cijevi

r06

Fl

10. Strmocijevnigeneratorpare s dva bubnja i hladnim' silaznim cijevima(slika6.15) formiranja.cirkulacijskog kruga je slidankao i u prethodnomsludaju. -Nadin p1 b! se osiguralabolja cirkulacija u silaznomdijelu, ugradiujuse na krajevima bubnja hladne silaznecijevi.

fi
ll
Sl. 6.15. Strmocijevni generator pare s hladnim silaznim cijevima

6.2.PRISILNA CIRKULACIJA
generatorpare treba da radi u uvjetima kad uzgonu cijevnomsistemu . f(ada isparivada vi5e ne moze.osigurati zadovoljavajuiuprirodriu cirkuiaciju, nuZnoje primijeniti prisilnu cirkulaciju,pri demuse strujanjevode postiZe s pomo6ucirkulacijskepumpe. K1o, slo j9 vee spomenuto,osnovni faktori ogranidenja prirodne cirkulacije su: radni.t]1k utjede na razliku gosto6e vode u uzlaznim-isilaznimcijevima, J<oji geometrijskioblik generatorapare, o kojemu ovisi visina stupcakoji djeluje na prirodnu cirkulacijui otpori strujanjaunutar cirkulacijskog kruga. lor< u g"n"rutoru pare s prirodnom cirkulacijom oblik i rasporedispirivadkih cijevi Loraju omoguiiti prirodnu cirkulacijuvode, kod generatora pare s prisilnomiirkutacijom prostoru, sto je narodito znadajno :nogy se cijevi postavljati prema raspoloZivu kod brodskih izvedbi. U nadeluserazlikuju dva tipa prisilnecirkulacije:optodnai protodna.Razlika je u odnosukolidinevode koja cirkurira naspramlofidine vode koja se isparava. Kod optodne rv vuLurqerJw cirkulacije broj je upLur.il urvJ Js optoka Kruz kroz ulrKulacusKu cirkulacijsku pumpu, pumpu, rspanvae isparivadIi bubanj, koji je potrebanda se odredenakolidinavode pbtpuno ispari, u"6i od 1, odnosnootprilike 4 do 10. Kod protodnecirkulacijevoda se u tokujednog optoka zagrije,ispari i pregrije na remperaruru pregrijanja; dakle tu je cirlulaciJsti uro"i jednak 1. Generatori pare s prisilnom cirkulacijom prikladni su za rad s manjim optere6enjem,jer strujanjevode u njima ne ovisi ooptere6enju,vei o radu clrt<utacilske pumpe.

I
pares optodnom 6.2.1.Generatori cirkulacijom
Najpoznatiji tip generatora pare s optodnom cirkulacijom je ,rl-a Mont<, diji je shematski oblik prikazan na.slici 6.16.

I
I

Sl. 6.16. Shemageneratorapare tipa >La Mont< Legenda: 1-ekran,2-prvi konvekcijski snop isparivada,3-drugi konvekcijski snop isparivada, 4-pregrijadpare, 5-cirkulacijskapumpa, 6-napojna pumpa

Iz parnog bubnja voda ulazi u cirkulacijskupumpu, koja jekroz isparivadke cijevi (ekran i konvektivni snop) ponovnotladi u bubanj, gdje se para odvaja od vode. Da bi se osiguralaravnomjernapodjela vode u usporedno povezanimcijevima, one imaju na podetkuugradene sapnice s prilagodivimotvorom za reguliranje protoka vode. Cirkulacijska pumpa treba da svladava otpore strujanjau cijevnom sistemuisparivada, pa njezin napor odgovarazbroju svih otpora strujanja vode. Kapacitetcirkulacijskepumpe ovisi o kapacitetugeneratora pare i cirkulacijskogbroja s kojim radi generatorpare. Cirkulacijskibroj kod generatora pare tipa >La Mont< je od 4 do 10. Generatori pare veieg kapacitetaimaju manji cirkulacijski broj.

pares protodnom 6.2.2.Generatori cirkulacijom
pare s protodnomcirkulacijom,cirkulacijskibroj je 1.,odnoKod generatora sno voda se u jednom prolazu zagrijena temperaturuisparavanja, zatim se ispari i pregrije na potrebnu temperaturupregrijanja. Najpoznatiji tipovi generatorapare s protodnomcirkulacijom su "Benson<< (slika6.17)i >Sulzer< (slika6.18). 108

I
><; / z l - \
*
. l

I

I

I

Sl. 6,17. Shemageneratorapare tipa >Benson<< Sl. 6.1E. Shemageneratorapare tipa >Sulzer< Legenda: l-napojna pumpa, 2-zagijat. Legenda: l-ekranski isparivad, 2-prvi vode, 3-ekranski dio isparivada, 4-konkonvekcijski isparivad,3-drugi konvekcijvekcijski isparivad,5-pregrijadpare, 6-zaski isparivad,4-komora, 5-pregrijadpare, grijal zraka 6-zagijat, vode, 7-zagrijad zraka, 8-napojna pumpa

Kao Sto se vidi iz slike 6.17, kod >Benson< generatora pare cijevi su medusobno neposredno spojenepa nema odjeljivadavode na prijelazu izmedu isparivadai pregrijadapare. >Sulzer<jednocijevni generatorpare ima cijev u kojoj se, prolazeeikroz generatorpare, voda zagrijavai isparuje,a nakon toga para se pregrijava.To su najdesiejedinice velikog kapaciteta,pa se vise takvih cijevi spaji paralelno u cijevni sistemuzlaznihi silaznihcijevi. Na podetkusvaketakve cilivl, anaizlazu iz.zagrljatavode, ugradenje prigusniventil, kojim se osigurava jednolika raspodjela vode u paralelno spojenimgranama. _Na izlazu iz isparivadapara sadrZiz-4% vlage i prije ulaska u pregrijad prolaziodjeljivadem kapljicavode, koji je karakteristidni dio Sulzerova generatora pare. Tu se s vodom odstranjujui preostalesadrZane soli u njoj i tako spredava njihovo taloZenje u cijevimapregrijadapare. osim toga, odjeljivadkapljiia vode spredava da voda prodre u cijevi pregrijada,a time i naglupromjenu temperature materijalapregrijadakada se generatorpare pokre6eili kada se prestaneloziti.

109

I

7. STRUJANJE DIMNIH PLINOVA I ZRAKA
bi se omogudilo kontinuirano izgaranje, valja osigurati odvodenje dimnih plinova iz generatora pare, uz istovremeno dovodenje dJvoljne kolidine zraka za rzgaranje u loZi5te, Sto se jednim imenom naziva provjetravinje. Prema nadinu kojim se.ostvaruje strujanje dimnih plinova i zraka, provjetravanje moZe biti prirodno ili umjetnb.

7.1.PRIRODNO PROVJETRAVANJE
-.Prirodno provjetravanjenastaje zbog djelovanja uzgona, a kao posljedica razlike tlaka stupca okolnog zraka i stupca dimnih plinovi, u skladu s izrazom

L pu:ztz n (ffi-#T,)

g [pa]

(7-r)

gdje je Ap" [Pa] razlika izmedu tlaka zbog djelovanja uzgona, h [m] je visina dimnog kanala (dimnjaka), q_-. [kg/m3] gusto6a zraka prinormalnim Lvjetima okoline (0"c, 1,013 bar), qolo[kg/m,] gusto6a dimnih plinbva pri normalnim uvje-

Sl, 7.1. Prirodno provjetravanje brodskog generatorapare Legenda: l-ulaz zraka,2-vrata,3-prostorija za smjestaj generatorapare, 4_dimni

111

tima okoline, t, ["C] temperatura okoline, ter fcl srednja temperatura dimnih plinova u promatranom stupcu (dimnom kanalu, dimnjaku), a g:9,81 [-/st]. Kao Sto je iz izraza (7-1) vidljivo, razlika tlaka koja nastaje zbog djelovanja uzgona izravno ovisi o visini dimnjaka i temperaturi izlaznih dimnih plinova iz generatora pare. Sto je veia visina dimnjaka i temperaturaizlaznih dimnih plinova, ve6a je razlika tlaka, Sto omoguiuje veie brzine strujanja dimnih plinova i zraka, odnosno izgaranje veie kolidine goriva. Medutim, poveianjem visine dimnjaka rastu otpori strujanja dimnih plinova, a istovremeno se zbog poveianja povr5ine poveiava hlailenje dimnih plinova, Sto nepovoljno djeluje na efektivnu razliku tlaka. Osim toga, kod brodova je posebno izraieno ogranidenje u izvedbi visine dimnjaka zbog cjelokupnog izgleda broda kao i zbog djelovanja na stabilnost i otpore u plovidbi. Zbog toga se prirodnim provjetravanjem mogu posti6i samo ogranideni udinci pa se zato danas vrlo malo koristi, odnosno samo u pojedinim sludajevima kod pomodnih generatora pare (slika 7.1).

PROVJETRAVANJE 7.2.UMJETNO
Umjetno provjetravanjeostvaruje se djelovanjem ventilatora: ako postoji je tladno(slika7.2lI); ako je ugraden samoventilatorzazrak,takvo provjetravanje samo ventilator za dimne plinove, tada se radi o isisnomprovjetravanju (slika 7.212), a ako je ugradenventilatorza zrak i ventilatorza dimne plinove, takvo se je nazivakombiniranoili uravnoteZeno (slika 7.213). provjetravan Na brodovima se katkad koristi posebanoblik tladnogprovjetravanja(slika generatoripare, drZi pod Naime, ditavase prostorija u kojoj su smjeSteni 7.214). odredenim pretlakom, dovoljnim za svladavanjesvih otpora strujanju zraka i dimnih plinova kroz generator pare. To se upotrebljava narodito kod velikih brodova s vi5e generatorapare, jer je to jednostavnijerje5enjenego ugradnja posebnihventilatorai prateiih zratnih kanalaza svakupojedinu jedinicu. Medutim, takva prostorijamora biti za5tiienaod gubitka tlaka, pa se zbogtoga moraju ugradivatidvostrukavrata na ulazu. pare imaju uglavnomumjetno provjetravaModerne konstrukcijegeneratora nje (tladno ili kombinirano, a rjede samo isisno). Naime, potreba da se smanje pare odnosnoda se pobolj5aprijelaz topline konvekcijom dimenzije generatora pada tlaka pri brzine dimnih plinova, a zbogtoga i pove6anje uvjetuje povedanje temperature izlaznihdimnih plinova strujanju.Nadalje,stalnateZnjaza smanjenje smanjujeprirodni uzgondimnjaka,pa je zbogtih potrebaumjetno provjetravanje gotovo potpuno istisnuloprirodno. 1. 2. 3. 4. Osnovneprednostiumjetnog provjetravanjasu: pare, moguinost postizanjave6ih udinakageneratora mogu6nost efikasnijeregulacijeprocesaizgaranja, postizanjeboljih uvjeta izgaranjapa, prema tome, i veieg stupnja iskoristivosti, mogu6nostugradnje ve6ih naknadnih povr5inaradi smanjenja izlaznih tempestupnjaiskoriratura dimnih plinova, Sto takoder izravnoutjedena pove6anje stivosti.

lt2

I I I
t0 2

\

t

+

Sl. 7.2. Umjetno provjetravanje brodskih generatorapare 1) rladna, 2) isisna, 3) kombinirani, 4) pretlak u prostoriji Legenda: 'l'-ulazzraka,2-urata,3-prostorijaza smjestajgeneratora parc,4-tzlazdimnih plinova' s-grotlo, 6-isisniventilator, 7-tladni ventilator, g-vraia, 9-brtvena kiaona

."-uljuje. n:f:T, l?,i"Il:,r" prolazi zrak prije ulaika u loZi5t^e, jzmg{u kojih koji na taj nadi in vraia toplinu
Sto bi se inade gubila zradenjem u okolinu.

?J'Tl; llT:,I1,ty:t;k.ht;;&;,";;";;;,';Til:;"*;;:';:r",:il""1"iff kod generatora parekojiim"ajudvostruku bplatul
--^ - .-- "-J *. ^ *J

. . Ko9. tladnogprovjetravanjaventilator koji dobavlja zrak stvarapretlak koji je dovoljan da svladasve otpore-strujanjudo izrazaiz dimnjaka r'dl"touunj" pozitivnoguzgonadimnjaka. U takvim je sludajevima tlak u toziStu ve6i od tlaka okoline, 5to ima nedos.tatak pri propustanjuoplite generatora pare jer tada dimni

113

I

Kad imamo isisno provjetravanje, ventilator isisava dimne plinove stvaraju6i u loZi5tu potlak koji omoguduje ulazak dovoljne kolidine zraka za izgaranje. Kombinirano provjetravanje sastoji se zapravo od tladnog i isisnog, koje su tako uravnotei,ene da je u loZi5tu uvijek odredeni potlak. Stoga problem izlaza dimnih plinova kroz oplatu ili dimne kanale ovdje nije izraLen. Medutim, nedostatak je Sto isisni ventilator dimnih plinova radi u nepovoljnijim uvjetima (viSaradna temperatura) pu j" podloZniji kvarovima. Tendencija da rastu kapaciteti brodskih generatora pare i da se smanjuju gubici osjetne topline izlaznih dimnih plinova na radun ugradnje sve veiih naknadnih ogrjevnih povr5ina, postaje ogranidenje za primjenu isisnog odnosno kombiniranog provjetravanja zbog ogranidenih udinaka isisnih ventilatora. Stoga se kod takvih jedinica primjenjuje uglavnom tladna ventilacija s pretlakom u loZi5tu.

/,

rex
sl. 7.3.
Smje$tajventilatora za zrak

najde5de u membranpare su dimnonepropusne; Stijenke takvih generatora skoj izvedbi, dime se efikasno rje5avaproblem prodora plinova iz dimnih prolaza generatora pare u okolni prostor. Da bi otvori strujanjabili minimalni, zratni kanalmora biti Stokradi,odnosno ventilator Sto bliZe gorioniku, kao Stoje prikazanona slici 7.3.

I ZRAKA DIMNIH PLINOVA STRUJANJA 7.3.PRORNCUru plinova zrakai dimnih Padtlakapri strujanju 7.3.1.
Da bi se ispravnoizabraoventilatorza dimne plinove i zrak, potrebnoje prethodnoodrediti protok i ukupan pad tlaka u zradnomi dimnom prolazu. Otpore prolazu zraka dine zratni kanali, predzagrijadzraka te zaporna i armaturaza zrak. regulacijska tt4

Dimni prolazdineogrjevnepovrsinegeneratorapare, dimni kanali i dimnjak. p,a1e s kombiniranimprovjetravanjem , , 59d generatora posebnose izradunava pad tlaka u zradnomdijelu, od mjestauzimanjasvjeZeg t iku i, okoline do ulaza u lozi5te,a posebnou dimnom dijelu, od lo2ista-dolrluruiz dimnjaka.Zra(ni prolaz od potisnog uiia ventilatorado ulaza u loZistenalazi se pod pretlakom, dok .je u dimnom prolazu uglavnom potlak (izuzetak je ponekad dio izmedu ventilatoraza dimne plinove i dimnjaka). Kod generatorapare s tladnim provjetravanjemizradunava se ukupni pad tlaka kroz zra(ni i dimni prolaz, a oni su najveiim dijelom pod pretlako-. 'su" 9!nor.sstrujanju mora svladatitladni ventilatorzraka s pomo6uprirodnog uzgona dimnjaka. Isti sludajje.i kod isisnogprovjetravanja,samo sto u tom strieairisve otpore strujanju zraka i. dimnih plinova svladava isisni ventilator dimnih piinouu uz pomoi uzgonadimnjaka. Ukupna razlika tlaka u zradnomprolazu gen-eratora pare odredujese prema izrazu L p.:2 L po+ > A pu- L p*g hr] lpal (7 -z) IL pnz* (Q^- ap,)

gdje je ) A p,, [Pa] ukupni pad tlaka zbog otpora trenja u zraenomprorazu, 2 L pr. [Pa] ukupni pad tlaka zbog lokalnih otpora u zradnomprolazu,A p* [pa] uzgon zratnog prolaza, A,p62 [pa] potlak na izlazu iz loLiSta, g_ [kg/m3] je gusto6a zraka u okolnim uvjetima,_go, dimnih plinovapii ireoir;o; [kg/m3]gustoda temperaturiu loZi5tu,ft. [m] razlika izmedu visina ulaza zrakau loZistei izlizi dimnih plinovaiz loLllta, a g:9,81 [m/s2]. ukupna razlika tlaka u dimnom prolazu odreduje se prema izrazu
Lppt:) Ap.or+X Aprpr*A prcz-Lp.o, [pa]

(7 -3)

gdje je ) A p, pr [Pa] ukupni pad tlaka zbog otpora trenja u dimnom prolazu, ) A p,o, [Pa] ukupni pad tlaka zbog lokalnih otpora u dimnom prolazu, A p,", [pa] potlak na izlazu iz loLilta, a L p,o, [pa] uzgon u dimnom prolazu.

7.3.2.Padtlakazbogotporatrenja
Pad tlaka zbog otpora trenja izradunava se prema izrazu

L p , =O

*f

p [pa]

(7 -4)

g!i" i: a koeficijent otpora / [m] duljina promatranogkanala, dn [-] hidraulidki promjer kanala, v lrenia, a q [kg/m{ gustoia .io"og [m/s] brzina-strujanja, fluida. ovisi o relativnoj hrapavosti stijenki kanalakldo . .Koeficijent otpora trenja ,1,. i vrijedn-ostiReynoldsovabroja R.. Za vrijednbsti Lldn:0,0000g do 0,0125 i R" > 4000, koje obuhva6ajupraktidno sve.generatore pare, ' koeficijent otpora trenja moZese s dovoljnom todno56u odrediti prema izrizu 115

k , 1oo\o'25 : o,r(r,+o ,1" T ^ -& ) gdje je k [m] apsolutnahrapavoststijenki (prema tablici 7.1). Hidraulidki promjer presjekaproizvoljnogoblika jednak je dn:-o
4 A

(7-s)

l^l

(7-6)

gdje je A lm']slobodni presjek strujanja, a O [m] opstrujavaniopseg. Kinematska viskoznost,gustodai brzina strujanja pri proradunuR"-broja odreduje se prema srednjoj temperaturipromatranogfluida.
Tablica 7.1. Vrijednosti Red. apsolutne hrapavosti Apsolutna hrapavost

br.

Vrsta kanalaili cijevi
cijevni i ploiasti zagrijabi zraka, 6elidne ciievi ogrjevnih povriina limeni kanali za dimne plinove i zrak delidne cijevi magistralnih cjevovoda lijevane cijevi i plode izr aziLozar dale deliine cijevi zid od opeke u cementnoj Zbuki betonski kanali staklene cijevi

fr[m]
0,0m2 0.0004 0,00012 0,0008 0,0007 0,0008-0,006 (prosj.0,0025) 0,0008-0,009 (prosj.0,0025) -0,000 0,000 0015 01 (prosj.0,0@005)

7.3.3.Padtlakazboglokalnih otpora
Pad tlaka zbog lokalnih otpora odreduje se prema izrazu

Lp , : € ! e V ^ l

(7 -7)

gdje je f koeficijent lokalnog otpora, v [m/s] brzina strujanja fluida, a p [kg/m3]gustoia fluida. Koeficijent lokalnog otpora f odreduje se na temelju iskustvenihvelidina, ovisno o vrsti razmatranog otpora (velidinekoeficijenatalokalnog otpora za razlidite sludajeve dane su u prilogu 7). Pad tlaka u popredno nastrujavanomcijevnom snopu odreduje se prema izrazuza proradunlokalnih otpora, pri demu koeficijent lokalnog otpora f ovisi o rasporeducijevi, broju redova cijevi i R"-broju. Brzina strujanja se uzima za presjek strujanja izmedu cijevi u jednom redu. Padovi tlaka zbog ulaza i izlaza iz promatranogcijevnogsnopane odreduju se posebno,jer su obuhva6eni koeficijentornlokalnog otpora ogrjevnepovr5ine. 116

Koeficijent lokarnog otp.orapri poprecnom strujanju kroz glatkocijevni snop s usporednimrasporedom cijevi (slilia 7.+) oArecluje se premaTou^
5 9 o .

(7-8)

gdje je f" koeficijent lokalnog otpora jednog reda cijevi, a z broj redova cijevi.

je Kada

( -, ,s. s, = i 0.06 = 7 i #t<

I, koeficijent lokalnog orpora zajedan

red cijevi iznosi

e:, (t - ,)-o'u o"-0,,
je Kada *r* i 1< H<8,koeficijent

(7_e)
lokalnog otpora za jedan
0,2

red cijeviiznosi

6 ": 0 ,3 8(*-t)-"
K a d aj e

(**-0 ,e 4 )

o' ' n ( H) ' o"

(7- 10)

*r*

i

8>

#<15,koeficijentlokalnogotpora

zajedan

red cijevi iznosi

r,:0,118 (t- t)-'''

(7-rr)

Koeficijent lokalnog otpora pri poprednom strujanju kroz glatkocijevni snop sa Sahovskim rasporedom cijevi (slika-7.5)odreclujl se prema';;"

f={,(Z+I)

(7-r2)

gdje je f, koeficijent lokalnog otpora jednog reda cijevi, a zbroj redova cijevi u snopu.

-6-+-o-+'lo ' |

q-|

' l

or0-o-.O-+'al i
t

i

i

I

i i r t+-o -+ -+ t r i
r i l Sl. 7.5. Sahovski raspored cijevi

Sl. 7.4, Usporedni rasporedcijevi

LT7

^.-,-t ^ iia'i ^"it z o r l je 3 <; osim kada cijevi, raspored Za Sahovski

S'

=I0

t

St-

d

,.,- d

- t-,'. I -

koeficijent lokalnog otpora za jedan red cijevi iznosi
€o- K R.-o,'''

(7 -13\

rasporediznosi gdje koeficijent oblika cijevnogsnopaK za Sahovski

K:3,2+0,66 (r,,-ffi)''t r r

oJ=ffi=\t
* - t'oo

(7-r4)

K:3,2+o,eo (r,t-**)'' .t#i[o,r-d -11 "n' l^-- Sst 3 -d-"'

o,z(r,t-H)"] ; e-rs)

I . r,++
K:0,44 l # l_; a /
\Jl /c ;\2

,"

t,t<ffi=e,s
1.,44=*=t

(7 -16)

:lo,++ * (r,oorc t) ] (H *,)',

(7 -17)

t,r.ffi=u,t
| . r,++
Za Sahovskiraspored cijevi 118

i"ffirr,t i 3<*=to,

koeficijentlokalnog otpora za jedanred cijevi iznosi ...

f.: 1,83 /s,\-''ou

\7)

(7- 18)

W,l
Sl. 7.6. Koso nastrujavaneciievi

I

Prethodniizrazi odnosese na proradun.koeficijenta lokalnog otpora pri potpuno poprecnomnastrujavanjusnopa cijevi, odnosno kada je kut nagiba cijevi a:0. Kada kut nagiba cijevi a iznosi vise od 15o, dobivenevrijednoiti, p."*u prethodnimizrazima,korigiraju se pove6avanjem od 10%. Vrij ednosti koeficij.enata lokalnih otpora za r azli(ite karakteristidnesludaj eve u generatorima pare prikazanesu u prilogu 7.

7.3.4. Samouzgon dimnih kanala
-zbog razlike gustodaokolnog zraka i zagrijanih dimnih plinova u dimnom prolazu generatorapare nastajeuzgon koji je pozitivan (ier pomaZe strujanju) kada dimni plinovi struje prema g9{i, u neguiiuun(jer se suprotstavtja ,trujunjrr; kada dimni plinovi strujeprema. dolje. Zbroj svih vrijednosti^(pozitivnitr i negutiu'nih) nazivase samouzgon koji je jednak
L po=2 h , ( g ^ - g p r i )g [ p a ]

(7 -1e)

gdje je ftt [m] srednja visina pojedinih dijelova dimnog proraza, e,,[kgrmt]gustoia zraka pri okolnim uvjetima, ppri [kg/m3]gusto6aoimnitr plinwa p.i ,ruj"ir-u u promatranomdijelu dimnog prolaza. 119

za zraki dimneplinove 7.3.5.Ventilator
Osnovni parametri koji su potrebni za izbor ventilatora su kapacitet V i ukupni napor A p. Ventilator se izabire a pogonski stroj proradunava na temelju ukupnog pada tlaka u zradnom, odnosno dimnom prolazu, pri maksimalnom trajnom kapacitetu generatora pare, s time 5to se radni kapacitet V, i radni napor A p, ventilatora odreduju mnoZenjem s koeficijentom sigurnosti, prema tabliciT .2.
Tablica 7.2. Koeficijenti sigurnostiza ubot ventilatora
Koeficijent sigumosti Velidina (kapacitet) generatora pare Ventilator za zrak Ventilator za dimne plinove

p"
i

Ptp

p,
1,10 1,05

foo

Mali generatorpare D < 5kg/s Veliki generatorpare D > 5kg/s

1,05 1,05

1,10 1,10

1,20 1,10

I

Snagapogonskogstroja za pogon ventilatora odreduje se prema izrant

= "Y#P' 1rw1 1g" 10007"

(7 -zo)

gdje je V. [m3/s] radni kapacitet ventilatora, Lp, [Pa] radni napor ventilatora, a ry"stupanj iskoristivosti ventilatora (od 0,5 do 0,8).

I 1

t20

8. GLAVNI KONSTRUKTIVNI DIJELOVI GENERATORA PARE
8.1 . ISPARIVAEI
Isparivadisu dijelovi generatora pare.u kojima.se zbiva procesisparavanja. Sastojese od bubnjeva,isfarivaenn cilevr, razvodnih i sabirnihkomora.

8 . 1 . 1B . ubnjevi
ovisno o mediiu koji se u njima narazi,bubnjevi su parni ili vodni. u parnim bubnjevima odvajaju se mletruiiei pui"lo vode, pa su stoga jednim dijelom ispunjenivodom, dok se.zasii"nu puiu skuprjau go.njoj p"i;;i; prostora.vodni bubnjevi cijeli su ispunjeni u?do.T i prvenstvena namjienaim je da se njima napajaju vodom uzlazne isparivadke cijevi, koje sa ,ii"'r"izatvaraju cirkulacijskikrug unutar generarora "i;"ui-u pui" , priroar.-^.i.-r.r"{"-. Bubnjevi se konstruktivno sastojeod cilindridnogdijela (plasta) i dva po_ klopca (dela),unutar kojih je smjestena oprema nuina zaiunkcionalan rad (slika 8.1). Na delimabubnievapostavljaju se otvori s odgovarajuiim poklopcima(slika 8.2.),kroz koje je omogui'en ulazai dov;ekaradi prJgledai p"pii""t". Kod kra6ih bubnjevapredvidase otvor samos jedne strane,l toa duzih i obje strane.otvori su obidno eliptidnogo!llk1, dimenzije 300x +bo -.", au-ui se poklopci mogli vaditi radi izmjene brtvi i da bi se otak5aoulaz dovjeku Prve izvedbebubnjevabile su u zakivanojkonstrukciji, je sto mogroudovoljiti radnim uvjetima kod niZih tlakova do otprilike 25 bara. Zakivaneizvedbe.zamljenjene su varenim,dok su se za vi5etlakoveodnosno za debljine stijenki veie od 100mm bubnjevi obidnoizraoivali iovanjem ili valja_ njem iz jednog komada. Bududiie izvedbakovanih i valjanih bubnjevavrlo skupa,danasse bubnjevi najdeSde izraduju savijanjemlimova na specijalni- pr"saml i'rir"nj"-. cela se izradujupreianjem (maledimenzijeu hladnom,a velike u toplom stanju), azatim se zavarujuna pla5t. t2L

fr-f/ z l

t

\

l

.

v l , ^ d

Sl. 8.1. Izvedba bubnja varene konstrukcije

St. 8.2. Otvor za ulaz dovjeka: a-uvudena izvedba, b-ravna izvedba

Nakon varenja bubnja i svih dodatnih prikljudaka na njemu, bubanj se mora podvr6i postupku odZarivanja radi uklanjanja unutarnjih naprezanja, nakon dega vi5e nisu dopu5teni nikakvi dodatni variladki radovi. Svi varovi moraju se detaljno ispitati rendgenski ili ultrazvukom. Osim isparivadkih cijevi, na parne bubnjeve prikljudeni su i drugi pojedinadni spojevi za armaturu i drugu opremu. Spojevi isparivadkih cijevi na bubnjevima prethodno su se izvodili uvaljivanjem, a danas se uglavnom izvode varenjem, dok se spomenuti pojedinadni prikljudci izvode prirubnidkim spojevima ili varenjem.

122

parnim bubnjevimase izvodeprikljudci za dovod napojne vode, zaodvod . _Na zasiienepare, za manometre,sigurnosne ventile, vodokaze,zi odzratit,anje, odsoljavanje, otpjenjivanje, doziranjekemikalijai drugi (slikag.3, g.4, g.5).

sr. 8.3.

na bubnju l-cijev za

2-cijev za dodavanje kemikalija

Sl. 8.5. Prikljudak za napajanje Legenda: l-napojna cijev, 2-usmjerivad vode

U vodnom prostoru parnih bubnjeva brodskih generatora pare postavljajuse delidne popredne pre_ grade radi spredavanja pomicanja i zapljuskivinja vode zbogvaljanjai posrtanjabroda. Da bi se-oele skinuti, udvr5duju se vijdanim spojevimaza poseb-ne delidneu5ke zavarene na unutarnjoj strani 6ubnja. Posebnuopremu parnih bubnjevadine tzv. ure_ daji za separaciju pare. Naime, pri radu generatora pare dio se vode iz bubnja u obliku sitnih kapljica povladi zajedno s parom, a uredaji za sepaiaciju imaju namjenu da to maksimalnosmanie. Kapljice vode u izlaznoj pa|i bubnja stete u radu generatorapare jer sadrZe -iz p!{e6.anykoncentraciju soli (zbogugus6enja vode u paino- bubnju kod isparava_ nja), koje se tada raloLena unutarnjim stijenkamacilevi pregrijida, cjevovodai lopaticama turbina.

123

TaloZenje soli na stijenkama cijevi pregrijada pare uzrokuje poveianje otpora strujanju, smanjenje prijelaza topline, toplinsko preoptere6enje materijala i puknu6e cijevi. TaloZenje soli na stijenkama turbinskih lopatica pove6ava gubitke u njima, a zbog pove6anja otpora strujanja raste aksijalna sila, pa moZe nastati nedopu5teni aksijalni pomak i o5tedenje aksijalnog odrivnog leZaja turbine. Da bi se smanjila vlaZnost izlazne pare iz bubnja zbog mogudih Stetnih posljedica, u parnim bubnjevima je potrebno ugraditi odgovarajude separacijskeuredaje koji mogu biti u obliku: posebnog sabirnika pare, perforirane cijevi za oduzimanje pare, perforiranog lima, paketa valovitih limova, ciklonskih separatora i dr.

pare 8.1.1.1. Sabirnik
Taj separacijski uredaj sastoji se od cilindridnogbubnja manjih dimenzija, smje5tenog iznad parnog prostora i spojenogs njima s vi5e cijevnih prikljudaka (slika 8.6). Separacijski efekat postiZese poveianjemvolumenaparnogprostora, odnosno smanjenjem njegovog specifidnogoptere6enjai promjenom presjeka strujanja. Odvojene kapljice vode posebnimse drenaZnim cijevima iz separacijskog sabirnikapare vraiaju u vodni prostor parnog bubnja.

I
- . - - l

I

st. 8.6. Sabirnik pare
Legenda:l-sabirnik, 2-cijevnispojevi, 3-drenaZne cijevi

r24

* :

f

t t

T
8.1.1.2.Pertorirana cijev za oduzimanje pare
efekt perforirane cijevi za oduzimanjepare postiZese ujednada. Separacijski vanjem oduzimanjapare na ditavoj duljini parnog uuun;a, skretanjem ,t*;u"ju pare (ier su otvori za u.laz.pare smjestenisuprotnood vodnog ogledala),,rugtopromjenom brzine strujanja pri urazu i izrazi kroz otvore (pr:ocjlpe ili provite) i adhezijskimdjelovanjemna stijenkama.perforiranacijev prikljudkom za i6a"rii oduzimanjepare treba da bude udvrsienatako da omogueuletoprinrt" dilatacu; pri promj.enitemperarure,zbog degana jednoj straniim; euiJti ortorrac,a na drugoj klizni spoj. posebnomdrenalnom cijevi"vraiai'se separirane kapilice u vodni prostor parnog bubnja (slika g.7.)

I
*

f

Sl. 8.7. Cilev za oduzimanje pare Legenda: l-perforirana.cijev, 2-redukcija, 3-prikljudak za odvodenje pare, 4-drena2na cijev, 5-dvrsti oslonac, 6-klizni oslonac

8.1.1.3.Pertorirani lim
Radi pospjesivanjaefekta separacijeperforirani se lim ugraduje u vodni prostor y i _qTli prostor ispred cijevi za odvod pare iz bubnjal i ro po ditavoj njegovoj duljini. Postavljanjem u vodni prostor postiZe se ravntmjerno opteredel nje vodnogogledala,a u parnomprostorudjerujena ujednadenje otpora strujanja i ravnomjernokoristenjeditavogp-resjeka parnogprostora.periorirani lim dj;iuj; na.separacijski efekattakoder i adhezijskim svojsivomstijenki. Najdesie,"'ugil_ duje u kombinaciji s drugim separacijikimureclijima (slila g.9).

I

125

E.1.1.4. Paketi valovitih limova ili Zieanih ispuna
Takvi se separatori sastoje od paketa valovitih limova ili Zidanih ispuna u kombinaciji s drugim uredajima. Sitne kapljice odvajaju se zbog vi5estruke promjene smjera strujanja te adhezijskogefekta (slika 8.8, 8.9, 9.10).

fl

I
Sl. t.8. Perforirana cijev za oduzimanje pare u kombinaciji s paketima valovitih limova

Sl. 8.9. Ureelaji za separaciju pare Legenda: L-ulaz u ciklon, 2-ulaz u ciklon, 3-izlaz iz ciklona, 4-ciklon, 5-perforirani lim, 6lim za usmjeravanje, 7-paket valovitih limova, 8-odvod pare, 9-dovod napojne vode

Sl. 8,10. Ureclaji za separaciju pare Legenda: l-cikloni, 2-paket valovitih limova, 3-cljev za oduzimanje pare, 4-odvod pare

I

126

I

8. 1. 1.5. Ciklonskiseparatori
Takav tip jedan je od najefikasnijih separacijskih uredaja koji se ugraduju u parni bubanj. Za postizanje separacije tu se koristi djelovanje centrifugalne sile, a ovisno o proizvodadu razlikuje se nekoliko konstrukcija ciklonskih separatora. Limenim stijenkama, iznad izlaza iz isparivadkih cijevi, usmjerava se mje5avina vode i pare prema ciklonskim separatorima, koji imaju tangencijalni ulaz da bi se pobolj5alo djelovanje centrifugalne sile. Zbog toga se odvajaju destice vode, koje imaju veiu gusto6u, pa se uz unutarnje stijenke ciklona vra6aju u vodni prostor. To je zapravo prvi stupanj separacije. Drugi stupanj separacije dine paketi valovitih limova ili Zidanih ispuna smje5tenih iznad ciklona gdje izlazi para. Da bi se sprijedilo direktno udaranje separiranih kapljica u vodnu povr5inu, a prema tome i njezino vrtloZenje i budkanje, one na donjoj strani ciklona izlaze preko fiksnih lopatica za stabllizacijustrujanja (slika 8.9, 8.10, 8.11, 8.12, 8.13).

Sl. 8.11, Izvedba ciklonskog separatora pate
I

I
I I

I I

t,2

r' I 1
L

i T '

]

Sl. 8.12. Ureclaji za separacijupare Legenda:l-ulaz pare u ciklonu, 2-odvodpare, 3-drenaZna cijev

r27

g t >

> t

N

>-9
a \ o o o i := c'l o q J > A E

>

h > o

i d >

'o; u-V
; O X

'>- i*
a 7

+5;
.EO

o * > o trL

F

N

, | i 6 O i

i i
o -,

8 , 5F
>^l x N * ; t, .gl. o
. :

F P ; * .gd ia 5 > = , N
il!J;i

: h

o . L x I
x 6 N V

E

> 6 F X.o tr
O ; A Y
d F R . F

*

gx q !
F ' =
d H =

N
m

6 = q
(t)

tr-\z | " o o E * v !i gm (

ct
(a

128

8.1.2. Komore
Komore sluZe sabiranju i razvodenju radnog medija. Izraduju se kovanjem ili iz valjanih be5avnih cijevi. Za niZe tlakove (<50 bara) obidno su kvadratnog, a za vi5e tlakova kruZnog presjeka (slika 8.14).

Poklopci na krajevima komora izraduju se najdeiie zavarivanjem,a kod kovanih izvedbi mogu biti iz jednog komada s komorom. Komore su najdesie ravne, a kod nekih konstrukcija (sekcijski generator pare) i valoviteradi bolje kompenzacije uzduZnih dilatacijazbogpromjenatemperatura (slika8.15). Sa suprotnihstranaotvora za cljevi koje se uvaljuju, na komoramase izvode otvori s poklopcimakvadratnogili eliptidkogpresjeka(slika 8.16,8.17,8.18),koji sluLe za uvaljivanje, pregled i di5denjecijevi. Poklopci se izvode tako da se postavljaju s unutarnje strane, kako bi radni tlak pomogao brtvljenju. Izmedu dosjedne povrsine poklopcai otvorakomorepostavljasebrtva od mekog Leljeza. Manji otvori na komorama za vi5e tlakove zatvaraju se vijcima ispod kojih se, na dosjednupovr5inu,ume6ebrtva od mekog Leljeza. U dana5njimizvedbama cijevi se na komore uglavnomspajajuvarenjem,pa se time, medu ostalim, abjegava izradabrojnih otvora na komorama,koji desto mogustvaratipogonske problemezbogpropustanja uslijedneidealnog brtvljenja.

w$mru
k\sssg

R$N&
Sl. 8,14. Izvedbe komora

R$N
r29

li'i-'tl

ce( 9c\ ')qcrc
JP:.f

/t\

rV

m ffi
rl:l

B-B

€ffi,(
ooQ)/

Sl. 8.17. Revizijski otvor s poklopcem na okrugloj komori

J@;

w,(
):ffi)

ffi r-/|*-r \!+? t---n t i l i l
1-

-

,w(
Sl, 8.15. Sekcijskakomora

)"

Sl. 8.18, Revizijski otvor s poklopcem na okrugloj komori za visoke tlakove

St. 8.16. Revizijski otvor s poklopcem na kvadratnoj komori

130

8.1,3. Cijevi
za isparivatkidio, kao i zasveostaledijelove generatora pare pod tlakom, mogusekoristiti samobe5avne cijevi, izradene valjanjemod materijalagarantirane (provjerene)kvalitete i odgovaraju6ih mehanidkihsvojstava. cijevi se na bubnjevei komore mogu spajatiuvaljivanjem,a kod modernijih izvedbi to se uglavnomizvodi varenjem. Kod uvaljivanja kraj cijevi i otvor moraju se posebnopripremiti i obraditi; rupa se izradujes promjerom nestoveiim od promjera cijevi, tiko da se uvaljivanj.ema9U]jlnastijenke cijevi na tom mjestu umanji nalvlse 10% (kod pto-;".u cijevi od 50 mm promjer rupe je otprilike 1 mm ve6i od vanjskogpiomjera cijevi) (slika8.19). Kod ve6edebljine stijenkeu koju se uvaljuje, izraduje se ^ posebanutor radi boljeg nalijeganjamaterijalacijevi i postizanjadvr5deg spoja.

Sl. 8.19. Detalji uvaljivanja cijevi a-priprema radijalnog otvora, b-priprema kosog otvora, c-uvaljana cijev bez obruba, d, e-detalj obruba cijevi

''

l

Takoder, radi dvr5degspoja, slobodni se kraj uvaljane cijevi, koji izlazi iz spoja, ra5iri pod kutem od pribliZno 30". Isparivadkecijevi, kojima je obloZenoloziite, nazivaju se ekranskecijevi. one moraju biti na odgovaraju6i nadin udvrs6ene i osiguraneda se ne zakrive (slika8.20,8.21). Danas su ekranskecijevi uglavnom tzv. membranskeizvedbe koja osigurava manjetoplinskegubitke,uz manju debljinu izolacije,kao i ve6udvrstoiukonstruk(slika8.22,8.24). cije loZi5ta

t3r

Sl. 8.20. Detalj udvr56enja ekranskih cijevi

Sl. 8.21. Detalj udvr5dcnja ekranskih cijevi

Sl. 8.22. Ekranska stijena membranske izvedbe

Sl. 8.23. Ekranska stijena s izvedbom cijev do cijevi

Sl. 8.24. Ekranska stijena (membrana)

8.2.PREGRIJACI PARE
Pregrijadi imaju zadatakda seu njima parapregrijavado trazene temperature pregrijanja. Para se pregrijava zbog ovih osnovnih razloga: - pove6avase toplinski stupanj iskoristivosti radnog ciklusa, - smanjujuse gubicizbogkondenzacije u cjevovodima, - smanjujuse gubici trenja pri strujanju kroz cjevovode, a posebnokroz turbine, - smanjujese problem erozlje u turbinama. Temperatura pregrijanja ovisi, prije svega, o radnom tlaku Stoje radni tlak ve6i, ve6aje i temperatura pregrijanja.Ogranidavajuiifaktor je kvaliteta raspoloZivog materijalaiz kojeg seizradujepregrijad. Za tlakovepare od 40 do 60 bara uobidajena temperaturapregrijanjaje pribliZno450'C. Zaviie tlakove ide se na ve6e temperaturepregrijanja, obidno do 510'C. Dana5njagranidnatemperatura pregrijane pare u brodskim turbinskim postrojenjimaje otprilike 550'C. Izvedba pregrijada pare ovisi, prije svega, o konstrukcijigeneratora pare i njegovimradnimparametrima. Kod dimnocijevnih (cilindridnih) generatora pare pregrijadi se najde5de sastojeod snopa cijevi smje5tenog u dimnoj skretnoj komori, prije ulaska dimnih plinovau dimnecijevi isparivada (slika8.25).

Sl, 8.25. Pregrijadpare smjeiten u skretnoj komori cilindridnog generatorapare

133

koje dinesnoVodocijevnigeneratoripare imaju razlitite izvedbepregrijada, povi cijevi smjeSteni vodoravno,okomito, poprednoili koso s obziromna poloZaj generatora pare (slika8.26,8.27, 8.28).

Sl. 8.26. Pregrijad pare smjeiten popredno na dimni prolaz kod vodocijevnog generatora pare

Sl. 8.27. Pregrijad pare smje5ten vertikalno u dimnom prolazu kod vodocijevnoggeneratora Pare

Presjek kroz razlidite izvedbe pregrijada pare

134

_ U brodskim generatorima pare pregrijadi su obidno smje5teniiza nekoliko redova isparivadkihcijevi, koje ga stite od izravnog zra(enja plamenaiz lozista. presjeka,a . Komore pregrijadamogu biti kvadratnogili okruglogpoprednog uvijek izvan dodira s dimnim plinovima iloptlnsii su izotirane 111e5t-eq9.su lstiia 8.29, 8.30). Kod starijih izvedbi cijevi su bile uvaljaneu komore, a danasse one uglavnomvare. Svakakomorapregrijada mora na dnu imati prikljudakza praLnjenje (isplst) vode, koja nastajekondenzacijom pare kada generaiorpare ne radi. Kod nekih generatora.pay prikljudakujedno sluLizaomoguiavanle cirkulacije lll pare pri pokretanju,tj..da bi se sprijedilopregaranje cijevi kida para ios ne struji premapotrosadima, dok.sepri potpaljivanjune postignunormalniradni parametii pare (tlak i temperatura).
Sl. 8.29. >U< izvedba pregrijada pare Legenda : l-cijevi pregrija Ea, 2-cijevi isparivada, 3-udvrSienje cijevi, 4-komorc pregrijada

)l

st. 8.30. Zmijasta izvedba pregrijadapare
Legenda:l-cijevna spirala,2-vodnibubanj, 3-komora pregrijada

135

Cijevni snopovi pregrijada pare najde56e su ovje5eni na isparivadke cijevi posebnim izvedbama nosada, koji moraju biti izradeni od materijala otporna na visoke temperature. Povoljnije su one izvedbe kad je isparivadkim cijevima osigurano bolje hladenje dijelova nosada s pomoiu izravnog provodenja topline na vodu odnosno paru (slika 8.31, 8.32, 8.33).

aQaa
@@oo
QQOq

oo@

ooQ

@@oo QQQQ oeo@
QAQg

I
I

eaae @@@@
Sl. 8.31. Cijevna ploda pregrijada pare ovjeiena na nose6u isparivadku cijev

@@@@

Sl. 8.32. Detalj udvr56enja horizontalnog snopa pregrijada pare

136

DEIAU.A.

DETAL,:.8.

NOSAc

Sl. 8.33. Detalji udvr56enja horizontalnih cijevnih snopovapregdjadapare

Na_izlaznoj komori pregdjadapare mora biti ugradenodgovarajudi sigurnosni ventil. on je podesen^tako da.seotvara prije negoli sigurnoiri ueniili .ru"purrro.r, bubnju (otprilike za 0,3 bara), da bi se u takvim shidajevima uvijek osiguralo strujanje pare kroz njegovecijevi i da bi se time zastitileod pregaranja. 137

VODE 8.3.ZAGRIJACI
Zagrijati vode ubrajaju se u tzv. naknadne ogrjevne povr5ine generatora pare u kojima se voda prije ulaza u parni bubanj zagriiava, a katkad i djelomice isparava. Voda se grije obidno do temperature koja je 20-50'C niZa od temperature isparavanja. Ako se u zagrijadu vode i djelomidno isparava, tada se onnaziva predisparivad. Zagrijad vode sastoje se od cijevi koje dine njihove ogrjevne povr5ine i sabirnih (razdjelnih) komora koje mogu biti okruglog ili pravokutnog poprednog presjeka. Za nlLe pogonske tlakove (do 30 bara) ogrjevne povr5ine desto dine rebraste lijevane cijevi, da bi se pove6ala efektivna povr5ina prijelaza topline na strani dimnih plinova, gdje je on znatno manji u odnosu na unutarnju (vodnu) stranu. Za vii,e radne tlakove i novije izvedbe zagrijati vode de56ese rade od delidnih cijevnih snopova, na koje se katkad posebno navlade rebra radi pove6anja ogrjevne povrSine (slika 8.34, 8.35, 8.36).

'-j_,",

l*i
'! .q.!f* 1 4fE--' tf-"*.

;; -;'{

.r'-

Sl. 8.34. Pogled na rebrasti zagrijad vode

138

Sl. 8.35. Detalj rebrastog zagrijada vode

=-:_=-

Sl. t.36. Presjek kroz rebrasti zagrijadvode

cijevi su u cijevnomsnopunosenei medusobno ukruiene cijevnim plodama, lamelamaili trakastim obujmicama,kao Stoje vidljivo na slici 8.37. Gornja komora zagrija(a vode mora imati prikljutak za odzradivanjepri punjenju, odnosnopokretanjugeneratora pare, a na donjoj komori treba da bude predvidenprikljudak za ispu5tanje vode radi prainjenja.

;

t
Sl. 8.37. Izvedbe udvr56enja cijevnih snopova zagrijada vode

t

Kod brodskih se generatora pare oko zagrijada vode postavlja obilazni vod (>by-pass<)kojim se moze vrsiti napajanje isparivad ako je zagrijat,vode oste6en i iskljuden. Na slici 8.34. i 8.35. prikazana je izvedba zagijata vode koji se sastoji od tri snopa delidnih cijevi na koje su navudena lijevana rebra. cijevi zagrijada vode medusobno su povezane >U<-koljenima koja su zavarena izvan dimnogprolaza. Prolazi cijevi kroz cijevne plode izvedeni su tako da se omoguie toplinske dilatacije zbog promjena temperatura, a da se istovremeno osigura brtvljenje, koje treba da sprijedi izlaz dimnih plinova. Prostor u kojem su smjestene komore i koljena toplinski je izoliran i opremljen demontaznim poklopcima radi pristupa komorama i koljenima pri popravku ili pregledu. Na komorama, nasuprot cijevnim prikljudcima , nalaze se poklopci radi pregleda, diSienja ili zadepljenja pojedinih cijevnih zmija ako propu5taju. Kao Sto je iz slika vidljivo, zagrijadki snop podijeljen je na tri dijela, a na odredenim razmacima smje5teni su otvori s poklopcimazalulaz dovjeka i prikljudci za propuhivade dade. Komore imaju na jednoj strani dvrst oslonac, dok je on na drugoj strani klizni radi osiguranja toplinskih dilatacija.

;

I
I

140

I

8.4.ZAGRIJACI ZRAKA
zagrijati zrakatakodersu naknadneogrjevnepovrsinegeneratora pare, kojima se zagrijavazrakzaizgaranje na odredenutemperaturu prije ulazau loZiste. Ugradnjom zagrljata zraka snizuje se izlazna-temperaturi dimnih plinova iz generatora pare i tako pove6ava stupanjiskoristivosti, a ulazom zagrijaiog zraka u loiiite stvarajuse povoljniji uvjeti za izgaranje. Zagtiiati ztaka u osnovisu rekuperativni i regenerativni.Rekuperativni zagrijadi mogu biti izvedeni u obliku limenoplodastih (iika B.3g),cijevnih- vodoravnih - vertikalnih (slika 8.39, 8.40), ili rebrastih(slika g.41). Regenerativni su najdesie rotacijski, tzv. >Ljungstrom<< izvedbe(slika g.42, g.43).

Sl. 8.38. Plodasti zagrijat,zraka

I
Sl. 8.39. Cijevni zagrijad zraka s horizontalnim ciievima

f

141

U zagrijadima zraka s vertikalnim cijevima plinovi prolaze kroz cijevi, a zrak oko njih, dok kod izvedbi s vodoravnim cijevima plinovi prolaze oko cijevi, a zrak kroz njih. Bolja je izvedba s vodoravnim cijevima zbog manjih problema; narodito pri zadepljenju prolaza na dimnoj strani.

/

___ iii_____\____

.--+ l i

ill

--i \

ZRAK
*.+

:----_____

:T,'Sl. E.40. Cijevni zagrijad zraka s vertikalnim cijevima

(Jj

r-\'.

I

put zraka

Sl. 8.4f. Orebrena cijev zagrijada zraka

t42

l

Sl. 8.42. Smjeitaj rotacijskog zagrija(a zraka

Zagrijar; zraka s delidnim cijevima ne izvode se s rebrim a za povelanje ogrjevne povr5ine, jer bi ona morala biti s unutarnje i vanjske strane, buduii da plinovi i zrak imaju podjednaki koeficijent prijelaza topline. Orebrenje samo s jedne strane ne bi dalo prave efekte. Stoga se orebrene izvedbe zagrijata zraka prave od lijevanih cijevi eliptidkog presjeka, koje imaju rebra i s vanjske i s unutarnje strane (slika 8.41). Rebra su postavljena u smjeru strujanja zfaka odnosno dimnih plinova da bi se smanjili otpori strujanja preko njih. Rotacijski (>Ljungstrom") zagrijadi zraka sastoje se od rotorskog dijela, kojeg dine paketi tankih valovitih limova preko kojih naizmjenidno struje dimni plinovi

t43

izravniivad totine seklorska ploda {radijalna brWa)

veza

soktorplinova $f

uredaj za rudno podeSavanie seklorskih Dlo6a

sektor zraka

,o\o,
plastkucista

€h

Sl. 8.43. Detalji rotacijskog (>Ljungstrrim<)zagrijadazraka

Er-W# fft E

ffi

rA
Sl. 8.44. Pogled na lamelaste pakete rotacijskog zagrijata zraka

i.zrak. otretanjem rotora,,. dimni plinovi u svomprolazu neko vrijeme griju pakete limova, koji tada akumuliraju toplinu, a nakon toga, kada otietan;im dodu u struju zraka, on ih hladi i pr-euzima toplinu na sebe(slikag.43, g.44\. Rotor je zatvorenu delidnomlimenom oklopu, unutar kojeg se okre6e s malim brojem okretaja(5-10 l/min). Da bi se sprijediloprostrujavanjezraka odnosnodimnih plinova s jedne na drugu.str.anu i njihovo mijesanje,predvidenesu posebnebrtve. Buduii da rade na rotirajudim dijelovima, brtve se u pogonu destbtrose, sto je nedostatak rota_ cijskih zagrijala zraka. Drugi nedostatak je..nuznost pogonskog stroja (elektromotora)za okretanje, . jer zbog njegovakvara ili eventualnog p.ekida u opskrbi treba da"se obustavirad generatora "n"rg1o* pare,.da bi se iprijedilo deformirunl" iiietoua zagrijala zr aka zbog nejednolikog zagrijavanja. Prednosttakvih zagrijatazraka velika je efektivnaogrjevnapovrsina, male ugrad_bene di.m_enzije, sto je naroditoznadajnoza brodske-uvj"i" ,uau. Kod velikih generatora pare novijih izvedbi, gdje su izrazneremperature .. dimnih plinova zbog po.vedanja toplinskeiskoristivosilvrto niske (dak d"'1it;Cj, lim.enipaketi rotacijskih..zagrijada se emajliraju da bi se sprijeeilo djelovanje niskotemperaturne j e. korozi

145

9. ARMATURA GENERATORA PARE
Da bi se osigurali uvjeti za siguran i kontinuiran rad, generator pare mora biti opremljen pomodnim uredajima, koji se zajednidkim imenom nazivaju armatura. Prema mjestu ugradnje, armatura se moZe podijeliti na: - armaturu na toku goriva, - armaturu na toku vode, - armaturu na toku pare, - armaturu na toku zraka i dimnih plinova, Prema namjeni kojoj sluZi, armatura se dijeli na: zapornu armaturu. regulacijsku armaturu, za5titnu armaturu, kontrolnu armaturu.

Prema konstruktivnom obliku, armatura se moZe svrstati u: - grubu armaturu i - finu armaturu. Armatura na toku vode. pare i tekuieg goriva uglavnom je fina armatura, dok je na toku zraka i dimnih plinova preteZno gruba. Na slici 9.1. prlkazan je shematski plan armature jednog brodskog generatora pare na tokovima vode i pare. Izvedba i raspored armature uglavnom su odredeni zakonskim propisima, a ugraduje se tako da bude lako pristupadna te da se s njom moZe rukovati.

ARMATURA 9.1.ZAPORNA
Vei je iz samog naziva odito da je zaporna armatura namijenjena zatvaranju odsnosno otvaranju protoka radnih medija. Dijeli se na ventile, zasunei slavine. Kao zaporna armatura, ventili se, zbog povedanih sila otvaraju, pove6anih padova tlaka uslijed naglog skretanja strujanja i promjene presjeka te zbogoleLanog postizavanja brtvljenja, koriste uglavnom za manje tlakove. Na slici 9.2. prikazana je jedna izvedba zapornog ventila.

t47

.32
_-<1--' ?o

i Ar', Ar',4 4,^, A A,1 ii A l A A A l A l , l , l A A A A v l v v v Y v v Y r v Y v t Y V v v Y v l Y v Y r r

Sl. 9.1. Shemaarmature na toku vode i pare Legenda: l-glavni napojni vod, 2-regulacijski ventil napajanja, 3-napojni cjevovod, 4-zaporno-nepovratni ventil, 5-zaporni ventil, 6-pomo6ninapojni vod, 7-zaporno-nepovratni ventil, 8-zaporni ventil, 9-kriZnispoj, lO-zasun, l1-zasunna obilaznomvodu, l2-kriZni spoj, 13-zasun, 14-vod za punjenje pregrijada, l5-zasun, 16-ulazni cjevovod u zagrijat vode, . 17-izlaznicjevovod pare iz bubnja, l}-izlaz iz prvog stupnja pregrijaia, lg-trostrani regulacijski ventil, 2O-pogon regulacijskogventila, 21-spojni cjevovod prvog i drugog stupnja pregriia(,a,22-daz u regulacijski hladnjak za pregrijanu paru, 23-regulacijskihladnjak, Z4-iztai iz regulacijskoghladnjaka, Z1-izlaziz drugog stupnja pregrijata,26-izlazni parni zasun,27-sigur-

148

Sl. 9.2. Zaoorni ventil

Sl. 9.3. Zasun s dvodijelnim klinastim zatvaratem

Kao zapornearmaturede56e se upotrebljavaju zasuni(slika9.3) koji uzrokuju manji pad tlaka pri strujanju, lakse se otvaraju i zatvarajui bolje brtve. Zasuni mogu biti izvedenis jednodijelnimili dvodijelnimklinastim zatvaratem. Nedostatak_konstrukcijes jednodijelnim klinastim zatvaralemje teskoia da se podese dodirnepovrSine klina i brtvenihprstenova kuii5ta, Stoje rijesenokod dvodijelnih klinova, koji su pokretni u odnosu na umetak za razupiranje,sto omogu6uje kvalitetnije brtvljenje. Slavinese na generatorima pare najdesieugradujutamo gdje treba da djeluju kao brzozatvaraju1a rudna armatura. Zaporni ventili malih promjera i slavine koriste se za ispu5tanjevode i odsoljavanje (slika9.4), uzimanjeuzoraka(slika9.5), drenaZu i odzradivanje. Ti ventili su najveii dio vremenau zatvorenom polozaju,pa i njihovo najmanjepropustanje uzrokuje gubitke i tesko6epri rukovanju. zbog toga se pored svakog takvog ventila ugraduje jo5 jedan dodatni. Rukovanje je normalno s ventilom koji je ugradenprema vanjskoj stranil ako se on pokvari (propusta), zatyarase veniil koji je ugradens unutarnje strane,da bi se mogao popraviti kvarni dio.

nosni ventil, 28-sigumosniventil, 29-sigurnosni ventil, 30-prikljudak za orpjenjivanje, 31-prikljudak za doziranje kemikalija, 32-manometar,33-prikljudak za drenaiu',3i-prikljudakza odzradivanje,35-prikljudak za drenaLu,36-prikljudakza odzradivanje,37-prikljudahza ispuStanjepare, 38-zasun,39-termometar,40-prikljudak za odsoljavanje, 41-irikljudak za piaznjenje, 42-prikljudak za odzradivanje, 43-prikljudak za pomo6ne ruryt", 44-prikUudai za zasiienu paru, 45-prikljudak za regulacijski impuls, 46-prikljudak za ispustanje vode iz loLiita, 47-izlazpregrijane pare, 48-prikljudak za regulacijskiimpuls, +9-priitjueat za odzradivanje bubnja lmor: 6, U165

149

Ventil za uzimanje uzorka

Sl. 9.4. Zapomi ventil s pomidnim sjedi5tem za odsoljavanje

9 . 1 . 1P . a r nv i entil
Ovaj ventil je specijalnonamijenjenodvodu pare izizlaznog sabirnikageneNa brodovima obiino postoji glavni i pomo6ni ratora pare prema potro5adima. ventil: glvani parni ventil propu5taparu u cjevovod za glavni stroj, a pomoini parni ventil propu5taparu u cjevovodza pomo6neparne strojevei uredaje. Ovi se ventili mogu otvarati i zatvaratiizravno na generatorupare, iz strojarnicei - potpunootvoren palubebroda. Ventil trebada bude samou krajnjim poloZajima ili potpunozatvoren.

glava) ventil(napojna 9.1.2.Napojni
Brodski generatoripare obidnoimaju dva napojnaventila: glavni i pomoini. Glavni napojni ventil povezanje s glavnomnapojnompumpom, dok je pomoini spojen s pomoinom pumpom. 150

Napojni ventil djeluje.automatski, tj. otvara se pod tlakom vode iz napojne pumpe,azatvarase zbog djelovanja tlaka vode iz generatorapare, kaoa ni rloi -cla napojna pumpa. Stoga.on ima sigurnosnuulogu, se pri e'ventualnom kvaru napojne pumpe ne vrati voda iz generatora pare. Uobidajenaizvedba napojnog ventila lstita Le; ie u obliku kutne izvedbe pog._?0'' gdje je sam pladanj ventila voden okomito s pomoiu posebnihkrilnih vodilica. vreteno pladnja moZe se pribliZavatiili udaljavati oo dime se reguliranjegov hod, odnosnoprotodnakolidina napojne vode. itaonla,

Sl. 9.6. Napojni ventil (napojna glava)

Legenda: l-vreteno, 2-vodilice pladnja, 3-sjediste,4-otvori u cilindru za vodenje, 5-prostor za prigu5ivanje udara

pare postavarjase posebni zaporni .lrp99" napojnog.ventila i generatora. ^oo ventil kojim se_napojni ventil moze odvojiti al"touunja"tlakagenerarora pare i ako potrebno, popraviti. U tom stuealu g"n"rutoi pu." ," napaja preko _je pomoinog napojnogventila. .Napojni i zaporni-ventil na pravcu napojne vode mogu biti odijeljeni ili spojeni u zajednidkomku6iitu te tako zajednodine tzv. nap6jnu glavu.

9.1.3. Ventil za otpjenjivanje i istiskivanje
ventil za otpjenjivanje spojen je na cijev koja ulazi u vodni prosror parnog . bubnja, a na sebi ima vise lijevaka okrenltih pi"-u povrsini vode. U radu se moZena povrsini vode u parnom bubnju skupljati pjena, koju treba povremeno izbacivati iz generatorapare. U tu svrhu sluze ventiti za otpjlnjivanje. 151

Ventil za istiskivanje(slika 9.7) spojenje na cijev koja ulazi pri dnu vodnog prostoraparnog bubnja i na sebi obidnoima lijevke okrenuteprema dnu. Ventili najde56e se otvarajupolugom, azatvarajuoprugom,da bi se osiguza istiskivanje ralo brzo djelovanje odnosnosprijedilopreveliko praZnjenjegeneratorapare u radu, Stobi moglo uzrokovatio5teienjazbog pregrijavanjamaterijala. Istiskivanjeje nuZnopovremenoobavljati, kako bi se sprijedilaprekomjerna koncentracijasoli u najniZim djelovima vodnog prostora generatorapare Sto se tijekom isparavanja vode.Prevelikakoncendogada zbogkontinuiranog ugu5denja je pjenjena ogrjevnimpovr5inama, mogude tracija soli u vodi uzrokuje taloZenje nje i postoji opasnostod povladenjakapljica vode u pregrijadpare.

I
*

n

Sl. 9.7. Ventil za istiskivanje

za drenalu,odzradivanje i uzimanje uzorka 9.1.4.Ventili
Ventili za drenaLt spojeni su sa najniZim todkama isparivada,pregrijada i zagrijaia vode, a sluZe radi potpunog praZnjenjaprije pregleda, popravka ili konzervacije. Kad se generator pare puni vodom, treba da se s vr5nih pozicija pojedinih dijelova ispu5tazrak, Stose omogu6ujeposebnimventilima za odzrativanje. pare, Da bi se u toku pogonamogla kontrolirati kvalitetavode u generatoru potrebno je povremenouzimati uzorke i obavljati analizu.Tome sluZeventili za hladnjaka,ispu5ta vodau posudu uzimanjeuzoraka,kojima se,s pomo6uposebnih za uzorke. 152

Ventili za drenaLu,odzradivanjei uzirnanjeuzorka normalno su u zatvorenom poloZajupa se stoga, zbog problemakoje bi uzrokovalo njihovo propu5tanje, obidno ugraduju po dva, jedaniza drugog.

9.2.REGULACIJSKA ARMATURA
Regulacijskoj armaturi g:ner1toT3 pare pripadajuventili koji su namijenjeni reguliranju protoka i tlaka. Regulacijskiventili izraduju se jednim, s dvi ili tri sjedi5ta. ventili s jednim sjedist-em mogu imati,dovod radnog medija iznad ili ispod zatvaraea, o demuovisi i.velidina-sile koja je potrebnazi otvarinje i zatvarairie. Nedostatak je ventilas jednim sjedistem intenzivnotrosenjeJosjJnih povrsina. Kod regulacijskihventila s dva ili tri sjedista (slika q.g,-9.s1 zatvaradisu rastere6eni pa je stogaza njihovo zatvaranjei otvaranjepotr#na mania sila.

Sl. 9.8. Rudni regulacijski ventil s dvostrukim siediStem

Sl, 9.9. Rudni regulacijski ventil s trostrukim siediStem

Pogon ventila moZe bit rudni, poluautomatskii automstski. ^ , _regulacijskih Rudnaregulacijaizvodi se izravno, okretanjemui"i"rru, ili daffiski mehanidkim prijenosom. Poluautomatskipogon ostvaruje se servouredaj;; kojim upravrja dovjek. Kod automatskog reguliranjakomanduservouredu;" iujl reguliranaveli_ dina,tako da se procesgbdjl bez dovjeka.pogon r"*our.dulu moZe biti hidraulidni, pneumatskiili elektridni. 153

*

9.3.ZASTITNA ARMATURA
Za5titnoj armaturi pripadaju nepovratni i sigurnosni ventili. Karakteristidnost te armature je da se ona aktivira (otvara i zatvara) izravno pod djelovanjem radnog medija.

t

Nepovratni 9.3.1. ventili
Nepovratni ventili imaju zadatak da propu5taju medij samo u jednom smjeru i automatski se zatvaraju pod djelovanjem tog istog medija ako se on vra6a. Kod generatora pare napovratni ventili postavljaju se na napojnom vodu, da sprijete povrat vode iz bubnja ako se pokvari napojna pumpa ili pukne cjevovod. Takoder se ugraduju na tladnoj strani napojnih pumpi, da sprijede povratni tok vode ako pumpa prestane raditi (zbog kvara na pumpi ili zbog prekida pogonske energije). Izvedba nepovratnih ventila moZe biti s pladnjem ili s klapnom (slika 9.10).

il

I

9.10. Izvedbe nepovratnih ventila: 1. s oprugom, 2. za vertikalnu ugradnju,3. s klapnom

9.3.2. Sigurnosni ventili
Sigurnosni ventili su uredaji namijenjeni spredavanju prekomjernogporasta tlaka unutar generatora pare. Ako tlak bude vedi od dopu5tenog, sigurnosni ventili se otvaraju i ispu5taju dio radnogmedija u atmosferu,a nakon pada tlaka na normalnuvelidinuopet se automatski zatvaraju. Broj , velidinai raspored sigurnosnih ventiladefiniranisu propisimaza gradnju generatora pare.1
' Iropiri t lurifikacijskihdruStava: Lloyd's Register, Bureau Veritas, Norske Veritas, Jugoregistari dr.

154

Kod generatora pare obaveznose postavljajuna parnom bubnju i na izrazu iz pregrljat'apare, a podesavajuse takl da se. pri prekomjernu povedanjutlaka najprije otvara onaj na pregrijidu, da bi se.uvij"t orlg,rruto-rirrJu";"pare pregri_ jadem i.tako sprijedilatoplinskapreoptere6"nJri"Jffitt;;t;;il ovisno o sili kojom se sup-roistavlja otvaranju,"diele,. iu ,ig,r.nosne ventile s oprugomi ventiles utegom.Kod brodskihgeneratora pare dopustena je upotreba samo sigurnosnih ventila s oprugom. -sigurnosni Prema nadinu aktiviranJa, ventili su direktni i indirektni. Kod direktnih sigurnosnih ventila (s[k; 9.11), radni rrak djeluj"^nu^pr"oanj, koji se, kad je tlak prevelik, podiZesvladavajuiisilu opruge. Ispod pladnja medij izrazi iz radnog prostorai tiko.smanjuje tlak u ri"ooriuiut'riglr.nosnih ventila s.direktnim.djelovanjem,je "1"-u.(narodito u..tesko6i brtvljenja too vEeeg tlaka i veiih dimenzija)i opasnosti od priljeprjivanja (iapetenja). Ti nedostaci odstranjeni su kod sigurnosnih ventila.sinoi.Ltiriim djelovanjem(slika 9.12),kod kojih se glavni ventil pokreie klipom, * u.ryavrja malim.impulsnim r#iii.na koji djeluje \ojiT radni medij iz prostora koji se stiti od prekomjernogp;.;;;l;k;. pri poveianju

Sl. 9.11. Sigurnosniventil s direktnim djelovanjem Legenda: l-pladanj, 2-klip, 3-cilindai za vodenje, 4-regulacijskiprsten za p'gusivanje zatvaranja,5_regulacijski prsten, 6_regulacijski prsten Imor: 6, U1,56

155

t

I
il

t

il

I

I I I I I

4 L I I I

t _

t I

l

Sl. 9,12, Sigurnosni ventil s indirektnim djelovanjem Legenda: l-pladanj pilot ventila, 2-spojni vod pilot ventila i glavnog ventila, 3-klip glavnog ventila, 4-pladanj glavnog ventila lzvor:. 6, ll157

tlaka pladanj impulsnogventila se podize i para kroz impulsnu cijev dolazi u cilindar, gdje djeluje na povrsinuklipa i pokreie ga zajednos vretenomi glavnim pladnjem, propu5tajuii osnovnustruju pare u atmosferu. Kod sigurnosnih ventila s direktnim djelovanjemtreba da se konstruktivnim izvedbama sjedi5ta i pladnjaventilasprijedititranje. Naime, zbogotvaranjaventila poveiava se sila opruge, a istodobnose smanjujetlak pare zbog njenog izlazau atmosferu.U takvim uvjetima ventil moZepodetititrati jer se vrlo brzo mijenjaju radni uvjeti koji djeluju na njega, Sto uzrokuje nenormalanrad. zbog toga se 156

I
I
I

t

I

pladanj izvodi s povedanim promjerom iznad sjedista,a i sjedisteje oblikovano da paru nakon izlazau-odi tako da ona djeluje na poveianu povrsinupladnja pa povedana sila pare djeluje_nasuprot pove6anojsili opruge. osim toga, pladanjle s gornje straneudubljen da bi para, prolazeli preko njega, mijenjala smjer sirujanja i tako djelovalai dinamidki. , .. ve6ina sigurnosnihventila imaju ugraden regulacijskiprsten oko sjedista, kojim.sezapravo regulirabrzinaponovnogzatvaranja, odnosno ponovnog viadanja pladnja na svoje sjedi5te.Taj prsten okruZuje sjedisteventila pa se ofretanjem moZepodesavati njegov okomiti poloZajjer je udvrs6en s pomoiu navoja.Njegovim pomicanjemprema gore omoguiuje se stvaranjejednog parnog jastuka,ito usporavazatvaranjeodnosnopovrat pladnja na svoje sjedi5te.

9.4. KONTROLNA ARMATURA
Kontrolnim armaturama pripadajupokazivadirazine,manometri i termometri.

t
a

I

g.4.1 . Pokazivac i razine
Pokazivadi razine, su uredaji namijenjeni kontroli razine vode u parnom bubnju radi njenog odrZavanja na normalnoj vrijednosti. Svaki veii generator pare mora imati, u skladu s propisima, dva pokaziva(arazine s izravnim oditavanjem (slika9.13), pored kojih se moZe ugraditi takoder i tzv. spustenipokazivad razine s indirektnim oditavanjem (slika 9.14). Pokazivadi razine (vodokazna skala) na parnom su bubnju ugradeni tako da su-gornjim prikljudkom spojeni za parni, a donjim za vodni prostor. Na gornjem i donjem prikljudku nalazi se zaporna armatura za odvajanje oo racno=gcijela parnog bubnja, koja se normalno sastoji od obidnog zapornog ventila i ventlti za brzo. zatvaranje s polugom (slavine). Na donjem prikljudku G, osim toga, nalazi joS jedan poseban zaporni organ za drenaZu, koji sluZi za periodidno ispuhivanje uredaja, odnosno za kontrolu ispravnosti njegova rada. Svaki pokazivad razine mora na sebi imati jasno izrahenu oznaku najniLeg nivoa. Za tlakove do pribliZno 40 bara za pokazivanje razine koristi se tzv. staklo >klinger<, koje s unutarnje strane ima uzduZne Zljebove. svrha Zljebova je da r_eflektiraju svjetlosne zrake i tako stvore vidljivu razliku izmedu uod-trogi parnog dijela. Naime, zbog refleksije svjetlosnih zraka, parni dio vodokaznog s6kla j; srebrnaste boje, a vodeni je dio tamne boje. Za ve1e tlakove pokazivadi razine izvode se s liskunskim listidima kroz koje se promatra nivo. Prednost liskuna je njegova ve6a kemijska i termidka otpornost te ve(a postojanost pri promjenama temperature. Pokazivadi razine s listidima liskuna mogu biti izvedeni tako da se postavljaju iza ravnih debelih stakla na vodnoj strani, ili bez stakla, s debljim plodicima liskuna koje su udvr5iene u posebni delidni okvir.

I
d

t

r

r57

Sl. 9.13. Pokazivai razine Legenda: l-spojni prostor, 2-termootporno staklo, 3Jampa za osvjetljavanje, 5-spoj na parni prostor, 6-spoj na vodeni prostor

4-zaslon,

r58

pokazivad Sl. 9.14. Spu5teni razine Legenda: l-vodokazno staklo,2-zaporna teku6ina, 3-spoj na vodeniprostor, 4-spoj na parni prostor,5-kondenzna posuda, 6-spojna parniprostor,7-Larulje

Listi6i liskuna spredavaju izravni dodir vode iz parnog bubnja sa staklom, koje s vremenom tamni zbog alkalidnog djelovanja vode pa se.tesko raspoznaje visina razine. osim toga, kemijskim djelovanjem vode staklo se postepeno otapa i tako stanjuje. Pokazivadi razine s liskunskim listiiima osvjetljavaju se lampom postavljenom ispod ili iznad vodne linije, jer se odbijanjem svjetlosti o vodnu liniju dobije svijetla crta razine vode. Kod vodoravnog osvjetljenja parni bi i vodni prostor imao istu boju. Neki pokazivadi razine uopie nemaju staklo, vei samo deblje plodice liskuna, koje su s pomo6u vijka udvr5iene u delidni okvir. Kod ve6ih generatora pare desto je zbog bolje i neposrednije kontrole nuZno ugraditi tzv. spuStenepokazivaie tazine, da bi bili uvijek dostupni radi kontrole s pozicije na kojoj se nalazi pogonsko osoblje. Princip rada je da se u jednom stupcu nalazi konstantna razina vode (kondenzata), a u drugom varira paralelno s nivoom u bubnju. Na dnu spustenog vodokaza umetnuta je zaporna teku6ina ve6e gustoie od vode (npr. Ziva), dija se razina u kontrolnom dijelu mijenja usporedo s promjenom visine vodnog prostora pa se na taj nadin indirektno promatra i promjena razine u parnom bubnju.

159

9.4.2.Manometri
Radi lokalne kontrole tlaka na pojedinim dijelovima generatora pare koriste se manometri,diji je broj i raspored odreden zakonskim propisima. Manometar obvezno mora biti ugraden na parnom prostoru parnog bubnja (sabirnika pare), a ugraduju se jo5 na izlazu iz pregrijada i na ulazu u zagrijad vode. Na mjernoj skali manometra mora biti vidljivo, crvenom crtom, oznaden maksimalni radni tlak, na kojemu se otvara sigurnosni ventil. Kod generatora pare koriste se manometri sa zakrivljenom (tzv. Bourdonovom) cijevi, koja'se zaniie tlakove izraduje od mesinga, a za vise od nerdaju6eg delika. Da bi se sprijedio izravan dodir pare visoke temperature s mjernim dijelovima manometra (Broudonovom cijevi), on se spaja s radnim prostorom zakrivljenom cijevi, odnosno petljom u kojoj se para hladi i kondenzira, dime se spredavaju netodnosti u mjerenju i oste6enja.Tolerancija takvih manometara pribliZno je l%. Spoj manometra s prikljudnom (zakrivljenom) cijevi izvodi se s pomodu trostranog pipca, kojim se manometar u radu moZe isprazniti i iz njega ispustiti eventualne nedisto6eili se preko njega moZe ugraditi dodatni kontrolni manometar radi kontrole ispravnosti postoje6eg.

9.4.3. Termometri
za mjerenje temperatureradnih medija kod generatorapare najdesie se koriste termoelementiiz bakra i konstantana te i,eljezai konstantana, i za kontrolna i preciznamjerenja koriste se stakleni termometri sa Zivom i plinskim punjenjem ili termometri od kvarcnogstakla sa Zivom.

9.5. GRUBAARMATURA
Gruboj armaturi generatora pare pripadajuuglavnomuretlaji koji su namijenjeni posluZivanjuvodova dimnih plinova i zrakaza izgaranje.To su ulazni otvori za dovjeka,otvori za promatranje,eksplozijskiotvori, zaklopkeu dimnim i zratnim kanalimate propuhivadidade. otvori za ulazakdovjekaizraduju se radi vizualnogpregledapojedinih dijelova generatora pare odnosnoogrjevnih povr5ina. otvori za promatanje uglavnomse postavljajuna loZisnomprostoru i sluze za kontrolu plamena odnosno izgaranja.Eksplozijski otvori sluZeradi za$tite dimnog prostorai kanala od prevelikogporastatlaka u njima. U takvim sludajevima oni se otvaraju i ispu5tajudio dimnih plinova u okolinu. Eksplozijskiotvori mogu biti izvedenis oprugamaili membranama. Zategulacliu strujanjazrakai dimnih plinova sluZe zaklopke(leptiri) s okretnim kretanjem ili zasunskiorgani s translatornimkretanjem. Da bi se ogrjevnepovrsineodrZavale u sto dis6emstanju, kako bi efikasno udovoljavalesvojoj funkciji, nuzno je u toku rada s dimne strane i s pomodu propuhivada dadeodstranjivatinaslage dadei pepela. 160

, K1o radni medij, kojim se propuhuju ogrjevnepovrsine,mogu posluzitizas! 6era ili pregrijana para, komprimirani zrak ili voda. Efekt dis-enja postiZese mlazom, a on je efikasniji Stoje veia njegova brzina na izlazt iz mliznica propuhivada. Propuhivadidade ugraduju se na prikladnim pozicijama,izmedu pojedinih dijelova ogrjevnih povriina, tako da svojim gibanJem(uzduznimI rotacilshm; obuhvateStove6i dio tih povrSina u procesudi56enja. Prema konstrukciji, propuhivadidadese u osnovi mogu podijeliti na fiksne i izvla(e& (teleskopske). Fiksni propuhivaii iade (slika 9.15) ugra<tujuse u dimne prolaze,gdje su niZe temperature(250-709 "c), sro omoguiuje da njihov radni dio (cijev sa sapnicama)bude stalno u dodiru s dimnim plinovima. U toku rada oni'se ne gibaju u uzduZnomsmjeru, ve6 samo kruZno. Za njihovo rotacijsko gibanje -Jz" ," koristiti rudni ili elektromotornipogon. Radna cijev takvog p.oprrhirrudu mora se izradivati od materijala koji je otporan na visoke tempeiature; najdes6e je to specijalna legura silicija, kroma i aluminija (tzv. sikromal). Da bi se zastitiomaterijal cijevi propuhivada od pregrijavanja u vrijeme kada on ne radi, tj. kada kroz njega ne struji radni medij koji ujedno hladi, ponekad se kroz njega propustaneka kolidina zraka, da bi se s pomoiu njega hlidito.

Sl. 9.15. Fiksni rotacijski propuhivad dade Legenda: l-dovod pare, 2-parni ventil, 3-radna cijev, 4-mlaznica, 5-pogonski landanik, 6-zupdasti prijenos, 7-spojnica,8-ozid

161

Izvla(eei ili teleskopski propuhivadi dade (slika 9.16) sluie za di5denjecijevi loZi5nih ekranaili pregrijada pare gdje vladajuvisoketemperature dimnih plinova pa je radnu cijev sa sapnicama,dok propuhivad ne radi, nuZno izvuei izvan izravnogkontakta s dimnim plinovima.Takvi propuhivadi imaju uzduZno i rotacijsko gibanjeradnecijevi.

PRESJEKA-A

St. 9.16. Teleskopski (izvlade6i) propuhivad dade Legenda: l-dovod pare, 2-teleskopska cijev, 3-mlaznica, 4.ond (u;olaclja), 5-pogonski landanik

Sl. 9,17. Vi5emlaznirotacijski propuhivad dade

162

Udestalost i trajanje propuhivanja ovisi o intenzitetu zaprljanja i vrsti naslaga koje se stvaraju na ogrjevnim povr5inama, a to se u pogonu najde5ie odreduje od sludaja do sludaja, na temelju iskustva i praienja stvarnog stanja. Posljedica destog propuhivanja je preveliki utro5ak radnog medija (najde56e je to para), a ako se propuhuje prerijetko, nastupaju gubici zbog smanjenja koeficijenata prijenosa topline, odnosno porasta temperature izlaznih dimnih plinova, a time i sniZenja ukupnog stupnja iskoristivosti generatora pare. Slika 9.17. prikazuje vi5emlazni rotacijski propuhivad dade koji je pogonjen pomodu elektromotora.

163

10. SISTEM ZA GORIVO
uma pogona. je proceskoji se zbiva u vi5e faza kroz koje prolazi destica .Izgatanie sloZen g9tiY3prij.enegopotpuno izgori.Ako je gorivo tekuie, procesizgaianjase sastoji od sljede6ihfaza: mijesanjasa zrakom, iagrijavanja.iriuruuunii, termidkog rai_ laganja, stvaranja zapaljivesmjese,paljenja i izgaiaiia. Svaka f-aza ima biran utjecaj.na odvijanje procesaizgarcnji, odnosno,ato uvletr za neku od njih nisu zadovoljeni,izgaranjene6ebiti potpuno. Jedan od najbitnijih za potpuno ugaranjeje dobro rasprsivanje . .preduvjeta goriva, dija kvaliteta najvi5e ovisi o: I' nadinu.rasprsivanja(raspriiva,nje pod tlakom goriva, rasprlivanje parom ili komprimiranimzrakom, raspr5ivanje centrifugato- iilo-), 2. konstruktivnimkarakteristikama sapnice za rispr5ivanje, 3. viskoznosti goriva, 4. povr5inskojnapetostigoriva.

Uredaji sistema gorivoimaju zadata.! nrinreme i osiguraju izgaranje .za {1 najboljeiskbristenje,, g::liii^11"in koji 6eomoguiitinjegovo Jrtudura"rantjl-

10.1. RASPRSIVANJE TEKUCEG GORIVA
je pretvaranjemlaza tekuieg goriva u sitne kapljice da Rasprsivanje bi se omoguiilo Sto efikasnije mijesanjegoriva sa ziukom u vremenu koj" i.rrurno u realnim uvjetima za izgaranjeunutar loZi5ta. To je proceskoji nastajekao posljedica trenja izmedutekudeg gorivai plinske . smjesekoja ga okruzuje, a zbiva se kada je uik zbog sile tr"rr]i ve6i od tlaka zbog povrSinske napetosti,koja je posljedila djelovan]amedumolekularnih sila (kohezije). Kod rasprsivanja goriva potiebno je, osim ioga, svladatiotpore zbog djelovanjaviskoznosti, odnosnosile trenja pri medusobnJm'mijenjanju ietativno! poloZajapojedinih destica goriva. Prema tome, za raspriivanjeje nuZnotrositi odredenuenergiju a za po(etak , treba svladatitlak zbo.g-djelovanja povrsinske napetostidestice!o.iuu, koli se, u pojednostavljenom obliku, mole iziaziti Laplaceovimizrazom "
Pt:4

alPal

o

( 1 0 -1 )

16s

gdje je p,,lPal unutarnji tlak destice goriva kao funkcija kohezijskih sila, a[N/m] je povr5inska napetost, a d [m] promjer destice goriva. Velidina vanjskog tlaka koji nastaje zbog otpora trenja gibanju destice (kapljice) goriva kroz medij koji je okruZuje jednaka je

Pz:{ el V^t

(r0-2)

gdje je r/ koeficijent otpora gibanja desticegoriva, p [kg/ml je gusto6amedija koji okruZujedesticugoriva, a v [m/s] relativnabrzina destice u odnosuna okolni medij (plinsku smjesu). Iz prethodnogobja5njenjaproizlazida se raspr5ivanje zbiva kada je pr) pr, a maksimalna dimenzijadestice slijedi iz jednakostipt : pz, odnosno
2 , o + a : v Qv T

(10-3)

iz tega je , d -:8 f0 fi[m]

(10-4)

Ako se u prethodnu jednadZbuuvrste konkretne vrijednosti za povrSinsku napetost loZivog ulja o:0,03 [N/m] i za koeficijent otporaplinskesmjese r!:0,4, dobiva se pojednostavljeni izraz za maksimalnipromjer destice goriva, odnosno

d-"" = -q

[mm]

( 10- s)

To je izraz koji vrijedi op6enito za raspr5ivanje tekuieg goriva (ioZivog ulja). Promjer raspr5enedestice goriva je, prema tome, obrnuto razmjeran gusto6i plinske smjese, odnosno sredine u kojoj se ona giba, te kvadratu relativne brzine destice u odnosu na okolni medij . 1) Za raspr5ivanje samim tlakom goriva, odnosno zbog razllke tlaka Ap izmedu tlaka goriva i tlaka u prostoru loZi5ta, iz Bernoullieve jednadZbe slijedi da je brzina destice goriva jednaka

,:rW t:]

(10-6)

gdje je p koeficijent strujanja kroz mlaznicu,A,p [Pa] razlika tlaka goriva i tlaka prostoru, a pr" [kg/m3]gusto6a goriva. u loZiSnom Buduii da je tlak ispred mlazniceznatno ve6i od tlaka u loZi5tu,moZe se uzeti da je Lp = p, & uzimaju6iu obzir gusto6ugoriva Or_u:960kg/m3,gusto6u medija koji okruZujedesticu goriva e:1,0 kg/m3i koeficijentstrujanjakroz mlaznicucp:0,6, iz prethodnihjednadLbiproizlaziizrazza promjer destice maksimalni goriva u ovisnostio tlaku, odnosno 166

,-".:Y

[mm]

(10-7)

gdje je p [Pu] tlak goriva ispred mlaznice. 2) Ako se raspr5uje gorivo parom, u izvedeni izraz za maksimalni promjer destice goriva moZe se, umjesto relativne brzine destice u odnosu ni okoini medij, uvrstiti brzina pare koja nastaje njezinom ekspanzijom. pretpostavljajuii adijabatsku ekspanziju, proizlazi da je brzina strulanli vodene pare

v=q\EE t+]

(10- 8)

gdje je p koeficijentstrujanjakroz mlaznicu,a Al [J/kg] adijabatskitoplinskipad pare pri raspr5ivanju goriva. Uzimajuii u obzir_preth.odne izraze(r0-5) i (10-g), uz koeficijentstrujanja kroz mlaznicue- 0,85, proizlazid.aje maksimalnip.o-j". destice goriva

d^ :H [m-]

( 10- e)

toplinskipad pare u realnim . Ovdje treba napomenutida se stvarniraspoloZivi uvjetima ne zbivaadijabatski, ve6politropski,pa je i promjer destice goriva nesto veii. 3) Kod _raspriivanjagoriva komprimiranim zrakom vrijedi isti pristup kao kod rasprsivanja parom, pa je brzina strujanja zraka koji nastajeekspinzijom uz pad tlaka Ap jednaka

. .p - -u1 l 2 T p ,: o
a najvedipromjer e"r,i." goriva,uz koeficijen t q:0,g7,jednak je

(10_10)

a*"":ffi [-mJ
(10-s)

10-11)

gdje je Ap [Pa] pad tlaka zrakaza raspriivanje. 4) {og raspriivanja goriva djelovanjemcentrifugalnesile, tj. u rotacijskim goriomozese odreclitiiz preihoanoizvedenog Lruru ligi*], najvedipromjer destice

d,-:4

[-,n]

(10-12)

u [m/s] treba uvrstiti velidinusrednjebrzine gibanja destice goriva u Qfi.e.za rotacijskim gorionicima,kao rezultantu obodne I atriluin" bizine, kojiovisi o brzini rotacije i geometrijskomobliku rotiraju6egraspi5ivada. goriva, Tt"_bunaglasitida su prethodni izraziza odredivanjevelidinedestica za pojedine nadineraspr5ivanja, utemeljenina pojednostavljenim teoretskimraz167

matranjima, pa se takvi mogu uzimati samopri kvalitativnom usporedivanju.Sam vrijednostima i uvjetovanje mnogimiskustvenim procesrasprSivanja vrlo je sloZen i konstruktivnimrje5enjima,pa se tu ne moZedati njihova teoretskamatematska interpretacijakoja bi potpuno definiralaraspr5ivanje izgaranja. Sto je raspr5ivanje Kvalitetaraspriivanjabitno utjedena efikasnost je je pa i mije5anjesa zrakom kvalitetnije, a finije, isparavanjedestica brLe, je isparavanje i izgaranjebude PoZeljno da se zagrijavanje, efikasnije. izgaranje i zapaljenjaprevelik, nastaje Stokra6e.Naime, ako je razmakizmeduisparavanja termidko razlaganjeugljikovodika, pa se elementarniugljik izluduje u obliku goriva jo5 u tekuiem stanju, ili kao dada ako su kapljice koksa ako su dBstice pre3le zrakanisuzapaliledovoljnobrzo. u plinovitostanje,ali sezbognedostatka Ovisnoo radnim uvjetimai zahtjevimapogona,treba da seizabereoptimalan goriva. nadinrasprSivanja

ZA TEKUCE GORIVO 10.2. GORIONICI
goriva. raspr5ivanje Gorioniciseu osnovidijele premanadinukojim sepostiZe

goriva tlakom 10.2.L Gorionici s raspr5ivanjem
Principnjihovadjeloili tladnigorionici. Ti gorionicizovuse jo5 i mehanidki je gorivo pod kroz tangencijalne kanale u vrtloZnu tlakom ulazi vanja taj da gibanje, a nakon toga, u obliku Supljegsto5ca, gdje rotacijsko dobiva komoru izlazikroz sapnicuu loZi5te(slika 10.1, 10.2). Zbog velike brzine, kojom se gorivo kre6e uz stijenke vrtloZne komore i goriva jako se vrtloZeunutar samemasegoriva, tako da izlaznogotvora, destice

Glava tladnog rasprskada

i

l l
I

I

Sl. f0.2. Presjek kroz tladni rasprskadgoriva lzvor: 10,254

se na izlazuiz otvora,vrtroZne komore zbog djelovanjacentrifugalne sile pojedine destice rastavliajujedna od druge i*naitavljaju se dalje iotacijski gibati c.o.i.uu na ulazu u loZi5te. rzlaznije stozacgoriva.izsapnice supalj zbog toga sto se u vrtloZnoj komori stvara vrtlog s nekom obodnom brzinom ,, toli-rtilidi zakon zr = konst. U osi vrtloga, gdje je r:0, trebala bi obodna brzina lr uitr uestonadno velika, sto nije mogu6e,pa se u osi ne nalazigorivo,.vei jezgrazraka.promjer te jezgieovisi'o aksijalnoj i.obodnoj brztnimlaza goriva, o..e"1u ovisi i kut rasprsivanja. Taj je kut, pod kojim segibaju destice go.iuuu loZiite, izmedu60. i 10otrza ve6e(gravne) generatorepare, a obidnoje manji kod pomo6nihgeneratora pare manje!'tapa_ citeta. cestice koje nastajurasprskavanjem goriva nemaju isti promjer. velidina je rasprienihdestica od 10 do 200 mikrometira. Iskustvena relacijaza najve6uvelidinudestice rasprsenog goriva ima oblik

d ^ o : f f i r ^ ^ l

(10-13)

gdie 11 a[N/m] povr5inskanapetost destice.go:ua, d, [mm] promjer sapnice v [m2lsl kinematskaviskoznostgoriua, p - [kg/m3] gusto6i goriuu, a Ap [N/mr] razlika tlaka na ulazu i izlazu iz Japnice. vidljivo je da sedestica poveiavausporedo spove6anjem napetosti, promjera sapnice, kinematske viskoznosti i gustoie,a smanjujekad sepou"'euuu tlak rasprsi_ vanja. -Tlak goriva u tim gorionicima je izmedu 7 i 30 bara. Kad je trak goriva niZi ne dobiju se dovoljno sitne destice,a kad je visi nurtu;" piirremi u izvedbi i poveiavase potro5nja energijeza pogonpumpi. t69

Efikasno rasprSivanje goriva postiZe se kod viskoznosti od pribliZno 20 ' t0-6 ' do 40. 10-6 m2ls (3 do 5 E). Da bi se to postiglo, gorivo je potrebno predzagrijavati. Ovisno o njegovoj kvaliteti, temperatura predzagrijavanja obidno je od tOO ao 130'C. Kod ve6eg zagrijavanja prijeti opasnost od razlaganja (krekiranja) goriva, kad se izluduje ugljik, koji se naizlazu iz sapnice zapete i stvara naslage koksa koje ometaju pravilno raspr5ivanje goriva' Kvaliteta raspr5ivanja goriva znatno ovisi o stanju gorionika, a najvi5e o tangencijalnim kanalima i izlaznom otvoru vrtloZne komore. U toku vremena, zbog djelovanja abrazije, pro5iruju se kanali i izlazni otvori, pa je raspr5ivanje sve lo5ije. Tada treba zamijeniti umetak s vrtloZnom komorom. Kad imamo isti izlazni otvor i istu viskoznost goriva, kolidina goriva je proporcionalna drugom korijenu njegova tlaka pa, ako se uzme u obzir uobidajeni raspon tlaka (7 do 30 bara) , proizlazi da je podrudje regulacije gorionika u omjeru do | :2 s raspr5ivanjemtlakom goriva. Vede podrudje regulacije rada generatora pare s takvim gorionicima omogu6uje se ugradnjom vi5e gorionika i njihovim ukljudivanjem ili iskljudivanjem iz rada, ovisno o potrebama. Kao jto je vei redeno, promjenom tlaka mijenja se kut izlaznog sto5cagoriva, koji znatno utjede na kvalitetu mijeianja sa zrakom. Budu6i da je pri omjeru regulacije 1 : 2 promjena izlaznog sto5cagoriva relativno mala, pogor5anje izgaranja nije znatno. Ve6e podrudje regulacije kod gorionika s rasprskavanjem pomo6u tlaka goriva postiZe se izvedbama s povratnim vodom (slika 10.3), u kojemu se tlak regulira

duZinagorionika

tti
t) tl

ta. ilTi*r}loz

gorivas powatnimvodom tla(ni rasprskad

ventilom na povratnom cjevovodu, dime se tlak goriva u gorioniku odrZava pribliZno konstantnim. Prednost mu je to Sto je dovod u vrtloZnu komoru pribliZno konstantan, pa je vrtloZenje i raspr$ivanje jednakomjerno. Dio goriva koje se dovodi u gorionik se tro5i, a dio se povratnim vodom vra6a u dnevni spremnik ili u recirkulacijski sistem. Raspon regulacije je do 1 : 4.

17o

10.2.2. Gorionici s rasprsivanjem komprimiranim 2rakom
u tim se gorionicimarasprsivanje goriva pospjesujekomprimiranimzrakom -srednj^etladng .

i"n:f 10. 4),"T.::,9f"1*]9.,ggl:,9.,,r,"o'o;ruk";;uk;;;iil'"";';t'iJiilr# i visokotladnegorionikei;i,k"' 1dl;i.
lr:i:::"":LTl?,:1'l',::":i::1..-o efikasnoraspr3ivanj-e, je u omjeru lli'hrrakova Oo i , O.
azom goriva :,-, r'utu uJiiJ' aruin"s mr i:'"tt: j ":: "i::. ::: ^',", -'louluni s;;";.-p;;.:.'..e"i".i".'Jl

regulacija zraka ulaz ul.ia

konlrolno staklo

I

I

fina regulacija

sl. 10.4.Gorionik s raspr5ivanjemgoriva pomoiu
niskotladnogzraka Imor: 8,220

stladenizrak

Sl. 10.5. Gorionik s rasprlivanjem goriva.pomo6u visokotladnog zraka lzvor: 8, 221

t
Gorionici s raspr5ivanjem komprimiranim zrakom imaju i odredene nedostatke zbog kojih se ne upotrebljavaju desto. U radu su vrlo budni zbog strujanja i ekspanzije zraka. Zapalienje goriva neSto kasni zbog hladenja, 5to je posljedica ekspanzije ztaka. Za rad takvih gorionika treba imati kompromirani zrak; dakle, kompresor koji troii energiju.

t

il
*

parom vodenom 10.2.3. s raspr5ivaniem Gorionici
Pri koriStenju vodene pare, kao pomoinog medija za pospje5ivanje raspr5ivanja goriva, razlikuju se, u principu, dva tipa gorionika: 1. gorionici s unutarnjim mije5anjem vodene pare i goriva, 2. gorionici s vanjskim mije5anjem vodene pare i goriva. Danas se, zbog svojih prednosti, uglavnom koriste gorionici s unutarnjim mije5anjem, gdje se gorivo i para mije5aju prije raspr5ivanja, injektorskim djelovanjem vodene pare te vrtloZnim strujanjem. U gorionicima s vanjskim mijeSanjem gorivo se rasprSuje djelovanjem mlaza vodene pare koja se nastrujava okomito na mlaz goriva izvan gorionika, odnosno na ulazu u loZiSte. Najde56i tip gorionika s unutarnjim mijeSanjem pare i goriva ie tzv. tip >>Y<<, koji je takvo ime dobio zbog oblika kanala unutar glave raspr5ivada. Para koja se s gorivom mije5a u izlaznoj sapnici raspr5ivadadjeluje na razbijanje i ubrzavanje mlaza goriva, a izlazne destice goriva dalje se usitnjavaju naknadnom ekspanzijom pare na ulazu u loZi5te. PotroSnja pare je otprilike 5% od kolidine rasprSenoggoriva. Regulacijsko je podrudje takvih gorionika, tz efikasno raspr5ivanje, do omjera 1 : 6. Velidina rasprienih destica goriva je izmedu 60 i 100 mikrometara, za razliku od tladnih raspr5ivada,gdje je velidina otprilike 150 mikrometara, i to samo pri potpunome optere6enju. Stoga je zbog efikasnijeg mijesanja sa zrakom mogude izgaranje s manjim pretidkom zraka, Sto izravno utjede na pove6anje stupnja iskoristivosti generatora pare. Zbog svojih osobina gorionici s raspr5ivanjem parom pogodni su za kori5tenje loZivih ulja s ve6om gustoiom i viskoznoSdu, odnosno za pogon u teZim radnim uvjetima.

;

Sl. 10.6. Glava gorionika s rasprSivanjem pomo6u pare

r72

t
t

10.2.4. Gorionici s rasprsivanjem djerovanjem centrifugalne sile

I
I

djelovanjemcentrifugalne sile obavlja se u rotacijskimgorioni. RasPr5ivanje cima (slika 10.7), gdje se gorivo raspr5ujezbograzlititih brzina stiujanjidestica goriva u filmskom sloju i destica zraka koji ga okruZuje.

St. 10.7. Rotacijski gorionik Legenda: l-Salica,2-dovodgoriva, 3-elektromotor,4-ventilatorza primarni zrak, 5-regulacijska klapna zraka lzvor:6. 126

Gorivo se dovodi u konusnusalicukoja se okreie (najdesde od 5000 do g000 l/min), a ima oblik skradenog stoica veiim promjerom okrenutim prema loZistu. zbog rotacije Salice i njezinog oblika, gorivo dobiva dvije komponentegibanja: rotacijskoi aksijalnou smje.ru otvorenogdijela Salice prema loZistu.Za oiretaije Salice sluZielektromotorkoji ujedno okre6eugradeniventilatorza primarni zrak. zrak se dovodi oko izlaznogruba salicei presijecanjem filmskog mlaza goriva pospjesujenjegovo rasprsivanjete omogu6ujepodetno izgaranje.preostali dio ztaka za izgaranjedovodi se posebnimkoncentridnimkanalimaoko izlaznoskonusa raspr5ivada. Prednostirotacijskihgorionika su: 1. mogu6nost koriStenjateZih i manje kvalitetnih goriva, 2. Sirokopodrudjeregulacije(do omjera 1:g),

r73

3 . efikasno rasfr5ivanje uz ve6u viskoznost goriva pa je potrebno manje predzagrijavanje (60-80 'C), jer se gorivo dodatno zagrijava prolazom kroz rotiraju6u Salicu zbog zra(enja iz loLiita, 4 . manji tlak goriva koje se dovodi u gorionik (oko 1 bar). Nedostaci su:

postojanjerotirajuiih dijelova i veia mogu6nost kvara, nemogu6nost rada bez pogonskeenergijekoja pokrederotirajuiu Salicu, uzrokuje znatnu buku, uvjetuje veii otvor za ugradnju u zidu loZi5ta, zbog relativno vele izloLenepovr5inepodloZanje veiem o5teienju uslijed djelovanjaizravnogzra(enjaizloLiita,a takoderi koksanjuna izlaznojSalici. Zbog Sirokogpodrudja regulacijei tendencijeda se za loZenje generatora pare koriste sve nekvalitetnijagoriva, takvi gorionici sve se viSeprimjenjuju. 1. 2. 3. 4. 5.

gorionika 10.2.5. Pomo6ni dijelovi
Da bi gorionici mogli normalno raditi na njima mora biti,uz ostalo, predvideno nekoliko dinilaca. L. Zadriivai plamena (impeler) ima zadatak da sprijedava prekid plamena na mjestu naleta zraka. Obidno se sastoji od tanjuraste plode, smje5tene na vrhu gorionika, s radijalnim prolazima za zrak izvedenim tako da pospje5uju vrtloLenje zraka pri ulasku u loZi5te. U njegovom >>mrtvom<< prostoru omogu6eno je paljenje plamena a da on ne bude uga5en ili odne5en strujom zraka. 2. Uredaj za privod zraka (registar zraka) sastoji se od pomidnih regulacijskih zaklopki smje3tenih u kuii5tu gorionika, koje, osim Sto reguliraju kolidinu privedenog zraka, uvjetuju njezino vrtloZenje radi pospje5ivanja mije5anja s gorivom. Razlikuju se dvije glavne izvedbe: s radijalnim i s aksijalnim lopaticama. Prilagodbom poloi.aja lopatica mijenja se potrebna promjena kolidine privedenog zraka za izgaranje. 3. Ureilaj za zapaljenje goriva sluLi za podetno zapaljenje raspr5enog goriva. Kod starijih izvedbi uredaj se obidno jednostavno sastojao od otvora za unaSanje baklje s pomoiu koje se gorivo upalilo. SavrSenijeizvedbe imaju to izvedeno elektrodama, diji je rad ukljuden u program automatskog potpaljivanja. 4. Povratna zaklopka postavljena je na otvoru za umetanje rasprSivada,a ima zadatak da pri njegovu izvladenju zatvori otvor i sprijedi izbijanje plamena iz loZiSta. 5. Uretlaj za blokiranje goriva pri vailenju raspr5ivata ima zadatak da osigura zatvaranje dovoda goriva prije vadenja raspr5ivada. To je nuZno da bi se onemogudila gre5ka i da prilikom vadenja raspriivada gorivo ne bi curilo u okolni prostor, Sto bi moglo izazvati poLar. Taj je sistem obidno izveden s pomodu slavine na dovodnom vodu goriva, koja se otvara polugom, a u otvorenu poloZaju mehanidki onemogu6uje izvladenje raspr5ivada. Ako raspr5ivad Zelimo izvuli, polugu je potrebno pomaknuti ustranu, pri demu se zatvara dovod goriva. Izgled kompletnog gorionika s pomo6nim uredajima prikazan je na slici 10.8.

i ,{

I I

Lt4

Sl. 10.8. Izgled kompletnog gorionika s pomodnim uredajima lmor: 21. 33

10.3. UREDAJI ZA PRIPREMU I OPSKRBU GORIVOM
. Na slici 10.9 pikazana je shemakompretnog sistemaza opskrbu i pripremu g!ri-v_a. Gorivo je na brodu obidno smjestenou posebnim tankovima'dvodna, odakle se posebnom pumpomprebacujeu potroSne ili tzv. dnevnespremnike. Da bi-segorivo moglo transportirati cijevima,nuZnoje da se zagrijavadotemperature od otprilike 40 "c. u tankovima dvodna to se iini . po--oeu spiralnih grijalica oko usisa (tzv. Stednegrijalice), dok se u dnevnim spremnicima grije siiratnim grijalicamapoloZenihna dnu, koje zagrijavajucjelokupnukolidinu gorivi niskotladnomvodenomparom. - ugraduju se obidno dva dnevna spremnika,a svaki ima kapacitetdovoljan za dvanaestosatni kontinuiranirad svihgorionikas maksimalnom tolidino- goriuu. Iz jednog se dnevnog.spremnika gorivo trosi, a u drugom se priprema, odnosno puni, taloZi se voda i eventualnenedistoie koje se pour"rn"no ispultaju kroz prikljudak na dnu. Kapacitetpumpeza prebacivanje je tolik da dnevnispremniknapuniotprilike _ za 1 sat, da bi preostalovrijeme ostaloza odjeljivanje i taloZenje. . Iz dnevnihspremnikagorivo preuzimajupumpe tako da ono najprije prolazi usisnimfilterom, zatim pumpom, grijademi uirni- filterom te tako pripremljeno dolazido gorionika.Glavni.tladni vod spojenje za usisnustranupumpe-posebnim regulacijskimventilom koji vra6a visak goriva koje se ne trosi i 6ko odrzava konstantantlak ispred glavnogregulacijskog ventiia za gorivo. Tladni cjevovod

r75

Sl. 10.9. Shema sistema za pripremu i opskrbljivanje gorivom Legenda: 1-taloZni spremnik, 2-ventil,3-usisni filtar goriva, 4-prekretni ventil, 5-glavna pumpa goriva, 6-ventil, 7-odzradni ventil, S-ventil, 9-zratna posuda, l0-zagrijad goriva, 1l-tladni filtar goriva, l2-ventil, 13-ventil, 14-brzozatvaraju6i ventil, l5-sabirnik, 16-ventil, l7-brzozatvataju6i ventil, l8-spoj fleksibilne cijevi za gorivo, l9-fleksibilna cijev, 20-prikljudak na gorionik,2l-obllazni vod,22-ventil na obilaznom vodu,23-manometar,24-termomc' tar,25-pumpa gorivaza potpaljivanje, 26-usisni ventil, 27-tladni ventil, 28-elektridni zagijai. goiva za potpaljivanje, 29-filtar goriva za potpaljivanje, 3O-ventil, 3l{ladni filtar, 32-termometar

goriva iza gorionika spojen je takoder za usisnu stranu pumpe tzv. obilaznim ventilom ("by-pass"),koji je otvoren samoprije kretanja u pogon, kada se grije ditav sistem. Radne pumpe, filtri i grijadi su dvostruki, odnosnosa L00postotnomrezervom, da bi se osiguralastalnostrada. Pumpazaprebacivanjegoriva iz dvodna u dnevnespremnikemoZebiti samojedna jer radi diskontinuirano. je ugradena joSposebna pumpi, desto Osim spomenutih pumpaza pokretanje, kojom setladi gorivoza potpaljivanje(plinskoulje), koje nije potrebnozagrijavati, ili ona tladi isto gorivo posebnomlinijom, na kojoj je ugradenelektridnigrijad. Pumpeza gorivosu stapnes parnimpogonom,a de56e su zupdaste ili vijdane. Grijadi zagrijavaju gorivo na temperaturu potrebnu za postizanje traL.ene goriva, ovisno o vrsti goriva i gorioniku. Temperatura je viskoznosti zagrijavanja od 80 do 130'C. Usisni filtri odstranjujugrublje, a tladni finije nedistoie. 176

10.4. oSNoVNI PoGoNSKI UVJETI ZADoBRoRASPRSIvnTIT
I IZGARANJE
ovdje se navodeglavni pogonskiuvjeti koji su nuLniza dobro rasprsivanje i izgaranjegoriva. L. OdrZavativrh raspr5ivada distim. Gorionik koji nije u pogonu izvttliiz loZi5ta da bi se sprijedilokoksanjegoriva zaostalog u njemu. 2. O5tedenja ili pro5irenjesapnicaraspr5ivada imaju bitan utjecaj na efikasnost rasprsivanja goriva. Stoga narodito treba paziti da se to ne dogodi prilikom di56enja. 3. Aksijalni poloZaj gorionika u zidnom otvoru treba da bude podesentako da rubovi konusnogulaza plamenane udaraju u stijenkeformiranogotvora. op6enito vrijedi da gorivo manje viskoznostidini uZi konidni mliz pa, prema tome, rasprsivad moZebiti vi5e izvudenod loZistai obratno. osnovni problem koji moZenastatije da mlazgorivadijelom udarau stijenkeotvora,sto uzrokuje koksne naslage,pogorsanje mijesanja sa zrakom, nepotpuno izgaranje, a ujedno i o5te6enje vatrostalneobloge otvora. 4. U radu valja nastojatiupotrebljavatirasprsivad sa sto manjim promjerom sapnica da bi se osiguraoSto veii tlak rasprsivanja. Takoder, treba voditi pogo.t sa Stovi5egorionika da bi se sprijedioulaz nepotrebnomzraku kroz privodne kanale gorionika koji nije u radu. 5. odrzavati temperaturugoriva koja je potrebnaza postizanjepropisaneviskoznosti goriva pri kojoj se za pojedinu vrstu gorionikapostiZuoptimalni uvjeti raspr5ivanja.

Sl. 10.10. Pogled s unutamje strane loZilta na krovno smjestenegorionike Izvor: 22, 70

177

' -q+fi#fl

;EF;L..a -

;+ @+r.rjniilwmF+r,:=::!t:+wdi-S$w$

I
j ,.r_

t

" *

\

";
l

_ --t

.t ",

-s4#
Sl. 10.11. Pogled s unutarnje strane loZiSta na gorionike smjeitene na prednjoj strani lzvor:21,31 6. Treba znati da je Zuikastobijeli dim iz dimnjaka indikacija da je izgaranje goriva izrazito loie (nedovoljno), dok je crni dim posljedica nepotpunogizgaranja. Prema tome, opasniji je prvi sludaj jer se neizgoreno gorivo isparava, moZe stvoriti eksplozivnu smjesu pa se iskrom moZe izazvati i eksplozivno izgaranje.

178

11 . K O N S T R U K C I J BE RODSKIH GENERATORA PARE
U ovom poglavlju daje se opis najznadajnijih i karakteristidnihizvedbi brodpare s njihovim najvaZnijimosobinama. skih generatora

1 1 . 1C . I L I N D R I CG NE I N E R A T OP RA I RE
Cilindridni generatori pare najstarije su konstrukcije koje su se razvTleza brodske uvjete rada, a danas se koriste jo5 samo za pomo6ne svrhe. Izvedbe su im uglavnom dimnocijevne ili kombinirane (dimnocijevne/vodocijevne). Isparivadke cijevi cilindridnih generatora pare su ravne, smje5teneizvan loZi5ta i najdeSdeuvaljane u cijevne plode. osnovni im je nedostatak velik sadrZaj vode, zbog dega predstavljaju znatnu opasnost od eksplozije, jer se naglo moZe osloboditi velika kolidina akumulirane topline. osim toga, sporo se dovode pod radni tlak koji zbog konstrukcije ne moZe biti visok (obidno je manji od 15 bara), a imaju i relativnu losu cirkuiaciiu vode. Medutim, cilindridni generatori'pare imaju i dobrih strana. Zbog velikog sadrZajavode i akumulirane topline, manje su osjetljivi na promjene optireienja. osim toga, zbogizvedbe isparivada (pristupadan zapregled i disienje) nisu mnogo osjetljivi na kvalitetu napojne vode. Karakteristidan tip ove grupe generatora pare je tzv. kotao, koji je jedna od prvih konstrukcija razvijenih za brodske uvjete"Skotski< rada (slika 11.1). Isparivad im se sastoji od vanjskog cilindra, plamenica, povratne komore i dimnih cijevi. ovisno o kapacitetu, izvodili su se s jednom, dvije, tri ili detiri plamenice. Plamenice su cilindridne i valovite, radi poveianja ogrjevne povr5ine i elastidnosti kod kompenzacije toplinskih dilatacija. D.a bi se preuzele velike sile zbog djelovanja unutarnjeg tlaka, ugraduju se kotve i spreZnjaci, koji medusobno povezuju suprotne ravne povr5ine (dela cilindra te ravne stijene povratne komore). Konstrukcija im je masivna, kruta i glomazna. Medutim, manje su osjetljivi na kvalitetu vode, jednostavni su i elastidni kod naglih promjena optereienja.

179

\
A POGLED PRES.JEK B-B\

POGLED E

Sl. 11.1. >Skotskk kotao s tri plamenicc lzvor'.6,llll37

U podetku su bili loZeni kvalitetnim vrstamaugljena, a kasnije su izvedbe prilagodene kori5tenjuteku6eggoriva. Najde56i radni tlak bio je od 10 do 13 bara (najvi5edo 20 bara). Temperaturepregrijanja bile su u granicamaod 250 do 300 "C (najvi3edo 350'C). Pregrijadpare bio je obidno smje5tenu skretnoj dimnoj komori ili u izlaznomdijelu dimnih cijevi (>Schmidtov"pregrijad). Kao naknadna ogrjevnapovr5ina najde56e seugradivao cijevni zagrljat,zraka.

11.2. SEKCIJSKI GENERATORI PARE
Prvi i glavni proizvodadovakvih konstrukcija generatorapare bila je engleska firma >Babcock& Wilcox<, a najveii broj ih je izraden izmedu dvaju svjetskih ratova.Danassejo5 primjenjuju, ali setakvi, kao novejedinice,vi5ene izraduju.

180

SI. 11,2. Smje5tajcilindri6nih ("Skotskih") generatorapare na brodu Imot: 6,ll/l39

181

;7

---. Y - -/-//
Y;=;-

QJ--=-'

----t:z
7:'

Sl. 11.3.a. Sekcijski generatorpare Izvor: 6, lU78

lg2

PRES'EK B-B

St. 11.4. SmjeStajsekcijskihgeneratora pare na brodu lzvor: 6, lll87

Karakteristidni su po vodnim komorama koje su izvedeneu obliku valovitih sekcijapoloZenihu odnosuna okomicu pod kutem od pribliZno L5". presjekai njihova je izvedbaogranidenje za radni tlak Komore su kvadratnog do pribliZno50 bara. cijevi, izOkomito na sekcijskekomore uvaljanesu konvektiveisparivadke pregrijadpare. Isparivadke cijevi su ravnepa su smje5ten medu kojih je najde56e revizijskimotvorima Stoje omogu6eno prikladne za pregledi unutarnje di56enje, na komorama,nasuprototvoru za uvaljivanjecijevi. s poklopcimakoji se nalaze je sa straZnje i s bodnih stranaobloZenoekranskimcijevima koje su LoZiSte izravnogudaranjaplamenau njih, pa su blizu gorionika gdje postoji mogu6nost vatrostalnomizolacijskommasom. stogaobloZene Ekranske cijevi se napajaju iz posebnihvodnih komora koje su s vodnim posebnimsilaznimcijevima. prostoromparnog bubnja povezane 184

Regulacijatemperaturepregrijanja najdesde je izvedenas pomoiu povrsinskog_hladnjaka smjeStenog u vodnom dijelu parnog bubnja. Kao naknadne ogrj-evne_ povrsine ugradivali su se zagrijadi vode ili zagrijaijzraka. Da bi se smanjili gubici zratenja topline u okoliiru i debljina izoiaiiie, oplata je izvedenas dvostrukimstijenkama,izmedukojih prolazi ziak prije utiza u loZi5te. - Gereratori pare takvih izvedbi gradili rr, ." ,'u kapacitete od 3 do 10 kg/s, radne tlakove od 10 do 50 bara i temperaturepregrijanja od 300 do 475oc. Najde5iesu se dvije ili detiri takve zrcalnosimetridne iediniceusradivalena trgovadkimi putnidkim brodovima,dok su se za ratne brodoverjede upotrebljavall.

Prednostitakvih izvedbije jednostavnost konstrukcije,pouzdanost u pogonu te pristupadnost za pregledi odrZavanje. Na slici 11.3. prlkazanje presjek sekcijskoggeneratorapare s ugradenim pregrijadem parg i zagrijadem vode. slika 11.4. prikazuje smjestajdetiri sekcijskageneratora pare na brodu. Nedostatakim je relativnovelika masaugradenog materijala,osjetljivostna poreme6aje u cirkulacijiprilikom promjenaoptere6enja i osjetijivostkodiretanja u pogon zbog neravnomjernihtoplinskih dilatacija, zbog degaje potrebno pbstupno i duZezagrijavanje.

11.3. GENERATORI PARES TRI ILICETIRI BUBNJA
predstavnici tih izvedbisu konstrukcijekoje je uvela engleska -. Ka_rakteristidni firma >Yarrow<(slika 11.5). To su vodocijevni generatori pare tipidne brodske konstrukcije koji su se podeli upotrebljavati nakon prvog svjetskograta, narodito na brodovirnaratne mornarice. _ _ Irug konstrukcijetih generatorapare bile su s jednim parnim i dva vodna bubnja koji su medusobno bili povezaniravnim cijevima. je osnovninedostatak Zbog toga im bio loia kompenzacija toplinskih dilata.. cija samih cijevi i teskoie zbog neradijalnogspajanjaillevi ni buLnjevima. Novije konstrukcijeimaju zakrivljenecijevi radijalnospojenena bubnjevima. Izvodili su se najdesies dvoprolaznim dimnim kanalima,a u jednomeje smjesten pregrijadpare. Na taj nadinomogu6ena je regulacijatemperiture pregrijani pare s pomo6udimnih klapni, kojima se dimni plinovi usmjerivaju nalednuili diugu stranu, a time i kolidina topline koja se predaje pregrijadu. U svoje doba odlikovali su se relativno velikim specifidnimoptere6enjem ogrjevnepovrsinei velikim rasponomkapaciteta (pribliZnbod 3 do lakg/s). naoni je bio do 40 bara, a temperaturapregrijanja do 450 oC. tlak najde56e

185

I
generator pare s detiri bubnia Sl. 11.5. >)Yarrow<< lmor: 6, lll57

!

!

PARE TIPA"INTEGRAL" GENERATORI VODOCIJEVNI 11.4.
t

Generatoripare tipa >Integral<sa svojim razliditim izvedbama,koje prema prvobitnoj licenci tvrtke >Babcock& Wilcox< gradi vi5e svjetskihproizvodada, za brodsku propulziju. pripadaju vjerojatno najde5iekori5tenimizvedbama To su vodocijevnigeneratoripare s dva bubnja i strmo ili koso poloZenim cijevima. Imaju ekraniziranoloZi5te,a kao naknadneogrjevnepoisparivadkim vrSineugraduju se zagrijad vode i zagriiat zraka. je izmeduprvog i drugogsnopakonvektivnogispariPregrijadpare smje5ten vada. 186

11.6. >Integral( generator pare ("Babcock & Wilcox) lmor: 6, Ill23

ima pregrijad smjeSten samo u dijelu dimnog Izvedba >Integral selectable<< prolaza kroz snop isparivada. Na taj nadin je, usmjeravanjem strujanja dimnih plinova kroz prolaz gdje je smje5ten pregrijadki snop ili kroz dio gdje su samo konvektivne cijevi, omogu6ena regulacija temperature pregrijane pare. Generator pare ima dvostruku oplatu, izmedu koje prolazi zrak prije ulaska u loZi5te. Na taj se nadin smanjuju debljina izolacije i gubici zratenja topline u okolinu. Kod izvedbe gdje je pregrijadki snop smje3ten na ditavoj Sirini dimnogprolaza (slika 11.6), za regulaciju temperature pregrijane pare sluZi povr5inski hladnjak smje5ten u vodnom bubnju. Parni bubanj opremljen je unutarnjom opremom za djelotvorno odvajanje kapljica vode od izlazne pare, koja se sastoji od ciklonskih separatora i perforirane parne oduzimne cijevi. Efikasna cirkulacija vode omogu6enaje silaznim cijevima koje povezuju vodni prostor parnog bubnja te vodni bubanj i donje vodne komore ekrana. Uzlazne cijevi su ekranski i kompletan konvektivni snop. Kapaciteti generatora pare >Integral< su od 5,5 do 22,5 kg/s, radni tlak od oC. Temperatura 40 do B0 bara, a temperatura pregrijane pare od 450 do 510 napojne vode najde56eje od 150 do 200 "C, a temperatura izlaznih dimnih plinova u granicama od 170 do L90'C.

PAREBEZKONVEKTIVNOG 11.5. GENERATORI ISPARIVAETOC SNOPA
Zahtjeviza Sto ve6im kapacitetima i vi5im radnim parametrima (tlak i temperatura pregrijane pare) uvjetovali su razvoj novih konstrukcija brodskih generatora pare, koji su karakteristidni prema krovno smje5tenim gorionicima i isparivadu bez klasidnog konvektivnog snopa. Nekoliko izvedbi takvih konstrukcija, koje je razvila firma >Deutsche Babprikazano je na slici 1L.7. cock<<, To su generatori pare za glavne brodske svrhe (za propulziju), koji se najdeS6e ugraduju na velikim tankerima u kombinaciji s jednim pomoinim generatorom pare (slika 11.8). LoZiSte je potpuno ekranizirano i najde5de membransko. Ekraniziran je i drugi dimni prolaz, u kojem su naknadne ogrjevne povrSine (pregrijad pare, medupregrijad i cijevni zagrijat, vode). Na izlazu dimnih plinova ugraduje se zagrijat, zraka, najde56eregenerativnog tipa (Lj ungstrom). Isparivad dine ekranske cijevi loZi5ta i cijevi drugog dimnog prolaza. Dakle, nema klasidnog konventivnog snopa isparivada, pa se toplina isparivadu uglavnom predaje zradenjem. Potpuno ekranizirana izvedba ima znatnu prednost zbog relativno niske temperature vanjske stijenke koju treba izolirati, Sto omogu6uje jednostavnu izolaciju (mineralna vuna), elastidnost u pogonu i brz dovod u radni reZim pri kretanju iz hladnog stanja. 188

Sl. 11.7. Izvedbe generatorapare s krovno smje5tenimgorionicima lzvor: 25, 132

- _._Ktgutosmjestenigorionici daju oblik putanji plamena i dimnih plinova u obliku slova>IJ<<, sto je takoder pogonska prednost.Naime, ve6aduZinaplamena u, loZiStuomogu6ujeduZi dodir i efikasnijemijesanjezraka s desticama goriva, dime.sepostiie potpuno izgaranjekod malih pretidakazraka (1. : 1,05),-atime i ve6i stupanjiskoristivosti. - .Pregrijad pare, koji je smjestenu drugom dimnom prolazu, sastoji se od dvaju dijelova (primarnog i sekundarnog),lzmedukojihle ugraden sistem za regulacijutemperaturepregrijanepare s rashladnikomu vodndm dijelu parnog bubnja. Kod jedinicas velikim kapacitetom, koje imaju ugradenimedupregrijad pare, dr,ugidimni prolazpodijeljen je na dvije strane;u jednoj je smjesten medupiegrijad, a u drugoj ostaleogrjevnepovr3ine.Time se omoguduje rid generatoru pare pri manevriranjubroda (voznja krmom), kada nije potrebno meclupregrijavanje jer se dimnim zaklopkama mote zatvoriti prolaz dimnih plinova pr"io -"cuptlgrijadai tako sprijediti oste6enje njegovih cijevi kada kroz njih ne prolazi pira. Pritom ostali dio drugog dimnog prolaza, gdje nema meclupregrijadkih cijevi, normalno radi. Takve konstrukcije izvode se za kapacitetedo pribliZno 35 kg/s, radni tlak do 80 bara i temperaturupregrijanepare do 515 .C. Emajliranom izvedbomrotacijskog(regenerativnog) zagrijata zraka,koja je otpornana djelovanjeniskotemperaturne korozije, omogu6uje sepogons izlainim temperaturama dimnih plinova dak do 115oc, dime se postiZevrlo visok stupanj djelovanja(do 9a%).

189

:_g/

---it----

.

)*l-

Sl. 11.8. Smjeitaj glavnog i pomo6noggeneratorapare na brodu Legenda: l-glavni generatorpare, 2-rotacijski zagrijadzraka, 3-ventilator, 4-pomodnigenerator pare Izvor: 30, 4

11.6. GENERATORI PARE TIPA"D"
Poznata svjetska tvrtka >Foster Wheeler.. razvilaje svoje moderne konstrukcije brodskih generatora pare na temelju poznate tzv. >D< izvedbe, koja se je vrlo uspjesno uklopila u brodske uvjete pogona pa se desto primjenjuju s razliditim modifikacijama, narodito kao glavne jedinice za proizvodnju pare za pogon propulzijskih strojeva. Nakon prvobitne izvedbe generatora pare >D<<, slijedili su noviji tipovi poznati pod nazivima I<, >ESD II<, >ESD III<, >EDS IV< i >ESRD(. "ESD Na slici 11.9. prikazan je presjek >Foster-Wheelerova< brodskog generatora pare tipa >D<. Svoj naziv dobio je zbog oblika koji je nalik na slovo D, pa je takav prikladan za zrcalno-simetridnu ugradnju na brodovima s dvije, detiri ili vi5e istih jedinica, ovisno o potrebnom ukupnom kapacitetu. . Sastoji se od parnog i vodnog bubnja, koji su medusobno povezani snopovima konvektivnih isparivadkih cijevi. LoZiSte je ekranizirano, osim sa strane gorionika gdje je obloZeno vatrostalnom izolacijom. Pregrijad pare smje5tenje izmedu prvog i drugog konvektivnog snopa isparivada, a izveden je kao snop cijevi u obliku slova >IJ<. Prvi konvektivni snop cijevi sastoji se od triju redova okomito smje5tenih cijevi ve6eg promjera, koje, medu ostalim, imaju funkciju da Stite cijevi pregrijada od izravnog zra(enja plamena izloLlita. U drugom konvektivnom snopu ugradena je skretna stijena koja usmjerava strujanje dimnih plinova uzduZno niz snop iza kojeg ulaze u snopove zagrijah vode. Zagrijal vode izveden je s orebrenim cijevima radi pove6anja ogrjevne povr3ine. Izmedu snopova cijevizagrijada vode ugradeni su propuhivadi daile radi odrZavanja distode vanjskih povr3ina cijevi, odnosno zbog odstranjivanja vanjskih naslaga koje se pojavljuju u toku pogona, dime bi se znatno smanjio prijelaz topline, a time i efikasnost pogona. Na slici 11.10. prikazan je modificiran generator pare tipa koji se sastoji "D< od isparivada, pregrijada, zagrija(a vode i zagrijata zraka. Isparivad dine ekranske cijevi u dva medusobno povezana dijela loZi5ta i tri konvektivna snopa, od kojih jedan dijeli loZiste na dva dijela. Takvom izvedbom isparivada, odnosno loZi5ta, omogu6ena je velika elastidnost u pogonu s obzirom na proizvodnju pare. osim toga, promjenom udjela optere6enja u pojedinom dijelu loZi5ta regulira se temperatura pregrijanja jer se na taj nadin utjede na promjenu temperature dimnih plinova na ulazu u pregrijadki snop. Pregrijad pare smje5ten je izmedu dvaju konvektivnih snopova isparivada. Kao naknadne ogrjevne povr5ine ugradeni su rebrasti zagrija( vode i cijevni dvoprolazni zagrijalzraka s prolazom dimnih plinova kroz cijevi, azrakaoko njih. Uobidajene karakteristike generatora pare tipa >>D<< su kapacitet proizvodnje pare od 10 do 15 kg/s, tlak od 40 do 70 bara i temperatura pregrijane pare od 450 do 500'C.

191

Sl. 11.9. Presjek kroz generator pare tipa >D< (>FosterWheeler<) ' Izvor: 6, Il/46

r92

ry;litz
-J/,/',//

4'-2'B

{J

(1 Y -,,\

Sl. 11.10. Izvedba >>D<generatora pare s dva loZi5ta Izvor: 6, IIl52

11.7. GENERATORI PARE,,ESD..
Izvedbe generatora pare >>ESD<,kao Sto je vei navedeno, proizasle su iz prvobitne konstrukcije ,'D.., S tom razlikom 5to je ovdje pregrijad pare smjeiten izvan konvektivnog snopa (External Superheater D), prema demu su te konstrukcije dobile svoje skraieno ime. Na slici 11.11. prikazana je izvedba generatora pare >ESD I", gdje je pregrijad pare smjesten u dimnom kanalu ispred zagrijah vode. Na taj je nadin ogranidena temperatura dimnih plinova na ulazu u pregrijad, 5to je poZeljno zbog sniZenja temperature stijenki cijevi i nosadapregrijada, dime se takoder smanjuje opasnost od visokotemperaturne korozije.

Sl. 1l.ll.

Generator pare >ESD I< (>FosterWheeler<) lrvor: 21,22

je za taj tip generatora Karakteristidno pare da ima posebniregulacijski parni zagrijadzraka, gdje se zrak zagrijavaparom iza prvog stupnja pregrijada, dime je omogu6ena regulacijatemperature pregrijanjas pomo6uzaklopkekojom se odreduje kolidinazraka koji struji preko cijevi kroz koje prolazi para, dija se temperatura regulira. Kroz spomenutiregulacijski ohlatlivadpare (parni zagrija(,zraka) para prolazi izaprvog stupnjapregrijada, odnosnoprije ulazau sekundarni pregrijad. , Iza snopova pregrijada pare ugradena su tri snopa rebrastih cijevi zagrijata vode, izmedu kojih su smjesteniotvori zaulaz dovjekaradi pregledai dis6enja, te propuhivadidade. 194

Takva konstrukcijaodlikuje se pouzdanos6u u radu, lakom pristupadnosiu radi^pregleda i di5ienjate mogu6no5iu automatsteregutacilei"-p"rutu." pregri_ JanJa. Na slici 11'12.vidljiv je smjestajna brodu detiriju takvih iedinica.

,]

st' 11'12' ,t;fi31:lo*'du

detiriseneratora tipa >ESDI<

Slidan toj konstrukciji je generator pare tipa >ESD II< (slika 11.13), koji se u biti razlikuje samo pre-a traEinuregulacije temperature pregrijanja sto se obav_ lja re.gulacijskimsnopom zagrijahvo"de. Naime, nupolnu i"oi-ri[ri iza rebrastog zagrijat'a vode u glatkocijevni regulacijski snop, iza kojeg ulazi u parni bubani.

195

Sl. 11.13. Presjek kroz generator pare tipa >ESD II< ("Foster Wheeler<) Legenda: l-zagrijat, vode, 2-primarni pregrijad, 3-sekundarnipregrijad, 4-regulacijskisnop zagrijadavode Izvor: 2I, 42

Temperaturapregrijanja regulira se podesavanjem kolidine plinova koja struji jedinicei na taj nadinobilazisnopove preko te regulacijske pregrijada pare.prema tome, ako je potrebno smanjivati temperaturupregrijane pare, zaklopka 6e se otvarati pa 6e veii dio dimnih plinova nastrujavati regulacijski snop zagrijada zraka, a istovremeno6e se proporcijalno smanjiti kolidina dimnih plinova koja prolazi preko pregrijadapare. 196

I:---T

%

*ifi

i-)

i

*y,

Sl. 11.14. >ESD III< generator pare (>Foster Wheeler<.; Izvor: 32, 2

197

E

Na regulacijsku zaklopku kojom se regulira prolaz dimnih plinova moZe se djelovati rudno ili automatski. pare tipa III.., Na slici L1.14.prikazanje presjekbrodskoggeneratora "ESD tempe(tlak bara, do 80 parametrima koji je prilagodenradu s visim pogonskim pare do 510'C). raturapregrijane LoZiSteje potpuno ekranizirano,Sto znatno smanjuje potrebnu izolaciju. dime se postiZepoZeljnaduZinai oblik Gorionici su smje5tenina stropu loZiSta, plamena,a time iizgaranie uz mali pretidakzraka (1, : 1,05). Efikasnacirkulacijavode u svim pogonskimuvjetima postignutaje silaznim izvan dodira s dimnim plinovima, koje cijevima velikog promjera, smjeStenim povezujuvodni prostor parnog bubnja i donje vodne komore ekrana. dijela, izmedu kojih Pregrijadpare sastoji se od primarnog i sekundarnog u vodnom prosmje5tenim ohladivadem, para prolazi povr5inskimregulacijskim pregrijanja. temperatura pomo6u se regulira kojeg s parnog bubnja, itoru Iznad primarnogpregrijadapare ugradenje rebrasticijevni zagrija( vode, u kojem voda struji suprotnood smjera strujanja dimnih plinova. s duplom oplatnomstijenkom,izmedukojih prolazi Konstrukcijaje izvedena Time se smanjujugubici zradenjau okolinu, a zrak se zrak prije ulaskau loZi5te. predzagrijava, Sto pridonosipoboljSanjuizgaranjai stabilnostiplamena.

Sl. 11.15. >lIM< generator pare ("Kawasaki Heavy Industries<) Legenda: 1-parni bubanj , 2-vodni bubanj, 3-membranska stijena, 4-pregradna stijena, 5-pregrijad, 6-isparivadki snop, 7-zagijat, vode, 8-komora, 9-kornora, 10-sabirnik pregrijada' ll-silazne cijevi lzvor: 38, 3

198

11.8. GENERATORI PARE S OKOMITIM CIJEVNIM pnne SNoPoM PREGRIJACn
Japanska firma >Kaw-a-saki Heavy Industries<razvirajekonstrukcijugeneratora pare>uM( (slika11.15), koja je karakteristidnazbogoto-iiu porozaja snopa cijevi pregrijadapare, koji je izvedenu obliku obrnutog-rl;;;-;;". LoZiSteje . .potpuno ekraniziranoi izvedeno, -"-b.unrkim stijenkama,a goriorricisu smjeSteni na njegovomkrovnom dijelu. Dobre karakteristiketakvih konstrukcijasu elastidnost u pogonu,jednostav_ nost i pristupadnost za pregledi odrZavanje. Grade se za kapacilete--qr9lzvodnje do 40 kg/s pare, tlaka do 60 bara i . temperaturepregrijanja do 515 .C.
Na slici 11.16. prikazana je slidna konstrukcija . s ugradenimregenerativnim (rotacijskim) zagrijadem zraka, koju je razvlla ameridkatvrtka CombustionEnsi_ neering.

Sl. 11.16. Generator pare s krovnim qorioni_ cima (>Combustion Engineering") Izvor: 25. 132

r99

PARE s MEDUPREGRIJACTv 11.9. cENERAToRt
Generatori pare s velikim kapacitetom i visokim pogonskim parametrima pare (tlak i temperatura) izraduju se s medupregrijadem, dime se postiZe bolji toplinski stupanj iskoristivosti radnog ciklusa parnog sistema, a ujedno se smanjuje vlaZnost pare u posljednjim stupnjevima parne turbine. Kod brodskih generatora pare s ugradenim medupregrijadem mora se konstruktivno rije5iti problem njegove zaStite od prezagrijavanja cijevi za vrijeme manevriranja brodom, odnosno zavoLnje krmom, kada cijevima medupregrijada ne prolazi para jer tada radi turbina za voZnju krmom, za koju ne treba medupregrijavanje. Na slici 11.L7. prikazan jetakav generator pare tipa >IJFR<, tvrtke ,'Kawasaki koji, medu ostalim, ima ugradeni medupregrijad. Heavy Industries<<,

St. 11.17. >UFR" generatorpare s medupregrijadem(>KawasakiHeavy Industries<) vode, 4-regulacijskizagrijadvode, 5-zagrijad Legenda: 1-parnibubanj, 2-gorionik, 3-loZi5te, ' 8-sekundarnipregrijad, 9-dimna zaklopka, 10-dimna 6-p.imarni pregrijad, 7-mecluprostor, zaklopka, ll-vodna komora, lZ-ulazni snop primarnog pregrijada, l3-membranskastijena, l4-pregradna membranskastijena, l5-medupregrijad, l6-iilazm snop sekundamogpregrijada lzvor'.31,7

240

-,_ l::t:5^T^J" nlm gorlonlclma.

potpuno ekranizirano (membranska izvedba), s krovno

smje5te-

Na izlazu iz loZistadimni plinovi ulaze u dimni prolaz koji je okomito podijeljen na dva dijela. U.tim dimnim prorazima smjeste;i..,,nopoii pregrijada'pare (primarni i sekundarni)izagrljatavode, a u jednom,J se medupregri_ jad pare. Na tai nadinomoguduje "jin "ir"zi se zaititacijevi medup.,Jgrij"r-" prr manevriranju brodom. Naime, u takvim sludajevimazatvarajur" di*"rr""rukl,opke u dimnom qrola.z-y, sdje je smjeiten.med'pregrijad, dimesespredava strujanjedimnih plinova tim dijelom. Da bi brwrjenje^bitouotle, dimne ziklopke su iuost.uke, a izmedu njih ulazi zrak za brtvljenje. osim togi, takoderradi zastitecil"ui-"eupregrijada od preg.rijavanja, ispred njega se u smjeru strujanja dimnftilti.rouu nalazi dio snopacijevi sekundarnog pregrijadapare, koji nu .lu" pre.rririrutoplinu dimnih plinova5to,zbogneidealnog bitvtjenji, eventu"alno ptoo" tro, tuj imni proraz. osim toga, taj generator pare ima jos tre6i, tzv. obilazni dimni kanal, u . kojemu-su smjestenisnopovi cijevi regulacijskog orj"ra ,agrilata vode, koji zapravo sluZiza regulacijutempe.rarure pregrijanji. r"rp"i-uiJia pregrijanepare regulira se takoder dimnom.zaklopkom u obiturno- ai-noiunalu kojom se podesava kolidina dim.nihplinova sto prolaze kroz njega, ; ;t*" i kolidina koja prostrujava glavnim dimnim kanalima, gdje su smjlsTeni srropouipregrijadai medupregrijada pare. konstrukcijeimaju ove pogonskekarakteristike:tlak .^^.Takve izraznepare do 100bara, temperaturapregrijanja ao sIs oc, stupanj iskori;tivos;i pribrlLno9l% .

11.1 0 .S P E C IJA L N I GENERATORI PARE
.Da bi se prilagodilo specifidnimuvjetima i potrebama razliditih brodova, razvijenesu neke specijalne konstrukcijegeneratora pare. U principu se od nor_ malnih konstrukcijarazlikuju prema na8in.,predajetopline na'radnimedii (vodu, paru).

11.10.1 . Dvotladni generator pare
slici 11'18.prikazanaje shemadvotladnog generatora pare, koji se ponekad,nazivajos binarni generatorpare ili, prema - -- kojl ---J'ga je usavrsio, fr"oizvodadu >Schmidt-Hartmann<. osnovna mu je karakteristika da se sastoji.od primarnogi sekundarnog dijela (sistema). U primarnomsistemu, toji je u principunormalni"voJoJ;"uni g"i"rutoi pare, stvarase para vi5egtlaka, koja se odvodf u sistemizmjenjivadkih"cijevi (4) smje5tenih u,vodnomprostorububnja (7) sekundarnog sistemi-F'ara ovoie predaje toplinu, pri demu se kondenzira,a kondenzat.se odiodi natrag u vodni prostor primarnog dijela (5). sekundarni sistem sastoji se od bubnlu-12; ,, kojemu se

201

lti

tl

pares dvatlaka Sl. 11.1E. Generator ,l-izrnjenjivad topline, vode, 2-loiiSte, 3-konvekcijski snopisparivada, Legenda: l-zagrijad pare sekundarnog sistema, 8-pregrijad cijevkondenzata, Gsilazna cijev,T-bubanj 5-powatna

proizvodi parani1eg tlaka. U njega se dovodi napojna voda preko zagdjada vode (l).Iz bubnja sekundarnogsistemapara odlazi u pregrijad (8), a odavde na mjesto potroSnje. U primarnom dijelu cirkulira destilirana, potpuno dista voda, koja ne stvara taloge (kamenac) pa zbog toga ogrjevne povr5ine s unutarnje strane ostaju diste. Dodatnom vodom dopunjuju se samo eventualni mali gubici koji nastaju zbog neidealne nepropusnosti. U sekundarnom sistemu, u kojemu se proizvodi para za potro5nju, moZe se koristiti napojna voda lo5ije kvalitete jer se talozi nakupljaju na vanjskoj povr5ini cijevi, odakle se lak5e odstranjuju. lz tog proizlazi osnovna prednost takve konstrukcije tj. znatno manja osjetljivost na vodu lo5ije kvalitete. Dodatna prednost je Sto zbog relativno velikog vodnog prostora ima dobru akumulacijsku sposobnost. Radni tlak u primarnom sistemu ve6i je nego u sekundarnom, jer u protivnom ne bi postojala temperaturna razlika i prijelaz topline ne bi bio mogui. Cesto se koriste kao pomo6ni generatori pare na motornim tankerima, zajedno s generatorima pare na ispu5ne dimne plinove iz motora (utilizatorima). Na slici 11.19. prikazan je pogled na dva zrcalno simetridno smje5tena dvotladna generatora pare.

202

SI. ll,l9.

Pogled na dva brodska dvotladnageneratorapare

11.10.2. paretipa "Loffler" Generator
pare takoderpripadaspecijalnim izvedbama. kao sto je . Taj tip generatora prikazanona slici 11.20. Iz sheme>Loffler< generatora pare (slika 11.20)vidljivo je da se para proizvodi posredno,a u loZenomdijelu samo se pregrilava.-pribliZno dvije tre6ine -bubnja pregrijane pare vodi se natrag u vodni prosfor (2), preko sapnicaza mije5anje(8), gdje se isparava,dok se tre6inaodvodi Oo poirolaea. u parnom bubnju, odvodi se posebnomcir, - f?lu' koja nastajeisparavanjem kulacijskompumpom (3) za par:uu pregrijad(4). Dobra stranate konstrukcijetakoder je to Sto se eventualne soli i kamenac u vode taloZeu bubnju, gdje ih je relativno jednostavnodistiti. Takva izvedbaima nedostatak pri ukljudivanjuu pogon jer je nuZnaparaiz nekog drugog generatorapare. Zbog tog nedostattaniie nasio siru primj"rr., nu brodovima.

203

Sl. 11.20. Generator pare tipa >>L6ffler<< Legenda: l-zagijat, vode, 2-parni bubanj, 3-cirkulacijska pumpa pare, 4-cijevi pregrijada, . 5-cijevi konvekcijskog pregrijada, 6-izlaz pare, 7-para za grijanje mije5anjem, 8-parne saonice

pares loZistem 11.10.3. Generator podtlakom tipa "Velox"
Taj tip specijalnog generatora pare prikazanje shematski na slici 11.21. Iz shematskog prikaza(slika 11.21)vidljivo je da takav sistemza proizvodnju pare posjeduje plinskuturbinu i kompresorzraka.Naime, zrakzaizgaranje dovodi se u loZi5te(a) pod tlakom od nekoliko bara, dime se omoguiuju velike brzine strujanja dimnih plinova preko ogrjevnih povr5ina, a time i veliki koeficijenti prijelaza topline. Na taj nadin se smanjuju ogrjevne povr5ine.Brzina strujanja dimnih plinova preko ogrjevnih povriina moLebiti i preko 200 m/s. Napojna voda se preko zagrijada vode (1) dovodi u zasebni parni bubanj (2). Cirkulacijskapumpa (3) tladi vodu preko isparivada, koji se sastoji od cijevi u loZi5tui konvektivnog dijela (5), pa je vra6a u bubanj gdje se para separira. Odavdepara odlazi preko pregrijada(6) na mjesta potroinje. Regulacijatemperature pregrijanjamogu6aje usmjeravanjem dimnih plinova preko pregrijada(6) (5), Sto se dini posebnomregulacijskom ili isparivada dimnom zaklopkom. Dimni plinovi pod tlakom ttlaze zatim u plinsku turbinu (7) gdje se njihova energija iskoriStavaza pretvorbu u mehanidki rad, a na izlazu prolaze joS kroz zagrijat, vode (1), gdje se dodatnorekuperirasadrZana toplinskaenergija.Plinska turbina pogoni rotacijskikompresor(8) zraka zaizgaranje,koji pod tlakom ulazi (a). Na istoj osovinispojenje jo5 motor-generator, u loZi5te koji sluZikao pogonski stroj pri kretanju u pogon ditavogsistemaili kao elektridni generatorako je u plinskojturbini viSakenergije. 204

I

Sl. 11.21, Generator pare tipa ,rVelox.< Legenda: l-zagrijat vode, 2-parni bubanj, 3-cirkulacijska pumpa, 4lozi5te, 5-isparivadki snop, 6-pregrijadpare, 7-plinska turbina, 8-kompresor zraki za izgaranje,g-elektiomotor/ generator

zbog svojih malih ugradbenih dimenzija, a narodito zbog mogu6nosti vrlo brzog..upudivanja u poggniz hladnogstanja(pribliznoza 10 min), takvi generatori pare destose primjenjuju na manjim ratnim brodovima.

1 1 . 1 1G . E N E R A T OP RA I RE N A I S P U S ND EIMNE PLINOVE

(uTtLlzAToRt)

Na brodovima s motornim pogonom potreba za toplinskom energijom (vrela vod.a, niskotl*u para) danas se najde56ezadovoljavi iskori5tavanJern osjetne topline ispusnih dimnih plinova iz glavnih motora, dime se ujedno poboljsava ukuprri toplinski stupanj iskoristivosti pogonskogsistema. - Temperaturaispusnihdimnih plinova iz motora je od 2g0.c do 340.c kod dvotaktnihDiesel motora, odnosno370do 420"C kod srednjehodnih detverotaktnih Diesel motora, s napomenomda je kolidina dimnih plinova detverotaktnih motora.iste priblizno dvostrukomanja negokod dvotiktnih motora. lztoga snage je vidljiva prikladnosti opravdanost rekuperacijeosjetnetopline ispusnihdimnlh plinova iz motora s pomo6uutilizatorakoji se,-ovisno o kafacitetu, nadinuugradivanja, nadinu povezivanjai namjeni, izvode razlitito.

205

Izvedbe generatora pare na ispu5ne dimne plinove, odnosno utilizatori mogu biti cilindridni s vodoravnim ili vertikalnim dimnim cijevima, cilindridni s vertikalnim vodnim cijevima, vodocijevni s bubnjem, vodocijevni sa prisilnom cirkulacijom, utilizatori s vlastitim zagrijatem vode, utilizatori s vlastitim pregrijadem pare i kombinirani, kao Sto je prikazano na slici 11.22. Utilizatori s vodoravnim dimnim cijevima (slika 11.2211)izraduju se varene konstrukcije, a radni tlak im je, zbog oblika, ograniden otprilike na L0 bara. Izraduju se samo kao isparivadi. Imaju prednost zbog jednostavne konstrukcije, a nedostatak im je neprikladnost za ugradnju u dimnjak broda zbog svojeg oblika i relativno velikih dimenzija. Utilizatori s vertikalnim dimnim cijevima (slika ll.22l2) imaju slidne osobine kao s vodoravnim cijevima. Brzina dimnih plinova kroz cijevi je do 30 do 35 m/s. Oni se ugraduju u dimnjak i istovremeno sluZekao prigu5ivadizvuka i iskrohvatadi. Kapacitet se regulira obilaznim vodom dimnih plinova ili promjenom razine vode, odnosno visine uronjenosti dimnih cijevi. Utilizatori s vertikalnim vodnim cijevima (slika11.2213) grade se za proizvodnju zasiiene pare tlaka do 15 bara. Radi pobolj5anja cirkulacije vode obidno se u simetrali utilizatora ugraduje jedna cijev veieg promjera koja ima funkciju silazne cijevi ili se ugraduje nekoliko cijevi ve6eg promjera na izlaznoj strani dimnih plinova. Pogodni su za ugradivanje obilaznog voda dimnih plinova, s pomodu kojeg se regulira kapacitet. Utilizatori s kosim ili strmim vodnim cijevima (slika 71.2214)obidno se grade za prirodnu cirkulaciju. Pogodni su za veie radne tlakove, pa se mogu primijeniti kod granidnih tlakova za utllizatore, odnosno do 20 bara. Ugraduju se u dimnjak, obidno s obilaznim vodom. Utilizatori s prisilnom optodnom cirkulacijom sistema >La Mont<<(slika 11.2215) izraduju se sa ili bez vlastitog bubnja. Bududi da imaju prisilnu cirkulaciju, oblik im se moZe prilagoditi raspoloZivom prostoru pa su stoga vrlo prikladni za primjenu na brodovima. Imaju prednost zbog manje mase i ugradbenih dimenzija, a nedostatak zbog sloZenijeg odrZavanja. Ako nemaju vlastiti bubanj , tada se obvezno ugraduju u spoju s loZenim generatorom pare. Utilizatori s prisilnom protodnom cirkulacijom (slika 11.2216) rade prema principu jednocijevnih generatora pare. Zbog pove6anja ogrjevne povr5ine, izraduju se najde56eiz orebrenih cijevi. Posebno se odlikuju vrlo malim ugradbenim dimenzijama. Utilizatori s prisilnom cirkulacijom mogu se, kod ve6ih jedinica, izradivati s vlastitim zagrijadem vode i pregrijadem pare (slika ll.22l7). Pritom se zagrijad vode postavlja iza, a pregrijad pare ispred isparivadkog snopa. Koriste se na velikim motornim tankerima gdje postoji takoder potreba za pregrijanom parom. Pregrijanje obidno iznosi 30 do 50'C. Prednost koju imaju tzv. binarni generatori pare, odnosno dvotladni generatori pare, a koja proizlazi iz znatno manje osjetljivosti na kvalitetu napojne vode, Sto je narodito znadajno za brodske uvjete pogona, glavni je razlog da se takva koncepcija primjenjuje takoder kod utilizatora. Osim toga, di56enjecijevi s vodne strane relativno je jednostavno zbog pristupadnosti (vanjska povrSina cijevi) pa se obidno izvodi mehanidki.

206

l
/:t /:/ u
, :

)

f

f
I

2

t

i

,..,5*{--l---r! 'rJF----------rur
k:n 1 r

lffi=" ' l"llllllllllllllll l*''r'
t<!ilu4!!{H

/:

t
o n

l i l i l i l iIl i l l l i l l t l l l l l l l Il l l l l l l l l l

| l | i l i l iIl i l t i l t lllilllitlillil
1]

ll'

6)

e)

10)
ct.{>

1 1 ) rf-r--

rffi
u
|]a[-o,l

\777 \J
0

Sl, 11,22, Glavni tipovi brodskih utilizatora 1. cilindridni utilizator s horizontalnimdimnim cijevima, 2. cilindrilni utilizator s vertikalnim dimnim cijevima, 3. utilizator s vertikalnim vodnim cijevima i prirodnom cirkulacijom, 4. utilizator sa strmim vodnim cijevima i prirodnom cirkulacijom, 5. utilizator sa prisilnom optodnom cirkulacijom, 6. utilizator sa prisilnom protodnom cirkulacijom, 7. utilizator s pregrijadem vode, 8. utilizatorsa dva tlaka, 9. kombiniraniutilizators dimnim i zagrijadem cijevima, 10. kombinirani utilizator sa vodnim cijevima, 11..utilizator s obilaznim vodom, 12. utilizator u spoju s loZenim generatorompare lzvor: 3,22

201

Na slici Il.2218 prikazana je principijelna shema dvotladnogutilizatora. Primarni cirkulacijskikrug dini cijevnazmija podijeljenau dva paketa.Prvi je paket smje5ten u kanal bliZeispuhudimnih plinovaiz motora, pa je pod utjecajemvi5ih temperatura.S pomo6ucirkulacijskepumpe kondenzatse potiskuje u taj cijevni snop gdje isparava.Stvorenapara viSegtlaka odlazi u drugi cijevni paket primarnog kruga, koji je uronjen u posudugdje se isparava voda niZegtlaka (sekundarni krug). Posudasekundarnog kruga takoderima dimne cijevi kojimaprolazeispu5ni plinovi iza dimnog kanalaprimarnogkruga, predajuii dodatnu toplinu za isparavanje. Takvi utilizatori mogu raditi samostalno ili u spoju s nekim loZenimgeneratorompare. Za primjenu na brodovima vrlo su prikladni tzv. kombinirani utilizatori. Kombiniranisezovu zato jer semogukoristiti toplinom od loZenja, zatim osjetnom toplinom ispu5nihdimnih plinova iz motora ili istovremenos oboje, ovisno o potrebnoj proizvodnji i raspoloZivoj energiji (slika 11.2219, 1.1..22110) Razlikuju sekombiniraniutilizatoris dimnim cijevimai kombiniraniutilizatori sa vodnim cijevima. Osnovnaprednostim je velika fleksibilnostu radu, a nedostatak je nejednoliko toplinsko rastezanjeu odvojenom radu (samo loZenja ili kori5tenjeispu5nihdimnih plinova). Na slici 11.221\l prikazan je principijelni izgled dimnocijevnog utilizatora s ugradenimobilaznimvodom, kojim se regulira proizvodnja. pikazuje shemu spoja utilizatora s prisilnom cirkulacijom s Sllka 11.22112 loZenimgeneratorom pare.

11.12.OSNOVNINACINIPOVEZIVANJA UTILIZATORA
U nastavku ovog poglavlja prikazuje se nekoliko ornounifr nadina povezivanja brodskih utilizatora s loZenim generatorima pare.

generatora 11.12.1. pare Spojutilizatora i loZenog dvotladnog
Na slici 11.23.prikazan je nadin spajanjautilizatora sa sekundarnimsistemom generatora loZenogdvotladnog pare. U takvoj vezi utilizator ima funkciju isparivada u obliku cijevnog snopa s prisilnom cirkulacijom, koji je spojen s parnim bubnjem sekundarnog sistema loZenogdvotladnog generatora pare. Mje5avinapare i vode iz isparivadkog snopa utilizatora ulazi u parni bubanj, gdje se separirapara koja se odvodi na mjesto potro5nje. Pri boravku broda u luci, kada glavnipogonskimotor ne radi, potrebnuparu proizvodi loZeni generatorpare, dok pri plovidbi morem radi samo utilizator ili paralelnipogon utilizatorai loZenog generatora pare, ovisnoo potrebamau pojedinom sludaju. 208

sl' 1l'23. Spoj utilizatora sa sekundarnimsistemom dvotladnoggeneratorapare Legenda: l-zasiiena para, 2_loZeni binarr

'

pumpa,8-napojni vod seklndarn;s;ffi;;;;-;;lai zasi6ene pareiz sekundarnog sistema

ispirivar usekundarnom,i,t"-"-, s'-u'il"'i':"i:xfffir1?.',:.?;'-:j"Jil,'.::f;,fr?il:: 7-cirkulacijska
!) unizatora,rv-iztaz

Na slici 11.24. prikazan je presjek bubnja sekundarnog sistema dvotladnog generatora pare, koji ima funkciju posude za separaciju pur""t" izmjenjivada gdje zasidena para viseg tlaka (primirn^og sisremu) ,ireloj vodi niZeg ;r"J;l;;"plil tlaka (sekundarnog sistema).

$. f1.24. Parni bubanj sekundamogsistema dvotladnoggeneratorapare lzvor: 33, lg

209

Ako je na brodu potrebna pregrijana para, tada se u utilizatoru takoder vode, kao Stoje prikazano ugradujepregrijadkisnop, a destojoS i snop zagrijai,a 11.25. na slici

t l

T

Sl. 11.25. Shema spoja utilizatora i loZenog dvotladnog generatora pare Legenda: 1-loZeni dvotladni generator pare, 2-bubanj sekundarnog sistema, 3-utilizator sa pregrijadem pare, 4-cirkulacijska pumpa, S-napojna pumpa, 6-izlaz pregijane pare iz utilizatora,T-rlaz vode u utilizator, 8-ulaz u bubanj sekundarnog sistema, f-izlazzasi(enepate, 10-ulaz vode za nadopunjavanje primarnog sistema, 1L-izlaz pregrijane pare iz loLenog generatora pare, l2-ulaz napojne vode, 13-ulaz ispuinih plinova, 14-izlaz dimnih plinova. Izvor:35,

Izvedbeutilizatoras prisilnomcirkulacijommogu biti razlidite.Na slici 11.26. prikazan je utilizator tipa >La Mont<, koji se sastoji od snopa glatkocijevnih Na ulaznomdijelu vlaznai izlaznakomora isparivada. spiralakojima su povezane utilizatora smje5tenje posebni snop pregrijadkih cijevi koje sluZeza su5enjei pare (20-30'C). malo pregrijavanje Na slici I1.27. i 11.28.prikazanesu izvedbeutilizatoras orebrenimcijevima, povr5inama (pregrijad i s ugradenim naknadnim zbogpoveianjaogrjevnepovr5ine, pare, zagrijadvode).

2r0

^ - \

\_Sl. 11.26. Utilizator tipa >La Mont< lzvor: 34, 83

__/

Sl. 11.27. Orebreni utilizator s pregrijadem pare i zagrijademvode

Sl. 11.28. Orebreni utilizator s pregrijadempare

11.12.2. generatorom Spojutilizatora s pomodnim loZenim pare
Na slici 11..29.prikazana je shema povezivanja dimnocijevnog utilizatora s pare. loZenimgeneratorom

Sl. 11.29. Spoj dimnocijevnog utilizatora s loZenom generatorom pare Legenda: 1-ulaz dimnih plinova, 2-utilizatot, 3-izlaz vrele vode iz utilizatora, 4-loLeni generator pare, 5-izlaz zasi6ene pare, 6-cirkulacijski vod, 7-ulaz napojne vode, 8-ulaz napojne vode

212

utilizator s vertikalnim dimnim cijevimazbog svojeje jednostavnosti prikladan.zaugradnju na brodovimapa se izvodi takoder s piiriino- cirkulacijomi u spoju s loZenimpomoinim generatorom pare. Utilizatoiu tom sludajumoZeraditi na.dva nadina:u spoju s lozenim generatorom pare, kada radi s prisilnom cirkulacijomi odvajanjempale u parnom bubnju lozenoggeneratora pire, ili s prirodnom cirkulacijomi vlastitim parnim prostorom. Pri ugradivanju takvih jedinica najdes6e se izvodi obilazni vod za dimne plinove, s pomoiu kojeg se reguliraoptere6enje, jer u protivnomregulacijastvara te5koie. Na slici 11.30.prikazanaje izvedba vertikalnogcilindridnogutilizatoras dimnim cijevima.

st. 11.30. Utilizator

s vertikalnim dimnim ciievima lanor: 34, 82

213

Slidne karakteristike i nadin ugradnje ima i vertikalni cilindridni utilizator s vodnim cijevima,koji je prikazanna slici 11.31.

Sl. 11.31. Utilizator s vertikalnim vodnim cijevima Intor: 34,82

prikazan je nadin ugradnje na brodu utilizacijskogsistemakoji Na slici 11,.32. se sastoji iz dva utilizatora, smje5tenau grotlu brodskog dimnjaka, i jednog pomoinog generatora pare koji je loZen. 214

Cd c)

N r X

F a N

d)>

N d)

(t)

215

pare generatora loZena 11.12.3. Spojutilizatora s dva pomodna
je nadin povezivanja brodskog utilizatora s dva poNa slici LL.33.Prikazan mo6na loZenageneratora Pare.

generatorapare Sl. 11.33, Spoj utilizatora s dva pomo6naloZena generatorpare, 3-utilizator,4-cirkulapare, 2-vodocijevni rcglnO", l-cilindridni generator cijska PumPa,5-zaPornaarmatura

Takavsistemprimjenjujesekadakapaci-tetutilizatoranijedovoljandapokrije eesto je ta razlikamala, pa bi u tom potr"U" troOstitr ituZUl tij&om plovidb^e. Zbog.togase postavlja Itrreul,,loZenig"n".utoi pu." tudio s.malim optere6enjem' je_kapacitet manji od uobidajenog j"Ju,i po,,'o6nlgeneratoipu." s loZi5tem,diji najde56e konstrukcije, je iednostavne lupu"ii"tu po-Je.rog-leneratorapare. On pare generatora Oba.loZena ("steambloc<). cilindridne izvedbe i plamenicom pote s pumpom cirkulacijskom zajednidkom i"runu su usporedos utilizatorom genepomo6na jednog o-ba moiu sistemi ventila, koji omogudujupovezivanje lfi pare rad loZenihgeneratora samostalan i utilizitorom t istovre-"no ratora pare ili samogutilizatora. Naslicill'34'prikazanajeshemasistemakojisesastojioddvapomo6na pare te utilizatoras prisilnomcirkulacijomi ugradenimzagrijaloZenageneratora 6em vode i pregrijadem Pare. rad utilizatorakoji proizvodepregrijanu samostalan Takav sistemomogu6uje pare' Na toj pur", tuo i sve kombiriacijeparalelnograda s loZenimgeneratorom upotrebljava koji utilizatora, napajanje vode-za ihe-i bitno je uoditi preazagil3ue pare. vrelu vodu loZenihgeneratora

2r6

-l

. ! o c !

trtrN x x x
o p
. . : h

Q

9'tr *

g , ea !
F ! I d F +

* o

O

A

.9 ts o; E 1 6 90n , x v N 5 ;
F

- g .o o x; = :

- J 9 H

E

c

B

>'HP.v €'f E''-

* $* e NA*.E ' F.ii H
6 E A ' - 9 F r

E,.:.+;
atr
:

!

b.3EE
s : H,'c\
F

c

=

;;EE
.:N \o 9

- = =

. 1 , sa E

F ! , { $ o,X tr-o E tr;

.r '6- B F.;
* a tr',4 X o J . € t s ;

b- H'?

F.,FES .: F&Ue Y - i . O
!BOh
! ( ^ :

Fl<

Fi:3E;
c ; ! :

c '-=
u - /

t o -l x o E u
R a E

.g H i:F5

i€ Ft:n
x

d,x'=x s
.. -l

T € : J- o E .". i :: c x
ai
.ol n'l

;'t ='-

9 P E !

6.v-v,!

F Y

( ol

{
(t

217

parnim bubnjem 11.12.4. utilizator s vlastitim Samostalni
Kod manjih jedinica danas se na brqdovima desto ugraduju i samostalni utilizatori s vlastitim parnim bubnjem u kojemu se separira para koja se odvodi izravno do potroSada.Takvi utilizatori imaju prisilnu optodnu cirkulaciju, a cijevi orebrene zbog poveianja ogrjevne povr5ine (slika 11.35). su im najde56e

Sl. 11.35. Samostalniutilizator s vlastitim parnim bubnjem

l,

2t8

12. KONSTRUKTIVNI MATERIJALI ZA GRADNJU GENERATORA PARE
12.1. POGONSKI UVJETI ZA MATERIJALE
Materijali od kojih su izradeni konstruktivni dijelovi generatora pare izloieni prije.svega,djelovanju povisenihtemperatura,radnof tlaka, a desto i raznim .su' korozivnim utjecajimaradnih medija. Na isparavadki dio.generatora pare (bubnjeve,komore, cijevi) djeluje unutarnji tlak o kojemu ovisi i radnatemperatuia rrat;e priutizno isti u svim dijelovima isparivada,dok je temperaturastljenki materijala^ovisna o temperaturi dimnih plinova u dijemse podrudju naraze te o zaprljanostipovrsinalnurrug" s unutarnje t_yi1lr5" strane).Normalno je temperatuiaitijenki'oiieiovairpariuueu od 20 do 50."C visaod temperature isparavanja. vi5a temperatuiastijenki je kod ozradenih dijelova isparivata (ekrana), dok jb niZa kod irrin gjj" i"frlnu u"ei* dijelom prelazi konvekcijom. najteZimuvjetima rada zbog djelovanja visokog . - Pregrijadipare iztozeni.su. tlaka, temperature,a destoi visokotemperaiurne korozije. iemperatura stijenki ovdje je najvi5eovisna-o temperaturiradnogmedija, koja je, ovisnoo temperaturi pregfjanjl, ve_6a negokod isparivada. Normalno1etempeiaturastijenkip;;;;,J;; od 30 do 50'C ve6aod temperaturepregrijanepare u njemu. zagrija(i vode nisu izlozeni teLim temperaturnimuvjetima, vei uglavnom djelovanju unutarnjeg tlaka. Medutim, buduii da se naiaze u podrud]u nizih temperatura dimnih plinova, mogu biti izlol.eni djelovanju nisk^otemperaturne korozije. zagrijau zraka nisu pod tlakom radnog medijai nalazese u podrudju najnizih temperaturadimnih plinova. primarni itetni utjecaj na materijaikoji ovdje moZe nastatije djelovanjeniskotemperaturne korozije. osim ta tri dinioca,na konstruktivnimaterijalgeneratora pare mogu djelovati naprezanjazbog toplinskih dilatacija (pri kretinju i zaustavljanju pogoni iti pri promjeni optereienja), a katkad i eroiija izazvina dvrstim Sesticama u dimnim plinovima, Stoje vi5e izrai.enopri izgaranjudvrstoggoriva. O svim spomenutim pogonskim utjecajimatrebavoditi radunapri izboruvrste i kvalitete materijalaza pojedine konitruktivne dijelove g"n".uto.u pur".

219

12.2. ZNAEnITe oSNoVNE MATERIJALA
Materijali koji se upotrebljavaju za gradnju generatora pare, a posebno dijelova pod tlakom, moraju imati odgovaraju6e ateste o kvaliteti i o uspje5nim propisanim ispitivanjima. NajvaZnija svojstva materijala su: 1. Prekidna vladna dvrsto6a- naprezanje pri mirnom opteredenju, koje se raduna kao omjer optere6enja pri kidanju i podetnog poprednog presjeka ispitivanog uzorka. 2. Granica razvladenja - naprezanje pri kojem, usprkos poveianju istezanja, optereienje opada ili ostaje nepromijenjeno. Kod rada s poviSenim temperaturama raduna se s dvrsto6om oqi to je ono naprezanje pri kojemu je istezanje

0,2"/".
3. Trajna dvrsto6a oE- naprezanje koje pri odredenojtemperaturii u odredenom periodu uzrokuje kidanje materijala. vremenskom 4. Trajna granicarazvla(enja c,-naprezanje pri kojem, uz odredenutemperaturu i u odredenom periodu,nastajedefiniranotrajno istezanje. vremenskom Naprimjer: qo*ro:60 N/mm2 pri 650 "C; znati da naprezanjeod 60 N/mm2, uz radnu temperaturuod 650 oC,nakon 100000 radnih satiizaziva trajno istezanje od l"h.

12.3. SMJERNICE ZA UPOTREBU ETIITNPNI POVISENIM TEM PERATURAMA
Cvrsto6adelika smanjirjese razmjerno porastu temperaturetako da se. ovisno o stupnju legiranja i predvidenim radnim uvjetima, utvrduje granica njegove primjene. Pritom najve6i utjecaj na izbor materijala ima radna temperatura. Ako je radna temperatura u podrudju temperature zasidenja ili je niZa od nje, tada se najde5ie mogu koristiti ugljidni delici. Kod visokih tlakova i vedih dimenzija mora se prijeii na upotrebu legiranih materijala, da bi debljine stijenki ostale u prihvatljivim granicama. Naprimjer, za bubnjeve promjera 1400 do 2000 mm upotrebljavaju se manganski delici, a kod visokih tlakova i jo5 ve6ih dimenzija uvode se molibdenski te krom-molibdenski delici. Dijelovi pregrijada pare takoder se izraduju iz ugljidnih ili manganskih delika ako temperatura ne prelazi 430 "C. Kod vi5ih temperatura koriste se feritni delici s dodatkom molibdena, koji znatno povisuje dvrsto6u delika pri povi5enim temperaturama, a pritom mu ne umanjuje Zilavost. Uz dodatak kroma, silicija i vanadija, ti se delici mogu koristiti do radnih temperatura od 540 oC, kojom je ogranidena upotreba niskolegiranih materijala. Kod jo5 vi5ih temperatura mora se prije6i na visokolegirane materijale, dija je primjena ogranidena temperaturom od 550 "C. Ako temperatura prelazi 550 'C, upotrebljavaju se samo austenitni delici dija je struktura uvjetovana sadrZajem nikla. Danas je granica primjene austenitnih delika kod temperature od 650'C.

220

U tablici 12.1. dani su op6i pregledi i odredbe za izbor materijala za izradu dijelova generatorapare pod tlakom [10].
Tablica 12.1. Upute za primjenu materijala kod generatorapare
Dio generatora pare

Radnatemperatura do temperatureisparavanja

Materijal C-delici
C-delici Mn-delici

zagrijadivode (cijevi, sabirnici) isparivadi (bubnjevi, sabirnici)
isparivadi (cijevi)

temperatura isparavanj a

temperatura isparavanj a

C-delici

Pregrijadipare (cijevi,sabirnici)

temperaturado 400 'C od430do460'C od 460do 540 "C od 540do 550 'C od 550do 650 'C

C-delici

Mo-delici Cr-Mo-delici

visoko legirani Cr-delici austenitniCr-Ni-delici

12.4.KLASIFIKACIJSKI PROPISI I PRORACUN CVNSTOCE GLAVNIH DIJELOVA GENERATORA PARE
.9.:^1g:q dijelova.generatorapare pod tlakom proradunavase u skladu s klasifikacijskim propisimaprema tojim si izraduju, a koje odredujebrodovlasnik odnosnonarudilac. Najde56e koristeni propisi su oni klasifikacijskog drustvaLloyd,s Registarof Shipping,pa se u nastavkuprikazuju neki njihovi iztratcitrii ," ,a""se na kons_ trukciju brodskih generatorapare [I2].

12.4.1. Konstruktivni ilak
Konstruktivni tlak maksimalnije radni tlak, odnosnoonaj na koji se podesavaju sigurnosniventili generatora pare. za taj tlak proradunavalu se ailetovi generatora pare pod tlakom.

12.4.2.Temperatu ra stijenke
Temperatura stijenke (metala), prema kojoj se odreduje dopu5teno naprezanje materijala, stvarna je temperatura metala koja se pojavljuje u pogonskim radnim uvjetima na konstruktivnim dijelovima pod tlakom. Temperatura stijenke koja se uzima u obzir pri proradunu odreduje se prema

,
I

ovim uvjetima: 1. za dijelove isparivada koji su uglavnompod utjecajemkonvekcije /: temp.isp.* 25 "C; 2. za dijelove isparivadakoji su veiim dijelom izloLeni zradenju /: temp.isp.* 50'C; 3. za dijelove pregrijadai medupregrijada pod utjecajemkonvencije /: temp.pare* 35'C; 4. za dijelove pregrijadai medupregrijada pod utjecajem zra(enja /: temp. pare+ 50 "C; 5. za dijelove zagrijadavode /: temp. vode* 35 "C;

12.4.3.Materijali
' pare moraju biti Materijali koji se koristeza konstrukcijudijelovageneratora izradenii testiraniu skladu s propisima.Sve karakteristikemoraju biti ispitanei zajam(eneodgovaraju6imatestom.

12.4.4. Dopu5teno naprezanje
Dopu3teno naprezanje,prema tim propisima, ono je naprezanjekoje se uzima u obzir pri proradunudebljinestijenkedijelovapod tlakom. Kao vrijednost za dopuSteno naprezanje uzima se najmanja od ovih vrijednosti: 1. za posudepod tlakom u kontaktu s dimnim plinovima

o:fft' o:ry 'o:bff
2. za posudepod tlakom koje se ne dodiruju s dimnim plinovima

(r2-1)

":# ' o:ry 'o:ftff
gdje je
oo,z

:

(12-2)

- granica razvlatenja, odnosno naprezanja pri definiranoj temperaturi pri kojoj nastaje materijala, trajno istezanje od0,2o/o; - prekidna vladnadvrsto6a kod sobnetemperature(20 'C) ; heo) - trajna dvrsto6a oe,rooooo pri definiranojtemperaturimaterijalakod 100000radnih sati.

222

12.4.5.Faktorspoja (vara)
^5od "^ 12.2\:

!:: :.

varenih spojevauzimaju se pri proradunuovi faktori spojeva (tablica

Tablica 12.2. Faktori spojeva Klasa vara
I

Faktor spoja

1,,0
0,85

2
J

0.tr

Pritom su klasifikacijevara udinjeneprema sljedeiem: l. klasa 1: ( 1 ) dijelovi loZenihgeneratora pare pod tlakom ve6im od 3,5 bara; (2) parom zagrijavanih g"n.rutora pare pod tlakom veiim od 9ij"Jgti 11,5bara; (3) dijelovi u koiima le r.a{ry_!g s unutarnjim pro_ [bar] pomnoZen mjerom [mm] veii od 14700; (4) ostalidijelovi pod tlakom kojima je debljinastijenke ve6aod 3g mm. 2. klasa 2: (l) dijelovi lozenih generatora pare koji nisu ukljudeni u klasu 1; (2) aijgtgyr.g3rgm.zagrijavanih generatora parekoji nisuukrjudeni u t iuru t; (3) ostali.dijelovi pod tlakom. vedimod 17,5bara,ili gdje t"_p"iui"* stijenke prelazi150.C,ili gdie radni tiak a"fiit: [bai]p"';;.;;;', nom stijenke [mm] prelazi 160; (4) maksimalnadebljina stijenkeje 3g mm. 3. klasa3: (1) dijelovi pod tlakom koji nisu ukljudeni u klasu I ili 2; (2) maksimalnadebljina stijenke i6 mm. ;e
Tablica 12.3. Kontrola i obrada varova ovisna o klasi

223

12.4.6. Minimalna pla5teva, debljina stijenke be5avnih cilindridnih pod unutarnjim bubnjeva i komora tlakom
Minimalna debljina cilindridnog plaita (btbnja, komore, cijevi) odreduje se prema formuli

t:ffi+0,75

[mm]

(r2-3)

gdje je s - minimalnadebljina stijenke plaSta[mm], (radunski) p - konstruktivni tlak Ibar], Dn - unutarnji promjer pla5ta[mm], J - faktor slabljenjazbog rupa ili otvora na pla5tu, ao - dopu5teno naprezanje[N/mm2]. Kada na pla3tu nema nikakvih rupa, uzima se faktor qlabljenjaJ:1,0. Kod pravilnog rasporedarupa na pla5tu (kao na slici), faktor slabljenjaje
J = -

-HS@+
, d / l

+
I

,

t-d t

( r 2- 4)

I
I

i

t

I

-pfr-qq
l 1 6 , . l l
224

-o-@

Kod nepravilnog rasporeda rupa na pla5tu(kao na slici), faktor slabljenJaJe
, tt r t2-2d t1+ t2

J : -

(r2-s)

Ovdje su dani samo izrazi za proradun cilindridnog pla5ta. Za proradun dvrstoie ostalih konstruktivnih detalja upuduje se na specijaliziranuliteraturu (propisi klasifikacijskihdru5tava:Lloyd's Registerof Shipping,Bureau Veritas, Jugoregistar i dr.).

13. AUTOMATSKA REGULACIJA GENERATORA PARE
bitna je funkcija u radu generatorapare, koja ima - Automatska regulacija. zadatakda osigurakontinuiran, funkcionalan,ekonomidan i siguranpogon. Namjenaparoproizvodnog postrojenjaje da u skladus treiutnim p6trebama potrosada proizvodi paru odredenog tlaka i temperature. Kod danasnjihpostrojenja velikih kapaciteta,s naglim promjenamapogonskihuvjeta, takvim sl zahtjevima ne moZeudovoljiti rudnimpodesavanjem, ve6sa-o autornatizacijom pogona koja mora zadovoljiti sve sloZene pogonrk. zahtjeve. postrojenjavrlo je kompleksnopodrudjepa _ Automatika parnih energetskih 6e se ovdje obraditi samoosnovniprincipi i pojmovi koje je potrebnb pornuuuti radi pradenjanjenog funkcionalnog djelovanja. regulacija.generatora pare sastoji se u osnovi od tri glavna i -Automatska medusobnopovezana funkcionalnasistema.odnosno: 1. regulacijeoptere6qnja, 2. regulacijenapajanja, 3. regulacije temperature pregrijanja. S obzirom na pogonsku energiju kojom se vrsi regulacija, ona moZe biti pneumatska ili elektridna. Prednostipneumatske regulacijesu: - elastidnost u pogonu i prikladnostza teLe uvjete rada, - nema opasnostiod poLara, - mogudnost akumuliranjapogonskog medija (komprimiranog zraka), pa sezbog prestankarada kompresoraprekida odmah rad regulacije. je . -Nedostatak to.da komprimirani zrak mora biti dist (bez ulja i prasine)i odvlaZen. (sa Stomanjim sadrZajem vlage), zbog&ga se mora posebnopripremati i obraditi s pomo6ufiltra i su5ionikaloOvtaZiviea;. Prednostielektridneregulacijesu: - velika preciznost, - brzi odaziv, - manjeugradbene dimenzije. Da bi se iskoristileprednostijednog i drugogtipa, destose izvodi i kombini_ rana regulacija,tj. elektropneumatska.

225

13.1. REGULACIJA OPTERECENJA
Regulacija opteredenja obuhvaca regulaciju kolidine goriva koja se dovodi loZiStu, ovisnoo kolidini pare koja se u pojedinom trenutku odvodi i2 generatora pare. Glavni impulsni signal u sistemuregulacije optere6enjamoZe biti tlak pare i protok izlaznepare ili oboje zajedno. Glavni je parametarregulacijetlak pare koji treba da regulacijuodrZavakonstantnom , bez obzirana opiereienje generatora pare,odnosno protok izlazne pare.Kada tlak pada, znatidarasteopteredenje, pa treba poveiati proizvodnjupare i obratno; kada tlak raste,znadidaje trenutna potroinja pare manja od proizvodnje, pa smanjivanjemkolidine goriva treba smanjiti proizvodnju generatora pare. Prema tome, odstupanjetlaki od traL,ene (postavljanje)velidine mjera je razlike izmedu dovedenei odvedenetopline iz generatora pare, koju regulacijatreba svestii odrZavatisto bliZe nuli. je principijelnashemaregulacijeoptere6enja Na slici 13.1. prikazana generatora pare. Signalkoji je proporcionalan tlaku pare prenosi se do regulatora(R) preko pretvarada (transmitera) tlaka (PT), gdje se usporeduje s postavnom vrijedn956u. rzlaziz regulatora(R) je signalkoji u svakomtrenutku predstavlja proporcionalnuvelidinu kolidini topline potrebneza odrLavanje konitantnogitata. tal signalprolazi kroz stanicuza izbor nadinaregulacije(lVA - rudno/automatski), odakle dolazi do regulacijskog ventila kojim se, preko odgovarajuieg servouredaja, odreduje kolidina potrebnoggoriva.

i (\1) n

-r
I I I

PT

I

L__. T' I I I I -_l_ t l lH/Al f
I

-rO '9/
i
I I

FT

L-

\

L-

I

----

--J

Sl. 13.1. Shema regulacije optere6enja

226

Da bi se ubrzao odaziv regulacije, u sistem regulacije uvodi se jod signal protoka preko pretvarada (FT), dime se, reagiranjem na promjenuprotokapare, prethodi promjeni tlaka i tako postiZe finija regulacija s manjim varijacijama reguliranogparametra(tlaka pare).

i t -i r.r
pneumatski vod ,r. _____elektriini vod

l r

r?l-ft

r7p:elektro-pneumatski ;. -prenosnik signala

vod

sl' 13.2. Shemaautomatskeregulacije optere6enjadvaju brodskih generatorapare Izvor: 26, 8

227

Usporedo s promjenom kolidine goriva regulira se i kolidina zrakazaizgaranje. To obavlja posebni regulator za odnos izmedu zraka i goriva, koji dobiva ulazni signal protoka goriva, a istovremeno radi korekcije usporeduje s trenutnim signalom protoka zraka. Na tom dijelu takocler postoji stanica (H/A) za biranje nadina regulacije zraka - rudno/automatski. Rudno se obidno koristi kod nekih korekcija ili poreme6aja u sistemu regulacije. Slika 13.2. prikazuje primjer automatske elektro-pneumatske regulacije izgaranja dva glavna brodska generatora pare u paralelnom radu.

13.2.SISTEMZA UPRAVLJANJE GORIONICIMA
Kod usavr5enihizvedbi generatora pare, sistemu regulacije optereienja odnosno kolidine goriva za izgaranje, pridodaje se sistem za upravljanje gorionicima s tzv. logikom djelovanja. Njegova osnovna funkcija je da upravlja gorionidkim uredajima tako da se osigura sigurnost pogona, odnosno da se sprijeii mogu6nost eksplozije u loZi5tu. Logika sistema za upravljanje gorionicima daje logidni slijed djelovanju blokadnih ventila goriva,. klapni za regulaciju kolidine zraka, uredaja za paljenje i ispiranje gorionika te sistema za provjetravanje loZi5ta. Redoslijed i vrijeme trajanja pojedine operacije definirani su programom logike, ovisno o tome da li se pali prvi gorionik, sjede6i gorionik ili se gasepojedini ili svi gorionici u normalnim ili izvanrednim (emergency) situacijama. Zadatak kontrolnog sistema za upravljanje gorionicima je da osigura pravilno provjetravanje loZi5ta radi spredavanjaeksplozije prilikom prvog paljenja gorionika, da kontrolira da li se gorivo rasprskava uz odgovarajuiu temperaturu i tlak te da se nakon potpale kontinuirano odrZava plamen u loZi5tu. Bilo koji poremeiaj koji u toku pogona moie ugroziti sigurnost rada ili uzrokovati nepodudaranje s programom logike prilikom potpale djeluje na tzv. blokadne brzozatvarujuie ventile za gorivo, koji se tada automatski zatvaraju i obustavljaju daljnji rad generatora pare. Kontinuiranost i stabilnost plamena u loZi5tu kontrolira se foto6elijama, koje u sludaju eventualnog poremeiaja djeluju na zatvaranjebrzozatvarajuiih ventila, da bi se sprijedio ulazak goriva kada nisu osigurani uvjeti paljenja i izgaranja.

13.3.REGULACIJA VISKOZNOSTI GORIVA
Efikasnost procesa izgaranja znatno ovisi o pravilnom odrZavanju tlaka viskoznostigoriva ispred gorionika. Kvaliteta goriva desto se mijenja, a time njegova viskoznost,koju treba da se radi efikasnograsprskavanja pode5ava
odrLava na velidini na kojoj gorionici optimalno rade. To se dini zagrijavanjem na odgovarajudu temperaturu. Na slici 13.3. prikazana je principijelna shema regulacije viskoznosti goriva. Viskoznost se mjeri uredajem (viskozimetrom) kod kojega se promjena mjerene

228

i

r-----79!-

r-rC/

GORIVO PREMA GORIONICIMA

zAGRUAC GORIVA

Sl. 13.3. Regulacija viskoznostigoriva

velidineodituje u promjeni razlike tlaka na ulazu i izlazunnjega. Tako izmjerena velidinase, preko pretvarada razlike tlaka (Dpr), prenosido rEgulatora (Rj, gdje se usporedujes potrebnomvelidinompa se u skladus time pod"esava ,"guiu.Iirili ventil za ulaznu paru kojom se-zagrij.avagorivo do temperatuie kod koje seporiiz" potrebnaviskoznost za rasprskavanje.

13.4. REGULACIJA NAPAJANJA
Sistemregulacije napajanja treba da automatskipodeSava ulaznu kolidinu napojne vode s obzirom na kolidinu izlaznepare. Kod generatora pare s parnim bubnjem to se dini odrzavanjemrazinevode u njemu ia traZenojvisini. Sistem regulacijerazinevode u parnom bubnju moze biii tzv. jednokomponentni, dvo_ komponentniili trokomponentni. Jednokomponentna regulacija(slika 13.4),kao sto seiz samognazivauodava, temelji.se na mjerenju samo jedne velidine, a to je razinavodi u bubnju. To mjerenje moZebiti na principu plovka ili velidine.urtik" tlaka koja se prijenosnikom (DPT) prenosido re,gulatoia (R), gdje se usporeduje s trazenomvrijednosiu pa sena temelju toga podesava otvaranjeregulacijskog ventilaza napajanje,dime se odrZavapotrebna razina vode. Takva vrita regulaiije, zbog svoj" tromosti i nepreciznosti, udovoljava. zahtjevimageneratora pare malog kipaciteta, s malim promjenamaoptereienjai s minjim ralnim tlukorri-u. Njezin *'nourrl nedostatak je pojav.alaLnogsignalaporasta razinevode u podetnomtrenutku, kod naglog poveianja optere6enja,zbo-g intenzivnijegisparavanja i odredenog porastaspecifidnog volumena vrele vode u bubnju. ia pojava Lzrokuje suproini impuls na

229

Sl. 13.4. Jednokomponentna regulacija napajanja

Sl. 13.5. Dvokomponentna regulacija napajanja

Sl. 13,6. Trokomponentna regulacija napajanja

regulacijski ventil u podetku perioda djelovanja regulacije. Naime, umjesto otvaranja, zbog vedeg oduzimanja pare nastaje zatyaranje, tako da imamo duZe njihanje regulacije prije nego se opet uspostavi stabilno stanje. Opisani nedostatak djelovanja laLnog signala otklanja se primjenom dvokomponentne regulacije napajanja (slika 13.5), jer se osim razine vode u bubnju mjeri i protok izlazne pare. Na taj nadin podetni signal za djelovanje regulacije daje impuls protoka pare, a korekcija se vr5i s obzirom na potrebnu razinu vode u bubnju. JoS kvalitetnija regulacija, s brzim podetnim odzivom i kratkim wemenom stabilizacije, postiZe se trokomponentnom regulacijom (slika 13.6), gdje se kao treii regulacijski impuls uvodi protok napojne vode. Princip te regulacije je da se mjeri i odrZava ravnoteza izmedu protoka izlazne pare i ulazne napojne vode. Zbog pojave bilo koje razlike tzv. diferencijalni relej (DFR) djeluje na regulator (R) kojim se napajanje regulira brzo i kvalitetno. OdrZavanje razine vode u zadanom podrudju vrlo je vaZno radi sigurnosti pogona, pa su poremeiaji s nedopuStenim odstupanjima povezani aktiviranjem alarmnih signala (zvudnih i svjetlosnih), a u jo5 teZim sludajevima djelovanjem blokada - zatv ar anjem brzozatv araju6ih ventila za gorivo. Naime, zbog prekomjerne razine vode u bubnju opasno je da se voda povude a u joi teZim sludajevima moZe se dogoditi u pregrijad, koji se tada >zasoljava<<, hidraulidni udar u parnoj turbini zbog ulaza neisparene vode. Ako voda padne ispod dopu5tene granice, u opasnost se dovode ogrjevne povriine isparivada, gdje zbog nedostatka vode vrlo brzo moZe nastupiti pregrijavanje odnosno pregaranje materijala, a time i havarija generatora pare.

PREGRIJANJA TEMPERATURE 13.5.REGULACIJA
tempeSistemza regulacijutemperaturepregrijanjaima zadatakda odrZava raturu izlaznepregrijane pare na odredenoj velidini, uz Sto manja odstupanja. 230

jr $

?"f; iz^::::;l::i::'!::::l;:t:,";i;q;.'6#"?ilix-T':x;J j#;'":',1ll;"lilTi;,ll'"1T,ffJ'l1ffi lll;#,?.::",:i:t*:l';,'"# fi d;'?tilq'HT"Hf"'iffi l: 5ffj$9,i"',:li"#':":^*:,,1";-y:iffi i:"#ff #"':oJ[: ffi'":li::Jg;*:::l,llr^':^'-1;rd;1i;lt;,rffi
rada,

t:J,'#T::',i,T#*:ll^::,1'.1"-'-1,r14;ti".:;"T o"-* ;:ilff ture.pregrijanja obidno ItilI ";o';,;;""i,,loll;J?lh::,ff ie iS"C.
a naroiito iuoi J

pogona y toku. Stetno utjedu toplinsko na opteree"ni.e,1l#"1flitlJi1",^1"1!
promJene optereienja. Nai
" J---J" vY pvv6 P'vr

Veie promjene temp

_::^_:^ ^- :

.

ffi,* :t*varaj

n;i-n**" n"Ls"e"I'ti"ii,i"""'#:T1r1,1 l'"T$i':::*:::,,::"?:""r,,1'j:ff u6ureguriciju,' r<o1 a'seu osnovi moze il;;;;ilT'i#:i""",1;

1. regulacijas dimne strane. 2. regulacija s parnestrane.

13.5.1. Regulacija s dimnestrane
Princip tog nadinare::]::li:1"" p-rnj:nl kolidine. dimnih ptinova koji prekoogrjevnihpovrsina pregrijaiapare.i.rural senaeinmijenjapredana struje koridina top.line.odnosno prilagodavi ie ternperatura pregrijanja u skladu s trazenom velidinom. Nastrujavan"u"i"]li dimnih prinovapreko.pregrijada regurirasezaklopkama kanalu, koje se pokre6uu skladus dj;lo;a;je; offiuru;uieg regula_ ;:;:""* Na slici 13.7. prikazane su tri izvedbe regulacije temperature pregrijanja s dimne strane' Kod sistema1) pregrijadje ugraden u dijelu dimnog kanala, dok je u preostalomprostoru ugraden-konu"ttiu.-ni ,"op irpiii*rul^oi-nizaklop_ kama (4,5) odreduje se kolidina dimnih plinova koji struje preko pregrijadai na taj nadin se postiZeZeljeni efekat regulacile.

fr-

l) Legenda: 1-loZiste,2-pregdiad,3-konvektivnl snop isparivada, 4_regulacijske ormne. zaktopke iza pregrljada, c-regutactJske dimne zaklopkeiza konvektivnogsnopa isparivada

Sl. 13.7. Regulacija temperaturepregrijane pare

3) Legenda: '1 -zagrijad vode, 2-pregrijai pare, 3-pregrijaC pare, 4-medupregrijaC, s-pregrijacpare, 6-regulacijskizagrijadr,ode

s dimne strane

zJl

Na slidnom principu djeluje sistem 2). U jednom dijelu dimnog kanala smjeSten je pregrijadki snop cijevi, a u drugom dijelu regulacijski snop zagrijada vode. Pregrijanje se regulira usmjeravanjem dimnih plinova dimnim zaklopkama iza tih ogrjevnih povriina. Sistem 3) je primjenljiv kod generatora pare s ugradenim medupregrijadem' Dimni kanal je podijeljen na tri dijela: u jednom je smje5ten medupregrijad, u drugom pregrijad, a u tre6em regulacijski zagriiat' vode. Dimnim zaklopkama na izlazu pode5ava se protok kroz njih, a time i temperatura pregrijanja i medupregrijanja. Namjena dvostrukih dimnih zaklopki iza kanala s medupregrijadem je da potpuno zatvore prolaz dimnih plinova preko medupregrijada kada brod manevrira (voZnja krmom), odnosno kada nije potrebno medupregrijanje. Na taj se nadin, kada nema strujanja pare kroz cijevi medupregrijada, spredava njihovo pregaranje zbog nedovoljnog hladenja.

Regulacija s parnestrane 13.5.2.
Sistemi za regulaciju temperature pregrijanja s parne strane rade na principu Nedostataksistema s hladenjempare hladenjapare na izlaskuili u medustupnju. na izlasku je to 3to je materijal pregrijadapodvrgnut visokim temperaturama (ve6im od traZene),jer se hladenje provodi tek nakon toga. Stogase taj nadin pregrijanja (do primjenjuje samo kod manjih jedinica s niZim temperaturama 400'c). Danas se uglavnom koristi hladenje u medustupnju,tj. izmedu prvog i da materijaldrugogstupnjapregrijada Time sespredava drugogstupnjapregrijada. bude nepotrebnopodvrgnutvisokim temperaturama. ili direkrashladnika, Para se moZehladiti indirektno, s pomo6upovr5inskih zasiienepare) u hladnijegmedija (napojnevode, kondenzata, tno, u5trcavanjem struju pare. Na slici 13.8. prikazanje nadin regulacijetemperaturepregrijanjana izlazu, parom, a na slici 13.9. ubrizgavanjemnapojne vode mije5anjemsa zasi6enom izmeduprvog i drugog stupnja pregrijada.

Sl. 13.8. Regulacija temperature pregrijane pare mijeianjem

sa zasi6enom parom

232

s
DRUGISTUPANJ PREGRIJACA

-1

Sl. 13.9. Regulacija temperature pregrijane para ubrizgavanjem napojne vode

Danas se za regulaciju temperaturepregrijanja vrlo desto koristi sistem s hladenjemu medustupnju s pomoiu povrsinskog rashladnika smjestena u vodnom prostoruparnog bubnja ili u vodnom bubnju (slika 13.10).

€r

--.I I
I

t +
DRUGISTUPANJ PREGRUACA

-&;------i
sl. 13.10. Regulacija temperature pregrijane pare pomodu povrsinskoghladnjaka

Na slidnom principu djeluje i sistem prikazan na slici 13.11, s tom razlikom Sto je ovdje povr5inski rashladnik ugraden u zradni kanal ispred gorionika. Tu se para hladi zrakom koji odlazi prema gorionicima, a samo pode5avanje omogu6eno je promjenom kolidine koja struji preko rashladnika odnosno koja ga obilazi. Strujanje zraka usmjerava se zaklopkama u zradnom kanalu. Sistem automatske regulacije pregrijanja moZe biti jednokomponentni, dvokomponentni ili vi5ekomponentni, ovisno o tome koliko je mjernih mjesta ukljudeno u regulacijski krug. Najjednostavnija, a i najnepreciznija je jednokomponentna regulacija, gdje na regulator djeluje jedna mjerna pozicija (na izlazu iz pregrijada). Nedostatak je Sto regulacija podne djelovati tek nakon Sto se poremetila odredena velidina na izlazt iz generatora pare, dakle sa zakaSnjenjem i odstupanjem. Znatno povoljnija i danas najde56ekori5tena je dvokomponentna regulacija temperature pregrijanja. Ovdje na regulator preko pretvarada djeluju velidine temperature koje se mjere iza prvog i drugog stupnja pregrijada. Naime, dim nastane neka promjena u toku pogona, odmah se to uodava na mjernom mjestu iza prvog stupnja pregrijada, Sto djeluje na regulator da zapodne s regulacijom prije nego je poremeiaj nastao na izlazu iz generatora pare. Time je postignuta znatno ve1abrzina odziva regulacije ive1a preciznost djelovanja.

Nl

xl

/ l l,________*.,.
ila-

! r V 1 4 Il v l
llt

'-l
I

t

'--

I

r

sl.

13.11. Regulacijatemperaturepregrijanepare pomo6u povr5inskoghladnjaka u zradnomkanalu Legenda: 1-primarni snop pregrijada, 2-sekundarni snop pregrijada, 3-regulacijskiohladivad pare, 4-regulacijskedimne zaklopke

234

13.6. AUTOMATSKI RADGENERATORA PARE
Danasseizvodebrodskigeneratori pare s potpunoautomatiziranim pogonom, koji omoguiuje kontinuiran, ekonomidan i siguran radbez prisutnostieoul"tu u strojarnici. Pritom su sve funkcije regulacijemedusobnopovezaneu zajednidki sistemkoji udovoljavaspomenutim zahtjevima.Na slici 13.12.prikazana jL shema tipidnogpneumatskog regulacijskog sistema brodskogregulatoiapare. ukljudena je regulacijaoptere6enja, napajanjate temperature pregiilanja. Kao sto je vidljije dvokomponentna, vo, regulacijaoptere6enja a temelji se na tlaku i protoku pare.Regulacijanapajanjaje trokomponentna s mjerenjemprotoka pare,protoka vode i razinevode u bubnju. Regulacija temperature pregrijinja je dvokomponentna, na bazi temperaturei tlaka izlaznepregrijanepare.

Sl. 13.12. Shema kompletne automatske regulacije brodskog generatora pare Legenda: l-prijenosnik signala protoka, 2-prijenosnik signala tlaka pare, 3-regulator tlaka pare, 4-daljinskog podelavanje optere6enja, 5-sumarni relej, 6-glavna servostanica, 7-servostanica za gorivo, 8-birad signala, 9-prijenosnik signala razlike pritiska, 10-radunska jedinica, ll.-relej odnosa gorivo/zrak, l2-daljinsko pode5avanje odnosa gorivo/zrak, l3-regulator odnosa gorivo/zrak, 14-regulator ventilatora, 15-servouredaj ventilatora, 16-prijenosnik signala odnosa gorivo/zrak, l7-prijenosnik signala razine vode, 18-prijenosnik signala protoka napojne vode, 19-sumarni relej, 20-regulator napajanja, 2l-servostanica napojne vode,22-pijenosnik signala temperature,23-temperaturni relej,24-pode5avanje ventilatora, 25-regulator temperature, 26-rudna servostanica temperature, 27-birad signala lzvor: 22,23

235

14.VODAZA BRODSKO PARNO POSTROJENJE
utjecajana kontinuirani sisuranrad, pa je tom problemupotrebno stainoobraCati veliku paZnju,jer u protiv"nom posljedicemogu biti vrlo te5ke.
Priprema i obrada vode za generatore pare imaju jedan od najznadajnijih

14.1. VRSTE VODE
,Zlpimi,enu 1 , srrova vocla2. morska voda, 3 . destilirana voda. na brodovima razlikujemo, prema kvaliteti, tri glavnevrste vode:

14.1.1. Sirova(prirodna) voda
sto se tide sadrZanih sastojaka, najdis6a -prirodnavoda je kisnica.Dok pada kroz atmosferukisnica otapa plinove iL okoline, odnosno,ilrjii_oiotrid i kisik. Zbog ugljik-dioksidaraste nleiino svojstvootapanjarazliditif,'minerala s kojima se dodiruje prolazecinadzemnimi podzemnim^povrsinama. Nu tu; nadin kisnica otapai kalcij-karbonat,koji drzi u olopljenom stanjuu obliku kalcil_hidrog"rrtu._ bonata,u skladus jednadZbom:
CaCO, + H2O + CO2 = Ca (HCOr)2

|1f;#,F;SAu?:1":,',11ll1lTi,:1t3?stezii-hi81d;ii;;;,;';ii"io, * '":1!f j;,;;;;?t):;;ri#i;;rbi ji'"":,;f
sio"'il1;;"t ;;;i6ttd#li 1lic1'^ai9r<-sii :1,Y,.l*l1lll',,'". l:r.?N,g:, malim kolidinama),ugljik-dioksid iO, i kisik Or.
lX\l^*^,i1!:11' !'l hidrogenkarbonate. m e,uo au, riG;-;;il;,;;ilffi

Y:*^,:j"ry

,_q!.d:r. iz stijena s kojimase \1aztitite.9ryq"sastojke

irI*,;:';::lf rt"o "lli*-?iP^: T:-*:11 T:lt YPSI'l,T:X-ll;l'iI"j Yc.(.N-o:),, ""t'.if:'"o;;*eo;,;,.r:-#:
;i;
kalcija,magnezija j"qyi hidrogenkarbonite iri natrija, Y":ii f :]:1ll*: ddi nivo dukise Iom. I.{ai

i

pare najnepoZeljnijisu sastojcikalcijevih Za primjenu vode u generatorima i magnezijevihsoli, koji na ogrjevnim povr5inamadine tzv. kamenaci sastojci koji imaju korozivno svojstvo(kisik, ugljik-dioksid,kloridi).

14.1.2.Morskavoda
u prirodnoj sirovojvodi je od 0,05do 1,0kg/m3 SadrZaj mineralnihsastojaka Karakteristidan uzorak morske vode ima sastav: Ca (HCO), - L80 g/m3, kalcij-hidrogenkarbonat, - 1220glm3, kalcij-sulfat,CaSOo MgSO4- 1960glm3, magnezij-sulfat, MgCl2-330 glm3, magnezij-klorid, natrij-klorid NaCl - 25600 glm3, manje kolidine ostalih mineralnihsoli.

voda 14.1.3. Destilirana
morskevode,ima visokstupanj Destiliranavoda, koja sedobivaisparavanjem (carry-over)iz isparivada. Pri ispravnomdjelovanju disto6eako nema odno5enja uredaja dobivenavoda sadrZimanje od 4 mg/l otopljenih ukupnih tvari. Medutim, izlaznavoda sadrZi otopljeni ugljik-dioksid s kojim se dodiruje Zbog toga voda postaje kisela pa je nuZnanjezina kemijska unutar isparivada. obrada da bi se korozija svelana najmanju mogu6umjeru. Tamo gdje je nuZna izlazna voda takve kvalitete da sadrZimanje od l mgA otopljenih soli, poZeljnaje dodatnaobrada,Stose dini prolazomktoztzv. ionske otopljenih izlazna kvalitetavode sasadrZajem Na taj senadinpostiZe izmjenjivade. soli manjim od 1 mg/1,a istodobnose odstranjujeugljik-dioksid.

PARES PROBLEMI U GENERATORU 14.2. POGONSKI VODNE STRANE
Osnovna svrha pripreme i obrade napojne vode za generatore pare je da se sprijede nepoZeljne pojave zbog kojih nastaju pogonski problemi, o5te6enja i zastoji u radu.

14.2.1. Kamenac
TaloZenje kamenca na ogrjevnim povr5inama generatora pare uzrokuje smanjenje prijelaza topline sa strane dimnih plinova na vodu i paru, zbog dega se smanjuje efikasnost rada, a ujedno raste toplinsko opteredenje materijala, Sto moZe vrlo brzo uzrokovati pregrijavanje materijala, promjenu njegove unutarnje strukture i puknu6e cijevi.

238

14.2.2.Korozija
Unutar generatora pare moZenastatinekoliko oblika korozije, ali najdesiai uj edno najintenzivnija j e t|v ..pi t ti n g-korozija zbog dj;i;;;i; ;iouo o.rog ki sika u vodi.l Takva korozija uzrokujevrlo*brzorok-alno,iunjiuu"l" inut".ijala, a konadna je posljedicapropusranjeradnog-dijela generatora pare. osim toga, produkti korozije se strujanjemog"g:".i titozi nuiojedinim oi;"i""r-"^-etalne povrsine, stvarajuii talogetvrdih oksidnih.naslaga, koj! p.oveea;;i";a;; p.il"noru topline, sto opet moze uzrokovatipregrijauunJ" *ui.riJata crlevi i nlino'vl oste6enje.

14.2.g. Odno5enje

:*::^X:':::1..':1pf:i:l I :: g 1

cijevi pregrijadai lopatica tuibina. TaloZenje soli na stiienkama pregrijadauzrokuje pregrijavanje materijala cijevi i njihovo oSteienje. TaloZenjesoli na lopaticamauzrokuie smanjenje efikasnostirada turbine. p.o..1tl otpora srrujanjui poveianje aksijalnesile,koja moZe dovestido oSteienia aksijalnog(odrivnog) lelaia.

; il; ;;;:;", u1 n_., r.iprir"" i" ffi ;;,: ; #"; irt ; ::l 3.1.jli,f ::.y To uzrokuje P.l | "il, "jj" sJ;"th'Jii (eng.. carry-.9ver), "" iarozenie rh soli na unutarnjim stiienkama

Nedistoie u napojnoj u99i. obliku otopljenih sori i suspendiranih dvrstih ". zb (u u euj u ogi sp a

)

rJv;il; ;;;,; ;

#;;":"

1 4 .3 .P R IP R E MA I OB R A DANAPOJNE VODE
Priprema i obrada napojne vode vrlo je .bitna radi spredavanja pogonskih problema koji mogu nastati na vodnoj strani ogrjevnitr powsl'na lJn"ru,oru pur". '

14.3.1,Spredavanje stvaranja kamenca
Kamenac ima sloZensastav.Karakteristidrrisastojci kamencai taloga unutar generatorapare su kalcij-karbonat,kalcij-sulfat, silikatni spojevi, tatlil_rosraq magnezij-hidroksid, magnezij-fosfat te i.erjeznii bakarni otsioi. Fizikalne osobine.kamenca vrlo su piomjenljiv;, ; ;;;ajvise o sastavu i uvjetima u kojima nastaje. uzrodnici tvrdoie vode su topive soli kalcija i magnezija. Kada se one nalaze nup-9J.ngj vodi za generatore pare, stvarase ialog t"amenca. Kalcijeve i magnezijeve soii mogu se podijeliti u Jui;" .tupi"".

tUpotrebljava se i

naziv rupidastaili kisikova koroziia.

239

1. Hidrogenkarbonati kalcija i magnezija, koji se lako razgraduju pod utjecajem topline, stvaraju tzv. alkalnu tvrdoiu koja se katkad zove i privremena (karbonatna tvrdo6a). Razlaganje tih hidrogenkarbonata pod djelovanjem topline moZe se predstaviti jednadZbama: Ca(HCO)r Mg(HCO), ---------------CaCO3 + CO2 + H2O, MgCO3 + CO2 + H2O.

Na taj se nadin ugljik-dioksid oslobada unutar generatora pare i uzrokuje kiselost kondenzata pare. Tragova magnezij i kalcij-hidrogenkarbonata moLe biti takoder u destiliranoj morskoj vodi. Oni se razlaLu unutar generatora pare, stvarajudi netopive karbonate, koji, ako se ne odstrane odsoljavanjem, stvaraju taloge na stijenkama ogrjevnih povr5ina. 2. Kloridi, sulfati i nitrati ne razlaLu se u procesu isparavanja. Oni dine tzv. nealkalnu tvrdoiu, koja se zove i stalna (permanentna, ostatna, nekarbonatna) tvrdoda. Kod generatora pare s niskim radnim tlakovima (do 15 bara), gdje je ukupno dodavanje napojne vode u zatvoreni ciklus manje od 2"h, obidno se koristi unutarnja obrada vode s natrij-fosfatom ili natrij-hidroksidom. S pomo6u tih kemikalija spredava se taloZenje ostatnih soli, koje se onda odstranjuju odsoljavanjem vode, odrZavajudi pritom njihovu koncentraciju unutar generatora pare u dopuStenim granicama.

Sl. 14,1. Izgled presjeka cijevi s unutra5njim naslagama kamenca

240

Takoder, u destiliranoj morskoj vodi moZe biti tragova kalcij i magnezij-sulfata, klorida i nitrata, koji se opet, dodavanjem natrij-fosfata i natrij-hidroksida, odrZavaju u otopljenom stanju, i tako se spredava njihovo taloZenje. Stvaranje naslaga i taloga na stijenkama ogrjevnih povrsina smanjuje prijelaz topline, poveiava izlazne gubitke osjetne topline dimnih plinova i povisuje ridnu temperaturu metala, dime se on postupno pregrijava, mijenja unutarnju strukturu i konadno puca. Intenzivno talozenje naglo smanjuje slobodni presjek strujanja radnog medija (vode), pa moZe nastati lokalni prekid cirkulacije, a onda i vrlo brzo p,rcanje cijevi i prisilno obustavljanje pogona generatora pare. Na slici 14.1. prikazan je izgled presjeka cijevi s naslagama kamenca, Sto je posljedica neodgovaraju6e obrade vode u pogonu generatora pare. Glavni nosilac Stetnih sastojaka u vodi generatora pare je ulazna napojna voda, pa stoga njezinoj >disto6i<treba obratiti najve6u paZnju: 1) kada god je to mogu6e, upotrebljavati samo kvalitetnu destiliranu (evaporiranu) morsku vodu; 2) spredavati pojavu odno5enja (carry-over) iz isparivada (evaporatora); 3) spredavati gubitke kondenzata iz sistema, da bi se svela na minimum kolidina dodatne vode; 4) spredavati mogu6a zagad,enjaslanom vodom. Ona mogu nastati zbogpropu5tanja kondenzatora, odno5enjaiz isparivada (evaporatora) i zbog razliditih drugih zagadenja povratnog kondenzata. Kad napojna voda koja se dodaje u generator pare nije prethodno potpuno demineralizirana, nuZno je provesti odgovarajudu unutarnju kemijsku obradu, koia treba da: (1) sprijedi stvaranje kamenca zbogtaloLenja spojeva koji dine tvrdodu vode; (2) muljevite taloge udini neprianjaju6im na metalne povr5ine; (3) sprijedi pjenjenje unutar parnog bubnja, a time i mogu6nost nastajanja uvjeta za odno5enje (carry-over); (4) sprijedi unutarnju koroziju zbog djelovanja otopljenih plinova u vodi. Kemikalije koje se obidno koriste za kemijsku obradu vode unutar generatora pare su natrijeva luZina i razliditi oblici natrij-fosfata (natrij-dihidrogenfosfat, natrij-hidrogenfosfat i natrij-fosfat). One imaju svojstvo da veZu nepoZeljne kalcijeve i magnezijeve soli koje dine tvrdoiu vode, spredavajuii tako njihovo taloZenje na ogrjevne povrsine, a novonastali spojevi se pri prekomjernom porastu koncentracije odstranjuju postupkom kontinuiranog ili diskontinuiranog odsoljavanja. Kad se za napajanje generatora pare upotrebljava voda lose kvalitete, primjena natrij-fosfata za unutarnju kemijsku obradu moZe takoder uzrokovati teSkoie zbog stvaranja tvrdih naslaga fosfata. Tada je bolja obrada bez fosfata, odnosno kombinacija tzv. alkalnog tretmana s poliakrilatima. Bez obzira kakav se nadin obrade vode primjenjuje, nuZno je povremeno, u odredenim intervalima, a ovisno o kvaliteti vode, odsoljavati radi iipustanja muljevitog taloga, suspendiranih destica Leljeznog i bakarnog oksida donesenih iz napojnog sistema i otopljenih soli koje se koncentriraju u vodi (ugus6uju) zbog kontinuiranog isparavanja. Na taj se nadin odrLava disto6aodnosno kvaliteta vode u dopu5tenim granicama unutar generatora pare.

241

14.3.2.Spredavanje korozije
Korozija je u biti reakcija oksidacije,koja moZepoprimiti razliditeoblike. NajdeS6i oblici olte6enja zbog korozije u generatorimapare su pitting ili rupidastakorozija, korozijsko odnoSenje te korozijski zamor. Na slikama L4.2, 1,4.3. i 14.4.prikazane su posljedice djelovanjakorozije na unutra5njim stijenkama ciievi.

St. 14.2. Izgled unutra5nje povriine cijevi pod djelovanjem >pitting<-korozije

Sl. 14.3. Korozivno djelovanje vode zbog niske pH-vrijednosti

242

Sl. 14.4. Posljedica korozivnog odno5enja materijala zbog djelovanja ugljidne kiseline u powatnom vodu kondenzata

je u dodiru s vodom. kiselomili alkalnom.podloZan je procesu . . Meqalkoji oksidacije,a oksidirajudi.agens obidno je vodikov ion. Na taj nadin-Leijezo se znatnobtie otapau kiseloj tekuiini koja ima visokukoncentraciiu vodikovihiona. Bududi da je korozija elektrokemijskiproces.moze se pojednostavljeno prikazati kao Fe ------------+ Fe2+ + 2 elektrona. Reakcija se nastavljauz prisustvokisika, pa slijedi 4 elektrona + 02 + 2H2O -_-->4OH-. ova jednadZba objasnjava proceskorozijeu distojvodi, u kojoj oslobadanjem hidroksidnogiona raste pH vrijednostvode na mjestu zbivanjapro."ru, sve dok ' metal, voda i produkti korozije ponovno ne budu u ravnoteZi. su reakcije, -. Procesikorozije koji se zbivaju unutar generatorapare sloZene ali se u osnovi moZe navesti da su izravno ili neizravno uzrokovani kisikom, ugljik-dioksidomili nekim solima kao Stoje magnezij_klorid. Pojavakorozijskogzamoramaterijalanastaji kada se metal dodiruje s koro.. zijskim medijem, a istodobnoje podvrgnutpromjenljivim (izmjenidnim)naprezanjima. Pojavatzv. kaustidnog loma posljedica je dodira delikas otopinomkoncentrirane natrijeveluZinena pozicijamagdje je koncentracija naprezanja (npr. varovi koji nisu odZareni). Prema tome, da bi se izbjegle navedenepojave korozije, nuZnoje ukloniti utjecajneuzrokekoji pogodujunjihovom nastajanju, a to sedini pravilnimpostupcima obrade vode: termidkim otplinjavanjemi t<emllstimodvajanjemsloilodnJg kisika.

243

rit i r f r i

a ' l'

/4,9,3, TermrCko olplnybranl?
Postupak termidkog otplinjavanja sastoji se od zagrijavanja napojne vode do temperature na kojoj voda ima najmanju sposobnost da sadrli slobodni kisik (100 - 130"C) i njenog raspr5ivanja u protustruji s parom koja ga zatim odvodi kroz odu5ni prikljudak otplinjivada. Na taj nadin uspijeva se odstraniti otprilike 90 do 95% slobodnog kisika iz napojne vode.

14.3.4.Kemijskoodvajanjekisika
kisika u napojnoj Za normalani trajan pogonpotrebnoje da udio slobodnog pare s radnim tlakom do 40 bara, odnosno vodi ne prelazi0,02mglu generatorima 0,01 mg/l kada je radni tlak od 40 do 80 bara. Takvi uvjeti obidno se ne mogu posti6isamotermidkim otplinjavanjem,vei hidrazinomili natrij-sultreba dodatnoupotrijebiti joi kemijsku obradu, najdeS6e fitom. Hidrazin (N,HJ se kontinuirano dozira u napojnu vodu, pri demu se kisik + Oz:2HzO * Nz. odstranjuje kemijskomreakciiomN2H4 jer je inertanplin. Dakle, kao produkt reakcijenastajedu5ik,koji nije Stetan (Na2SO3) Natrij-sulfit obidno se koristi za odstranjivanjeslobodnogkisika kod radnih tlakova do 40 bara, a njegovakemijska reakcija je 2NarSO3*02:2Na2SOa.

14.3.5.Spredavanje odno5enja kapljica
Odno5enjelje zaprljanje izlaznepare kapljicamavode iz bubnja, odnosno solima koje ona sadrZi. U toku rada postoji uvijek odredenoodno5enjevode s parom na ulazu iz pregrijanja,to uzrokuje bubnja, ali u teZimprilikama, osim Stovarira temperatura posljediceu radu pregrijadai turbine. Naime, soli koje su sadrZane i vrlo Stetne u vodi unutar parnogbubnja bivaju povudene s kapljicamavode pa mogu stvarati talogena unutarnjoj strani cijevi pregrijada,lopaticama turbina i armaturi. Stoga je takva pojava vrlo Stetna,jer o5te6ujecijevi pregrijah zbog lo5ijeg prijenosa generatora pare i turbine, pove6ava topline, smanjujeefikasnost aksijalnesile u njoj te unutarnje zaprljanjezapornei regulacijske armature. potrebnoje Stoefikasnijeodvajanje Prematome, da bi sete pojavesprijedile, desticavode od izlazne pare, a na to utjede nekoliko dinilaca koji mogu biti mehanidki ili kemijski. Najznadajniji mehanidkiutjecajni faktori su konstrukcija generatorapare, razina vode u parnom bubnju i pogonskiuvjeti rada.
t U rt*noj rt-dnoj literaturi desto se za to koristi engleska ijeE ,carry-overo.

244

pjl^':::dij.l_p1l!l e/iie. i, r3""s [i,u"i ;fi : 9p i uziaznih cijevinu u,runi.r"t" iip i "r,i,r".t;# l:"'""".q: :f"t^"1:_:1112-nrh ll*#:::':uredaja za separaciju pare.

Kemijski faktori su koncentracija soriu vodi unutargeneratora pare, arkarnost i unutarnjakemijskaobradavode. Konstruktivni faktori toji utjedu na pojavu odnosenja prvom u su redu radni

"nr."rd;;;";t'il

Razina vode u parnom bubnju ima p_osebno velik utjecaj na opasnostod povladenja kapljicavode s izlaznompurom. Moze sesvrstati i ko'nstrut<tivni faktor koji je.definiranpolozajemnormaln^e razinev9!e u bubnju, u iu pogonrki faktor, jer razinavode u radu varira oko normalne.visine-, ouirni o al"r,ouurr;u regulacije napajanjai promjeni optere6enja. sto 1e razinavode visa,opurirtrt od zasoljavanja pregrijadai parne turbine je veia. Pogonski uvjeti takoder znatnoutjeduna distoduizlaznepare. pri radu s vi5im optereienjem opasnost.odpovladenjakapljica vode s izraz'nom parom je veia. osfm.t!gf' nagle promjene optere6enla generatorapare, kad se mijenja razina vode-i tlak, mogu zna(ajno.pridonijeti prJbl"-r, oonbs"njutupii"u vode iz bub_ nja. Nagla poveianja potrosnjepaie uirokuju odredeni i"a u'"i", a zbog togai ekspanzijuvode unutar bubnja; dakrepoveianje razine;;"ji. oper uzrokuje opasnost do povladenjadestica vode. Kemijski faktori koji utjedu na odnosenjesori s tzraznom parom iskazujuse dvamaglavnim oblicima: pjenjenjem i selekiivnimoanos"".;""isoli s parom. je . .Pjenjenje pojava stvaranjamjehuriia na povrsini uoo". pri pucanju tih mjehuridastvaraju se sitne destiie vode koje puru tuguno sa sobom. sto je sadrzajsoli u vodi veii, nastalimjehuriiisu "a"".i stauilnlii, pa pl"nu r.utr.uda moZe ispunitiditavparni prostor._pjenjenje vode u parnombu"bnju *oz" uiti uzrokovano sadrZajem ulja ili organskih -aie.iia. Selektivnoodnosenjesoli s paiom nastajezbog svojstvapare da otapa neke sastojkeu vodi: natrij-sulfat_, nairij-klorid, .rit.i1-hiirotsia i iatrrl_fosfat.Medu_ tim, treba.-da napomen_emo- taj utjecajni faktor treba uzimaii ,, ouri. samokod vi5ihradnihtlakova (viseod {1 100bara).Dakle, kod tlakovatojiru ounus uobidajeni lud-" brodskih generatorapare seiektivnoodnoseni" . pu'rornnormalno ne bi " trebalo da stvarapogonskeprobleme. Ako je u toku pogona uodenopjenjenje, valja otkloniti uzrok onedi5ienja . vode u gene.ratoru pare (prodo, -oirk""uod", p.odo, iii ostalih organskih materija) i intenzivno odsoljavati vodu iz generarora "f;u pare, da bi se smanjila koncentracija soli. Kol generatora pare.koji su zbog bilo kojih razroga podloZnipjenjenju po. . trebno je u vodu dodavatiposebnekemikalije"ko;" io'poiuuu. "-lni";u

14.4.KONTROLA KVALITETE VODE
t ,:5::10""::*i,,11 s_e__u odredef-^ yr"T"lskim intervalima, a najmanje

#i; i,:l,f: odnosno I" ako-ie ll:otira velidina, na nekoj poziciji voda oneciseena, je uzorki fotreuno uzimati i analizirati analiz.irati ie(6e (dn .I.,o-'i+o no on+\
de56e(do dvaputa na sat).

o::"::

kval itetavo de.. A ko. kvali teiail;p;;;;ffi

245

U tablicama 74.t. i t4.2. prikazane su karakteristike napojne vode i vode unutar generatora pare kakve treba da se odrZavaju u uvjetima normalnog rada. Pogonsko osoblje koje je odgovorno za kontrolu i odrZavanje kvalitete vode na brodu mora najprije pravilno procijeniti i interpretirati dobivene vrijednosti, a onda Sto brZe poduzeti odgovaraju6e mjere. U protivnom, vrlo brzo mogu nastati znatna o5tedenja generatora pare i parnih turbina. generatore pare napojne voduza vodocijevne karakteristike Tablica14.1,Preporudene
Radni tlak/bar Kloridi (max.) mg/l kao CaCO3

pH

Otopljeni kisik (max.)mg/l

Bakar (max.) mg/l Cu

'Lel9zo (max.) mg/l Fe

0do15 15do 30 30 do 40 40 do 60 60 do 80 lz-tor:15,24

5 5 1,0 1,0 1,0

8,5do 9,5 8,5do 9,5 8,5do 9,5 8,5do 9,5

0,04 0,02 0,01 0,007

0,01 0,005

0,01 0,01

Tablica 14.2. Preporudene karakteristike vode u vodocijevnim generatorimapare
Tvrdoia (rnaks.) mg/l CaCO. Kloridi (maks.) mg/l kao CaCO. ViSak sulfita ili hidrazina mg/l NarSO3 mg/l NrHn Silicij (maks.) mg/l

Radni tlak bar 0do15 15do 30 30 do 40 40 do 60 60 do 80

Alkalitet mg/l kao CaCO3 50 do 300 150do 300 100do 150 50 do 100 50do 80

Fosfati mg/lPOi 30 do 70 30 do 70 20 do 50 20 do 50 15 do 30

Otopljene soli mgl

sio,

0 0 0 0 0

300 150 100 50 30

1 500 1 000 500 500 300

50- 100 50- 100 30- 50

0, 0, 0, n 0,

- 0,3 - 0,3 _ n1 _n1 - 0,3

5
J

lzvor'. 75,23

ii

246

15. KvARovtI oSTEcENJA
GENERATORA PARE
provodilo preventivno odrZavanje i sprijed'oir;;;;i;;"il""."*"ru'ir""-rj!f

:::ylf#::'::: f.: l':*I:L r

ff:li'*T*:t":*:

f:::litys3 dg g

b ffi;;#ffi "ff ,#; " r"jlio " uil. ;;"-,,

izladytu bro.iski generatori pare pro_

Pritom posebnu paZnju valja obratiti svim radni j"""il'ri-",","r#i",'#;#":,i,fi:"i'l'",'."']*f"t',iff ru,u. zagrijat. i?'#i"f vode), i"i?f.: zagrijadu zraka,sigurnosnim ventilima,urectaj ima z" ;;ri;"" i;l;rr"i li_"..,li.

se kvarovi i osteienja na Y,"*'T,lll.:,:"c n;glTl,: "1-':"j" karakteristidni

s nreievr n ie i i n r l uI o - i ^ - : ^ spredavanje otklanjanje.

;; ;;;i,;;;' ;;##;;,; ;xTi,#;

15.1. BUBNJEVI I KOMORE
Najde.ie o.te6enjebubnjeva s unutarnje lran-e nastajeu vidu tzv. pittingkorozije,koja ima karakteristidan izgledtiasiastilr udubljenj'a s osr.i- rubovima. ona nastajekao posrjedica sadrzaja srobodnog tisila u vodi, a njezin meha_ nyur jlrnudi se djelovanjemierija s razriditom t"or""ri.*rion' tiritu. Ako na nekoj lokaciji (npr. ispod nekog ialoga) nedostaje tisitu .r-oonosuna okolinu, tada kisikom bogatijal,okacija pJprima"(atodno,a rotu"fu,;;;1" kisika anodno djelovanje.Posljedica togaji nasiajanjeizralenihudubljenjana anodi, pa buduii je da procesdestoautokitalitski, uito r" brzo degradi.ror.rourrimaterijal. Kada se na povrsini,Tur..riirr3.pregredom uod" tuku. pojave.to je znak da sedobro ne odstranjuje srobodni kisil iivode rermidkim lotirii,;iuue.m)iri kemij_ skim (dodavanjemkemikalija) postupkom. Pri unutarnjem i vanjskom.pregredu p9."-qnypaZnju valja obratiti pregledu varovasvihprikrjudaka i dodatatani uuuan:.Nur,n'.,,]t" t"ri,pr.*. odzarivanje bubnja'radi otpustanja unutarnjih napiezanja. nije pravirno izvedeno ili ako je "stol" eventualno bilo dodatnihvarenjana butnju nit or, odzarivan;e ve6izvrseno, na varovima se mosu pojaviti duboke pukotine, t.lJ e" ,l"ai uzrokovati vrlo ozbiljne probleme.2bog togutreba da i" ,rru da nije aoprrlt".rooodatnovarenje na stijenkamabubnja niton odZarivania.

247

15.2. CIJEVI
Osnovni uzroci o5te6enja cijevi generatora pare mogu se ve6inom svrstati u ove: pregrijavanje materijala, korozija, konstrukcijski nedostaci i gre5ke pogonskog osoblja. O5te6enja materijala koja pritom nastaju u konadnoj fazi mogu biti: lom zbog prekoradenja vladne dvrstoie, lom zbog prekoradenja trajne dvrsto6e i lom zbog zamoramaterijala. Lom zbog prekoradenja vladne dvrstode moZe nastati na dijelovima pod tlakom koji rade pri niZim temperaturama pa ne dolazi do pojave puzanja materijala, koje je karakteristidno za rad pri vi5im temperaturama. U takvim uvjetima rade uglavnom zagrijaii vode. Korozija i erozija u toku pogona moZe toliko smanjiti debljinu stijenki da zbog prekoradenja naprezanja, uslijed smanjenja zdravog presjeka materijala, nastane lom materijala. Lom zbog prekoradenja trajne dvrstoie karakteristidan je za dijelove koji rade na povi5enim temperaturama (pregrijadi, medupregrijadi). Trajnost materijala ovisna je istovremeno o velidini naprezanja i radnoj temperaturi. Prema tome, lom zbog prekoradenja trajne dvrstoie moZe nastati poradi pove6anja naprezanja (smanjenja presjeka zbog korozije i erozije), zbog povi5enja radne temperature ili kombiniranog djelovanja tih utjecaja. Lom zbog zamora materijala karakteristidan je za dijelove koji su podvrgnuti ciklidkim promjenama optere6enja. Takvo optereienje moZe biti mehanidko (vibracije) ili toplinsko (razliditi termidki Sokovi s naglim i udestalim promjenama temperature materijala).

materijala 15.2.1.Pregrijavanje
Kada nastane bilo kakvo o5teienje cijevi generatora pare, nuZno je najprije utvrditi pravi uzrok, da bi se mogle poduzeti odgovaraju6e mjere radi spredavanja daljnjih Stetnih posljedica. Prvi korak u tome smislu je vizualno ispitivanje mjesta o5te6enja, dime se, uz odredeno iskustvo, moZe utvrditi da li se o5tedenje dogodilo zbog pregrijavanja materijala ili zbog nekog drugog razloga. Najde56i primarni uzrok pregrijavanja materijala su talozi na unutarnjim stijenkama, Sto se mora utvrditi njihovim detaljnim pregledom. Sam izgled presjeka puknuia desto moZe upozoriti na to da li je cijev pukla zbog porasta temperature materijala ili zbog dugotrajna i postupnijeg pregrijavanja. Postupno i dugotrajnije pregrijavanje materijala, Sto se obidno dogada kad imamo talog na unutarnjim stijenkama cijevi, uzrokuje ispupdenje koje se postupno uzdiLe. Na kraju se pojavljuje puknu6e s tupim i debelim rubovima. Karakteristidno je da u procesu dugotrajnijeg pregrijavanja materijala ispupdenje (dir) oko puknuia nije j ako izraLeno. Sto je proces pregrij avanja materijala postupniji i dugotrajniji, to je plastidna deformacija zbog puzanja materijala manja i rasporedena je na ve6oj duljini cijevi. Pritom su vanjske stijenke cijevi prekrivene vidljivim naslagamaLeljeznogoksida, koji nastaje zbog pregrijavanja materijala. 248

ll''
ll

l,;

i

l

Na slici 15-1.prikazanoje karakteristidno puknuie r.ijeviprouzrokovano postupnim pregrijavanjemmaterijala, dok slika is.2. prikazuje'sludajkoji ," ,tio zb.og naglogpregrijavanjamaterijala.uodljive su bitne razlike:dugotrajnijepregrijavanjeima ostedenje u obliku blagoguzdignu6a, na kojemul" putotinu, ostrim i debelim rubovima, a kad je rijed o naglom pregrijavanju,ispupdenje je izraienije, s velikim raspuknu6em diji iu rubovl tanki i iriien,rii.

Sl. 15.f. Izgled oiteienja pregrijavanja

cijevi zbog postepenog

Sl. 15.2. Puknude cijevi zbog naglog pregrijavanja

Medutim' treba da napomenemo da takvo razlikovanje i klasifikacija puknu6a cijevi jos ne otkriva pravi uzrok, ari zna(i prvo pribliZenjeistini ,, sLt&ti.un;u mogu6ihuzroka. pregrijavanje.materijala desieje.kod isparivadkih cijevi, a najdeideje ..Naglo posljedicaprekida cirkulacijezbog porerneiajau napajanju, ,rrrokouuno g zast;jem napojnihili cirkulacijskih pumpil kvuro- urerlajiza automatsku regulaciju. Medutim, takvi prekidi, naroditoako su kratkotrajni, ne moial'u.r"uil"t . r,rrokovati puzanjematerijarai pucanjecijevi, sto znatnoovisi i o prethodnom stanju odnosnooste6enju cijevi (korozija, eiozija) i o udestalosti slid;ih poJava. U to.m sludaju mjesto puknu6acijevi nema toliko izrahene opisanekarakteri.. stike pa je za utvrdivanjeuvjeta potrebno primijeniti i metalogr'afsku analizu. Pri metalografskoj analizi.koristi se svoJstvo'delika da pri p-ovisenim tempera_ turama (viSeod 480'c za ugljidne delike) mijenja svoju unuiarnju struktu;, ro brLe i izraLenijeSto je temperatura vi5a.

249

Slika 15.3.prikazujefotomikrografsku snimkustrukturenormalnogugljidnog pare. To je normalna delika,kakav se obidnokoristi zaizradn dijelova generatora struktura delika, koja se sastojiod ferita i perlita. Svijetlepovr5inepredstavljaju ferit, a tamnije perlit. Takvu strukturu telik zadri,ava do temperature od pribliZno 420"C, odnosnopromjene koje se u tim uvjetima zbivaju traju duZeod vijeka pare pa nemajubitnih utjecajana mehanidka trajanja dijelovageneratora svojstva materijala. je strukturamaterijalakoji je pro5aotzv. sferoidizaNa slici t5.4. prikazana od 400 do 750'C. Vidljivo ciju, Stokod ugljidnihdelikanastajena temperaturama je da vi5e nema tamnih perlitnih zrnacazbog pretvaranja cementitau ovalnu zrnastustrukturu. Takva promjena strukture nastajeto brLe Sto je temperatura viSa;kod 400 do 450"C ona se zbiva vrlo sporo, a pri 700 do 750"C moZenastati vec za nekolikosati.

' ' '4.. l\' '_r . i \ .
r t\,

Sl. 15.3. Mikrostruktura normalnog ugljidnog delika Izvor: 28, ll3

Sl. 15.4. Pojava sferoidizacijeu podrudju temperatura 400 do 750 "C Izyor: 28. ll3

Kada je delik podvrgnuttemperaturiod pribliZno750"C, nastajepojavarazTada nestajuperlitna zrncazbogprijelazaugljika u ugljidenja(dekarbonizacija). plinovite sastojkeu kontaktu s kisikom koji je u dimnim plinovima, a struktura materijalapoprima oblik kao na slici 15.6. Na temperaturivi5oj od 750'C podinje nastajatipojava tzv. meduzrnate oksidacije,pri demu delik oksidira u dodiru s kisikom, Sto se naroditobrzo dogada

2s0

na granidnimpovr5inama kristala. Pritom slabemedukristalne veze, rastu kristali i naglo se smanjuje dvrsto6a.Na slici 15.7. prikazan je metalografskisnimak strukturematerijalaugljidnogdelikapodvrgnutog temperaturiod priblizno850.C.

Sl. 15.5. Izgled cijevi pregrijada pare kod koje se pojavila oksidacija unutarnjih povrSina na temperaturi vi5oj od 500 "C

i't,.

!

'

i

t't=l
f l

-i
' l I

t '

)

' ii'+.
tt . ,a'

. :

, .'-s*. r

st. 15.6.

Struktura delika pri pojavi razugijidenja na temperaturi pribliZno 750 "C Izvor: 28, lI3

st. 15.7. Mecluzrnata oksidaciia strukture delika pri temperaturivisoj od 750'C

251

15.2.2. Korozija strane s unutra5nje
IJ osnovi, svi oblici korozije koji se pojavljuju na dijelovima generatora pare pod tlakom nastaju zbog reakcije metala s kisikom, ali pod specifidnim uvjetima koji ubrzavaju taj proces, kao Sto su povi5ena temperatura, naprezanje, pH-vrijednost i utjecaj razliditih kemijskih spojeva. Zajednidka je posljedica uvijek degradacija materijala. S obzirom na djelovanje tih utjecaja, u cijevima generatora pare mogu se pojaviti karakteristidni oblici korozije: pitting, kaustidna korozija, kiselinska korozija i vodikova korozija. Najde56i oblik korozije unutarnjih stijenci cijevi je pitting, diji je nadin nastajanja i mehanizam djelovanja vei obja5njen. Na slici L5.8. prikazana je posljedica uznapredovale pitting-korozije na unutarnjoj stijenci cijevi.

Sl. 15.8. >Pitting< korozija na unutra5njim stijenkama cijevi
i

Kaustidnakorozija moZese pojaviti u dva razliditaoblika: kao medukristalna korozija i kao kaustidna udubljenja. Medukristalnakorozija nema vidljivih vanjskihznakova,a o5teienjamaterijala nastaju iznenadno,destos vrlo te5kim posljedicama. Njih uzrokuju luZnate otopine visoke koncentracije,a najde56e se pojavljuju kao krti lom, bez ikakvih prethodnovidljivih znakova.Tek metalografskim ispitivanjemo5te6enog uzorka moZese otkriti pravi uzrok. Pukotine ne prodiru u kristale, ve6 napredujusamo medukristalni lom. Uzroci medukristalnog izmedunjih, formirajudikarakteristidni loma su: 252

l . propustanje vode iz generatora pare kroz razne 2 . oSte6enjamaterijala pod djelovanjem natrijeve
generatora pare,

luZine sadrZaneu

unutar

koncentrirano naprezanje materijala u podrudju o5te6enja.
r\g'usr''''rwuup rurrurrura. meduprortoriui l. r nrKrosKopsKrm il#;kGil pukotlnama ;i;,i i':g:l_:i:lT .\:lltl-im iz generatori pare.Kad je

Ji

uz-y,ocl mogudi su na mjestima uvaljivanja cijevi u bubanj ili komore il

u

:yjJ,::dr]fr:::9"

:: dogoditi. nede

kaustidni napad. Ako bar;"au,, oo spomenura ,.o"# [:::,::'::!tj:i1,i_",1'Jotina.za j e kaustidne an

rorori;u. rra"?;'*";';#j; L?jil,i1i":.::T:i:1,1'l",imedukristalna.kaustidna takvim s..-jerti-a;.;; i#;;r'r""ir"rj i;;""'; Y:1._11^"^".9", l:'T-ul?u,na
rrrrJvv@ rualll4

kvaliteta'uoJ" ,ig"n"raroru ratoru pare pare
ll

gdje

j"l:,:^?nastaj

medukristal;" k.;;;ij

" "ii

l-lJ"rrrifi

;;

Stoga se moZe utwdi,i * : modernijih konstrukcijageneratorapare, gdje vi5enemauvaljivanihi zakovidnih spojeva,koji su pogodniZa Ia,rstienumedukri_ stalnukoroziju, postoje vrlo male moguinosti tu ii"zi^ n"r,":]";". Kaustidnakorozija, s posljedicama u oblikupovrsinskihnepravilnihudubljenja' potpuno je razliri.iaoo opirun" -"arrnirtutne korozije, i moie se pojaviti na stijenkamacijevi, ispod raznih taloga. Ispod takvih ;lol; ili na pozicijama tzv' filmskog isparavanjaiz vode re tnoze izluditi natriieua'iuzirru .r'poud"noj koncentraciji(dak do nekoliko.postotaka), koja zatim.t#";";;titni magnetitni sloj metala, nakon degapodinj-e intenzivnooinosenje -ut.ir;uLu. za razrikuod pi.tting-kor.ozije, ovdje su udubljenja pliia, nepravilnai podjednako raspostra_ njena na ditavoj napadnutojpovislni. Takav obrik korozi;.i t"!i. nastajekada se provodi pravilanproglam obrade vode, kada su unutarnje poursrn"cijevi distei kada su dobri uvjeti cirkulacijeunutar generatora pare. unutarnjih stijenki uzrokuje intenzivnostanjivanjemate5:i1Tl1.\:rozija

generatorapare.

; :* ::j:l povratnog kondenzata, "::*:"ntl sto mozepro.rrioeiti

:Jl"_,i,:if:'lf_lyli

y:T^:?:r:!::f,u':'t :'1,?:?:

moZe nastati ruopo.rq r8s"' pr"r"i";;#;i: llje-i "at* oy*:q pore j a naro me6a eito. z
smanjenje" "ruiit"i"- "il;;;;

povrsine.-U normalnom ,uau g"n.rutoraparenema

quJrvsrrJv

tu4t9-

ud ;;*i;;i;;;';;

;;"" j.,;

Vodikova korozija je pojava koja se normalno ne javlja . na brodskimgeneratorima pare jer nastaje kod radnih ilakoua ve6im od I20 bara, pa se ovdje neie detaljnije obradivati.

15.2.3. Korozija s vanjske strane
Korozijska oste6enjacijevnih povriina s vanjske strane (na strani dimnih plinova) ovise ponajprije o vrsti odnosnosastavugoriva koje se koristi. Tu se zbog sumpornekiselinena n"iZetemp"iuturnirn dijelovima |i-:ij: l-t^*1"*TI:Il lzagrr;afrvode i zraka) i korozija na visokotemperaturnim dijelovima (pregrijadi i medupregrijadi), je r.'zrokovana spojevimateskih metaia u sastavu pepela \oja kori5tenog goriva. Te su pojave vei detiliniie obradene.

253

15.2.4.Erozija

Ir
l

Mogu se navesti detiri osnovna uzroka erozije koja sa strane dimnih plinova o5teduje cijevi generatora pare: 1. nejednolika raspodjela strujanja dimnih plinova i velik sadrZaj abrazivnih destica u pepelu goriva, 2. za&pljenja u dimnim kanalima, zbog(ega se pove6ava brzina strujanja, 3. propu5tanja pare ili vode, 4 . i s p u h i v a n j ed a d e . Erozija zbog nejednolike raspodjele strujanja dimnih plinova nastaje kao kontinuirana pojava, narodito na izlaznim ogrjevnim povr5inama, gdje je utjecaj ve6ih koncentracija krutih destica u dimnim plinovima.

!

;
l1

Erozija koja nastaje kao posljedica propuitanja vode na nekoj poziciji unutar generatora pare znatno je intenzivnija nego kada kroz o5teieni dio istjede vodena para. U biti, samo strujanje pare ne uzrokuje znatnu eroziju, vei znatno vi5e destice pepela koje su zahvadene takvom strujom. Slidno je djelovanje i pri strujanju pare ilizraka na izlasku iz ispuhivadadade.

; :

15.2.5.Zamormaterijala
O5teienja zbog zamora materijala takoder su prilidno desta u eksploataciji generatora pare. Lom zbog zamora materijala posljedica je ciklidkih promjena naprezanja, koje u pogonu generatora mogu nastati zbog mehanidkih ili termidkih razloga. osnovni mehanidki uzrok loma zbog zamora materijala su vibracije. one mogu nastati zbog djelovanja plinova oko cijevi. Takva oste6enja obidno nastaju po obodu cijevi u podrudju njenog ukruienja. Kada se frekvencija vrtloga, nastalih zbog strujanja, poklopi s vlastitim vibracijama cijevi, one podinju vibrirati popredno s obzirom na smjer strujanja dimnih plinova. Kada su trajanje i udestalost takvih pojava dovoljno velike, nastat 6e lom karakteristidan za zamor materijala. Najde5de se to dogada kod zaslonskih cijevnih stijena i izlaznih redova cijevnih snopova, a malokad kod vise6ih cijevnih snopova. Na slici 15.9. prikazan je karakteristidan izgled loma zbog mehanidkog zamora materijala. Pukotine se pojavljuju na obodu cijevi, popredno jedna na drugu. Drugi glavni uzrok zamora materijala potjede od termidkih razloga, odnosno zbog naglih promjena temperature metala na cijevnim povr5inama. Najde5ie je to zbog udestalog ovlaZivanja toplih stijenki hladnijim medijem. Npr., cijevi oko ispuhivadadade mogu biti podvrgnute takvim utjecajima; narodito ako se pogonsko osoblje ne brine o pravilnoj pripremi (drenaZi, odvodnjavanju) ispuhivada dade prije njegova stavljanja u rad. U o5te6enja zbog termidkog zamora materijala svrstavaju se i ciklidke promjene koje nisu izazvanenaglim promjenama temperature ,ve(razlikama u toplin-

254

skim dilatacijama materijala. Tipidni primjeri za to su razni spojevi koji ne omogucuju. slobodne toplinske dilatacije materijala, a takoder i^stidni varovi dvaju razliditih materijala koji nemaju potpuno isti koeficijent toplinskog rastezanja (npr. stidni var cijevi feritne i austenitne strukture). je , Na slici 15.10. prikazan makrografski snimak poprednih pukotina materijala zbog termidkog zamora materijala.

=-lr1'"

-'.'

Sl. 15.9. Popredne pukotine na cijevi zbog mehanidkog zamora materijala lzvor: 28, 107

Sl. 15.10. Pukotine u stijenci cijevi zbog termidkog zamora materijala lzvor: 28, ll3

255

16. POGON I ODRZAVANJE BRODSKIH GENERATORA PARE
16.1. PRIPREMA ZA POGON
Prije nego Sto se generator pare pripremi za rad, valja ga izvana detaljno pregledati, a ako je otvoren, onda i iznutra. Pregledom treba da se utvrdi da li su di56enje i popravci dobro udinjeni, da li su svi dijelovi koji su skinuti za vrijeme di56enja i rada opet na mjestu, jesu li medusobno spojeni i da li su odstranjeni alati i materijal kori5teni u radu. Nakon pregleda, kada je ustanovljeno da je sve u redu, zatvore se svi otvori za pregled i prolaz na generatoru pare. Na mjestima gdje vanjska oplata pokriva otvore, dijelovi oplate se ne zatvaraju, da bi se moglo kontrolirati brtvenje poklopaca dok se generator pare dovodi pod radni tlak. Odzradni ventil na isparivadu se otvori da bi zrak pri punjenju vodom mogao izlaziti odnosno dabizrak mogao ulaziti kad se voda djelomidno ispu5ta. Otvore se glavni i pomo6ni napojni ventil da bi se isparivad mogao puniti vodom, azatyore se svi ventili kroz koje bi voda mogla izlaziti za vrijeme punjenja. Napojnom pumpom puni se isparivad najprije kroz pomo6ni napojni ventil, da bi se ispitao njegov rad, a zatim kroz glavni napojni ventil. Kroz pomo6ni napojni ventil puni se voda dok se ne pojavi u vodokazu, a kroz glavni napojni ventil voda se puni do otprilike 1/4 visine vodokaza. Puni se do visine nesto nize od normalne razine,jer se grijanjem voda rasteze pa se tako podiZe na normalnu razinu. Ako je isparivad bio pun vode, ispu5ta se dio vode sve dok razina ne dode do dna stakla vodokaza, a zatim se dopunjuje dijelom kroz pomodni, a dijelom kroz glavni napojni ventil, pribliZno do ll4 visine vodokaza, da bi se ispitao rad napojnih ventila. Za punjenje generatora pare smije se koristiti samo kondenzat iz spremnika ili pripremljeni destilat morske vode. Odzradni i odvodni ventil na pregrijadu se otvore da bi mogli izili zrak i voda i da bi se jednolidno zagrijale cijevi pregrijada. Lagano se popuste ventili na isparivadu i na pregrijadu da bi se, zbogveleg produljenja motke ventila od ku6i5ta, prilikom zagrijavanja, lak5e otvorili ventili nakon dovodenja generatora pare pod radni tlak.

257

I'

l

Sigurnosniventil kontrolira se otvaranjem rudnom polugom. Ispita se rad vodokazatako da se iz njega ispusti voda i ponovno zatvori izlazni ventil, pri demuvoda mora doii na istu visinu u vodokazu. Otvori se spojni i izlazniventil manometra. Kontrolira se odvod plinova do vrha dimnjaka i skine se poklopacdimnjaka (ako se tamo nalazi). Pregledase uredaj za ubacivanje goriva i odiste filtri za gorivo. Kontrolira se komora zraka oko rasprskada i odisti eventualnonakupljno gorivo zbog opasnosti od poZara. Ispitaju se regulatori zraka svakograsprskada, tj. da li dobro zatvarajui da li se slobodnookreiu.

16.2.DOVODENJE PODRADNI TLAK
ventilator umjetnepromajeukljudi se priblizno 5 minuta, da eventualne pare goriva izadu iz loZi5ta,zbog opasnostiod eksplozijepri potpaljivanju goriva. Zatvore se ventili goriva do pojedinograsprskada. Ukljudi se pumpa goriva i otvori cirkulacijski ventil da gorivo cirkulira kroz zagrija(, i razdjeljivadgoriva ispred gorionika. Otvori se dovod pare do zagrijaia goriva i odvod kondenzata i kontrolira se temperatura goriva, koja mora biti takva da gorivo ima viskoznostpribliZno 20.10-6m2/s (3'E). Najmanja plodica za rasprskavanje postavi se u rasprskad goriva koji je najudaljeniji od cijevi u loZi5tu. Prigusi se dovod zraka do rasprskadana potrebnu kolidinu za zapaljenje najmanje kolidine goriva, a isto se tako regulira tlak goriva za pryo zapaljenje. da plamen - __uvyde se zapaljenabaklja kroz straZnji otvor kod rasprskada, baklje dode ispred rasprskada, i sasvimse otvori ventil goriva tog rasprskada, a zatvori se ventil za cirkulaciju goriva. Rasprskano gorivo iz rasprikadi zapali se prolaze(i kroz plamen baklje. Ako se gorivo ne zapali za nekoliko sekundi, zatvori se ventil goriva tog rasprskada i sasvimse otvori regulatorzraka oko rasprskada da zradnostrujanje odnesepare nezapaljenog goriva iz loLlita. Kad se loZisteprozradilo,pokusa ie ponovno zapaliti gorivo. Novije izvedbegeneratora pare imaju automatiziranpostupakpotpaljivanja gorionikaprema definiranomprogramu,s redoslijedomoplracija toll prili svega treba da osigurasigurnost.odnosno da se sprijedimoguia eksplozija u lozistuzuog nedovoljnog provjetravanj a. Nakon potpaljivanjaregulira se tlak goriva i zrakada se dobije konstantan plamen s podetkomblizu rasprskada. Da ne propustespojevizbog dodatnog toplinskogoptereienja,generator pare postupnose zagrijavamalom kolidinom goriva. _ zatvori se donji ispusni ventil na komori pregrijada dim se pojavi para. Povremeno se taj ventil otvaraza vrijeme dizanjatlaka pare, da seispusiikondenzitanapara. Ispusniventil zrakana pregrijaduostajeotvoren da bi mogla izlaziti para koja se razvija pri potpaljivanju. 258

l
l,

Nakon Sto se postigne tlak pare pribliZno 4 bara, zatvori se odzradni ventil isnarivada i pojada izgaranje goriva di se postigne radni tlak pare u predvideno vrijeme, ovisno o vrsti i konstrukciji generatora pare. za to vrljeme otvara se tzv. startni ventil n; izlaznoj komori pregrijada da bi se omogueio izlaz pare za vrijeme daljnjeg podizanja ttaka, a prije rittjutenja na glavni parovod. Na taj se nadin stite cijevl pregrijada od pregaranla, 1er ie osigurava strujanje pare kroz njih, a time i njihovb hladenje. fada staitni ventil Je otvoren, moZe se zatvoriti ventil za odzradivanje pregrijada. Regulaclja izgaranja sada se kontrolira prema temperaturi dobivene pregr! . jane pare' koja ne smije prije6i najve6u vrijednost odrZavanu u radu. Cesto se kontroliraju_!oia d]ma i plamena, narodito nakon svake promjene kolidine ubadenog goriva...Kad Zelimo pbve6ati kolidinu goriva, najprije ie poveea kolidina zraka, a zatim kolidina goriva, dok se pri smanje"njugoiiuu smanji gorivo, a zatim zrak. Tako se izbjegne nepotpuno izgaranje"goriva. "ulprije odvodni se ventil parnog cjevovoda, na foji treba priltJririti generator pare, otvori da izade sva vodaiz njega. Taj cjevovod polagano se zagrijava do pogonske temperature, pri demu kondenzirana para izlazi kroz otvoreni odvodni "ventil. Cjevovod se zagrijava malim otvaranjem parnog ventila ili obilaznog ventila (ako postoji na cjevovodu). Postupnim zagrijavanjem i odvodnjavanjeln cjevovoda ubjegne se propuStanje spojeva ili vodni udar. se tlak pare u cjevovodu i generatoru pare izjednadi, otvori se parni .Kad ventil, pri demu se zatvor-estartni ventil pregrijari i svi irugi ventili na njemu. rzgaranje goriva regulira se prema potrebi proizvodnje {ur", u pritom i.-p"ratura i tlak izlazne pare treba da budu konstantni.

16.3.KONTROLA U POGONU
visina vode u parnom bubnju kontrolira se na vodokaznomstaklu. Povremenose kontrolira ispravnostrada vodokaza.Kad je ispravan,visina vode__malo se mijenja, a kad je za(epljen,visina vode je konsiantna. .Kontrolira se izgaranjegoriva, koje treba da bude potpuno, sa sto manjim pretidkom zraka. goriva mijenjaju se prema potrebi da se izbjegne. njihovo prljanje . - Rasprskadi i slabo rasprskavanje, sto pak uzrokuje nepotpuno izgaranjJ.cim se pogon" opazecrne pruge u rasprsenu " gorivu, rasprskad se mijenja jer to upozorava da je rasprskad uprljan. pregrijanepare. Oni moraju biti konstantni . f(ontroliraju se tlak i temperatura i u dopu5tenim granicama. proizvod. Temperaturapregrijanepare poveiava se usporedos povedanom njom pare, veiim vi5kom zraka,visom temperatuiomnapojnevode i pbveianim prljanjem isparivada. Temperaturupregrijanepare sniZava poveiana vlaga zasi6enepare i prljanje pregrijada. pregrijanepare naglo pada i ponovno se diZe pri pjenjenju u . Jem-Reratura bubnju zbog visoke koncentracijesoli u vodi ili zbog visoke alkalnosiivode."Sto ima viSesoli u vodi ili Stoje vi5aalkalnost vode,vi5esei de56e mijenja temperatura

259

pregrijanepare, jer tadazbog pjenjenjanastajeodno5enje kapljicavode iz bubnja u pregrijad. Najmanje dvaput dnevno uzima se uzorak i analizira voda iz isparivada, dodaju se potrebnekemikalije, a zatim se otpjenjuje i odsoljavada se u dopu5tenim granicama odrZekoncentracijasoli, alkalnosti kisik. ogrjevnepovr5ines vanjske Najmanje dvaput dnevnodistese propuhivadem prijelaza smanjenje strane,pri demuseodstranjujudadai pepeoi tako izbjegavaju se koristesamo otpora strujanju,korozija i poLar.Propuhivadi topline i povedanje kad vatra gori, i to jedan za drugim.

16.4.POREMECAJI U POGONU
pare jesu: poremedajnapajapogonageneratora NajdeS6i uzroci poreme6aja nja (niska ili visoka razinavode), poreme6ajprovjetravanjate puknudecijevi. potrebnoje pravilno postupitikako bi se izbjeglejo5 U svim tim sludajevima teZeposljedice.

16.4.1.Niska ili visokarazinavode
Kad se u pogonu ne vidi razina vode u vodokazu, moraju se udiniti odredene radnje da bi se izbjeglo o5tedenje dijelova isparivada generatora pare. Zatvori se dovod goriva do svih rasprskada da se Sto vi5e smanji isparavanje vode. Zatvori se dovod napojne vode u isparivad da do uZarenih dijelova isparivada ne dode relativno hladna voda ako je ima malo, a ako je ima mnogo, da ne prekipi. Zatvore se spojni ventili vodokaza, otvori ispust i vodokaz propu5e najprije parom, a zatim vodom (da ne bude zadeplien). Zatim se zatvori ispust, otvore se parni i vodni spoj i promatra voda u vodokaznom staklu. Ako je razina visoka, voda se diZe; ako je niska, voda ne dolazi u staklo. Ako je malo vode, zatvori se registar zraka i zaustavi ventilator umjetnog provjetravanja da se generator pare polagano hladi; ne smije se dodavati voda u isparivad da se ne o5teti zbog dodira hladne vode i pregrijanih dijelova isparivada. Voda se dodaje nakon Sto se generator pare ohladi i nakon Sto se pregledom ustanovi da isparivad nije o5teden. Ako je mnogo vode, ispusti se vi5ak vode do normalne razine; otvore se ispusni ventili na pregrijadu da izade eventualnavoda iz njega; ponovo se zapale rasprskadi goriva i normalizira pogon.

16.4.2.Slaboprovjetravanje
Ako je ventilator u kvaru, zatvorise dovod goriva do svih rasprskada.Nakon Sto se ventilator popravi, ukljudi se i provjetri se loZi5te. Svim gorionicima, osim onome koji se potpaljuje, zatvore se dovodi zraka. Gorionici se pale jedan po jedan.

260

16.4.3. Puknuiecijevi

:

Zaustavi se dovod goriva do svih rasprskada. Ako je.cijev pukra zbog niske razine vode, zaustavi se dovod vode i odvod pare. Otvori se odzradniventil pregrijada. cijev.nije pukla zbog niske razinevode, drzi se normalan vodostaj;ako ,^ _ 1k9 1emogu6e,dok se generator pare ohladi. zatvoisepurni u"ntit, a otvori odzradni ventil pregrijada. Otvori se sigurnosni ventil da se snizi tlak. ventilator umjetnog provjetravanjaradi da bi struja zraka odvodila paru iz loZi5takroz dimnjak. Nakon pada tlaka pare zaustavise rad ventilatoraumjetnog provjetravanjai zatvore se registri zraka da_segeneratorpare polagarro ttuai."Nut"n rrrua"riju, grve cijqli-u loZi.tu, mogu se oO-ui tzriiientti, Jot," nepristupadne :X:,:r.,t*I cuevr unutar snopa obidno zatvore s obje strane posebnim ierjeznim depovima,a zamjenjuju se kod veiih popravaka,jei treba vaditi,"" ;t;;il; bi se doilo do onih koje su oSteiene.

16.5.ZAUSTAVLJANJE RADA
Zaustavise rad jednog po jednog rasprskada i odmah se izvadeda se nepotrebno ne zagrijavaju. zatvori se izlazniventil pregrija(a, aotvori se njegov odzradniventil, koji se prigl5uje da tlak pare polako pidi. ventilator umjetnog pr.ovjetravanjaradi nekoliko minuta nakon zatvaranja goriva da bi se prozradiloiozi5ie.ventilator se zatim zaustavii zatvore se registri zrakasvihrasprskada da zrakne ulazi u loZiste, kako bi ," g"n"ruto. pare polagano hladio, jer zbog brzih promjena temperaturenastaju oipn"tuilu koja uzrokuju propuStanje spojeva. Zatvori se ulaz da gorivo ne koksira zbog pregrijavanja. ii_"g!rd,go.ruu. Pri.svakom paljenju rasprsliada otvorise.odzrue"i u"niit pr"iriiueu -"^ prije negoli se zapali mlaz goriva da para prolazi kroz cijevi pr"grilueu.' Prije negoli se zatvori.napbjniventil, visinuuooEu'irunju podignese za cca 100mm iznad normalnevisine, 1". re hladenjemsmanjujevolurnenvooe. Kad se tlak snizi otprilike na 3 bara, otvori se oairaeni ventil isparivada da u ne nastanepotlak-pri hladenju pare i njezinol tonae"zuci;i. "j?Tu, Kad tlak padne priblizno na L bir,^otvore se odvodi iz razdjelnih komora pregrijadada izadekondenzirana para. Odisti.senakupljenogorivo o-korasprskada i u komori zraka. Nekoliko,sati posto se zatvorerurprikudi goriva -.2" ," prrovno pokrenuti ventilatorumjetnogprovjetravanja,akb je potiebno da se ubria hladenjegenerajo,ra pare. laj se postupak ne preporudujejer se svako urro ttua".rje mora izbjegavati. Jedinaiznimka moZe^bitineki nuZin popravak. Generatorpare samose u nuZdismije hladiti irpirstu"j"tople vode i punje" njem hladnomvodom! 261

Generator pare nakon hla<lenjaobidno se isprazni, otvori i pregleda izvana, a iznutra se pregledai popravlja kada je dobro prozraden.

.

IZVANPOGONA 16.6.RADOVI

Da bi segeneratorpare i duZedrLaoizvanpogona,mora sebriZljivo pripremiti korodiranjapojedinihdijelovabudu minimalne. kontrolirati da mogudnosti i desto i rde. Stalnose moraju KuiiSte i drugi vanjski dijelovi odistese od nedistoda odrZavatidisti i suhi. Zra(ne komore kudi5ta,odvodni kanali dimnih plinova i dovodni kanali zraka destose kontroliraju i disteod nedistoiai rde. Svi otvori na ku6i5tu, dovodi zraka i odvodi dimnih plinova zatvore se da ne i vlaga. ulaze nedisto6a LoZiStei registri zraka svih rasprskadadrZe se zatvoreni, osim povremenog otvaranjazbog kontrole stanja, nakon degase ponovnozatvore. pare koji ne radi dulje od 24 satapotpuno se ispuni Vodna stranageneratora pare dobro (mokro ili sevoda potpunoisprazni,a generator konzerviranje) vodom osu5i(suhokonzerviranje).

Mokrokonzerviranje 16.6.1.
Ono je jednostavnije, a za5tita je dobra dok generator pare ne radi kraie vrijeme i kad je temperatura okoline vi5a od temperature ledi5ta vode (0"C). Kada se generator pare ohladi, ne isprazni se, ve6 se doda nova kolidina kemikalija ako je potrebno, da voda bude dovoljno alkalidna kako bi se izbjegla korozija. Zatim se napuni dodatnom napojnom vodom, dok voda ne izade kroz odzradni ventil pregrija(a, a potom se ventil zatvori. Polagano se otvaraju odzradni ventili isparivada i pregrijada zbog sigurnosti da je sav zrak iza5ao te, ako je moguie, odrLava se tlak otprilike od 2 bara.

ll
tiil

flr

16.6.2.Suhokonzerviranje
Primjenjuje se za duZi period, bez obzira na temperaturu okoline, a izvodi ili zamjenomzraka nekim in0rtnim se upotrebomnekog apsorbirajuiegsredstva plinom. Pri prvom nadinu koristi se najde5ieZivo vapno ili kalcij-klorid (kao apsorbipare. rajuie sredstvo)da se smanji relativnavlaga unutar generatora pare ispraZnjen i provjetren,odstraniseiz njegasvazaostala Kad je generator voda. svi pristupadniunutarnji dijelovi. Krpama se osuSe sredstvom. U bubnjevese postavevelike plitke posudes apsorbiraju6im zatvoresvi otvori na generatorupare. Postavese poklopci i nepropusno ' Zatvore se svi ventili i pipci da ne ulazi zrak. 262

ffi ;;;;#;,sik, ::,::tj':TT::'.T.:1,1T_kbntrotiraseiztazpri"*";ffi zaustavi se njegovo uvodenje.
16.7. PREGLEDI I CISCCTC

od zraka, uvodi se {i.i,,i{iiil;;;fi, ,*liji;," "i*:*il.i:l1l:, ou'. na dnu, tako da iltk"fi;,"d ;;;;"il;;;l ;l?fj, 1'1l l:ry_fiT irp*t

zatvore se svi ulazi zraka u roZistei stavi se poklopac na dimnjak. Pri drugomnadinuupotrebljavase dusik, kao inertni plin, --' da -- nadomjesti zrak \ unutar generatora pare,.Sto usporavakoroziju. otvori.i osu5i,a zatimse nepropusno zatvori. S::""-t"9ll,l: ::,:rpTurni,

Povremenose generatorpare pregledava s unutarnje i vanjskestraneda se odrZavao dist i ispravan.

16.7.1. Unutra5nji pregted
Nakon .to se generatorpare iypr-q1i, otvori i prozradi, , odstranise zaostala voda i (krpama) osusesvi unutarnji dijelovi, u ,r.ir" dijelovi koji smetajupregledu. "u"ntuul.ro-r" unutrasnje povrsinekoje su u dodiru s.vodom(bubnjevi, razvodnekomore, cijevi) mogu biti prekrivene kamencem,brutoi ,ri"-l rcirnlnu" se otude ili ostruZe,a blato i ulje odstranese tako da se dobiju dirt" ."tuine povrsine.Isto tako, te povriine i one koje su u dodiru s parom mogu biti korodirane, pa se dobro odiste delidnomdetkom.
Kamenac u generatoru pare znak je lo5e kvalitete vode. Kamenac je narodito.opasan na cijevima u loZi5tu, gdje vei u tankom sloju uzrokuje pregaranje crJevl.

odstianjivanje. v"e, uitillr"r ios"g rada odje_ fll';!]nf,"TT|:*1,"-i?,"?"".sovo ljivada kisika (otplinjivada).

x:g:r::I :9: 1:, I

prosroru j: I p?,lorn iznad vodne rinije. ill*-i:T"Y",,:i:!:#)Ti:-.,y n ucil ui e m"a . nipi.e J";"il; ;#;; 1ff Dr[d

;r"fi;'J'il;; I ua su rose

Nakon isparivada.pregledava se zagrijadnapojne vode. U njegovimcijevima.ako. je napoj"na voduioiu, rtupila se kamenac, koji se odstranida bi cijevi bile metalno disie. se pregledapregrijadpare, u dijim se cijevima moZetakoderskupiti ,-^5ooujlo I(amenac (ako isparivad prekipi), toli se mora odstriniti.

ffi,ffi,i:il#;ili:Ti l,'1";"y*:i:"::,"*lT:,11?y,!:i^gi;i,"ri-r""k;ff je potrebno ustanovitii odsiranii. Sto

P,11,.,

r11e_1,v_rsini uo gT: povrsine u parnim bubnj evima. Illg::' * i *:::.:^: f o"im kom oram g y,,:.ll,T k;;il

^t : Ti:I

"',,ilid

;#fi ;'i" l,"i'i"ol'ili;

pregled Vaniski 16.7.2.
S vanjske se strane pregledavaima li skupljanja Sljakei dade ili korozije. Posebnose paZljivo pregledajucijevi iza pregrijadajer se tamo skuplja najviSe nedisto6e. Vanjski pregledudini se obidnokad generatorpare ostajeizvan pogonadulje od 48 sati. Na cijevimau loZi5tukatkad seskupi Sljaka,koja seotude,a cijevi se ostruZu. Pregledase da li na cijevima ima znakovapucanja,izbodenjaili pregrijanja. Pregleda se izolacija loZiSta,narodito oko bubnjeva, jer se mogu njihovi limovi pregrijati. izolacije,a manje istro5ena Izmijene se svi dijelovi vi5eistro5ene i napuknuta izolacija zakrpase odgovaraju6im materijalom. pare, koje su obidnopokriveneSljakom. Pregledaju sei odistecijevi pregrijada Stlata se otude ili odstrani mlazom tople vode, a ako ne ide, onda tuckanjem. vatrostalnimaterijal loZi5ta.Cijevi se Pranje se nastoji izbjeei,jer voda o5teduje peru od vrha prema dolje. Cijevi pregrijadadestose krive zbog visoke temperature.Stogase izravnaju da bi se dobio jednak rasporedstrujanja plinova zbog jednolidnogzagrijavanja. Na zagrijaiima vode i zraka nalazese dada i pepeo, koji se ostruZu, a zatim komprimiranimzrakom otpuhnu. Cada apsorbiravlagu iz zraka, a buduii da u dadi ima sumpornihspojeva, nastajesulfatnakiselina,koja korodira cijevi zagrijatakad on ne radi. Pri vanjskom di5ienju ostruZu se i limovi odvoda plinova do dimnjaka i dimnjak, jer se i na njima skupljaju dadai pepeo. Cijevi zagrijata zraka katkad su probu5enezbog djelovanja niskotemperaturne korozije, pa se moraju mijenjati da zrak ne dode na stranu plinova, Sto moZeuzrokovatizapaljenjedade.

pregledi i ispitivanja 16.7.3. SluZbeni
i Generatorpare, kao i ditavo brodskopostrojenjei sam brod, pregledavaju druStava, koji na temelju tih pregledai ispitivaklasifikacijskih ispituju strudnjaci pare, nja izdaju brodu >Certifikat<o ispravnostibroda, postrojenjai generatora Stoje potrebno za osiguranjebroda i tereta. KlasifikacijskadruStvaimaju svoje strudnjake(eksperte)za kontrolu proizvodnje, ispitivanjematerijala,strojevai uredaja za gradnju brodova. SvakadrZavas razvijenim pomorstvomima svoje klasifikacijskodruStvoza ima >Jugoregistar<), a velike drLaves velikom potrebe svoje flote (Jugoslavija dru5tvai za potrebe drugih drZava.Ona trgovadkomflotom imaju klasifikacijska su medunarodnopriznata, jer imaju mnogo dobrih strudnjaka (Engleskaima ima >BureauVeritas<itd.). >Lloyd's Register<,Francuska dru5tvaimaju propisepremakojima njihovi ekspertiobavljaju Klasifikacijska pregledei ispitivanja, a ti se propisi malo razlikuju izmedu pojedinih druStava medusobno. 264

pare propisanisu materijal, armatura,periodidni !1.s.eyera1ore i izvanredni pregledii ispitivanja. Dok se gradi brod, gradi se i generator pare, sto nadzirestrudnjak odredenog klasifikacijskog druitva. Strudnjacikontroliraju materijal i nadzjrugradnju, a nakon ugradnjeu brod obav-ljaju ispitivanjai izdaju svjedodzbu o kraslfitaciji'g;"";;;a pare. N1f9n-dobivanjasvjedodZbe o klasifikaciligenerat8rp"." *"2" podetiredo_ . vito raditi. Medutim, svakegodineekspertikl;siikacij;kd;;;il"" obavljaju tzv. redovitaispitivanja. - _ Poslije veiih kvarova obavi se tzv. izvanrednoispitivanje,bez obzira na to kad je generatorpare bio redovito ispitan. Ispitivanjemse ustanoviop6e. stanje,eventualna oste6enja, nadinodrzavanja i to da li njegovostanjeomogueul"opeo sigurnostu pogonu. Da bi se to ustano_ vilo, generatorpare najprije ie. oetatlnopregteaa iznutri i izvana, na oslabljenim se mjestimaeventualnomaterijal uuii aa se ustanovidebljina ,t1"rr" ili se izrezu probni Stapovida se ustanovikvaliteta materijala,pu ," ;;;;; iobivenim p.a"_ cima udinepotrebni popravciili izmjene. Poslijewakog pregledai eventuilnogpopravkate nakon . . dovodenjapod tlak, ispituju.se sigurnosniventili koji treba iu p.opu.t" paru dim tlak u generatoru pare prijede dopu5tenu velidinu. Klasifikacijskipropisi definiraju period i nadin ispitivanja . generatorapare , . hidraulidkom probom. . ^ D9k traje hidraulidkaproba pregredajuse svi dijelovi da se utvrdi da li su deformiraniodnosnoda li spojevi^pro"puitiju Ako pritom nastanudeformacijeiii propustanja, prekida se ispitivanje,generator pare se isprazni da se udine potrebni radovi, poslije kojih se ispririunle ponavlja. , rad. Kada generator pare izdrhiispitivanjepod tlakom, dobije dozvolu za normalan

265

17.EKONOMICNO VODENJE POGONA
GENERATORA PARE
u.gror poglavlju iznose se osnovnespoznajekoje . su potrebne da bi se osigurali uvjeti za sto ekonomidniji rad generatorapare. Taiav zahtjevsve se 'orazitlj.e postav.lja pred,konstruktorei p6gonskoosoblje jer je sve veca cijena pa je kontinuiranonasioianjeda se -utri-uino smanjepogon_ l_",t".::fflergije Poveianjeefikasnosti generatora pare moguie je postiii smanjenjem gubitaka energijeu pogonu.l
Ukratko se moZe saZeti da se maksimalna efikasnost generatora pare postiZe kada su svi toplinski gubici i gubici koji nastaju p.o""r,i ., ir!;r*J" minimalni.

17.1. GUBICI TOPLINE IZLAZNIH DIMNTH PL]NOVA
Dimni plinovi koji.izraze kroz dimnjak u okolinu sadrZe, zbog poviSene tem_ perature,odredenu kolidinuneiskoristene toplirre-ona se,^t"ii od,ir;"tnrtoprin" -vrage dimnih plinova i latentne topline vodene pare koja nustuje-i, sadrZane u gorivu i izgaranjemvodika. Budu6i da taioplina nije isktrillna, to je, prema svojd velidini, najve6igubitak energije. Buduii da se zbog tehnidkih i ekonomskihr,azloganikad ne iskoristavatoplina dimnih plinova nize Jd temperature ," t"i.i ui ,e"tono";ri;; vodena para,a prema tome i vratila sadrZana latentnatoplina, mozemo. govoriti samo o iskori5tavanju i gubrcrma ";;;;k, osJetne topline dimnih plinova. o tim gubicimamoraju piije svitrrazmisljatip.ffiunii generarora pare, diji je.zadatak.daogrjevnepoursinbkonstruiraju"tuti, alaot"o!,i"'Lptin'ulni izlazni gubitak osjetnetopline dimnih plinova. Postoje dva znadajna ogranidauajudafaktora sniZenja izraznetemperature dimnih plinova: - prvi proizlazi iz velidine tzv. temperature ro5enja, na kojoj se kondenzirasumporna kiselina iz dimnih plinova, i tola uzrokuje vrlo intenzivnu koroziju svih metalnihdijelova;
Grbt"t g"r*atora pare detaljno su obradeni u poglavlju 4.

l

267

I t

- drugi je posljedicasmanjenjasrednjelogaritamske razlike temperatureizmedu dimnih plinova i prijemnika topline, zbog degavrlo naglorastepotrebnaogrjevna materijala. povr5ina,a prema tome i dimenzijete kolidina ugradenog Uobidajene su izlazne temperaturedimnih plinova u dana5njimbrodskim generatorima pare od 160do 180'C. Najmodernijekonstrukcijes regenerativnim izlaznutemperaimaju joS n12u (Ljungstrom)zagrijadem zraka velikog kapaciteta turu dimnih plinova (115- 120"C).Medutim, kod takvih izvedbi izlazneogrjevne korozije, Stose dini povr5inetreba da se za5titeod djelovanjaniskotemperaturne emajliranjem. Osim izlazne temperature, na gubitke topline izlaznih dimnih plinova bitno utjedekolidinadimnih plinova odnosno,s tim u vezi, pretidakzrakauz koji izgara gorivo. Ako je izgaranjes ve6im pretidkomzraka nego Sto zahtijevajuuvjeti za vi5ak zraka, koji proporpotpuno izgaranjegoriva, tada se nepotrebnozagrijava kolidinu neiskori5tene topline. cionalnotome odnosi u okolinu pove6anu To ovisi o nadinu vodenja i regulacijepogona pa se o tome mora brinuti pogonskoosoblje. Optimalnim odredivanjempretidka zrakaza izgaraniepostiZe generatora pove6anje gubitakaodnosno stupnjaiskoristivosti senajveie smanjenje kontrolu procesaizgarapare. Stogaje u pogonupotrebnoprovestiodgovaraju6u optimalnih rezultata. nja, na temelju degase moZeregulirati radi postizavanja

PROCESAIZGARANJA 17.2.KONTROLA
Da bi se izbjegli gubici zbog nepotpunogizgaranja goriva ili zbog rada s procesizgarania prevelikimvi5kom zraka,potrebnoje, kako je ve6 napomenuto, pare budu Sto manji odnosnoda se u loZi5timavoditi tako da gubici generatora postigneoptimalanstupanj iskoristivosti. je velidinakoja ima najvediutjecaj karakteristidna Pretidakzrakazaizgaranje pare, a na koje se moZedjelovati u toku pogona. na gubitke u radu generatora TeLnjaza Stoekonomidnijimvodenjempogonauvjetuje potrebu za konstantnim pra6enjem faktora pretidka zraka (i,,), jer su izlazni gubici osjetne topline dimnih plinova proporcionalnis njime. Prematome, procesu loZi5tutreba voditi sa Sto manjim pretidkom zraka, a da pritom nema nepotpunaizgaranja.Naime, ako znamo vrijednost faktora pretidka zraka, moZe se zakljuditi da li se pogon pravilno vodi, pa se prema tome moZeutjecati na njegovo poboljSanje. Faktor pretidka zraka moLe se odrediti direktno ili indirektno. Kod direktnemetodeses pomoiu mjernih uredajaodredujeprotodnakolidina zraka za izgaranje, a na osnovi poznatog sastavagoriva izradunavase minimalna kolidina zraka za izgaranje. Na taj nadin faktor pretidka zraka proizlazi iz izraza ) - vt.s " BVt.^r, (17 - 1)

gdje je Vt, izmjerena kolidina zraka [mfl1/s],B kolidina goriva [kg/s], z Vr,^io mjerni uredaji todni, tada minimalnakolidina zraka [mfl,/kg].Ako su raspoloZivi je to Sto se njome ne ta metoda daje pouzdanerezultate.Medutim, nedostatak 268

moze utvrditi da li je jer dimnih plinova, izgaranjenepotpuno, se ne mjeri sastav odnosnoeventualniudio ugljik-monoksida(co) u dimnim plinovima. Indirektnametodaosnivase na odredivanjusastava dimnih plinova,na temelju degase zatim odreduje faktor pretidka zraka. . . Najpoznatiji ureclaj za analizusastavadimnih plinova je tzv. orsatov aparat (prikazanna slici 17.1). Princip.radaje apsorpcija^ugljik-dioksida (cor), -monoksida(CO) i kisika (O) iz uzorkadimnog plina. "!tiit-

Sl. 17.1. Orsat uredaj za analizudimnih plinova Irgenda: l-mjerna bireta, 2-posudaza izjednalenje razine, 3-posudaza apsorbciju CO2, 4-posuda za apsorbciju co, 5-posuda za apsorbciju02, 6-spojna cijev, 7-ventil,a-tompenzacijski balon, 9-trostrani ventil, l0-hladnjak, ll-filtar, l2-ptmpici za'dimne plinove

odredena kolidina dimnog plina, obidno volumen od 100 cm3,usisavase u mjernu biretu s pomo6u posude za izjednatenje razina, u kojoj je voda pod atmosferskim tlakom. Nakon Sto se mjerna bireta napuni plinom,-zipodinjenjegovopotiskivanje u pojedineposudes apsorpcijskim kemikilijama, odkojih jedna ima svojstvoda apsorbiracor, druga co, a tre6a or. Da bi se poboljsaiauprorpcija, posudes kemikalijamaimaju staklenecjevdice, koje poveSavaju kontaktnu povrsinuizmedu plina i kemikalija na ovlaZenim stijenkami. plin se u te posude potiskuje naizmjenidno; najprije u jednu, zatim u drugu pa u tre6u. Kodivakog potiskivanja volumenplina umanjujeseza udio apsorbiianbg p[na, dija sekolidinl odituje na mjernoj bireti, gdje se razina vode podiZe u- skladu j umanjenim volumenom preostalogplina. Na taj se nadin posebnoodreduje volumni udio je udio du5ika gq2,s(%); kolidinaplina uglavnom 9-cor."1.r,'1, ,Qco*1v"1i,??r."\*r.Preostala ler se volumni udjeli drugih plinova mogu zanemariti. je napomenutida rezultati takvog mjerenja daju postotke volumnih -. vazno ydjela pojedinih sudionikasvedenihna suhe dimn" piittou", jer se voden a para iz plinova kondenzirau njihovu hladenju. 269

Danas se u pogonima mnogo koriste i procesni analizatori,koji kontinuirano mjere i registriraju sastavdimnih plinova, na temelju dega se moZe odredivati pare i odrZava generatora agaranje,a time seznatnoutjedena stupanjiskori5tenja se optimalni pogon.Takvi analizatoridimnih plinova koristese razliditimkaraktemjerenihplinova, ali ih ovdje ne6emo ristidnimkemijskim i fizikalnim svojstvima posebnoopisivati. Kod velikih jedinica desto su pogonski analizatori dimnih plinova vezani na krugove za automatskuregulacijuizgaranja. regulacijske Znade li se sastavdimnih plinova, faktor pretidka zraka moile se odrediti s pomodu izraza dobivenih razmatranjem opisanogu daljnjem tekstu' Minimalna kolidina dimnih plinova, koja se teoretski moZe postiii, ptoizlazi iz uvjeta u kojima seizgaranjevr5i bez pretidkazraka,odnosnouz )t: L. U skladu (3 - l7) slijedi s time iz jednadZbe + 1,24(gwsrrw*)[mfi/kg] 0,79VL,tu Vp,*in:!,85w"*0,7ws*0,8woqr* Prematome, moZese takoder pisati
Vp1:V6'n^+Q1) Vr,-r [mr]ikg]

(17 - 2)

(r7 -3)

Ekvivalentno izrazu (3 -23) iz (17 - 2) odretluje se minimalna kolidina suhih dimnih plinova ypr,,,-io : 1,85wc r 0,7ws* 0,8w*, + 0,79 [,.6 odnosno = Vpr,,,. Vpr,, ir* (1- 1) Vr,*' [mri/kg] [mfi/kg]

(t7 - 4) (17-s)

oznadi volumni sadrZaj ugljik-dioksida u suhim dimnim plinovima Ako se S gco,,s(y") u o/o, moLe se postaviti odnos
%cor,"(v.) - Vpt,r,-l' 9cor,"1v"1^^t %,,,

(t7 -6)

maksimalni volumni sadrZaj ugljik-dioksida u suhim dimnim gdje je gco"."(y"\^o plinovima u o/o,koji se dobiva kada se proces izgaraniaodvija uz minimalnu (teoretsku)kolidinu zraka, a da pritom sav ugljik izgori u ugljik-dioksidPrema tome.
(Pcor,"1%1^o=

1,85w 100 1,85w.*0,7wr* 0,8wn. +0,79 VL.^in [%]

(r7 -7)

karakteristidnaie za svaku vrstu goriva jer izravno ovisi Velidina e cor,"1%1^o o njegovu sastavupa se, uz pojedini poznati elementarnisastav,mora posebno izradunati.Zateku(a goriva iznosi od 15 do 18%. Izraz (17 - 6) se moZedalje modificirati kao
9cor,"1w1*Qcor,"1x1 Vpr," Vpr,r,-io
Ypt,r,-io

(17 - 8)

Qcor,"1us

270

a uvrStavanjem izraza (17 - 5) slijedi
Qcor."(y.)^o- Qcor,"(y") l) VL,^i, _().Vpr,r,-r, 9cor,"1u"'1

(r7-e)

Bududi da se za proces izgaranjamoZe s dovoljno todnosti pretpostaviti da je teoretska(minimalna)kolidina suhih dimnih plinova pribliZnojednaka %,,;; teoretskoj(minimalnoj)k:tjlg potrebnogzrakazi izgaranje'ir,ilrj . ur,,i,,= ypo_l" iz gornje jednadZbe se dobije
A--

.

9cor,"1/"1^o Qcor,"1v"1

(17 - 10)

Dakle, ako se zna velidinag cor,,1n,1, moZese izradunati faktor pretidkazraka 1.. Medutim, valja imati na ai-io'vrijedi onou taJa l" irgarun;" potpuno, "-i, odnosnokada u dimnim plinovima nema ugljik_monoksida. Faktor pretidka zraka moi.e se izradunati i ako se zna sadrZajdusika u suhim -. dimnim plinovima. Naime, zanemarili se sadriaj sumpor-dioksila u dimnim pli_ novima, bilanca du5ika proizlazi iz * Qor,"1v"1+ gco,"1v"1* 9cor,"1x1 &r,un = 100 [%]

(r7-1r)

Na{aljg, pretpostavi je .. li 99.da izgaranjepotpuno, vi5ak du5ikaA p^,,,rzlu suhim dimnim plinovima dobije se tao razlika^stvarno'ir-i"."* kolidine ilu5ika i minimalne kolicine gN2,s1"k1mint koja odgovaru -ini*ufnoj (teoretskojj ,fte:$1"). kolidini zraka(tz )":t).tz toga'iiij;di Au j"

g4,l2,s(%)min:ff tnl
Prematome, moZese pisati - g# L Q*r,"1*1= 94.rr,r1v"1

QN".s,.t

(7 -12)

(17 - 13)

Na drugi nadinse visakdusika L eNz,"tu.) moLeizralunatii ako se znasadrZaj kisika.-uz pretpostavky j. izgaranj'e'foipuno, tj. da savugryit-monoksid izgori 9?, u ugljik-dioksid, visakkisikau suhimoimnimpiinovima leoiil ie
I:f L Qor."1*',: Qorr1v"1W (17 -14)

Kolidina du5ikakoja odgovaratom kisiku je 1a 79[ :1i Lgo,."1"D=;. A g4n,.,121 -:fPco.,r.z.r\ ( por,"1*1 ) W Izjednadavanjem jednadlbi (I7 _ 13) i (I7 _ tS) proiztazi

(17- 1s)

1-

2l Qfir,"1*1

- zs (vo,.<*, -'"2"*) 2l e*,'qu"1

(r7 - 16)

27r

Dakle, iz araza (17 - t6) moZe se na osnovi poznate analize suhih dimnih plinova izradunati faktor pretidka zraka. Ako je izgaranje potpuno, a u dimnim prethodni izraz postaie plinovimanema ugljik-monoksida,

t-

2t
Qo,.tnt 2l -'79 -----:-----%z'"(%)

(r7- r7)

Ako se, nadalje, pretpostavi da je Vp;,- VL, tada je fiur,,(*):'l9o/o, paizraz postaje

^ rt-

2 1 11- pr,aa

(17 - 18)

Na slici 17.2. prikazan je odnos izmedu sastava dimnih plinova (CO2, 02) i vi5ka zraka za izgaranje kod razliditih vrsta goriva [19]. Dakle, znade li se udio CO2 ili 02, moLe se s dovoljno todnosti odrediti viSak zraka za izgaranje, a ovisno o njemu iizlazni gubici osjetne topline dimnih plinova (poglavlje 4, slika 4.4).

o

Ero
o 1 4 2

= 2 e z =
f

>10 a = r g
N

o ,r{ o +
a

5 - e
UGUENI)

100 VISAKZRAKA (%)

Sl. 17.2. Ovisnost sastavadimnih plinova o vi5ku zraka i vrsti goriva

272

17.3. GUBICI ZBOGNEPOTPUNOG IZGARANJA
U procesu izgannja mogu nastati uvjeti koji uzrokuju nepotpuno izgaranje goril?. Tako.nastaju.gubici.i_bog sadrzajas.o1i"1"n susto;ui.a .,-ii-r,im plinovima (ugljik-monoksid, vodik, ugljikovodici,eaai; i zbogostataka l-tit gorivih sasto_ jaka (koks). Na nepotpuno izgaranje najvi5eutjedu: ..::.1. - "t" . ''::'-''::....,..,. - mali pretidak zraka, -.1o5.9 rasprskavanje goriva (gorivo nije dovoljno zagrijano,rasprskadi su zaprlja_ ni, nije dovoljan tlak rasprskivanja), - preoptereienost generatora pare (pogoriani uvjeti mijesanja zrakai goriva). Kao Sroje vidljivo, poveianje prelieta z:ata. smanju;" iuUltt" nepotpunog izgaranja, ali istodobno pove6avag.rbitk" topline izlaznih"arirn phnova. prema tome, potrebno je da se odredi i odrZavaoptimalanpretieat ziaia, pri kojemu ee zbroj gubitaka topline izraznih dimnih ptirrouu i n"porpunog !"uitur.u izgaraniabiti minimalan. "bog Radi primjera prikazanaje na slici 17.3. ovisnostukupne iskoristivostio .. udjelu u dimnim plinovima za jedan generatorpare. vidljivo je -eor,,1w1 da se optimalan-pogon postiZe_pri.udjelu od 0,5yo. Daljnje smanjenje udjela .?gr.u*, gor.,"1x1 uzrokuje naglo_pove6anje udjeli eco,4,r"fdakle,narLlenepotpuno izga_ ranje, koje naglo povedava gubitke u irguru.rjir.

ISKORISTIVOSTI UKUPNIGUBITAK

n
s_ F u) o
F r E

:

a
a =
f

Y

o

o10

zRACENJE

ucLJtCNt MoNoKstD 0
I ' J A

st. 17.3. Ovisnost gubitaka o sadrZajukisika u dimnim plinovima

273
,.dfth'

.

dimnim plinovima varira od Mora se naglasiti da optimalni udio (Por"1r1u pare i o vrsti goriva. generatoru posebno ovisi o odnosno sludaja do sludaja, Prikazanevelidinena dijagramu odnosese na konkretan primjer [19], pa se za velidine.Medutim, kvalitativniodnos ostalesluiajevene moguuzeti kao apsolutne izmedu promjena slidanje u svim primjerima.

POGONA NA EKONOMICNOST 17.4.UTJECAJ OPTERECENJA
Gubici topline koji nastaju zradenjems vanjske straneoplate generatorapare su u tzv. gubicimazratenia.r u okolni prostor sadrZani Kolidina topline koja se gubi na taj nadin pribliZnoje konstantnas obzirom pare, a posljedicatoga je porastudjela tog gubitka (u generatora na opteredenje (vidi sl. 4.5, 4.6, 4.7). optere6enja "/") pri smanjenju

Ir

ll

ll.

E25
F

o
F
t

L

9zo
L
l

6
(9 15

KAPACITETA) (POSTOTAK OPTERECEUE Sl. 17,4. Ovisnost gubitaka o opteredenjugeneratorapare t p.,t"firi:" "Uradeni u poglavlju 4.

274

Takva ovisnostprikazanaje na slici 17.4.vidljivo je da se istodobnos pora_ stom opteredenjasmanjuju. ukupni gubici do odretren"uri;"J""rti, odnosno do optereienjaotprilike od g0%, kada opet rastuzbog rtj"*j;;;iih gubitakaosjetne topline.dimnih plinova.'Treba napomenutida sei ovdje nazna1enevelidine odnose na.konkretanprimjer [19], ari su prikazanetva[tativ'ne i odnosi ;..r";;;; karak_ teristidniza veiinu generatora paie.

17.5. UTJECAJ ODSOLJAVANJA NA EKONOMICNOST POGONA

;,,fl:?]it::'S""sj:1j""T,"..0:,?1.,':_:o.il"ero o'oir1llLladgnje soliu.cijevi pr+rij;l; i "jir'*Jl;k;;j;,';iliil;';#il: ;;;;id;;'i;;ff:
Zbog odsoljavanja dio se viete" voae n",

,3,$:l X:*

ce ntracij u soliunu tarseneratora pare #::,;,10: ll ".j:,_ll ton

:rfl:r::1",:sim obradu vode.

l*1: j::-:*::;\:,1^'".11',::'l","li:griiuqip's';;';;;il;;:v'#ffi: gubitka toplinidodatni je gubiiak i k;;il;lit; u;;;;"J"?
17.6.UTJECAJ ODRZAVANJA NA EKONOMICNOST POGONA

ispusta iz generatora pare, sto je-.gubitak topline "t.p'""rfrtJ'frr"ou koju rspustena voda odnosi sa sobom. Prema tome, kolidina vode koja se iipusta pri odsoljavanju treba da bude

:*,:f",::3,:T-:il1?'1":"{.d"""k;ir*,r;il;'*"ffi,?;:,il'::"J'# r"*tl:'l,":rlflr"":l:lll"^,".,::d:T:ih plinoria, a;;;;;;;;"t'ili;;#r*i'_:] ""
:"::t:,:.?t" rJevne povr5ine. misliti o tome faktor; i u odgovaraju6im intervalima distiti og_
re EuurLl(e.

;;"',"*Tlii,lX?T.r"ii; 1"1^T.1.:,i::1ly!,:1:d":q.r."*ih.p"y,il;.^N;ffi

jJi,,:l jlT, j,: i::f1

on-o.1idn ost ra da sen era torapare, :_*:::lli I -na ".ek

Koliko pojedina vrsta materijala utjed.e. na Smanjenje prijenosa topline, to zgryo.glkazuju velidine koeficijenatavodljivosti topline razliditihmaterijalau tablici17.1.
Tablica l7'1' vrijednosti koeficijenta vodljivosti topline raztiditihnaslaga na cijevima
Koeficijent toplinske vodljivosti [W/m K]

Materijal

delik kamenac dada

45

fr,frbrosjedno)

-

18. MOGUCNOSTI RAZVOJA BRODSKIH GENERATORA PARE
Generatori vvrrvr@Lvrr pare. pd.rE rtarz\acaJnrJl najznadajnijisu su dlo dio pogonskog pogonskogsistema sistemabrodova s parnom propulzijom, pa je zbog to€a t u2no primjeru:ivati ,?:r""-CtJttehnidke oidt" spoznaje spoznaiei rje5enjakoja pridonosenjiliovu uspjeSnijem raOu. Osnovneznadajke.urazvoju bioAsdn generarora pare su: - raspoloZivost i pouzdanost u radu, - srgurnost u pogonu, - efikasnost u eksploataciji. Svaki od tih lahtjeva podjednakoje vai,anza titav brod, a njihovu se rjesa-

;;;;,,ir #l,i#, ::rl:, :?:: TlXll,l',":obuhvitno, da najde5ie urjedujedan na drugog. Ako se zere anariziratiprvaci razuojai.daljnjeg usavrsavanja brodskih gene_ ratora pare, tada se to moZera5dlanitina sf;eOleei 1. poveianje termodinamske iskoristivostikruZnogciklusa, 2. povehnje toplinskeiskoristivostigeneratora pare, 3. usavr--{avanj e konstruktivnihdijelo"va, 4. pobolj5anjeprocesaugaranja, 5. usavr5avanje kontrole, ."g,riu"ij" i automatizacije pogona.
18.1.POVECANJE TERMODINAMSKE ISKORISTIVOSTI RADNOG CIKLUSA
Termodinamskaiskoristivost radnog ciklusa parnog postrojenja izravno ovisi o pogonskimparametrima.skojima rad-igenerator pare. porastom radnog tlaka i jzlazne temperaturepregrijane p areiz geTeratora pare pove6avase termodinamski stupanj iskoristivosticititusa,a ta je"dinjenica ultna'u,;;;;;, i usavrsavanju generatora pare; svakako.dogranicekoja je ekonomski oprulJlnu s obzirom na kvalitetu i mehanidka svojstva-raspolozivo! materijalate investiciiske i pogonske tro5kovenastale. zbog povi5enjapbgonskih"parametara. rz toga proizlazi da je osnovni"dinilac razv?j? generatora pare stalni porast radnih parametara,od,n9,sno traka i temperature izraznepare.ovdje treba konsta_ tirati da su velidineradnih parametara tuj"z" pare u brodskimpostrojenjimanesto manje u odnosuna stacionarna postrojenja,sto je posljedicaizrazeniiih zahtjeva 277

jer"se ne;;"

"riiJilj

I

i pouzdano56u u radu, odnosnomanjim problemima raspolozivo56u za pogonskom na brodovima. uvjeta eksploatacije zbog specifidnih odrZavanja postrojenjeprije trideseTako je na primjer tipidno parno brodskopogonsko tak godinaradilo s tlakom do 60 bara i temperaturompregrijanjado 480'C, dok su dana5njipogonski parametri do l2O bara i 540'C, s tendencijomda i dalje rastu u skladu s razvojemtehnologijematerijala. Sada5njistupanj tehnolo5kograzvojaomogu6ujenajvi5eradne temperature i brodski generatori materijalapribliZnodo 650'C, demuse postupnopribliZavaju pare. Jedan od nadinada se pobolj5atermodinamskistupanj iskoristivosticiklusa je uvodenje medupregrijavanja pare. U pro5losti je ugradnja medupregrijada, u zbog pove6anihinvesticijskihtro5kovai problema sa za5titommedupregrijada samo na veie uvjetima manevriranjabrodom (voZnjakrmom), bila ogranidena jedinice,odnosnonabrze prijevoznikekontejnerai velike tankere.Zbog sveve6e pogona, pogonskesnagekoje imaju medupregrijade potrebe za ekonomidno56u pare u ciklusus medupresvesu manje (cca15 MW). UobidajeniparametrisvjeZe grijavanjemsu 100bara/5L0'C. Kao Sto je spomenuto,dodatni problem koji mora biti efikasnorije5en za je pouzdana za5titapri manevriranjubrodom pare s medupregrijadem generatore pa i voZnji krmom. Tada nema protoka pare kroz njegovecijevi medupregrijada ih treba odgovarajuieza5tititiod pregaranja. Kod dana5njihkonstrukcijato se uspje5norije5avadvokanalnomizvedbom dimnog prolazau konvektivnomdijelu generatorapare (iza lozi5ta),u kojemu je dimnim Pri voZnjikrmom, posebnim medupregrijad. u jednom od prolazasmje5ten generatora pare, plinovima kroz taj dio prolaz dimnim zaklopkama zatvarase od o5teienja. dimese Stiti

ISKORISTIVOSTI TOPLINSKE 18.2.POVECANJE PARE GENERATORA
Povedanjemtoplinske iskoristivosti izravno se utjede na smanjenje potro5nje pare. Pritom konstrukcijageneratora goriva, Stoje stalnareLnjapri usavr5avanju je najutjecajnijaizlaznatemperaturadimnih plinova, odnosnostupanj rekuperau njima. cije topline sadrZane SniZenjeizlaznetemperaturedimnih plinova postiZese ugradnjom ve6ih naknadnih ogrjevnih povrSina (zagrijala vode i zagrijata zraka), pri demu uvijek dinioca:prvi je problem vezanzaniskotempeogranidavaju6a imamo dva osnovna raturnu koroziju, a drugi je posljedicanaglog porasta ogrjevnih povr5inazbog smanjenja razlika temperatura pri prijenosu topline, 5to je narodito znatajno za raspoloZivim brodske uvjete ugradnje, gdje uvijek treba radunatis ogranidenim prostorom. neprikladni Rekuperativni(cijevni) zagijatizrakaili vode s tog su stajali5ta izlaznihdimnih plinovaniZeod pribliZno140'C. Medutim, za sniZenje temperature (rotacijskih)zagrijada zraka postiZese smanjenjeizlauvodenjemregenerativnih zne temperaturedimnih plinova dak do 110"C. Njihova konstrukcijaomogu6uje 278

izvedbe s prihvatljivim ugradbenim dim.enzijama. a za5tita protiv djelovanjanisko_ temperaturne korozijepostiZese primjenom za5titnog ,to;u. "ru.iti.unoi

18.3.KONSTRUKTIVNI DIJELOVI OGRJEVNIH POVRSINA
usavrsavanjem konstrukcijageneratora pare stalnose teZisto manjoj kolidini

. ri"a.nr su clrana masamaterijalaogrjevnih povr5ina. na minimum,dime1eznatnoredu_ veliki napredak razvoju konstrukcija -i.oje brodskih generatorapare b'o je .u uvodenje membranskih stijenki rozista, su ujedno-oimnonepropusne, sto omogudujerad generatora pare s tladnomuentitacijLm.ort-;;;", kod izvedbi s stijenka,m.a visenisup"t."uri masivnivatrostalni T:T?Ti:\ii izoracijski slojevi, crme se znatnoumanjuju.masa ugradenog materijalate problemi u vezi s odrZa_ vanjemi popravcimu. otin' ,ogu."ti.. ,Jposrize mogu.i-,oii)nurno ukrju_ divanja u radgeneratora pare ii rir"o""giln;u. ooJi,*'J,r'ffinor,i brzeg membran_ skih stijenki: - moguinostkompretne predfabrikacije pojedinihsekcija ---r- u $ tvornici, !'vr - poveiana dvrstoia i elastidnost tonsirutcile, - manji problemi odrZavania. - pojednostavljeno odrZavanje distoie ogrjevnih povrsina,

Na taj sunadin razvijene konstrukcije s. relativno velikimloziinimprostorom, potpuno ekranizirani3, toplina prelaz.i,gfrr"l_,iil;;; .Cgj" Konvektivnidijeloviisparivada

;iJlf:iligo#;j;:'lill'

aridasepiit'*

""

nirusi,igu,no,t-posona i nepoveiaju

Afl'il1;Tilll"i'liill"lime

bez uvarjivanih spojeva,sto dodatno.poveiiva c;etotufnu dvrstoiu konstrukcije,pouzdanost pogonu u i pojednostavljeno odrZavanie.'

ie 'utoa.' nasrajanje korozije navanjskoj Konstrukcijemod_ernih "pLdava generatorapare_potpunosu varene,

18.4.POBOLJSANJE PROCESA IZGARANJA
pro^cesa izgaranja u najuZoj je vezis cjerokupnom efikasno.iu raoa generarora "^r^T::ll:denja pare. pritom je osnovnit;llr:u^d";;;,;;ffi,puno izgaranje go'va uz sto manii pretidakzraka. Suprotno. tom zahtjev"u. nameee se potreba koriStenja sverosiiihlvaritetagoriva,pu'r."pr'ugodbom ii".aui aja za gorivo i konstruktivnimoblikom loZis"ta treua ou-osiguraju "*o rada. optimalni uvjeti Karakteristidnost brodskih izvedbi ten"rutora paie je zbijenostkonstrukcije zbog manjih ugradbenih pSrr:"*r" .;";; i ;a"spec**na optere_ _dimenzija, ienja pojedinihdiierova.ogrjevni"h " poursrni..Tome-morai",ol"ir:r"ati gorionici i loZiste. jer se po iedinici-vlru."n;-;;;;dovoditi ,nurio uejuiorieina toprine. Zbog takvih pogoninrr potrebai ."1"i"^lo a razvijenaje konstrukcijabrodskih generatorapare sa stropnim gorionicima, kojima ,;;;;fi;"';;;;iine razmjestene

279
-

ltfi

Na taj se tako da plamenu i dimnim plinovima daju putanju u obliku slova >>IJ<. nadin pove6avaduZinaplamena,produZujevrijeme mijeianja goriva i ztaka te tako omogudujeizgaranjegoriva s minimalnim pretidkom zraka.Uobidajeniprepare bio je otprilike 15%, ali tidak zraka zaizgaranje u brodskim generatorima gorionika uspjelo sniziti izvedbi i usavr5avanjem primjenom loLenja stropnog se moZesnizitidakdo 3%. s time da seu optimalnimuvjetimaizgaranja na 5 do 107o, gubitka topline izlaznih dimnih Osim Sto to umnogome utjede na smanjenje generatora pare, sniZenjem rada plinovaodnosnona poveianjeukupneefikasnosti izlaznlhdimnih ro5enja temperatura se takoder snizuje pretidkazrakazaizgaranje korozije. To je od niskotemperaturne plinova, dime se znatnoumanjuje opasnost pare, koji rade s vrlo niskim vrlo vaZnadinjenicaza modernebrodskegeneratore dimnih plinova (pribliZno 120"C). izlaznimtemperaturama Na mnogim se brodovimadanasugradujesamojedan glavni generatorpare, Stoznadi da mora biti vrlo pouzdanu radu, posebnofleksibilanpri optere6enju, gorionikai njihova regulacija. karakteristike a to moraju omogu6itiodgovaraju6e Stoga se u razvoju konstrukcije gorionika naposettaLi pove(anje tzv. omjera regulacije,odnosnoomjera podrudja optereienja u kojemu oni mogu efikasno glaverasprskada, koji radi na principu djelovakonstrukcijama raditi. Specijalnim vibracija, postignutje omjer regulacijedak do 15 : 1. nja ultrazvudnih Vrlo vaZnaistraZivanjai znatni napori poduzimaju se da bi se na brodovima mogle upotrebljavati sve nekvalitetnije, ali zato znatno jeftinije raspoloZivevrste goriva. Energetskekrize u proteklom periodu vi5ekratnosu potenciralemogu6nosti kori5tenjaugljena za pogon brodskih parnih postrojenja.Problemi u vezi s time goriva, manipulacijagorivom, automatizacijapogona i zaitita su uskladi5tenje iste kolidine energijeu gorivu potreban dovjekoveokoline. Da bi se uskladi5tile je za ugljen pribliZno dvostruki ve6i volumski prostor u odnosu na loZivo ulje. Nadalje, velidinageneratorapare za loZenjeugljenom takoder je znatno veCa,a pepelai Sljake,Stouvjetuje dodatne tome valja dodati uredajeza odstranjivanje tehnidkeprobleme. Mogudi nadinkoristenjaugljenaza brodskepotrebeje izgaranjetekuie mjeSavineloZivog ulja i ugljene pra5ine.To nije potpuno nova koncepcija; takvih pokusaja bilo je ve6 nakon prvog svjetskograta kao i u toku drugog svjetskog iata, ali bez ve6ih praktidnih uspjeha. Medutim, spoznajao sve ogranidenijim na tom podrudju.Dosadasu rijenafte potide istraZivanja kolidinamaraspoloZive pritom pojavljuju, Sto pruZa opravdanaodekivanja problemi koji se Senibrojni pare viSeprimjetakvi sistemiloZenjabrodskihgeneratora da 6e se u budu6nosti njivati. Moguinost loZenja s izgaranjem goriva u tzv. fluidiziranom sloju takoder se istraZujeradi primjene na brodovima. Osnovnesu prednostiizgaranjau fluidiziokoline jer seznatnoumanjujekolidinaizlaznog ranom sloju smanjenjezagadenja razliditihvrsta gorivalo5ijekvalitete,koja upotrebe i mogu6nost sumpor-dioksida, mogu biti plinovita, teku6a ili kruta. Nedostacisu slidni onima koje imamo pri kori5tenju krutih goriva. Prema tome, glavni razlozi koji u budu6nostimogu omogu6iti izgaranjeu fluidiziranom sloju na brodovimavezani su za cijenu i vrstu goriva, te propisi o za5titi dovjekoveokoline, koji sve znadajnije raspoloZivog uredaja. utjedu na razvoj energetskih 280

18.5.USAVRSAVANJE KONTROLE, REGULACIJE I AUTOMATIZACIJE POGONA
Pove6anje_ kapacitetai ostalih radnih parametarageneratorapare uvjetuje sve veie potrebeza sls]:vom kontrole, reguracijei autJmatskl! upravrjanja. veiina novijih brodovas parnompropitri.io- i-" o,;;;;;ori . ruou strojarnice bez posade,-no.uvjetiza to iu tunkcionarnosi i pouzdan"ort ,, iuou kompretnog mjerno-regulacijskog kompleksa.po.stalo je uobidajen" a;;" ,graduju posebna procesna radunala,koja upravrjajucijelim pogonomkompletnog:energetskog postrojenjana brodu, osiguravajuiioptimalanrai u svimnlelovim?azama (kretanje, normalni relim, zaustavljanje, izvinredni reZim). Bez obzirana svelaksefizidke napore pogo.trkogosoblja koje upravlja takvim slozenimstrojnim kompleksima,treba ,rui;"[ imati"na aJ.u u vezi s tim i sve v_eie potrebe da se ti ljudi strudnousavr5avaju. ""i" Stoganekai ovo djeroposluzikao mali prilogi pomo6stjecanju takvog znanja.

281

Prilog1.
Velidina stanjazasi6ene pare

0,00 0,01
I

2 3 4 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95
100 105 110 r15 120 125 130 135 140 145 150 155

r60 r70
t75 180 185 190 195 200 205 2t0 21,5 220 225 230 ro)

0,006 108 0,001 0002 0,006I12 0,001 0002 0,006566 0,001 0001 0,007 055 0,001 0001 0,007 575 0,001 0001 0,a08I29 0,001 0000 0,008 718 0,001 0000 0,01227 0,001 0003 0,017 04 0,001 001 0,02337 0,001 002 0,031 66 0,001 003 0,0424I 0,001 004 0,05622 0,001 006 0,07375 0,001 008 0,095 82 0,001 010 0,1234 0,001 012 0,1574 0,001 015 0,1992 0,001 017 0,2501. 0,001 020 0 , 3 1 1 6 0,001 023 0,3855 0,001,026 0,4736 0,001029 0,5780 0,001 033 0,7011 0,001 036 0,8453 0,001 040 r,0133 0,0010,f4 I,208 0,001 048 r,433 0,001 052 1,691 0,001 056 1,985 0,001 061 2,321 0,001 065 2,701 0,001 070 3,r3I 0,001 075 3,614 0,001 080 4,155 0,001 085 4,760 0,001 091 5 41? 0,001 096 6,181 0,001 102 7,008 0,001 108 7,920 0,001 115 8,924 0,001121 10,03 0,001 128 It,23 0,001 134 1' << 0,001r42 13,99 0,001 149 15,55 0,001 157 17,24 0,001 164 19,08 0,001 173 21,,06 0,001 181 23,20 0,001 190 25,50 0,001 199 27,98 0,001 209

206,3 206,2 t92,6 179,9 168,2 157,3 r47,2 106,4 77,98 57,U 43,40 32,93 25,24 19,55 75,28 12,05 9,579 7,679 6,202 5,046 4,134 3,409 2,829 2,361 I,982 r,673 r,4t9 t,210 r,036 0,8915 0,7702 0,6681 0,5818 0,5085 0,4460 0,3924 0,346/. 0,3068 o,2724 0,2426 0,2165 0,1938 0,1739 0,1563 0,1408 0,1272 0,1150 0,1402 0,09463 0,086 04 0,078 35 0,07145

-0,04 0,00 4,17 8,39 12,60 16,80 21,01 41,99 62,94 83,86 104,8 t25,7 1,46,6 167,5 188,4 209,3 230,2

25t,r 272,0 293,0 313,9
?14 0

376,9 398,0 4r9,1 M0,2 461,3 482,5 503,7 525,0 546,3 567,7 589,1 610,6 632,2 653,8 675,5 697,3 719,1 741,1 763,1 785,3 807,5 829,9 852,4 875,0 897,7 920,6 943,7 966,9 990,3

2502 2502 2s03 2505 2507 2509 2511 2520 2s29 2538 2547 2556 2565 2574 2583 2592 260r 2610 2618 2627 2635 2644 2652 266,0 2668 2676 2684 269r 2699 2706 2713 2720 2727
z tJ.J

-0,0002 9,158 0,0000 9,158
0 015t

2739 2745 2751 2757 2762 2767 2772 2776 2780 2784 - 788 2791 2794 2796 2798 2 800 2801 2802

8,455 0su9 8,354 0,5721 8,258 0,6383 8,166 0,7035 8,078 0,7677 7,993 0,8310 7,9rl 0,8933 7,832 0,9548 7,757 1,01s 7,684 1,075 7,613 1,134 7,545 1,193 7,480 1,250 7,417 r,307 7,355 1,363 7,296 7 )1s 1,419 1,473 7,183 r,528 7,129 1 , 5 8 1 7,077 1,634 7,026 1,687 6,977 r,739 6,928 1,791 6,882 1,842 6,836 r,892 6,791. 1,943 6,748 r,992 6,705 2,042 6,663 2,091 6,622 2,139 6,582 2,L88 6,542 2,236 6,504 2,283 6,465 2,33I 6,428 2,378 6,39r 2,425 6,354 2,471 6,318 2,5r8 6,282 2,s64 6,246 2,610 6,2r1

0,0306 0,0459 0,0611 0,0762 0,1510 0,2243 0,2963 0,3670 0,4365

9,r31 9,105 9,079 9,053 9,027 8,902 8,783 8,668
R 550

283

-

235 240 245 250 255 260 265 270 275 280 285 290 295 300 305 310 315 320 325 330 335 340 345 350 355 360 365 370 372 374 374,1,5

30,63 33,48 36,52 39,78 43,25 46,94 50,88 55,06 59,50 64,20 69,t9 74,46 80,04 85,93 92,L4 98,70 105,6 112,9 120,6 128,6 137,1, t46,I 155,5 165,4 175,8 186,8 198,3 2t0,5 215,6 220,8 227,20

2802 0,06525 1014 0,00l2l9 2802 0,05965 1038 0,001,229 2802 0,054 61 t062 0,001 240 2 800 0,050 04 1086 0,001 251 2799 11 1 0 0,045 90 0,wr263 2796 I 135 0,4213 O,NIN6 2794 71 1160 0,038 289 0,001 27W 1185 0,035 59 303 0,001 2786 0,03274 1 2 r l 0,001 317 2780 13 1,237 0,030 0,001332 2774 0,02773 1,263 0,001 349 2768 0,02554 r290 0,001 366 2760 1317 0,0235r 384 0,001 275r 1345 0,021 65 404 0,001 -74L 0,01993 1373 0,001425 ,148 2730 0,018 33 t4a2 0,001 27L8 L432 0,016 86 0,0nr473 2704 48 1463 0,015 500 0,001 2688 19 1.494 0,014 529 0,001 2670 t527 0,0t299 0,001 562 2650 0,011 1560 85 0,001 598 2626 0,01078 1596 0,001 639 2599 0,009763 r633 686 0,001 2568 0,008 799 7672 741 0,001 2530 0,007 859 L 7 t 7 0,001 809 2485 0,006 940 t 7 & 0,001 896 2428 0,006012 1818 016 0,002 2343 0,w4973 1890 0,002214 2287 0,w4439 1936 0,m2364 | 2155 0,003 458 2046 0,002 841 2107,4 0,003 17

2,656 2,702 2,748 '7AA
)

2,839 2,885 2,937 2,976 3,022 3,068 3,115 3,161 3,208

< R)) 5,785 5,747 ? t{5 5,708 5,669 3,303 5,628 5,586 3,400 5,542 3,450 5,497 3,s01 5,449 5,398 3,ffi6 5,343 3,662 5,283 3,7r9 5,218 3,780 5,r44 3,849 5,060 3,92r 4,958 4,002 4,8L4 4,Ltl 4,724 4,779 4,517 4,349 4,4429

6,r76 6,141 6,106 6,071 6,036 6,001 5,966 5,930 5,895 5,859

ilrl

284

;

Prilog 2.

I

Veli6inastanja pregrijanepare

0,01 0,03 0,04 0,5 0,06 0,08 0,1 0,2 0,3 0,4 0,6 0,8
1r0

1,5 2,0 2,5
J

6,983 24,10 28,98 32,90 36,18 41,53 45,83 60,09 69,12 75,89 85,95 93,51 99,63

ttr,4 120,2 127,4
11? 5

t43,6 151,8 158,8 170,4 \' r79,9 188,0 195,0 201,4 247,1 212,4 223,9 233,8 242,5 250,3 257,4 263,9 275,6 285,8 295,0 m 303,3 100 311,0 120 324,7 t4 336,6 160 347,3 180 357,0 200 365,7 220 373,7 221,,20 374,I5

4 5 6 8 10 t2 l4 l6 18 20 25 30 35 q 45 50 60 70 80

0,001 000 0,001 003 0,001 004 0,001 005 0,001 006 0,001 008 0,001 010 0,001017 0,001022 0,001027 0,001 033 0,001 039 0,001 043 0,001 0s3 0,001 061 0,001 068 0,ffi|w4 0,001 084 0,001 093 0,001 101 0,001 115 0,Nrr27 0,001 139 0,001 149 0,001 159 0,001 168 0,m1.fi7 0,001r97 0,o01216 0,001235 0,001252 0,001269 0,001 286 0,001319 0,001 351 0,001 384 0,001 418 0,001 453 0,00L527 0,001 611 0,001 710 0,001 840 0,002037 0,00267r

I29,2 29,34 45,67 101,0 34,80 721,,4 28,19 t37,8 23,74 151,5 18,10 173,9 74,67 191,8 7,650 251,5 5,229 289,3 3,993 3t7,7 2,732 359,9 101 7 2,087 7,694 4t'7,5 1,159 467,1 0,8854 504,7 515 1 0,7t84 0,6056 561,,4 0,4622 604,7 0,3747 640,1 0,3155 670,4 0,2403 720,9 0,1943 762,6 0,1632 798,4 0,L407 830,1 0,1237 858,6 0,1103 884,6 0,099 54 908,6 0,0799L 962,0 0,066 63 1 008 0,057 03 I 050 0,M975 l 087 0,04404 1.122 0,03943 1 155 0,03244 1214 0,02737 1267 0,02353 1,317 0,020 50 1364 0,018 04 1408 0,0r428 t492 0,01150 1572 0,009308 1651 0,N7 498 1,735 0,005 877 t827 0,003728

2514 2546 2555 2562 2568 2577 2585 2610 2625 2637 2654 2666
) Aa<

2693 2706 2716 2725 2738 2748 2756 2768 2776 2783 2788 27E2 2795 2797 2 801
28V2 2802 2 800 2798 2794 2785 2774 2760 2745 2728 2689 2642

0,1060 0,3544 0,4225 0,4763 052W 0,5925 0,6493 .0,8321. 0,9441 1,026 r,745 r,233 1,303 1,434 1,530 7,ffi1 1,,672 L,776 r,860 1,93L 2,046 2,138 2,216 2,2U 2,344 2,398 2,447 2,s54 2,646
) 1)<

R q71

8,s79
8,476 8,396 8,331 8,230 8,151 7,909 7,770 7,677
? 5?1

7,43s 7,360 7,223
1 1)1

2,797 2,861 2:921 3,U7
7 1))

2s85 25L4
2418 2196

3,208 3,287 3,361 3,497 3,624 3,747 3,877 4,015 4,295

7,052 6,991 6,894 6,819 6,758 6,660 6,583 6,5t9 6,465 6,418 6,375 6,337 6,254 6,184 6,123 6,069 6,019 5,974 5,891 5,816 5,747 5,682 5,620 5,500 5,380
5 'S?

5,113 4,941 4,580

285

p:

1,0bar
v m3/kg

1,5bar s kJikg K

"c
0 20
N

T

,
kJ/kg

,
m3ikg

kJ/kg

s kJ/kg K

60 80 100 120 1N 160 180 200 220 240 2ffi 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 5@ 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

0,001 0002 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029
1,696

0,1 84,0 167,5 251,,2
1?5n

-0,0001 0,2963 0,572r 0,8309 r,075
7,362 7,467 7,566 7,660 7,750 7,835 7,917 7,996 8,072 8,145 8,217 8,286 8,353 8,418 8,482 8,5M 8,605 8,664 8,722 8,779 8,835 8,889 8,943 8,996 9,047 9,098 9,r48 9,r97 9,246 9,294 9,341 9,337 9,432 9,477 9,522 9,565

2676

0,000001 0,00: oo2 0,00 008 0,00 0t7 0,00 029 0,00 044
1,188
1 t51

r,793
1,889 1.,984 2,078 2,t72 2,26 2,359 2,453 2,546 2,639 2,732 2,824 2,917 3,010 3,0r2 3,L95 3,288 3,380 3,565 3,658
1 750

27r7 2756
2796 2836 2875 291,5 2955 2994 3034 3075 3 115 3 155 3t96 3237 3278 3320 3361 3403 3446 3488 3531 3574 3617 366r 3705 3749 3793 3 838 3 883 3928 3974 4020 4066 4112 4 158

'1,317 1,381 1,,444 1,,507 1,,570 7,633 1,695 1,,757 1,819 1,881 t,943 2,005 2,067

2,r29
,101

2,252 2,3t4 2,376 2,439 2,499
J <41

3,843
1 q15

4,028

4,r20 4,2L3 4,305 4,397 4,490 4,582 4,675 4,767 4,859 4,952

2,623 2,684 2,746 2,808 2,869 2,931
t o0? ? 0s4

3,tr6 3,r78
? t?o

3,301

0,1 84,0 t6'7,6 251,2 335,0 4r9,1, 27tr 2752 2793 2833 2873 2913 2953 2993 3033 3073 31,14 3154 3 195 3236 3278 33t9 336r 3403 3M5 3 488 3 530 3574 3617 366L 3704 3749 3793 3 838 3 883 3928 3973 4019 4065 4lr2 4 158

-0,0001 0,2963 0,5721, 0,8309 t,075 1,307
7,269 7,371, 7,467 7,644 7,727 7,806 7,883 7,957 8,028 8,097 8,165 8,230 8,294 8,356 8,4r7 8,476 8,535 8,591 8,647 8,702 8,756 8,808 8,860 8,911 8,961 9,010 9,058 9,106

9,r53
9,199 9,245 9,290 q 1i4 9,378

p:

2,0bar
v m3/kg
I

2,5bar s kJ/kg K
v m3/kg i kJ/kg
i

'c

T

kJ/kg 0,2 84,0 167,6 )<17 335,0 419,1 503,7

kJ/kg K

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 2N 220 2N 2ffi 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 s00 s20 540 560 580 600 620 640 660 680 7N 720 740 760 780 800

0,001 0001 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,00L029 0,001 044 0,001 061 0,9349 0,9840 1,033 1,080 r,1,28 r,175
1 aaa

-0,0001 0,2963 0,s720 0,8309 1,075 L,307 r,528
7,230 7,328 7,420 7,507 7,591 7,671 7,748
7 R))

0,001 0001 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029 0,ffi|044 0,00i061
0,7M0 0,7840 0,8232 0,8620 0,9004 0,9385 0,9763 1,01,4

s03,8
2743 2786 2827 2868 2909 2949 2990 3 030 3071 31,12 3I52 3r93 3235 3276 33 1 8 3359 3402 3444 3 487 3529 3573 3616 3660 3704 3748 3792 3837 3882 3927 3973 4019 4065 47t1, 4 158

n') 84,1 167,7 25L,3 335,1 419,2

-0,0001 o,2962 0,5720 0,83@ 1,,075 13m r,528
7,1t8 7,2L8

r,363 r,410
1,456 1,503 r,549 1,596 r,642 1,689 1,735 1,78I 1,,828 1,,874 r,920 1,967 2,013 2,O59 2,r05 ')
l<)

1,269 1,316

2748 2789 2830 287I 29r1, 2951 2991 3032 3072 3tI3 3 153 3r94 323s 3277 3 318 3 360 3402 3 445
J46 I

7,3r2
7,4N 7,485 7,565 7,643 7,7t7 7,789 7,859 7,927 7,992 8,056 8,119 8,180 8,239 8,298
R ?5S

2,918 2,244 2,290 2,337 2,383 2,429 2,475

3 530 3 573 3616 3 660 3704 3748 3793 3837 3882 3928 3973 4019 4065 4ltL 4 158

7,894 7,963 8,031 8,096 8,160 8,223 8,284 8,343 8,401 8,458 8,514 8,569 8,622 8,67s
R'7)1

8,778 8,828 8,877 8,925 8,973 9,020 9,066

9,1r2 9,r57 9,201 9,245

r,052 1,089 1,,127 1,164 r,201 I,239 1,276 1,313 1,350 L,387 1,424 1,462 t,499 1,,536 1,573 r,610 t,647 r,684 t,721 r,758 1,795 1,832 1,869 1,906 1,943 1,980

8,410 8,465 8,519 8,572 8,623 8,674 8,724 8,774 8,822 8,870 8,917 8,963 9,009 9,054 9,098 9,L42

p:

3 bar
v m3/kg
I

4 bar s kJ/kg K
v m3/kg
a

"c
0 20 40 60 80 100 t20 LQ 160 180 2W 220 240 260 280 300 320 3q 360 380 400 420 MO 460 480 500 520 540 560 580 600 620 &0 660 680 7W 720 7N 7ffi 780 800

T

kJ/kg

kJi kg

s kJ/kg K

0,001 0001 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029 0,001 044 0,001 061 0,6t67 0,6506 0,6837 0,7164 0,7486 0,7805 0,8t23 0,8438 0,8753 0,9066 0,9379 0,9691 1,000 1,031 1,063 1,094 1,L25 r,1,56 t,t87 r,218 r,249 L,279 1,310 L,341
1 a1)

1,403 t,434 1,465 t,496 I,5n 1,557 1,588 1,619 1,650

0,3 84,1 167,7 251,,3 335,1 4I9,2 503,8 2739 2782 2824 2866 2907 2948 2988 3029 3070 31 1 1 3 151 3t92 3234 3n5 33r7 3359 3401 3443 3486 3529 3572 361.6 3659 3703 3747 3792 3837 3 882 3927 3973 4 018 406/, 4r1,1 4r57

-0,0001 0,2962 0,5720 0,8308 1,075 r,307 r.528

7,025 7Jn
1 ))') 1 ?1)

7,397 7,478 7,556 7,631 7,703 7,773 7,Ut 1 qnl 7,971, 8,034 8,095 8,155 8,2r3 8,270 8,326 8,381 8,434 8,487 8,539 8,590 8,640 8,689 8,738 8,785 8,833 8,879 8,925 8,970 9,01,4 9,058

0,00 000 0,00 002 0,00 008 0,00 0t7 0,00 029 0,00 044 0,00061 0,00 080 0,4837 0,5093 0,5343 0,5589 0,5831 0,ffi72 0,6311 0,6549 0,6785 0,7021 0,7256 0,749L 0,7725 o,7959 0,8192 0,8426 0,8659 0,8892 0,9t25 0,9357 0,9590 0,9822 1,005 1,029 1,,052 I,075 1,098 L,tzl 1,145 1,168 1,,r91 L,214 1,237

u,2

0,4

t67,8 25L,4 ??5' 4t9,3

s03,9
589,1 2774 2 818 2&ffi 2902 2944 2985 3026 3067 3 108 3149 319L
t zJz

-0,0001 0,2962 0,5720 0,8308 t,075 1,,307 t,527 r,739 6,981 7,079 7,171 7,258 7,340 7,4r9 7,495 7,568 7,638 7,706 '71)
1

3274 3 315 3357 3 400 3442 3 485 3528 357L 3 615 3 658 3702 37n 3791 3 836 3 881 3926 3972 4018 406/. 4 110 4L57

7,837 7,899 7,96L 8,020 8,079 8,136 8,r92 8,247 8,301 8,353 8,405 8,456 8,507 8,556 8,604 8,652 8,699 8,'746 8,791. 8,836 8,881 8,925

0 20 40 60 80 100 L20 L40 160 180 zffi 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 MO 4ffi 480 500 s20 540 s60 580 600 620 640 660 680 7W 720 740 7ffi 780 800

0,001 000 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,mr029 0,001 044 0,001 061 0,001 080 0,3835 0,404s 0,4250 0,4450 0,4647 0,484r 0,s034 0,5226 0,54t6 0,5606 0,5795
1 5qR4

0,5
R4 1

167,9 ? 1 S?

0,6172 0,6359 0,6547 0,6734 0,6921 0,7108 0,7294 0,7481 0,7667 0,7853 0,8039 0,8225 0,8411 0,8597 0,8783 0,8968 0,9154 0,9340 n 05?s 0,97r0 0,9896

4t9,4 503,9 589,2 2766 281L 2 855 2898 2940 2982 3023 3065 3 106 3147 3 189 3230 3272 331.4 3356 3 398 3441 3484 3527 3 570 3614 3657 3702 3746 3790 3 835 3 880 3926 397L 40I7 4063 4lt0 41,56

-0,0001 0,2962 0,5719 0,8307 1,075 L,307 t,527 1,739
6,863 6,965 7,059 7,t48 1 )a) 7,3I2 7,388 7,461 7 <1) 7,60r 7,667
7 7?)

0,001 000 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001 080
0,3165 0,3346 0,3520 0,3690 0,3857 0,4021, 0,4183 0,4344 0,4504 0,4663 0,4821 0,4979 0,5136 0,s293 0,54s0 0,5606 0,5762 0,s918 0,ffi74 0,6230 0,6386 0,654r 0,6696 0,6851 0,7007 0,7162 0,73L7 0,7471 0,7626 0,778I 0,7936 0,8090 0,8245

0,6 u,4
168,0 251,6 335,4 4I9,4 504,0 589,3 2758 2 805 2850 2894 2936 2979

-0,0001 0,2962 0,5719 0,8307 r,075 1,307
1 5)7

1,739 6,764 6,869 6,966 7,057 7,r42
1 ))2,

3UzT 3062 3r04 3L45
3187 3229 3271.
J JIJ J J))

7,795 7,856 7,916 7,975 8,032 8,088 8,1,43 8,197 8,250 8,302 8,353 8,403 8,452 8,501 8,549 8,596 8,642 8,688 8,733 8,777 8,82r

3397 3440 3483 3 s26 3569
J OIJ

3657 3701, 3745 3790 3 835 3 880 3925 3971 4017 4063 4t09 4156

7,300 7,374 7,44s 7,514 7,581 7,646 7,709 7,771 7,831 7,889 7,947 8,003 8,058 8,112 8,165 8,2t7 8,268 8,318 8,367 8,416 8,464 8,511 8,5s8 8,603 8,648 8,693 8,737

n'

8 bar
v m3lkg
I

10bar
^t

T 'c 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 s60 580 600 620 &0 660 680 740 720 740 760 780 800

kJ/kg

kJ/kg K

v m3/kg

,
kJ/kg

s kJ/kg K

0,00 000 0,00001 0,00008 0,00 0r7 0,00 029 0,00 043 0,00 060 0,00080 0,00 r02 0,2471 0,2608 0,2740 0,2869 0,2995 0,3tr9 0,3241 0,3363 0,3483 0,3603 0,3723 0,3u2 0,3960 0,4078 0,4196 0,4314 0,4432 0,4549 0,4666 0,4783 0,4900 0,5017
0 5114

3355 419,6 504,1 589,4 675,6

0,8 84,6 t68,2 25r,7

0,0001 0,2961 0,5718 0,8306 1,075 1,306 r,527 1,,739 1,942
6,712 6,815 6,909 6,998 7,081 7,|ffi 7,235 7,307 7,377 7,M4 7,509 7,635 7,695 7,754 7,812 7,868 7,923
1 All

0,525r 0,5367 0,5484 0,5600 0,57L6 0,s833 0,5949 0,6065 0,6181

279L 2839 2884 2929 2972 3015 3057 3 099 314L 3 183 3225 3268 3 310 3352 3 395 3438 3 481 3524 3567 3 6ll 3655 3699 3744 3 788 3 833 3 878 3924 3970 4016 4062 4 108 4 155

8,030 8.082 8,134 8,184 8,233 8,282 8,330 8,377 8,424 8,470 8,515 8,559 8,603

0,001 000 0,001 001 0,001 007 0,001 017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001 080 0,001 102 0,1944 0,2059 0,21,69 0,2276 0,2379 0,2480 0,2580 0,2678 0,2776 0,2873 0,2969 0,3065 0,3160 0,3256 0,3350 0,3445 0,3540 0,3634 0,3728 0,3822 0,3916 0,4010 0,4104 0,4197 0,4291 0,4384 0,4477 0,457r 0,4664 0,4757 0,4850 0,4943

1,0 84,8 168,3 25r,9 419,7 504,3 589,5 675,7 2777 2827 2875 2921 2965 3 009 3052 3 09s 3137 3 180 3222 3264 3307 3 350 3392 3 435 3478 3522 3 s65 3 609 3 653 3697 3742 3787 3832 3877 3923 3969 4 015 4061 4t07 41,54

-0,0001 0,2961 0,57t7 0,8305 1,075 1,,306 r,527 r,738 1,,942
6,584 6,692 6,79r 6,883 6,968 7,049 't 1)< 7,t98 7,269 7,337 7,403 7,467
'7 <)O

7,589 7,648 7,706 '7 761 7,818 7,872 7,926 7,978 8,029 8,080 8,129 8,178 8,226 8,273 8,320 8,366 8,411 8,456 8,500

t

p:

12bat
I

14bar s kJ/kg K
m3/kg i kJ/kg

'c

T
m3/kg

kJ/kg I,2 85,0 168,5 )<) 1 335,8 4t9,9 504,4 589,6 675,8 763,2

s kJ/kg K -0,0000 0,29ffi 0,5716 0,8302 1,074 1,306

0 20 q 60 80 100 r20 140 160 180 2N 220 240 zffi 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 &0 660 680 700 720 740 760 780 800

0,00 000 0,00 001 0,00 007 0,00. 077 0,00. 029 0,00.043 0,001 060 0,001 080 0,001 t02 0,001 I27 0,t692 0,1788 0,1879 0,1968 0,2054 0,2t39 0,2222 0,2304 0,2386 0,2467 0,2547 0,2627 0,2707 0,2787 0,2866 0,2945 0,3024 0,3103 0,3181 0,3260 0,3389 0,3417 0,3495 0,3573 0,3651 0,3729 0,3807 0,3884 0,3962 0,4040 0,4118

-0,0001 0,296r 0,5717 0,8304 r,075 1,306 t,527 1,738 1,942 2,I39
6,587 6,69r 6,786 6,874 6,956 7,034 7,109 7,180 7,248 7,315 7,379 7,446 7,502 7,562 7,620 7,677
77)

28r4 2865 2912 2958 3 003 3047 3 090
J TJJ

3176

32r9 3261 3304
J54l

3 390 3433 3476 3520 3s63 3607 3 6s1 3696 3740 3785 3 830 3876 392L 3967 4013 4 060 4106 4r53

'l

7,786 7,840 7,892 7,944 7,994 8,044 8,093 8,141 8,188
R t15

0,001 000 0,001 001 0,001 007 0,001017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 102 0,001 127 0,t429 o 1<1s 0,1s96 0,t674 0,1749 0,1823 0,1896 0,1967 0,2038 0,2108 0,2177 0,2246 0,2315 0,2384 0,2452 0,2520 0,2588 0,26s6 0,2724 0,279r 0,2859 o,2926 0,2993 0,3060
n 7,1)1

t,4 85,2 168,7 )<) ) 336,0 420,0 5M,6 589,8 675,9 763,3

r,527
1,738 1,,942 2,139 6,494 6,603 6,702 6,792 6,877 6,956 7,032 7,104 7,173 7,240 7,305 7,367 7,429 7,488 7,546 7,603 7,659 7,714 7,767 7,820 7,877 7,922
1 A1)

8,28I 8,326 8,371 8,415

0,3194 0,3261 0,3328 0,3395 0,346r 0,3s28

2801 2854 2904 295r 2997 3042 3 086 3I29 3172 32r5 3258 3 301 3344 3387 3 431, 3474 3 518 3 561 3 605 3 650 3694 3739 3784 3829 3875 3920 3966 40t2 4059 4105 4152

8,021 8,069 8,116 8,163 8,209 8,2s4 8,299 8,343

p:

16bar
v m3ikg

L8bar s kJ/kg K
v m3/kg
t

"c
0 20 N ffi 80 100 r20 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 4/+O 460 480 500 520 540 560 580 600 620 &0 660 680 7W 720 740 7ffi 780 800

T

,
kJ/kg

kJ/kg

s kJ/kg K

0,0009994 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 102 0,001,t27 0,001 1s6 0,1310 0,1383 0,1453 0,1521 0,1587 0,1651 0,L7r4 0,t777 0,1838 0,1900 0,1961 0,2021 0,2082 0,2142 0,2202 0,2261 0,2321 0,2380 0,2440 0,2499 0,2558 0,26t7 0,2676 0,2734 0,2793 n )Rst 0,29t0 0,2969 0,3027 0,3086

t,6 85,4 168,9 252,4 336,1 420,2 504,7 s89,9 676,0 763,4 852,4
2843 2895 2944 2991 3 036 3 081 3\25 31.69

-0,0000 0,2960 0,571,5 0,8301 1,074 1,306 1,526 1,738 1,941 2,t39 2,331
6,524 6,626 6,720 6,806 6,887 6,964 7,037 7,r07 7,r74 7,239 7,303 7,364 7,424 7,482 7,540 7,595 7,650 7,704 7,756 7,808 7,859 7,909 7,958 8,006 8,054 8,100 8,1,46 8,t92 8,237 8,281,

32r2 3255 3298 3347 3 385 3428 3 472 35 1 5 3 559 3604 3648 3693 3737 3782 3828 3873 39r9 3965 40 1 1 4058 4r04 4tsl

0,000 9993 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 101 0,00r127 0,001 156 0,1150 0,1217 0,t282 0,1343 0,t402 0,1460 0,1517 0,1573 0,1629 0,1684 0,t738 0,1793 0,1847 0,i900 0,1954 0,2007 0,2060 0,2rr3 0,2166 0,2219 0,2272 0,2324 0,2377 0,2429 0,2481 0,2533 0,2586 0,2638 0,2690 0,2742

1,8 85,6 169,0 252,6 336,3 420,3 504,8 590,0 676,2 763,5 852,5 2832 2885 2936 2984 3 031 3076 3r2l 3 165 3208 3252 3295 3339 3382 3426 3 470 3 513 3557 3602 3646 369r 3736 378r 3826 3872 3 918 3964 4 010 4057 4103 4150

-0,0000 0,2959 0,571,4 0,8300 1,074 1,306 r,526 t,738 t,94L 2,t38 2,330
6,45r 6,558 6,654 6,743 6,826 6,904 6,977 7,048 7,tl6 7,t82 1 )4< 7,307 7,367 7,426 7,483 7,539 7,594 7,648 7,jffi 7,752 7,803 7,853 7,902
7 ()<1

7,998 8,045 8,091 8,137 8,181 8,226

l#

0 20 ' 640 0 80 100 I20 I40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 MO 480 500 520 540 s60 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

0,0009992 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 101 0,001127 0,001 156
0,1021 0,1084 0,1144 0,1200 0 trs{ 0,1308 0,1360 0,t471 0,1461 0,1511 0,1561 0,1610 0,1659 0,1707 0,r756 0,1804 0,1852 0,1900 0,1947 0,1995 0,2043 0,2090 0,2137 0,2t85 o ))1) 0,2279 0,2326 0,2373 0,2420 0,2467

2,0 85,7 169,2 252,7 336,5 420,5 505,0 590,2 676,3 763,6 8s2,6
2820 2876 2928 2978

-0,0000 0,2959 0,s713 0,8299 1,074 1,305 1,526
1'711

1,94I 2,1,38 2,330 6,383 6,494 6,594 6,685 6,770 6,849 6,924 6,995 7,064 7,130 7,1,94 7,256 7,3t6
7 17\

0,000 9990 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 0s9 0,001 079 0,101 101 0,00t126 0,001 156 0,001 190
0,084 36 0,089 51 0,09433 0,098 93 0,1034 0,I076 0,1118 0,1160 0,1200 0,I24r 0,1281 0,1320 0,1360 0,1399 0,1438 0,1477 0,1515 0,1554 0,1592 0,1630 0,1669 0,1707 0,1745 0,1783 0,1821 0,1858 0,1896 0,7934 0,1,971

86,2 169,7
)\7 )

336,9 420,9 505,3 5qn s 676,6 763,9 852,8 943,7

0,0000 0,2958 0,5711. 0,8297 I,074 1,305 1,526 1,737 r,940
z,LJ I

302s 3071
3 116 3L61. 3205 3249 3292
J JJO

3 380 3A3 3467 35 1 1 35s6 3 600 3644 3 689 3734 3779 3825 3871 39r7 3963 4 009 4056 4 102 4149

2851 2907 2gffi 3 010 3 059 3 105 3l5l 3L96 324r 3285 3329
JJ/J

7,432 7,489 7,544 7,597
/,OJU

7,702 7 7\a 7,803 7,852 7,901 7,949 7,995 8,042 8,087 8,132 8,1,76

3 4I8 3462 3 506 3 551 3595 3 640 3 685 3730 3776 3821. 3867 39t3 3 960 4006 4053 4 100 4147

2,329 2,518 6,3s2 6,46r 6,558 6,647 6,730 6,807 6,880 6,95r 7,018 7,083 7,146 7,207 7,266 7,324 7,38r 7,436 7,490
7 \41

7,596 7,647 7,697 7,747
7 7qS

7,843 7,890 '7 oa'l 7,982 8,027 8,O72

293

p:

40 bar
m3/kg i kJ/kg

45 bar s kJ/kg K 0,0002 0,2955 0,5706 0,8289 1,073 1,,304
v m3/kg i kJ/kg
4 5

"c
0 20 40 60 80 100 r20 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

T

s kJ/kg K 0,0002 0,2954 0,5704 0,8286 1,072 1,303 1 7?5 1,938 ) 17\ 2,326 2,514 2,700 6,038 6,t77 6,285 6,38s 6,476 6,559 6,636 6,709 6,779 6,845 6,949 6,97r 7,031 7,090 7,L47 '7
)At

0,000 9982 0,000 9999 0,001 006 0,001 015 0,001027 0,00r042 0,001 058 0,001 078 0,001 100 0,001 125 0,001 154 0,001 188 0,00t228 0,05r72 44 0,055 0,0s8 83 0,062 00 0,06499 0,067 87 0,070 66 0,073 38 0,07604 0,078 66 0,081 25 0,083 81 34 0,086 0,088 86 0,091 35 0,093 84 0,096 31 0,098 76 0,1012 0,1036 0,1061 0,1085 0,1109 0,1133 0,1,157 0,1181 0,1205 0,1229

4n 87,6 L7t,0 254,4
?1R 1

422,0 506,4 591,5 677,5 764,6 853,4 944,1 1 038

r,524

1,735 t,939
2 1?5 ) 7)'7

2,51,5 2,701, 6,135 6,258 6,364 6,459 6,546 6,627 6,702 6,773 6,841 6,907 6,970 7,031 7,09r 7,t49 7,206 7,261 7,31.5 7,368 7,420 7,471 7,521 7,570 7,6t9 7,666 7,7t3
1 1<q

0,000 9980 0,000 9997 0,001 006 0,00101s 0,001027 0,001 041 0,001 058 0,001 077 0,001 099 0,001 125 0,001 1s4 0,001 187 0,00r227 0,04454 0,048 13 0,051 34 0,05429 0,057 06 0,059 70 0,06225 0,06472 0,067 L4 0,069 51 0,07r84 0,0741,5 0,07643 0,07869 0,080 93 0,083 16 0,085 37 0,087 57 76 0,089 0,091 94 0,094 11 0,09627 0,098 43 0,1006 0,1.027 0,1049 0,1070 0,1091

88,1 I77,4 254,8 ??R5 422,4 506,7 591,8 677,8 764,9 853,6 944,3 1038

r,524

2836 2902 2962 3 018 3070 3r20 3 168 3216 3262 3 308 3354 3 400 3 445 3 490 3536 3 581 3627
-to/-t

3719 376s 3811 3 857 3904 3 951 3 998 4045 4092 4r40

7,805 7,850

2 808 2 880 2944 3003 3057 3 109 3 159 3207 3255 3 301 3 348 3394 3439 3485 3 531 3577 3623 3669 37t5 3761 3 808 3 854 3 901 3948 3995 4042 4090 4138

'7 )<1

7,3r0
7,362 7,41,4 7,4U
7 511 1 <A''

7,610 7,657 7,703 7,749

p:

30 bar
v m3/kg i kJ/kg
.t

35 bar kJ/kg K
m3/kg

'c
0 20 40 60 80 100 120 1.40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 s00 520 540 560 580 600 620

T

,
kJ/kg 87,1, 170,5 254,2 337,7 421,6 506,0 591,1 677,2 764,4 853,2 944,O I 038

0,000 9987 0,001 000 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001042 0,001 0s9 0,001 078 0,001 101 0,mL126 0,001 155 0,001 189
0,06816 0,07283 0,07712 0,081 16 0,085 00 0,088 71 0,09232 0,095 84 0,099 31 0,1027 0,1061 0,1095 0,1128 0,1161 0,1194 0,1226 0,1259 o,t29l 0,1323 0,1356 0,1388 0,1420 0,1,45I 0,1483 0,1515 0,1547 0,1578 0,1610 0,1641

s kJ/kg K

3,0 86,7 r70,1 253,6 42t,2
5n<7

0,0001 0,2957 0,5710 0,8294 r,073
I 5?5

s90,8 676,9 764,1 853,0 943,9 2823 2 885 2942 2995 3 045 3094 3141. 3 187 3233 3278 3322
JJO/

r,736
1,940 2,1,37 2,328 2,s17
6,224 6,343 6,448 6,542 6,629 6,709 6,784 6,856 6,925 6,991 7,054 7,116 7,176 7,292 7,347 7,402 7 4\< 7,508 7,5s9 7,610 7,660 7,708 7,756 7,804 7,850 7,896 7,941 7,986

0,000 9985 0,001 000 0,001 006 0,001 016 0,001 028 0,Nr042 0,001 0s9 0,001 078 0,101 100 0,001 125 0,001 155 0,001 189 0.Nr229 0,060 82 0,06477 0,06842 0,071.87 0,075l7 0,078 36 0,081 46 0,084 49 0,08748 0,090 43 0,09334 0,09622 0,099 09 0,1019 0,1048 0,1076 0,1104 0,tr32 0,1159 0,1187 0,1215 0,1242 0,1269 0,1297 0,1324 0,1351 0,L378 0,1405

0,0001 0,2956 0,5708 0,8291. 1,073 1,304 t,52s 1,736 1,,939 2,136 2,328 2,s16 2,702
6,236 6,349 6,449 6,540 6,623 6,701 6,774 6,884 6,91l 6,976 7,038 7,099 7,158 7,216 7,272
r,3zt

u0

660 680 7N 720 740 760 780 800

3412 3 456 3 501 3546 3 591 3636 3 681 3727 3772 3 818 3864 3910 3957 4003 4050 4097 4145

2861 2923 2979 3032 3082 3 l3l 3r78 3224 3270 3315 3361. 3406 3 451 3496 3 541 3 586 3631 3677 3723 3768 3 815 3 861 39W 3954 4 001 4 048 4W5 4142

7,380
7 47a 7,485 7,536 7,586 7,635 7,683 7,730 7,777 7,832 7,868 7,91,3

p:

50bar
v m3/kg
t

60 bar s kJ/kg K
v m3/kg

T oc 0 20
N

kJ/kg 5,1 88,6 r71,,9 ,5< 1 338,8 a))'l

kJ/kg

s kJ/kg K 0,0003 0,2950 0,5698 0,8278 1,,071

60 80 100 t20 140 160 180 2W 220 240 260 280 300 320 3N 360 380 ,m0 420 MO 4ffi 480 500 520 540 560 580 600 620
ffi 660 680 700 720 740 760 780 800

9977 0,00( 9995 0,00( 006 0,001 015 0,001 027 0,001 041 0,001 058 0,001 077 0,001 099 0,001 124 0,001 153 0,001 t87 0,001 226 0,001 275 0,001

507,r 592,1 678,r
765,2 853,8 944,4 1038 1 135

0,0002 0,2952 0,5702 0,8283 1,072 1,303
1 571

t,734 1.,937 2,r34
) 7)\

2,513 2,698 2,884
6,089 6,2IT 6,31.6 6,4t1 6,497 6,576 6,651 6,722 6,789 6,854 6,91.6 6,977 7,036 7,W3

0,0009972 0,000 9990 0,001 005 0,001 014 0,001 026 0,001 041 0,001 057 0,001 076 098 0,001 123 0,001 0,001 152 18s 0,001 0,001225 0,001273 0,03317 0,03614 0,038 74 0,04111 0,043 30 0,M539 0,047 38 0,04931, 18 0,051 0,053 02 0,05482 0,056 59 0,058 34 0,060 08 0,061,79 0,06349 0,06s 18 0,066 86 0,068 53 19 0,070 0,071 84 0,073 48 0,075 i1 0,07674 0,078 36 0,079 98 0,081 59

6,r
Rq5

r72,7 256,1, 339,6 423,5 507,8 592,8 678,6 765,7 854,2 944,7 l 038 I 135

1302
1 <))

1,733 1,936
, 111

2,324 2,51t 2,696 2,881
< or7 6,069 6,188 6,29'L 63U 6,468 6,546 6,620 6,689 6,756 6,820 6,882 6,942 7,000 7,057 7,1,r7 7,t66 7,220 '7
)'7)

0,04222 0,045 30 0,04810 70 0,050 0,053 16 0,055 51 79 0,057 0,060 01 0,062 18 0,064 31 0,06642 0,06849 0,070 55 0,07259 0,07461 0,07662 0,07862 0,080 60 0,08258 0,08454 0,086 50 0,08845 0,090 39 0,09232 0,09425 0,096t7 0,098 09

2857 2926 2987 3044 3098 31.49 3 198 3247 3294 3341 3387 3434 3480 3526 3 572 3 618 3665 37lt 3757 3 804 3 851 3 898 3945 3992 4040 4088 4L35

2805 2 885 2954 3017 3074 3t28 3 180 3230 3279
JJLI

7,r49 7,204
7,258
1 ?,4')

7,3r0
7,4r2 7,462 7,5t1,
7 550

7,606 7,652 7,698 7,743

3375 3422 3469 3 516 3 563 3609 3656 3703 3750 3797 3844 3892 3939 3987 4 035 4083 413L

7,323
1 177

7,422 7,470
7 51R

7,564 7,6t0 7,655

p:

70bar
v m3/kg
I

'c

T

80 bar s kJ/kg K
v m3/kg
t

kJ/kg
1 1

kJ/kg 8,1 91,,4 174,5 2s7,8
741 )

0 20 40 60 80 100 t20 r40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 s40 s60 s80 600 620 640 660 680 7M 720 740 760 780 800

s kJ/kg K 0,0004 0,2946 0,5690 0,8267

0,000 9967 0,000 9986 0,001 005 0,001 014 0,001 026 0,001 040 0,001 057 0,001 076 0,001 098 0,001122 0,001 151 0,001 184 0,001223 0,001.271. 0.001 331 u,u29 46 0,03198 0,03420 0,03623 0,03812 0,03992 0,041 65 0,04337 0,04494 0,046 s3 0,048 09 0,04962 0,051 14 0,05264 0,05472 0,055 59 0,057 05 0,058 50 0,05994 0,06137 0,06219 0,06420 0,065 61 0,067 01 0,068 41 0,069 80

90,4 173,6 256,9 340,4
4)4 )

508,5 593,4 679,2 766,2 854,6 945,0 1 038 1 135

0,0004 0,2948 0,5694 0,8273 1,071 1,302 1,522 I,732 1,,935 2,131
't 23a

r237
2839 29L8 2987 3049 3 t07 316l 3214 3264 3314
J JOZ

2,509 2,694 2,879 3,066
5,933 6,068 6,182 6,282 6,371 6,454 6,530 6,602 6,671. 6,736 6,799 6,860 6,920 6,977 7,033 7,088 7,r42 7,194 7,246 7,296 7,346 7,394 7,442 7,489 7,s87

34t1. 3458 3 506 3 553 3601 3648 3695 3743 3790 3 838 3 885 3933 3 981 4029 4078 4L26

0,0009962 0,000 9981 0,001 004 0,001 014 0,001 025 0,001 040 0,001 056 0,001 075 0,001 097 0,007122 0;001 150 0,001 183 0,001222 0,00r269 0,001 328 0,02426 0,026 81 0,028 96 0,030 88 0,03265 0,03431. 0,035 89 0,037 40 0,038 87 0,040 30 0,04r70 0,043 08 0,04443 0,04577 0,047 09 0,048 39 0,049 69 0,0s0 97
o n5, ?{

425,0 509,2 594,1 679,8 766,7 855,1 945,3 1 038
t tJ:)

r,070 1,301
1,521 1,731. 1,934 2,130 2,321 2,508 2,692 2,876 3,063 5,794
5 AS'

1236 2787 2879 2955 3023 3 084 3142 3196 3249 3 300 3 350 3399 3447 3496 3 544 3592 3640 3687 3735 3783 3 831 3879 3927 3976 4024 4073 4t2l

0,053 51 0,05477 0,05602 0,057 26 0,058 50 0,0s973 0,060 96

6,079 6,187 6,283 6,369 6,449 6,524 6,595 6,662 6,726 6,788 6,848 6,907 6,964 7,019 7,073 7,126 7,178
7 ))O

7,279 7,328 7,376
7 4)1

7,470 7,s16

p:

90bar
v m3/kg

100bar s kJ/kg K
m3/kg i kJ/kg

T oc 0 20 40 60 80 100 t20 t40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

,
kJ/kg 9,1,
o, 1 1'75 4

s kJikg K

0,000 9958 0,0009977 0,001 004 013 0,001 0,001 025 0,001039 0,001 056 0,001 075 096 0,001 0,001 121 149 0,001 182 0,001 o,00t220 0,00t267 0,001 325 402 0,001 0,02269 0,02484 0,02669 0,02837 0,02993 0,03140 0,032 80 0,034 15 46 0,035 0,03674 0,037 99 0,03922 0,04042 0,04r62 0,042 80 0,043 96 0,045 t2 0,04627 0,047 41, 0,048 53 0,049 66 0,05077 0,05188 0,052 98 0.0s4 08

258,6
1A) n 425,7 509,9
544 7

0,0005 0,2944 0,5686 0,8262 1,069 1,300 r,520 t,730
1 q13 ) 1)A

680,4 767,2 855,5 945,6 I 038 tl34 1236 1345

2,3t9 2,506 2,690 2,874 3,060
? ,<?

9953 0,00( 9972 0,00( 003 0,001 013 0,001 025 0,001 039 0,001 055 0,001 074 0,001 095 0,001 r20 0,001 148 0,001 181 0,001 2r9 0,001 265 0,00. -) zz 0,00. 398 0,00. 0,0r926 0,02147 0,02331, 0,02493 0,02641, 0,027 79 0,029tt 0,030 36 0,03158 0,03276 0,033 91 0,03s 04 0,036 15 24 0,037 32 0,038 39 0,039 0,04044 0,04148 0,04252 0,043 55 0,04457 0,045 58 0,046 58 0,047 59 0,M858

5q54 681,0 767,8 855,9 945,9 I 038 Lt34 1235
I J+J

10,1 93,2 176,3 259,4 342,8 426,5 510,6

0,0005 0,2942 0,5682 0,8257 1,069 t,299 r,579 1,,729 r,932
t 1)1

2,3r8 2,5M 2,688 2,871, 3,056 3,249
5,7t5 5,880 6,01r 6,r21 6,218 6,306 6,386 6,46r 6,s32 6,599 6,664 6,726 6,786 6,845 6,901 6,957 7,OII 7,064

2834 2921, 2995 3061 3LzT 3r78 3233 3285 3337 3387 3436 3485 3534 3 583 363r 3 680 3728 3776 3825 3873 3922 3970 4019 4 068 4LI1

5,836 5,979 6,098 6,200
A )O)

6 77\ 6,453 6,525
6 544

2784 2883 2965 3 036 3 100 3 160 3216 3271
3 JZJ

6,660 6,723 6,785 6,844 6,901 6,957 7,012 7,066 7,118 7,169 7,220 7,269
1 all

7,365 7,412 7,458

3375 3425 3 475 3 525 3574 3623 3672 3720 3769 3 818 3867 3976 3965 4014 4063 4ttz

7,tts

7,166 7,2L6 7,265 7,312 7,360 7,406

I
p: I20bar
v m3/kg
T

140bar s kJ/kg K
v m3/kg
a

T .C

kJ/kg t2,l 95,1 178,0 26L,r 344,4 428,0
51? 1

kJ/kg

s kJ/kg K

0 I o,oooee43 20 | 0,0009963 40 I o,oo1 oo3 60 0,001 012 80 0,001024 100 0,001 038 120 0,001 054 140 0,001 073 160 0,001 094 180 0,001 118 200 0,001 146 220 0,001 178 240 0,00I216 260 0,001,261 280 0,001317 300 0,001 390 320 0,001 494 340 360 380 400 420 440 460 480 s00 520 540 560 580 600 620 640 660 680 7W 720 740 7ffi 780 800 0,016 19 0,018 11 0,019 69 0,02108 0,02236 0,023 55 0,02467 0,02575 0,02679 0,027 79 0,02877 0,02973 0,030 68 0,03160 0,03252 0,03342 0,03431 0,035 19 0,03607 0,036 93 0,037 79 0,038 64 0,039 49 0,040 33

s96,7 682,2 768,8 856,8 946,6 I 039 1I34 1234 L34l

0,0006 0,2937 0,5674 0,8246 r,067 r,298 r,5t7 r,727 1,,929
) 1)<

t46r

2,31,5 2,500 2,684 2,866 3,0s0 3,240 3,Ms
5,675 5,841 5,97r

0,000 9933 0,000 99s5 0,001 002 0,001 011 0,001 023 0,001 037 0,001 053 0,001072 0,001 093 0,001 117 0,00t1,44 0,001 176 0,00r2I3 0,001257 0,001,3t2 0,001 382 0,001 480 0,012 00 0,01421 0,01s 86 0,017 23 0,018 44 0,019 s5 0,02059 0,02157 0,0225r 0,02342 0,02429 0,02s 15 0,025 98 0,026 80 0,027 61 0,02840 0,029 19 0,02996 0,03072 0,03148 0,03223 0,03297 0,0337L 0,03444

q4'7 )

511< 598,0 683,4 769,9 857,7

14,1 97,0 t79,8 262,8 346,0 49,5

0,0007 0,2933 0,5666 0,8236 7,066 t,296 1,515 7,725 r,927 ,'t'r)
) 71')

1039 LI34 1233 1339 | 456 2676 2 818 2921. 3 006 3079 3146 3208 3267
J JZ4

2,497 2,680 2,86r 3,044 3,433
5,435 5,664 s,824 5,951 6,0s9 6,154 6,240 6,319 6,394 6,464 6,53L 6,595 6,656 6,716 6,774 6,830 6,885 6,938 6,99L 7,042 7,092 7,141 7,I89
7 )41

2795 2 898 2982 3 055 3I2l 3182 3240 3296 3 350 3402 3454
J )UJ

3 556 3 606 3 656 3705 3755 3 805 3 854 3904 3954 4003 4 053 4103

6,081 6,178 6,265 6,345 6,420 6,49r 6,5s8 6,622 6,684 6,744 6,802 6,859 6,9L4 6,968 7,020 7,072
7 l)t

7,172 7,220 7,268 7,31,s

3379 3432 3485 3 537 3 589 3 640 3 690 374L 379I 3842 3892 3942 3993 4043 4493

Prilog3.
Volumen zrakai dimnihplinova u ovisnosti o donjojtoplinskoj vrijednosti teku6ih gorivai o pretidku zrakaza izgaranje lzvor:[2,3.2251

P
ET6 -Etg o
2
J

c

rb

')/

=
o
Y

e
E N

z
U J

o

r0

4L

4i

44

ooNJA ToPLTNSKA vnueoNosr[E tksl

300

Prilog4.
Volumen zraka i dimnih plinovate udio co2 i 02 u suhim dimnim plinovima u ovisnostio pretidkuzraka kod prosjednogte3kog-loZivog ulji lzvor: [2,3.2271

a
I 10
i,;

E t n
'i

JE
t g

$i

P

- R e s E E q E q E E Eg Eq Rg qE fg i AeFtEgERFgggEggf; fH iF
N N N a a l ! h h g r @ € 6 o o l - - * - - - - -

art

,lr:
v I !

gRRnRn$fl s"gfi $.$.$.3"i"9g.H"$"E"e ssqqHR hR$SE

J c

H

{

q qq q q q q q q q s.d.d. s^ sE E B B sE E s. $. sE 8. s. b. E B 8" E {q R R $E.8. 1 .t
F
E
H + d d € F A O O h N < h O H O € O O 6 i 6 € { H € O € 6 O O t h F € € 6 O i - 6 € N € q H @ h d F d € n F F 6 6 h H N O - F d 9 N O d d N d d N N N d d 6 6 6 0 6 n t h 9 9 F € 6 i H N 6 6 t - h 9 F @ O i O t h 9 O 9 0 € N h O @ r @ d h @

arq.r
H i

d

aI ar q fi q cr dr di fi ci fI dr dl dr di Fr fI dl q dr i- $- a^ s. r- s- !- r- r. r- r. vi vi vr vr vr ur
d i i d F d H d i d H -

!

!
c

F
C

s"3.EE"s.s"5.s"s.s.$"E3.ggBB.E"s"B"s
i 9 6 d i o h i € 9 t 6 H N r

,t
!

a 6

F sss q 8 dL t5 s88t8t58s dl dl cl cl cl cl dl dl dl 61.r.!
E
i i i i i i i d

FI Fl dI dI dl fl fi fl q dr Fi fi n" r- n- s- v- s^ r- q- !. *" rr q q vI
F d H i i t s F d i i i t s d d i i i i t s i d i i l -

r RK3$S3 RS 8 S 8 8e s F S 9 S R t E ee t

d o

6 9 F

€ h

€ d 6 € € t s €

n 6 F N € - F

O h

n 6

!

F
E

z
.l F q.l

o

,3

ddddddddddddddddddddddddctddddddddddddddd

F $ € E E €€ S3 S 3 3 $ $ b E g F€ N S F F P F F F P F F F$ F S $S gES$

F o h € e 9 @ o o i H o h F d 9 0 9 q o F a 9 0 i 9 F 6 : o b 9 F a i @ d F 6 h

x
v
J

sgg5$$$qqg3$$e$3BR$$$:n3$$$$
g. ga g g g gq q g q ss.s.$ $" $" $" 8. $. 3 $ $ R H R tq n *$ \q H R t fiA H *
q q n-qqqqq
i d i i i

z {J
P: Q

x

.3
v

*NHBBESEE9gRNF$$hSFSBs$EghERFH€PER
qvlqq
d

vr vrvlqqqvlVleH < d i i r -

e-e-e^e^ei i i

r- r^r-r^F-F-

€- €- €^ qqo-o_
i i i i i N

oN

i

i

d

d

F

*

i

i

N

c/)

2
rr)

sl

!(

x

.s
x
lt

Agggs$$AgA3535$3s$$gHggsg3
6 Q O r m € Q @ 9 q O 9 0 9 6 F N F t F r r { : o d 6 h n 6 € € € 9 h h H - N d jj.i.ijjjjjjjjji::ii iTNNNdNNNNN dNNNNNd NdNN

u)

as.s"qqtsags.F"RF.R.H.s.s.5"s{n3.3"s"qqgqRR

gg333s$ g5$3gg ssEeE$$ 5SEgggggSSeEEEtsE *HR
i d d i i d d t d d i i i i i i

(,) . F
v

gS SX Hg S E 8H F $ $x3g=BgSEEEgSg:EFRH*$*Fg E s:S
d N o o o 6 0 0 6 0 0 0 6 0 0 0 0 0 0 6 6 6 6 6 6 6 * a * * + < s € ? + h h h h jjj.i-ijjjjjjjjj.ijjjjjji-iJ,.i,-iJ-i-.i-i--i--a--a--i--a--i-.i-.i-l-t

v
! . i

S GR =S 9 F 3 E= F S 3 F F 8 F 6R88N ShEESSSSFSB FS 38D5R e5e$s$s s sESEEESEEthSte t 5 S S 8 8 8 3 3 3 8 8j 88 9 9 j= I j j j j j j j j
dd ddddd dd ddddddddddddd i -i-i-i-i .j .i .i
6 0 6 0 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 .

v

gFFETR$FF$FF$$SnFH$B5g$$$$B$$$$HHH fr $*h$
j j j j j j j j -i j .j *. j j j j j j .i j j i-i-i .i j j j .i .i .i .i j j j .i j i -i i .i j

X

$sst tEt9:sRR3$sEFb:8e 8g8RF&RRF:A5RR 8 =s r $ S S e ej : j: s r e RRR I 3 3 8 33 3 8 3 3 3 j3 j8 j8 j3 j8 3 8 8 8 S S 8 gj =j e == j j j ji.-i j j j j
.j .j .i -i.i -i-i .i -i i-i .j -j i -ii -l -i -i

z

arl

to ctt

v

g q q !. $. $. € 8. $ RR$ e H H a a H H a e A e H $ $ nH n H f; $ A I s. tF e H H
i i T d H d i H N N 6 t s N N N N

o o.

gE

$s

9

eReEsRsEERss8RqgFgEAnAFgEentEgERHgAEE

I
iE
o

$g

P

R?SSESEsEEERRRsF?qFFEFsEFFSgSgSiSqE

& t . - -l l

5R[$g$d$6$$$5F$$tH$$$$$$sg
_ N N N N O O

-l o

-lN

5

d

!l?
-l*

I

R3$sgiFg;; grtn$gr*ffi ls$fi fi F:
F F - F - F : I N N N .

$$*$3$n'$3grR$$g$$$$F3Fs$$i$ Ssi $*$$;$$$Ft$$*$g$i$$F$*$$$fr ffiffiFffi ru#$F
i i i N N N o o o 6 ?

q

+ *$$$ r$$$R$sra$fr gg5ffi $$$ss sf
-l * "l*

rr)

,_.,t F t!

z z TJ
O rI.]
(h

+ aF3*stRxtFrRr$*$s$gi$$$
l* lx
F F H F < < N N N N N N N 6 6 $ + h i . ; F

.rl E - ll -* *
o

z r!
v)

!l?
tt{ l{

**$$g$R$$$$$$$$F$FR$Fg$ R ii FiH$ $ F$ gugg*$F$*s*u$w sn$sg$*uggFg x$;3$$$$tg$rF$*€sFtgg$g$FF € S S *g S uT ffi

O

.rl E - ll ** -

ffi

!lt'
'.ll*.
z

olt
flE

gi \n$ * € RI RNs h 88"+ P?i.${q@

6s FESEHNxSx+lisn$xss€HF$i$rg$*sggg$

$E

O

Prilog7.
Koeficijenti lokalnihotpora strujanja lzvor: [2,4.2431
LUKOVI Ri l i - R d a

p

a

"%
0,1
nt5

bla--ll2 bla:2

b l a: 3

150' 30" 135" 450 t20" 60" 90" 90"

0,11 0,3 0,55 1,5

0,13 0,3 0,62 1,65 0,12 0,04
0,18 0,06

0,1 0,25
t t \

0,09 0,23 0,48 1,,3 0,09 0,03 0,13 0,04
o r5

0,5 t,3
1
J

t,4 0,1 0,03
0,1,4 0,04 0,16 0,05

30' 30'
450
A<o

0,1 0,1 0 , 0 1 1 0,032

l J

0,r7 0,13
n11

0,15 0,05 0,18 0,06 nr5 0.08

60" 60"

I

0,05
I

0,22 0,07 0,3 0,1 2 3

0.0s
0,2 0,07 5

c-p

90' 90"

3

0,4 0,1

0,23 0,07
4

LUKOVI OD 90' (KOLJENA) SASTAVLJENI OD SEST ELEMENATA

4
d

o,27 0,2r o ) )

0,24 0,28

SIRENJE PRESJEKA fSE ODNOSI NA v,

L
A2

0 0 , 1 0,2 0,3 0,4 0,5

0,6 0,7 0,8 0 , 9

A

1 0,85 0,67 0,51 0,38 0,27 0 , 1 7 0 , 1 0,0450,012 15' 0,25 30" o 5 5 45" 0,69 60' 0,76
n )') o 5 0 , 1 8 0,16 0,1250 , 1 0,38 0,28 0,2

0,07 0,05 0,02

-L
)Yt

At Y2

0 , L 4 0 , 1 0,06 0,03

0,65 0,55 0,37 0,24 0 , 1 7 0 , 1 1 0,07 0,03

0,72 0,62 0,44 0,27 0 , 1 8 0 , t 2 0,07 0,04 90' 0,83 0,70 0,57 0,42 0,29 0.2 0 , 1 30,07 0,04

304

SUZENJE PRESJEKA f SE ODNOSI NA v,
A2

Ar
Y

0

0 , 1 0.2 0,3

J,4

0,5 0,6 0,7

0,8 0,9

42,

0,5 0,6

j,42 0,38 0,33 0,28 0,23 0,18 0,13 0.08

rll )"

a

A2
v2

"l fr
[ ;

0,u 0,21 0,1850,1650,L4 0 , 1 2 0,0950,0650,035
0.335 0,3 0,26 0,23s0,20 0,17 0,13 0,0950,04

0,06 0,05s 0,05 0,0450,04 0,0350,0250,02 0,015 0,12 0,110,10 0,09 0,475 0,06 0,05 0,04 0,02 0,18 0 , 1 6 0,145 0,t25 0,106 0,09 0,07 0,0550,02s

KOEFICIJENT LOKALNOG OTPORA KOJI SE ODNOSINA BRZINU POKAZANUNASKICI

ULAZUKANALS OSTRIMRUBOVIMAKOJILEZE URAVTIIMULAZA

ULAZUKANAL SAISTURENIM RUBOVIMA

i= 0,, €: L,o
o,os.{.0,2
6 PRI ->0,04
CI

t=0,85
t=0,05

ULAZUKANAL SAZAOBLIENIM RUBOVIMA

PRI r/d: 0,05 KADASURUBOVIRAVI\il KADASURUBOVIISTURENT PRI r/d = 0,1 zA OBA SLUCAJA PRIr/d.:0,2 ZA OBA SLUCAJA

e:0,25 f - d, t:0.r2 I=O

NAZIV

SKICA

KOEFICIJENT LOKALNOG OTPORA KOJI SE ODNOSINABRZINU POKAZANUNASKICI

ZA RUBOVE U RAVNINI I ZA ISTURENE RUBOVE a:3V a:50" a=90"

I]LAZUKANAL

t--0,2 d €--0,4 €= 0,2 €--0,2s

I >-o,3d €:0,2 €= 0,r5 €:0,25

ZA PRAVOKUTNI KANAL SE UZIMAJU VECE VRIJEDNOSTI KUTA A

PRIKLruCAKZA DOVOD

sA zAsuNoM
BEZ ZASUNA

€=0,3
':0,2

t]LAZUKANAL ISPODKAPAKA

t=0,3
VRIJEDNOSTI ' VRIJEDE SAMO ZA POKAZANI OBLIK KAPAKA

IZLAZTZKAI-IALA PODKAPAK

t - 0,65

TZLAZIZKANALA

c: L,r

ULAZUKANAL KROZRESETKU, DIJAFRAGMUILI JEDAN (PRVI) BOCNIOTVOR (OTVORISOSTRIMKRAJEVIMA)

4,1

l e Y 1:\t'zoz;-r)
L, O,N, PRI BoCNoM ULAZjIJ A VELICINI trDODAJE SE JEDINICA

Al

KOEFICI JENTLOKALNOGOTPORA KO{_sFoDNOStNA BRZTNd POKAZANUNASKICI

l

RIMKRAJEVIMA)

(oTVORr s oST_

IZLAZIZKANALA KROZRESETKU ILIDIJAFRAGMU

FTI,,
AtY

I

I

I

+(f.o,n, i

l+

BoCNrorvon

IZLAZIZKAI]ALA KROZJEDAN (POSLJEDNJT')

nrSptxant

(orvoRrsosr_
RIMKRAJEVIMA)

DIJAFRAGMA UNUTARKANALA

t=("u,-r*o.ro, !,

{+

POTPUNOOTVO_ REN SIBER ILI LEPTIR

r-i\
f z

l l l | l

(--n )-'+)

\-

I

307

I

POPIS OZNAKA POGLAWJE 1. Axp Ae A* B
CL

D Do
Hd

It*t"

ie i" it i3, Qa Qt Qo Q* Qr
Qo;

povrSina isparivada povriina pregrijada [m'] [tn'] povr5inazagrijadavode tkc/sl kolidina goriva [kJ/m3K] specifidna toplina zraka na ulazuu loZiSte tkc/sl koliCinaproizvedene pare tkc/sl KO|ICtna pare "nOrmalne< IkJlkg] oonJa toplinavriiednost goriva IkJ/kg] entalpija napojnevode [kJ/kgJ entalpija pare [kJ/kg] entalpija vode [kJ/kg] entalpija vodena ulazuu parni bubanj [kJ/kgJ entalpijapare n aizlazuiz parnog bubnja lkwl toplinapredana isparivadu topllnadovedena lkwl u loZiste [kw] toplina predanapregrijadu lkwl roplna predanazagrijadu [kWna]

[-']

vz'

v;
[rn3/kgJ

"il,1

volumenpare volumenpamog prostora specifidni volumenpare na rzrazu lz parnogbubnja

POGLAVLJE 2.
t':

9.*

t3' rs

il'
i*
llw iP

P
Qiw Q^p Qw 4"
Qn

Qo^

Qop

4on

4,"
Qw tu vL vl

specifidno toplinsko optere6enje loZi5ta [kWm,] specifidno toplinsko optere6enje isparivada [kg/mrs] specifidno maseno optereienje isparivada [kWm'z] specifidno toplinsko oprer-e6enje pregrijada [kWm,] speclxenotoplinsko opteredenje zagrijadavode [kg/mrs] ili specifidno optereienje [m3/mzs] vooenog ogledala ili specifidno [kgim3s] optereienie [rn3/m3s] volumenaparnogprostora temperaturazraka na ulazu u loZiite lmilkel koliiina_zrakaza izgaranje -rKggonva [-'] volumenloZiSta

r Ti
ti tl .4

uu'

rcl

v'

entalpijasuhozasicene pare entalpija vrele vode [kJ/kgj entalpija pare na izlazttn parnog bubnja [kJ/kg] entalpijapare na ulazuu medupregrijad [krfte] entalpijapare na izlazuiz medupregrijada [kJrkg] entalpija vode iza zagrijadavode IkJ/kg] entalpija napojnevode lkJeel entalpijapare [kPa] tlak lkJ&el toplinapredanaisparivadu lkr&el toplinapredana medupregrijadu toplinapredana [kJrkg] pregrijadu roptlna [kJ/kg] zagrijavania toplina predanarigri.l"eu [kJ/kg] vode toplina isparavania lkJ/kel t"Kl apsolutnat"Inp"ruturu rsparavanja temperatura tg isparavania podetna rcl temperatura teoretskatemperatura rcl pregrijavanja lkYkgl unutarnjaenergija suhozasi6ene pare lkJrkel unutarnjaenergija vrete vooe specifidni volumen [m'&g] suhozasiiene pare [m,/kg] specifidnivolumenvrele vode
[kJ/kg]

[kJ/kgK] srednja specifidna toplina

309

x
p

ltdkel lkJ/kel
[kJ/kg]

tp

udio suhozasi6ene pare unutarnja energija isparavanja vanjskaenergija isparavanja

W14 WO, t?5 ww

[tg/tg]

lt/kel
ltgltg] [t dtg] [m3/m3] [m3im3] [m3/m3] [m3/m3] [m3/m3] [kg/m,] [kg/-t] [kdmt] [kg/m'] [kdm'] [kdm'] [k/m,] [kg/mt] [kg/m'] [m'zls] [mfl/kg]

POGLAWJE 3.

cr c2
Cp'pr

9a,

[kJ/m3K]

konstanta konstanta specifidnatoplinaplinova kod konst.tlaka
baza prirodnog logaritma donja toplinska vrijednost gomj a toplinska vrijednost entalpija dimnih plinova po I kg goriva entalpij a ugljik-dioksida entalpija sumpor-dioksida entalpija du5ika entalpija kisika entalpija vodene pare minimalna kolidina kisika za 1 kg goriva minimalna kolidina zraka za 1 kg goriva stvarna kolidina zraka za 1 kg goriva tlak , temperatura poaetna temperatura konadna temperatura kolidina ugljik-dioksida u dimnim plinovima po 1 kg gonva kolidina vodene pare u dimnim plinovima po 1 kg goriva kolidina zraka za izgaranje 1 kg goriva minimalna kolidina zraka zaizgaranje 1 kg goriva kolidina du5ika u dimnim plinovima po 1 kg goriva kolidina kisika u dimnim plinovima po 1 kg goriva kolidina dimnih plinova po 1 kg goriva kolidina suhih dimnih plinova po 1 kg goriva kolidina sumpor-dioksida u dimnim plinovima po 1 kg goriva maseni udio ugljika u gorivu

9Hro qNz Qo, Qso, 8co, Quro O!, Qo" Qpr Qpt"

Hd Hs Ipr lco, iro, i*, io, it o ftro,.^jn tnr,*
1711,

[kJ/kg] [kJlkg] [kJ/kg] [kJ/rn] [kJ/m3] [kJ/rn3] [kJA,I3] [kJ/m3] lkdkg] ltgltg]

fto,
Q, 9tryc) AVt I

lteltel lPal

maseniudio vodika u gorivu maseni udio kisika u gorivu . maseniudio sumpora u gorivu maseniudio vlage u gorivu volumniudiougljikdioksida volumni udio vodenepare volumni udio du5ika volumni udio kisika volumni udio sumpor-dioksida gusto6augljik-dioksida gusto6a vodenepare gustoda du5ika gusto6a kisika gusto6a dimnih plinova gustoia dimnih plinova kod normalnogstanja gustoiasumpor-dioksida gustoia goriva kod temperaturet gustoda goriva kod 15'C kinematskaviskoznost vi5akzrakapo 1 kg goriva koeficijent vi5kazraka

p
t tr
tZ

V.o,

rcl rcl rcl

POGLAVLIE 4.

lmi/kel
lmilkg]

B cc
CL Cf,
DMP

V""o

VL Vt,^ V*. t/oz

lmi/kel [m,l/kg] [mi/kg] [rni/kg] [m,]/kgl [mfl/kg] [miikg]

D" De dc
8rg"\ 8zg") 8zw"\ 8q\xl 8s9., 8qv",

kolidina goriva tkC/sl [kJ/kgK] specifidnatoplinagoriva [kJ/m3K] specifidnatoplina predzagrijanog zraka [kJ/m3K] specifidnatoplinadimnih plinova kolidina medupregrijane tkC/sl pare kolidinaodsoljenevode tkdsl kolidina pregrijanepare tkC/E kolidina pare za [tdtg]

t%] t%l t%l t%l I%l I%l

fl

Vpr vpr,, V"o,

Wg

ltgltel

8\x\

t%]

rasprskavanje 1 kg goriva gubitak osjetne topline dimnih plinova gubitak zradenja u okolinu gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja gubitak zbog dade gubitak zbog lete6eg koksa gubitak zbog propadanja goriva kroz reietku gubitak zbog izgorivog u troski

310

gubitak zbog osjetne toplinetroske Hd donja toptinskawijednosr [kJ/kg] goriva l' entalpija vrele vode [kJ/kg] t'". entalpijapare naizlazu [kJ/kg] iz medupregrija6a tnr^ entalpijapa;e na ulazu [kJ/kg] u medupregrijad iNv entalpij; dp;jne vode [krtg] ,l entalpija prig.ilun" pu." lflttg] i, entalpijaiasiien"pui" IkJ/kel tt 5iegenova konstanta Q, toplinadovedena [kJ/kg] u IoZiSte po I kg goriva Qzttoplina dovedena [kJlkg] zrakom po 1 kg goriva osjetnatoplina [kJ/kg] .Qc predzagrijanoggoriva , osjetnatoplini pare za ep [kJ/kg] rasprskavanje 1 kggoriva _ tL temperatura fC] predzagrijanogzraka t temperaturaokoline fC] tpr temperaturadimnih fcl plinova V.,^^ minimalna kolidina zraka [mftAg] za izgaranje I kg goriva _ Vpr kolidinadimnihptinova [milkgl po 1 kg goriva volumni udio 9cor1u"1lY"') ugljik_dioksida Qco&) t%l volumni udio ugljik monoksida 4cp stupanjiskoristivosti generatorapare . ^ koeficijent pretidkazraka t%l POGLAVLIE 5.
A Ai Ak Aw Az A.r AzI

ge<u

Ct-z Cpt 4 d! f f, f" y, 1pr.. iu f /

[W/m,Kl lJlTrX] [mJ [-]

lHftg] [kJ/kg] [kJ/kg] [WmrKi [m]

o p
Pco, Pu,o r

[mj fbar]
[bar] [bar] [m]

o
Qt,r,

twl
[w]

Q*
Qz Q""
Qzv Qzupr Qn Q.tpr 4, Qu

twl
twl twl
tWl tw] twl twl [W/m'z] [W/m'?]

Qpp,pr twj

[-'] [m,J [m'J [.1i tm1 [rn,] [m,] [-'] [.'] tkgsl [tn] [WmrKt

A.n Azz ! b C,

povr5ina povr5ina isparivada konvektivna povrsina povrSina pregrijaiapare povr5ina ozradena efektivno ozradena povrSinau loZi5tu povr5inaplamenakoja zra€t povr5inazagrijada vode povriina zagrijadazraka potro5njagoriva Sirina koeficijentzradenjacrnog tijela

QzCo, [W/m'?] Qz\o [W/m] Qzco,,r [Wm'?] Q,t"o,t
Qqt,t

[W/m'?] [Wm,] tKl tKl [K] [rn] fcl fcl

T T.
T" r ttt tpt,;o

koeficijent prijelaza topline zradenjem specifiina toplinaptinova promjer hidraulidki promjer t<orekciiskiiaktor korekciiski faktor korekciiski faktor donjatoptinska vrijednost entalpija pLinova kod stvarnetemperature enralpija zrakanaulaat u lozste koeficijent prol azatop]ine debljina sloJa plina koji zraei opseg tlak parcijalni tlak CO2 parcijalni tlak HrO polumjer toplina toplina koju plinovi predaju u isparivadu toplina pregrijavanjapare toplina koju plinovi predaju u pregrijadupare toplina zradenja toplina koju zradicrno tijelo toplina zagrijavanjavode toplina koju plinovi predaju zagrijaduvode toplina zagrijavanja zraka toplina koju plinovi predaju zagrijaduzraka toplina zradenja toplina zradenjacrnog tijela toplina zradenjaCO, toplina zradenjaH2O toplina zradenjaCO2kod temperaturet toplina zradenjaHrO kod temperaturet toplina zradenjaplinova kod temperature/ apsolutna remperatura apsolutna temperatura crnogtijela apsolutnatemperatura stijenke korak izmeduciievi temperatura rruiu na ulazuu loZi5te izlaznatempentura plinova

311

lpr,'r

r"
t"r t,
Vt,,^
w wo a dron

%
0^t

a^
dy

A2

\t

4o


o
T

rt
5z

I l Lt A /rg

ulaznatemperatura plinova stvarnatemperaturau rcl loZi6tu izlazna tempentuta n t"cl loZiita teoretskatemperaturau fcl loZiStu minimalnakolidina zraka [tni,/kg] zaizgaranje 1 kg goriva brzina tr/sl brzina svedena na Im/s] normalno stanje IWm'?K] koeficijent prijelaza toplinekonvekcijom [Wm'?K] korigirani koeficijent prijelazatopline [Wm'?K] koeficijent prijelaza topline konvekcijom kod pare IWn,K] koeficij ent prijelaza topline konvekcijom kod plinova IWm'zK] koeficij ent prij elazatopline konvekcijomkod zraka IWm'?K] koeficijent prijelaza topline s vanjskestrane [Wm'zK] koeficijent prijelaza topline s unutamje strane stupanjiskoriStenja loZi5ta stupanj izoliranosti povr5ina stupanjcrno6e [Wm'zKa] Stefan-Boltzmannova konstanta faktor ozradenosti koeficijent ekraniziranja faktor zaprljanja cijevi koeficijent vi5kazraka vodljivostmaterijala [W/mK] razlika temperatura fcl logaritamskarazlika fcl temperatura

fcl

Ap" [Pa] Apo*o, [Pa] Lp[Pa]

uzgon koristan uzgon pad tlaka u udamim cijevima

POGLAVLIE 7, A d
dh

['n']

I h K k

[-] [-] Ids'] lml

o
Re sr' Jz t"

t-l
[-] lml

v, z
rk

til

rcl rcl
[rn'/s]

)\
Qpr

&&"
8o

[kdm'] [kd-'] [kd-'l [kd-,]

&"

LP* APrpr LP" Lpa

lP"l [Pa] lPul [Pa]

POGLAVLIE 6. C D D" I
Q^ 9o oAPt

Lp, LPt
AP,pt LPo

lPal lPal lPal

I ,,1

tkc/sl tkc/sl Irr/s'] lkdm'] [kdrn'l [kdm'] tPal

cirkulacijski broj kolidina proizvedenepare kolidina medija u cirkulaciji gravitacija srednjagustoda gustodau silaznimcijevima gustocau zagrijadkom dijelu cirkulacijskogkruga pad tlaka u silaznim cijevima

tP4
[Pa] [Pu] tPd [Pa]

Ap, Ap,pr LpLp,

povrSinapresjekastrujanja promjer cijevi hidraulidki promjer gravitacija visina dimnog kanala koeficijent rasporeda cijevi apsolutnahrapavost opseg nastrujavanog presjeka Reynoldsovbroj korak izmedu cijevi temperaturaokoline temperaturaplinova radni kapacitetventilatora broj redova cijevi stupanj iskoristivosti ventilatora koeficijent trenja kod strujanja gustocaplinova gustoCaplinovakod normalnogstanja gustodazraka gusto6a zraka kod normalnogstanja koeficijent lokalnog otpora koeficijent lokalnog otpora za 1 red cijevi potlak na idazu iz loZiita pad tlaka u dimnom kanalu zboglokalnih otpora padtlakauzradnomkanalu zboglokalnihotpora razlikatlakaudimnom prolazu radni napor ventilatora pad tlaka zbog otpora trenja pad tlaka u dimnom prolazu zbog otpora trenja pad tlakazbogotpora trenja u zradnomprolazu uzgon uzgonplinskog prolaza uzgonzradnogprolaza razlikatlaka u zradnom prolazu

312

POGLAVLIE 10.
d d^u Pr Pz o o I

POGLAVLIE 13. Vr,-io vt..^ Vrt., [mfr/kgj [mi/ke] [mftikg] minimalna koli tina zr aka zaizgaranje minimalnakolidina dimnih plinova kolidina suhihdimnih plinova minimalna kolidina suhih dimnih plinova maseniudio ugljika maseniudio vodika maseniudio duiika maseniudio sumpora maseniudio vlage koeficijent viSkazraka volumni udio CO, u suhim dimnim plinovima maksimalnivolumni udio CO2u suhim dimnim plinovima volumni udio CO u suhim dimnim plinovima volumni udio N, u suhim dimnim plinovima volumni udio O, u suhim dimnim plinovima

[-J [m] [Pa] [Pu] tm/rl [N/m] [kg/m']

v
Li L.p U/kgl [Pa]

promjer destica goriva maksimalni promjer destica goriva unutarnji tlak destica goriva vanjski tlak destica soriva brzinaiestice povr5inska napetost loZivogulja gusto6a koeficijent strujanja kroz sapnicu koeficijent otpora gibanja destice goriva adijabatskitoplinskipad padtlaka 12.

Vpr,",-ro [mfr/kg] t{g wH2 wN, ws ww [tg*g] [kgltg] [kg/kg] lkdkg] ttdtel
[Y"]

).
9cq.a6

POGLAWJE D^ d I p s
O6

Qa"rlxwof/")

l

[-l tml [bar] [*m] [-] [N/mmr]

unutamjipromjer pla5ta promjer rupa za.cijevi faktoroslabljenla radunskitlak debtjina stijenke korak izmeduo dozvoljenonap.'lft"'- "ii*i

eco,"1u"y l/o,l gN2,s(%) t%l 9o''4x1 t%l

rl
*

[ ;

I
373

I

You're Reading a Free Preview

Descarga
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->