Islamski davetski Servis Online Studio Din je servis koji se u svom radu striktno pridrava Kurana i Sunneta.

Na rad se zasniva na irenju Allahove s.v.t. vjere putem najjaeg medijskog sredstva, a to je internet na kojem se danas u jednom momentu nalaze milijarde zalutalih ljudi u traganju za neim ime bi se zadovoljili i mi smo krenuli u susret ka tim ljudima otvaranjem ove islamske web stranice

www.studio-din.com.

- Audio islamska predavanja - Audio uionice Kur'ana, Tedvida, Sufare - Razne Audio uae Kur'ana - Islamski Video - Flash - Ilahije na Bosanskom, Arapskom i Engleskom jeziku - Prevod Kur'ana na Bosanskom i Engleskom - erijatska Pitanja i Odgovore - Foto Galerija sa mnogo albuma - Kutubhana i mnogo, mnogo drugog
Da bi se uvjerili u sve ovo, bujrum posjetite nas na:

www.studio-din.com
Administracija Studio Din

Sadraj

El-Asr

strana 3

Sirat uprija most preko dehennema

4 5 8 10 12 14 16 18 20 22 23 25 27 28 30 32 34

Informativni islamski asopis El-Asr

Izdava
Stichting (Udruenje) Hidra

Osnovne razlike izmeu akide sunija i ija Autorska prava u islamu erijatski stav o duhanupuenju Bratstvo u islamu Propast faraona primjer i pouka Opasne greke u odgoju djece, III dio Abortuszloin prema djetetu Nataa Sedida Crna ena koja je obradovana dennetom Islamski kodeks ponaanja prema daijama Hamzino i Omerovo primanje islama Veliki grijesi I dio Odgoj due kuranom i sunnetom Udruenje Muslimana Sjeverne AmerikeU.M.S.A. I oglasi ljudima Hadd Razno Reklame Novi naslovi u ponudi demata Hidra:

Adresa
Amsterdam, Holandija

Registracija
KvK Amsterdam 34185854

Uplate na raun
Rabo Bank 1427.67.425

Urednik
Ebu-Hamza

Redakcija
S. Fazli A. ibonji

Dizajn
Mustafa Rami

U ovom broju za El-Asr piu:

Bilal Bosni Esad Mahmutovi Mr. Safet Kuduzovi Hasan H. Tahirovi Abu Ahmed Daan

Saradnici u ovom broju

Edin ikari Al'medina - ummu Muamer

Kontakti
Telefon: 06 269 78 398 e-mail: biltenElAsr@msn.com

Proli broj

tampa
tamparija S Zenica

Narudbe i reklame
biltenElAsr@msn.com www.jasnauputa.com

Akida

El-Asr

strana 4

Zatim e se postaviti uprija preko Dehennema, a mi smo pitali: O Boiji Poslanie, a kakva je ta uprija?' A on je odgovorio: Klizava i jako skliska, na njoj su kuke i ivije, i bodlje spljotene i kuke od trnja povijenog. To drvo raste u Neddu i kau da se zove Sadan
renosi se od Ebu-Seida el-Hudrija r.a. kako je rekao: Upitali su ashabi:O Boiji Poslani e, hoemo li vidjeti naeg Gospodara na Sudnjem danu?', a on je odgovorio: Da li vam neto smeta da vidite sunce ili mjesec kad je vedro?, a mi smo kazali: Ne smeta!, a on je rekao: Onda vam nee nita zasmetati da vidite svoga Gospodara toga Dana, onako kako vidite ovo dvoje.' Zatim je dodao: Pa e pozvati Poziva: Neka svaki narod krene za onima koje je oboavao! i krenut e sljedbenici kria za svojim kriem, sljedbenici kumira za svojim kumirima, a sljedbenici drugih boanstava za svojim boanstvima, sve dok ne ostanu samo oni koji su Allaha oboavali delleanuhu, bilo da su inili dobra djela ili grijeili i preostale ehli kitabije. Zatim e se primaknuti Dehennem kao da je opsjena i rei e se se idovima: ta ste vi oboavali?, a oni e odgovoriti: Oboavali smo Uzejra, sina Allahovog!, pa e im se rei: Laete, Allah nije imao ni druge ni djeteta, a ta bi ste vi eljeli?, a oni e kazati: eljeli bi smo da nas napoji., pa e im se rei: Pijte!' i popadat e u Dehennem. Zatim e biti re eno kr anima: ta ste vi oboavali?, a oni e rei: Oboavali smo Mesiha, Allahovog sina!, pa e im se rei: Laete, Allah nije imao ni druge ni djeteta, a ta bi ste vi eljeli?, a oni e kazati: elimo da nas napoji!, pa e im se rei: Pijte! i oni e popadati u Dehennem, tako sve 'Neka svaki narod ide za onim koga je oboavao, i mi ekamo svoga Gospodara! Pa je nastavio: 'Doi e im Allah u liku razliitom od onog kako su Ga prvi put vidjeli i rei e im: Ja sam va Gospodar., a oni e rei: Ti nisi na Gospodar', (u Buharijinij predaji) a ostali e rei: Ovo je nae mjesto i ovdje emo ostati dok nam ne doe na Gospodar, a kad nam On doe, mi emo ga prepoznati.' Tada e im doi Allah, d.., u liku njima ve poznatom i nee niko sa njim priati osim vjerovjesnika pa e re i: Postoji li izmeu vas i Njega neki znak po kojem ete ga poznati?, a oni e rei: Ima essak (potkoljenica) i on e pokazati Svoj znak i past e Mu na seddu svaki vjernik, a ostat e oni koji su seddu inili samo da bi ih drugi vidjeli i uli. Oni e pokuati uiniti seddu, ali nee moi jer e se cjela kima pretvoriti u jedan prljen i nee dati leima da se poviju. Zatim e se postaviti uprija preko Dehennema, a mi smo pitali: O Boiji Poslanie, a kakva je ta uprija?' A on je odgovorio: Klizava i jako skliska, na njoj su kuke i ivije, i bodlje spljotene i kuke od trnja povijenog. To drvo raste u Neddu i kau da se zove Sadan. Vjernik e preko uprije prei

dok ne ostanu samo oni koji su Allaha delleanuhu, oboavali, bilo da su dobro inili ili grijeili, pa e im se rei: ta vas je zadralo, a svi drugi su otili?, a oni e odgovoriti: 'Mi smo se od njih odvojili, jer elimo danas vidjeti svoga Gospodara! uli smo onoga koji poziva, kad je rekao:

Akida
dok okom trepne, ili kao munja, ili kao vjetar, ili kao trkai konj jurei. Jedan e se spasiti, drugi e biti zagreban, ali e se izvui, a trei e pasti u Dehennemsku vatru, sve dok zadnji ne proe vukui ue. to se vas ti e, vi ete toga dana arko preklinjati mene da vam se da pravo koje kao vjernici imate kod svoga Gospodara. Pa kad budu vidjeli da su se spasili, a njihova braa nisu, povikat e: 'Gospodaru na, a naa braa? Pa oni su klanjali sa nama, postili sa nama, i uestvovali u aktivnostima zajedno sa nama!? A Allah Uzvieni e rei: Idite, pa kod koga naete imana teine dinara, izvedite ga! I Allah e zabraniti vatri njihova lica i doi e spaeni od vatre i vidjeti da su neki u vatri d o l a n ak a , a n e k i d o potkoljenica, pa e izvaditi one koje su poznali i vratit e se. A On e rei: Idite ponovo, pa kod koga naete imana koliko trun, izvedite ga., oni e izvesti onoga koga budu poznavali.' Pa je rekao Ebu-Seid: Ako mi ne vjerujete proitajte ajet: Allah nee nikome ni trunku nepravde uiniti! Dobro djelo On e umnogostruiti.' Posredovat e vjerovjesnici, meleki, vjernici, pa e onda Allah d.., rei: Ostao je jo samo moj ef'aat!, i zagrebat e akom u vatru i izvaditi narode izgorjele, pa e ih baciti u

El-Asr

strana 5

rijeku na vratima Denneta, za koju kau, da je voda ivota. I oni e izniknuti na rijenim stranama kao to nie sjemenka iz mulja koju ste imali prilike vidjeti da nie na stijeni ili na stablu drveta, pa je ona koja je nikla u hladu blijeda, a ona koja je rasla na suncu zelena.izai e iz rijeke blistavi kao biseri, imat e na vratu biljeg. Ui e u Dennet pa e im stanovnici Denneta rei: Ovo su oni koje je Milostivi iz vatre oslobodio, pa ih uveo u Dennet, iako nisu imali dobrih djela i nita dobrog nisu pripremili., pa e im se rei: Sve to vidite pripada vama i jo toliko. Muttefekun alejhi

Pa onaj ko je izabran za halifu prije njega je zalim ili kafir, a onaj ko se nije sloio sa njime u njegovim stavovima je zalim ili kafir ili fasik. Isti je slu aj i sa onima koji se nisu sloili sa njegovim potomcima. Zbog toga su stvorili veliku prepreku neprijateljstva i potvore u istoriji Islama i i'izam postaje idejnim pravcem koji gaji ove tetne tendencije kroz generacije i generacije
Es-Sejjid Muhibbuddin El-Hatib
bog puno onih koji ne znaju i ne prave razliku izmeu nas Ehli Sunneta vel dem'ata i njih ija, spomenuemo osnovne razlike u vjerovanju izmeu nas i njih. Ovdje nije rije o fikhskim razlikama, kao to je muu mezhebima, ve je razlika u vjerovanju akidi! Jer ko nema ispravno vjerovanje, on nije musliman, zato to on kroz svoje krivo vjerovanje i ibadet upuen nekom drugom a ne Allahu s.v.t., ini Allahu subhanehu ve teala irk (pripisuje mu sudruga). Kur'an asni Kod sunija: Svi pripadnici Ehli Sunneta su saglasni da je Kur'an vjerodostojno preneen i da je sa uvan od bilo kakvog dodavanja ili oduzimanja i da se on razumijeva na osnovu gramati kih pravila arapskog jezika. Oni vjeruju u svaki njegov harf i vjeruju da je on Allahov delle anuhu govor koji nije nastao i koji nije stvoren i da neistina

Nastavak na sledeoj strani

Akida
nikako do njega ne moe doprijeti. I on Kur'an je prvi izvor cjelokupnog akideta (vjerovanja) muslimana i naina njihovog ponaanja. Kod ija: Pojedini od njih sumnjaju u njegovu vjerodostojnost, a ako se odre eni Kur'anski ajet sukobljava sa bilo ime od njihovog ubjeenja, oni ga na udan nain tumae kako bi ga uskladili sa svojim uvjerenjima. Zbog toga su nazvani " Mute'evvile ", i veoma mnogo vole da spominju razlike koje su se pojavile prilikom sabiranja i zapisivanja Kur'ana, i istiu izreke svojih imama koje se nalaze u njihovim izvorima na koje se oni oslanjaju. Hadis Kod Sunija: Hadis je kod sunija drugi izvor Islama i tuma Kur'ana, i po njima nije dozvoljeno raditi suprotno ni jednom hadisu koji se vjerodostojno od Poslanika prenosi s.a.v.s. Po pitanju ocjene vjerodostojnosti hadisa koriste se poznata pravila koja su odredili islamski alimi, najvei strunjaci u nauci poznatoj pod imenom "Mustalehul hadis". Na osnovu tih pravila se Jedan od obreda ija, na dan Aure. Tom lanac prouava prilikom pripadnici ove zalutale sekte nanose prenosioca bez ikakve sebi ozljede maevima kako bi iskrvarili razlike izme u mukarca i ene, jedini kriterij je opet, prenose od jednog ovjeka da svjedo anstvo pravednih l j u d i (po je rekao,.." Njihove knjige su islamskim kriterijima) o njihovoj prepune desetine hiljada hadisa iskrenosti. Za svakog raviju i j u vjerodostojnost je nemogu e (prenosioca) se zna kada je ivio, utvrditi. A oni su na njima sagradili broj vjerodostojnih hadisa koje je svoju vjeru. Na taj nain su oni on prenio i broj hadisa koje prenosi zanijekali vie od tri etvrtine hadisa a koji nisu zadovoljili ustanovljene Poslanika s.a.v.s., i ovo je jedna od kriterije. Sve se to sakupilo kao najvanijih taaka razlaza izmeu rezultat najveeg naunog truda u njih i ostalih muslimana. historiji uope. Hadis se ne prihvata od onoga koji nije iskren i l i od nepoznatog prenosioca, jer je to velika obaveza i emanet koji su iznad svih tih relacija nacionalne i mezhepske pripadnosti. Kod ija: Oni priznaju samo hadise koji se pripisuju porodici Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i poneke hadise pojedinaca od ashaba koji su bili na Alijinu r.a. stranu u njegovim politi kim sukobima, a sve to je mimo toga odbacuju. Oni uope ne pridaju vanost vjerodostojnosti seneda (lanca prenosioca), niti u tome koriste naunu metodu. Oni veoma esto kau, na primjer: "Prenosi se od Muhammeda bin Isma'ila koji prenosi od nekih naih ashaba koji,

El-Asr
Ashabi

strana 6

Kod Sunija: Sunije cijene i potuju sve ashabe i prilikom spomena bilo kojeg od njih kau: "Radijallahu 'anhu (Allah bio zadovoljan s njim). A nesuglasice koje su se meu njima desile, shvataju kao njihov li ni idtihad koji su uradili sa najboljom namjerom i to je stvar prolosti. Nama nije dozvoljeno da na osnovu njih gradimo mrnju koja e se protezati na budu e generacije. Naprotiv, o njima je Allah d.. kazao bolje nego o bilo kakvoj drugoj skupini ljudi i na vie mjesta u Kur'anu ih pohvalio. Neke od njih je pojedina no odbranio od optubi koje su im bile pripisivane, te poslije svega toga nikome nije dozvoljeno da ih za bilo to optuuje, niti u tome ima bilo kakve koristi. Kod ija: Oni smatraju da su se ashabi odmetnuli i postali nevjernici nakon smrti Poslanika s.a.v.s. izuzev manjine njih, iji broj ne prelazi broj prstiju na rukama. Oni Aliji r.a. pripisuju posebno mjesto. Jedni smatraju da je Poslanik s.a.v.s. jo za svoga ivota oporuio da ga on naslijedi nakon njegove smrti, drugi ga smatraju poslanikom, a tre i bogom (DA NAS ALLAH ZAKLONI OVE ZABLUDE). I na muslimane gledaju shodno njihovom odnosu prema Aliji r.a. Pa onaj ko je izabran za halifu prije njega je zalim ili kafir, a onaj ko se nije sloio sa njime u njegovim stavovima je zalim ili kafir ili fasik. Isti je slu aj i sa onima koji se nisu sloili sa njegovim potomcima. Zbog toga su stvorili veliku prepreku neprijateljstva i potvore u istoriji Islama i i'izam postaje idejnim pravcem koji gaji ove tetne tendencije kroz generacije i generacije.

Akida
Tewhid - vjerovanje u Allahovu jedno u drugih mimo Allaha. Trae od umrlih da im ispune njihove elje i oni imaju dosta dova i kasida koje to potvr uju. Oni sve to smatraju ibadetom i vjeruju da su njihovi imami nepogreivi, da oni znaju gajb i da oni imaju utjecaja na kretanja u svemiru. i ' i t i su inovirali tesavuf, kako bi ova iskrivljena shvatanja zasadili i me u sljedbenike Ehli

El-Asr

strana 7

Ru'jetullah - vienje Allaha d..

Kod Sunija: Vienje Allaha d.. je Kod Sunija: Vjeruju da je Allah mogue samo na Ahiretu, jer Allah Jedan i Svemogu , da Mu niko nije d.. kae: " Tog dana e neka ravan, niti sli an, niti postoji lica blistava biti, u Gospodara posrednik izme u Njega i Njegovih svoga e gledati. "(El-Kijame, robova, vjeruju u sve ajete koji 22.) govore o Njegovim svojstvima bez Kod ija: Nije mogu e vidjeti ikakvog iskrivljivanja njihovih Allaha d.. ni na znaenja ili negiranja bilo ovom ni na buduem ta od njih, i l i poreenja Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve svijetu. sa ljudskim osobinama nije ("Njemu nita Gajb sellem: Zaista su se prije vas slino "). Vjeruju da je On poslao poslanike koje Kod Sunija: Jedino sljedbenici Knjige podijelili na je zaduio da dostave Uzvieni Allah zna gajbNjegovu objavu, to su nevidljivo, a nekim od oni i u inili bez tajenja sedamdeset i dvije stranke a zaista e poslanika je otkrio bilo ega od nje. Vjeruju poneto od gajba, kao to da samo Allah d.. zna sa je to uinio se i moj ummet podijeliti na gajb-nevidljivo, da je Muhammedom, sallallahu zauzimanje kod Njega alejhi ve sellem, iz sedamdeset i tri. Sve e u Vatru osim uslovijeno ("Ko se moe posebnih razloga za to. pred Njim zauzimati za Kae Uzvieni: "Drugi jedne, a to je dzemaa nekoga bez doputenja onoliko znaju samo Njegova), da se koliko On eli ." (ElPrenosi Ahmed dova, zavjet, klanje Bekare, 255.) rtve, i molba ne Kod ija: Oni tvrde da U drugoj predaji stoji: Sve e one u upuuje nikom drugom gajb mogu znati samo sem Njemu d.. i da Vatru, osim one na emu sam je i moji njihovi imami i kau da bilo ta od toga nije poslanik ne moe i nema dozvoljeno uputiti bilo pravo obavijestiti o bilo kome drugom. Da samo ashabi emu od gajba. Zbog On posjeduje dobro i zlo toga neki od njih i da niko pored Njega Prenosi Tirmizi p r i p i s u j u b o a n s tvo nita ne posjeduje i ne njihovim imamima. moe uraditi, bio on iv Sunneta. Oni tvrde da evlije, kutbovii l i mrtav, i da su svim stvorenjima autoritativne li nosti i ehli bejt potrebne Njegove blagodati i milosti. imaju posebnu mo . Oni su svojim Spoznaja Allaha d.. je, kod njih sljedbenicima potvrdili postojanje obavezna erijatom pomou Allahovih stalea u vjeri i da se ta odlika d.. znakova i znamenja prije razuma p r e n o s i n a n j i h o v u d j e c u koji individualnim putem moe da i ne nasljedstvom. Sve to nema nikakve stigne do istine i upute. A nakon toga osnove u vjeri. Spoznaja Allaha d.. ovjek razmilja svojim razumom kako je po njima razumska obaveza a ne bi bio sigurniji i postojaniji u svojoj erijatska i ono to je dolo u vjeri. Kur'anu je samo potvrda zaklju ka razuma, i nita novo razumu Kod ija: Oni vjeruju u Allaha d.. i nepoznato. da je On jedan, ali oni to svoje ubje enje mijeaju sa pojedinim stvarima koje su irk. Oni prizivaju Allahova stvorenja i upu uju dove

Fikh

El-Asr

strana 8

Kljuno pitanje je - imaju li autorska prava svoje uporite u erijatu? Odgovor erijata je da je onaj ko prvi smisli neto i to pretoi u ideju, a zatim prenese na papir ili, pak, pretvori u neto materijalno, najprei da se okoristi tim proizvodom i njegovim izvoenjem na trite
Hfz. mr. Senaid Zaimovi
trogo se razgraniava legalan nain privreivanja od nezakonitog i nepotenog, vodei ra una o op em i zajedni kom interesu. Zabranjeni su svi oblici sticanja zarade pomou kojih se ostvaruje lina korist a na tetu drugog. Onaj koji pretampa knjigu bez dozvole autora i stvarnog vlasnika autorskih prava, ostvaruje dobit na tetu drugoga, to je strogo zabranjeno. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Nemoj prodavati ono to nije tvoje" (Ebu-Davud). Na ovu temu u naim islamskim glasilima nije do sada pisano. Razlog nepisanja vjerovatno lei u injenici to je ovo pitanje savremenog karaktera, pitanje koje nije razmatrano u klasinim islamskim djelima. Nauka se irila kao farzkifaje, a djela koja su zapisivana, tampana su i distribuirana na raun budeta islamske zajednice. Njihova djela se nisu ra unala njihovom svojinom i imetkom. Plau za irenje znanja su dobijali iz dravne kase ili su radili druge poslove, uglavnom trgovake, i od toga se izdravali. Njihova djela niko nije imao pravo prisvojiti, pa ni sam halifa. Njihova autorska i moralna prava su bila zatiena samim erijatom i propisima o pravima na slobodu govora, posjedovanja imetka itd ... Danas, kad nemamo islamsku dravu koja svojim vjerozakonom titi moralna i materijalna prava graana, muslimani su sami duni zatititi svoja prava, te ih pokuati ostvariti u sekularnoj dravi u kojoj ive. Inae, kad se radi o muslimanima, njima ne bi trebao neki poseban zakon koji bi regulirao autorska prava, jer je taj zakon usaen dogaa da pojedini muslimani sebi dopuste da posegnu za tuim pravom i imovinom. Neki (ak i mnogi) su pali na ispitu kunje i dozvolili da ih ejtan zavede. Pretampavaju tue knjige i prodaju ih bez dozvole autora. Ili presnimavaju kasete ilahija i kasida, ije autore nisu konsultirali, a kamoli da se od njih trai dozvola za materijalnu nadoknadu. To je u Bosni, ne samo iz neznanja, vrlo esta i rasprostranjena pojava. Neki i ne tampaju, ve ak kopiraju tua djela i slue se raznim oblicima povrede autorskih prava. Zato emo krenuti redom i pokuati pojasniti status ovih djela u islamu. Autorsko djelo Pod autorskim djelom podrazumijeva se proizvod ljudskog duha, odnosno intelekta iz odreenih oblasti stvaralatva. Takva djela mogu biti iz oblasti nauke, knjievnosti, umjetnosti, kao i drugih oblasti umnog i intelektualnog stvaralatva. U autorska djela spada samostalna tvorevina, odnosno izvorno djelo. Izvedena djela koja podrazumijevaju nova djela, koja imaju svoju osnovu u nekom drugom, ranije nastalom autorskom djelu, imaju status kao i izvorno djelo. Autorski pravni status imaju i prijevodi, ukoliko

u njima. Oni imaju unutranju samokontrolu i svijest o prisustvu Allaha, delleanuhu., Koji sve prati i zna. Oni imaju unutranji samootpor, kad su u pitanju tua prava i imovina. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao : "Muslimanu kod drugog muslimana je zabranjeno etvero: ivot, imetak, ast i vjera". Ovo su ujedno i erijatom zatiene vrijednosti na koje niko ne smije nasrnuti. Meutim, i pored toga se

Fikh
se prethodno dobila saglasnost od autora djela. Prema tome, autorsko djelo je samostalno intelektualno ostvarenje jednog ovjeka po kojem se on izdvojio od ostalih i koji je taj proizvod u vidu knjige, lanka, prijevoda, misli, ideje ponudio trgovini. Autor svoje djelo moe prodati kome on hoe. Onaj ko ga kupi, raspolae sa njim kao i vlasnik. Autorsko pravo Kad ovjek napie ili priredi knjigu, ima prava na tampu i izdavanje knjige i zaradu od prodaje knjige. To se zove autorskim pravom. On knjigu moe prodati drugom koji automatski postaje vlasnik prava tampe, izdavatva i zarade. Ovo pravo nikad nije imalo status imovine i robe kao danas. U savremenom ekonomskom argonu, i ovo pravo se smatra svojinom i na njega se primjenjuju sva pravila i propisi kao i na ostalu privatnu svojinu, odnosno imetak. Ono se prodaje i kupuje, iznajmljuje, poklanja i nasljeuje isto kao i druge nekretnine. Pitanje koje se namee jest - smatra li se ovo pravo u islamskom pravu imetkom koji se prodaje ili kupuje ili razmjenjuje? Naravno, klasini islamski pravnici nisu raspravljali o ovom pravu, ve su raspravljali o drugim pravima, onima koja su postojala u njihovo vrijeme. Pravnici su razmatrali openita pravila koja se odnose na sva prava. Ovo spada u obiajna prava koja je erijat potvrdio. Poto u sutini ovog prava ne postoji neto to se suprotstavlja erijatu, ono je legalno pravo kao i sva druga prava, a njegove zakonske norme regulira obi aj, odnosno pravo zastupljeno u odredenoj dravi. Uobiajeno je da se autorska prava smatraju imovinom kojom se trguje i ime se ostvaruje dobit. U erijatu nema smetnje da se tako tretiraju. Ono danas ima status imetka kao i sva trgovaka roba. Mogu li se prodati autorska prava? Kljuno pitanje je - imaju li autorska prava svoje uporite u erijatu? Odgovor erijata je da je onaj ko prvi smisli neto i to pretoi u ideju, a zatim prenese na papir ili, pak, pretvori u neto materijalno, najprei da se okoristi tim proizvodom i njegovim izvoenjem na trite. EbuDavud prenosi od Esmer ibn-Madrasa, da je rekao: "Doao sam Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da mu dam prisegu. Rekao mi je tada: 'Ko preduhitri ostale muslimane u neemu, njemu pripada ono u emu ih je preduhitrio'". Hadis je openite naravi i odnosi se i na prava i na imovinu. Analizirajuci sutinu autorskih djela, islamski pravnici su doli do zakljuka, da se ona ne mogu u potpunosti prodati. Ono to se prodaje jest pravo na tampu i objavu djela. Onaj ko je napisao knjigu ne moe prodati svoje ime i prezime ili svoje autorstvo, ali moe prodati pravo na tampu. I nakon ustupanja prava na tampu njegovo autorsko ime ostaje i dalje na knjizi. Kupac koji otkupi autorska prava, otkupio je pravo na tampu, itanje, prodaju, iznajmljivanje, darovanje i slino. Uvjet je, naravno, da onaj ko otkupi pravo ne smije otetiti autora ili proizvoaa. Nema sumnje da onaj ko je utroio mnogo vremena, odricao se mnogih stvari, trpio i tjelesne i psihike tekoe, da je on najprei u zaradi od svog djela. Je li zatieno autorsko pravo utaje znanja? Neko e rei da priznanje prava jednoj osobi prouzrokuje skrivanje i utaju znanja, koju je Allah strogo zabranio u 153. ajetu sure Bekare. Meutim, skrivanje znanja biva onda kad autor sprijei ljude da se okoriste itanjem i poduavanjem, te prenoenjem na druge. Onaj ko zadrava pravo na tampu i zaradu, ne sprjeava druge da itaju, ue, poduavaju i prenose. On ne sprjeava ni prodaju ni trgovinu tim djelom. On sprjeava i ne dozvoljava da drugi tampa knjige bez njegove dozvole, kako bi stekao neku zaradu. On, na neki nain, sprjeava krau i to da se drugi kite njegovim perjem i stiu zaradu na nedozvoljen nain.

El-Asr

strana 9

Ovo, naravno, nije utaja znanja. Islam ne dozvoljava svojim sljedbenicima sticanje zarade na nelegalan nain. U tom pogledu se strogo razgraniava, legalan na in privre ivanja od nezakonitog i nepotenog, vode i ra una o op em i zajedni kom interesu. Zabranjeni su svi oblici s ti ca n ja zar a de p om o u koji h pojedinac ostvaruje linu korist a na tetu drugog. U naem sluaju, ovjek koji pretampa knjigu bez dozvole autora i stvarnog vlasnika autorskih prava, ostvaruje dobit na tetu drugoga, to je strogo zabranjeno. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Zabranjeno je nanositi tetu i uzvra ati tetu drugom tetom". Meutim, potpuno je legalno sticanje zarade na osnovu uzajamne koristi, pristanka zainteresiranih strana i pravinosti. Ovaj stav ima podlogu u kur'anskom ajetu: "O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nain imanja ne prisvajajte, ali dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak i jedni druge ne ubijajte" (En-Nisa, 29.). Navedeni ajet postavlja dva uvjeta za valjanost trgovine: 1.) da se trgovina odvija uz pristanak obiju strana, i 2.) da se dobit jedne strane ne zasniva teti druge strane. na Zato, radi njihove izriite nelegalnosti, kraa, obmana, podvala, falsifikat, kao i drugi nedozvoljeni naini sticanja zarade, ne ispunjavaju postavljene uvjete. Ovi uvjeti se ne mogu anulirati ni obostranim pristankom. Zabranjeno je prodavati tuu imovinu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Nemoj prodavati ono to nije tvoje" (Ebu-Davud). Musliman koji prodaje knjigu ili kasetu koja nije njegovo vlasnitvo ili djelo, kri ovu Poslanikovu sallallahu alejhi ve sellem, zabranu.

Fikh

El-Asr

strana 10

Zar dim, pepeo, vatra i neugodni mirisi nisu opisi Dehennema?! Zar musliman da se kiti svojstvima dehenemlija, a njegova fitra udi za Dennetima ugodnih mirisa ispod kojih rijeke teku, u kojima je boravak vjean
Pie Mr. Safet Kuduzovi
ovjeanstvo je prvi put upoznalo duhan pod kraj 15. stoljea, u vrijeme kada je nekoliko panskih moreplovaca otkrilo Ameriku. Upotreba ovoga zla se vrlo brzo proirila na evropskom kontinentu a pod kraj 17. stoljea kr ani donose duhan u islamski svijet. Materije iz kojih se sastoji duhan Duhan se sastoji iz skupine otrovnih materija, a ne samo od nikotina kako to smatra veina ljudi. Neki sastojci: 1. Gas: tzv. prvi ugljeni oksid, otrovan; 2. Olovna materija: jako otrovna, koncentrie se tako da tijelo nije u mogu nosti da je se oslobodi; 3. Benzoberin: koji je neposredni uzrok raka; 4. Nikotin: jako otrovna materija. Doza od samo pedeset miligrama nikotina ubrizganih u ovjekove vene prouzrokovala bi trenutnu smrt; 5. Radioaktivni polonium: nagomilava se u plu ima pua a i napada; 6. Katran: uta ljepljiva materija, zbog koje poute zubi puaa. Izaziva karijes i napada nepce. Ovo je ujedno i n a j o t r o v n i j a m a te r i j a d u h a n a ; 7. Arsen: koristi se za unitavanje insekata, a 10% od ove otrovne materije ulazi u plua puaa prilikom puenja; i 8. Alkohol i druge supstance: daju okus cigareti i uvaju njenu vlanost, dok ne dospije do potroaa. tetnost duhana erijatski dokazi o zabrani puenja

Duhan nije bio poznat u vrijeme sputanja Objave, ve je otkriven Dr. Abdurrabbinnebi specijalista za nekoliko stoljea nakon toga. To i jeste nervne bolesti u Egiptu kae: "Kada razlog da nije direktno spomenut po pua dostigne stepen ovisnosti, imenu u Kur'anu i u Sunnetu Poslanika negativni uticaj puenja se poveava. sallallahu alejhi ve sellem. Meutim, Srce gubi sposobnost preciznosti ova vjera, kao posljednja objava otkucaja, a to se tetno odraava na Uzvienog Allaha, ne mijenja se do sami krvni ciklus, tako da pua s Sudnjega dana i sadri u sebi erijatske vremena na vrijeme ima vrtoglavicu, dokaze koji su opteg znaenja, i sve dolazi do kontrakcije modanih vena, a to se pojavi u vidu dobra ili zla, u u poznim godinama krvni pritisak se Islamu postoji erijatski hukm (propis) znatno povea. Organi za probavu i za to. Spomenut emo neke od tih disanje takoe nisu poteeni. Dr. optih dokaza: Kilerhamund, direktor statisti kog 1 . O p i s u j u i S v o g a P o s l a n i k a centra u Americi odsjek "Bolesti raka", alejhisselam kae Uzvieni Allah: "Oni konstantuje da je rak plua zanemariv koji slijede Vjerovjesnika koji ne u o d n o s u n a d r u g e t e t n o s t i ita, koga nalaze zapisanog kod sebe prouzrokovane konzumiranjem duhana. u Tevratu i Indilu, koji e od njih tetnost puenja se tekoer ogleda u traiti da ine dobra djela, a od izazivanju drugih opakih bolesti kao to odvratnih odvraati ih, koji e im su: rak na elucu, oboljevanje krvnih l i j e p o d o z v o l i t i a r u n o sudova, podba aj ili umrtvljenje zabraniti." (Sura El-E'araf, 157.) Ovaj embriona, a novoroene koje preivi plemeniti ajet, zabranjuje sve to je rodi se sa znatno manjom tjelesnom runo. Imenica koja je spomenuta u t e i n o m . S v j e t s k e z d r a s t v e n e ovom ajetu jeste el-habais i nosi vie organizacije navode da u SAD-u svake slinih znaenja kao: lo, odvratan, godine umre oko 346.000 osoba zbog pokvaren,...itd. Ovaj termin obuhvata poslijedica puenja, u Velikoj Britaniji sve to je odvratnog okusa i mirisa, a 55.000, u vedskoj 8.000. Svake godine obje ove osobine sadri duhan. 140.000 malodobnika umre od 2. Uzvieni Allah kae: "Jedite i pijte posljedica puenja. samo ne pretjerujte, On ne voli one koji pretjeruju." (Sura El-E'araf, 31.) Kae imam el-Usejmin: "Allah azze ve

Fikh
delle je zabranio pretjerivanje u dozvoljenim stvarima, a rasipanja imetka u nekorisne svhe (kupujui cigarete) je pree da se zabrani." 3. Kae Uzvieni Allah: "Ne rasipaj mnogo, zaista su rasipnici braa ejtanova." (Sura El-Isra', 26-27.) Kada je Ibnu Mes'ud r.a. upitan ko su to rasipnci, odgovorio je: "Rasipnici su oni koji neumjereno troe svoj imetak." (Buhari u ''El-edebul-Mufred, Hakim) Komentariui ovaj ajet rekao je Ibnu Abbas r.a.: "Rasipnici su oni koji nepotrebno rasipaju imetak." Ako se neumjereno rasipanje imetka ne ogleda u kupovini cigreta, onda ne postoji neto to se zove rasipanje imovine. A u 141. ajetu sure El-En'am Allah subhanehu ve te'ala kae: "I ne rasipajte, jer On ne voli rasipnike." (Prevod znaenja navedenog ajeta) 'Ata r.a. kae: "Ovim ajetom Allah delleanuhu zabranjuje rasipanje u svemu." Sam imam mufessira et-Taberi smatra ovu zabranu optevaeom za sve u emu se ogleda rasipanje. Ibnu Kesir kae: "Miljenje imama etTaberija, bez sumnje je ispravno." A Poslanik alejhisselam je kazao: "Allah Uzvieni ne voli troje: rekla-kazala (tj. prenoenje rijei s namjerom sijanja smutnje) puno pitanja i rasipanje imetka. (Muttefekum alejhi) Dakle sve su ovo jasne zabrane rasipanja imetka, a nema nimalo dvojbe, da jekupovanje duhana rasipanje imovine. U vrijeme kada muslimane snalaze nedae, glad, kada su obezpravljeni, proganjani, kada im je neophodna pomo, a naroito materijalna, jedna petolana muslimanska porodica u zapadnoevropskim zemljama za godinu dana potroi oko 5.000 na cigarete. Posluajmo sljede e Poslanikove alejhisselam rijei: "Nee se pomjeriti stopala roba na Sudnjem danu dok ne bude upitan za svoj ivot u emu ga je proveo, o znanju koliko ga je stekao i po njemu radio, o imetku kako ga je zaradio i u ta ga je potroio, o svome tijelu sa ime ga je zaposlio." (Tirmizi ''hasenun sahih'', sahih i po ocijeni ejha Albanija) A u drugom hadisu kae Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: "Iskoristi petero prije nego to nastupi petero drugih. Iskoristi mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogastvo prije siromatva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i ivot prije smrti. " (Hakim u Mustedreku) 4. Uzvieni Allah je rekao: "I ne ubijajte sami sebe." (Sura En-Nisa', 29.) Imam es-Sa'di ovako tuma i citirani ajet: "Ovaj ajet ima i drugo znaenje a ono je "i jedni druge ne ubijajte!." Ovo je primjer stilistike Kur'ana da jednim ajetom obuhvata dva znaenja." Nauno je dokazano da puenjem ovjek unitava i ubija sam sebe, i one koji borave u njegovoj neposrednoj blizini. ovjek koji uniti svoj organizam duhanom, i to bude

El-Asr

strana 11

uzrokom njegove smrti, na isti nain e biti kanjavan na Sudnjem danu. Ovo potvruju sljedee rijei Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: "Ko se ubije s odre enom stvari bi e njome kanjavan u vatri dehennemskoj. " ( M u t t e f e k u n a l e j h i ) 5. Od Ubadeta ibnu es-Samita r.a. i Ibnu Abbasa r.a. se prenosi da je Poslanik alejhisselam kazao: "Zabranjeno je tetu initi sebi, a isto tako i drugome. " (Ibnu Made, imam Ahmed i dr) Ovo je jedan od najjasnijih dokaza iz Poslanikova alejhisselam Sunneta o zabrani puenja. Resulullah sallallahu alejhi ve sellem je ovim hadisom zabranio nanoenje tete sebi i drugima, a niko ne opovrgava naunu konstataciju da puenje priinjava tetu puau i onima oko njega. 6. Od Dabira Ibnu Abdullaha se prenosi da je Poslanik alejhisselam rekao: "Ko bude jeo bijeli ili crveni lukneka se izdvoji iz mesdida i neka sjedi kod kue." (Muttefekun alejhi) Kae ejh Albani rahimehullah: To je dakle Poslanikov alejhisselam sud

prema onom koji je jeo luk, koji je koristan za organizam i halal je, da sjedi kod svoje kue. Pa ta je sa onim koji pui cigarete, odvratne i otrovne. Hoete li uzeti pouku o razumom obdareni?!" Razlog zbog kojeg je Poslanik sallallahu alejhi ve sellam zabranio dolazak u mesdid onome koji je jeo luk je neprijatan miris koji ometa klanjae. Kakav je onda hukm (propis) o puenju koje je daleko neprijatnijeg mirisa od luka. Puai zaista svojim neprijatnim mirisom uznemiravaju klanjae. Ovo je potpuno opreno Sunnetu, koji podstie da se klanja prije polaska u mesdid namirie najljepim mirisom. 7. Prenosi se da je Poslanik alejhisselam jedne prilike doao, a ljudi su klanjali i dizali svoje glasove uei Kur'an, pa je rekao: Zaista svaki klanja tajno moli svoga Gospodara, pa pazite ime Ga molite, i ne diite svoje glasove jedne iznad drugih uei Kur'an." (Imam Ahmed u Musnedu) Dakle Poslanik alejhisselam je zabranio da klanja die svoj glas, tako da time ometa svoga brata, koji se isto tako obra a svome Gospodaru,iako se u enje Ku r'ana svrsta va me u najvrednije ibadete. Kolika je onda, analogno ovom hadisu, strogost zabrane za ometanje klanja a, neprijatnim mirisom duhana?. 8. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik alejhisselam rekao: "0 ljudi, Allah je lijep i ne prima osim lijepo... " (Muslim) Tumaei ovaj hadis el-Kadi kae: U osnovi lijepo znai udaljavanje od runog i neprijatnog." 9. Nu'man ibnu Beir kae: Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: "Halal je jasan i haram je jasan, a izmeu njih su sumnjive stvari, koje ne zna puno ljudi. Ko ih se sauva, sauvao je sebe i svoju vjeru, a ko zalazi u sumnjive stvari, zaao je u haram. " (Muttefekun alejhi) Miljenja nekih islamskih uenjaka Imam mufessir es-Sa'di kae:"Puenje je haram kao i sama trgovina Kae ejh duhanom. Nastavak na sledeoj strani

Hutba
el-Usejmin rahimehullah: "Puenje je haram" a potom je naveo niz erijatskih dokaza." Ibnu Baz konstatuje: "Puenje je haram i nije dozvoljena prodaja cigareta, niti bilo kakva trgovina njima, isto kao i kod alkohola. Onaj ko pui ili prodaje duhan, duan je traiti oprosta od Uzvienog Allaha i pokajati se za ono to je inio i odluiti da to vie nee raditi". Izmeu ostalih konzumiranje duhana smatraju haramom:Muhammed b. Abdulvehhab, Ahmed b. Haderin Ebu Tami, Muhammed et-Tarabii elHanefi, Ibn-Hasan Selman i drugi. Savjet bratu Nakon dokaza koje smo izloili o zabrani puenja uistinu musliman nema opravdanja pred Uzvienim Allahom ako ustraje u ovom zlu. Pored grijeha koje sebi tovari na vrat, musliman time truje sebe, svoju porodicu, svoje drutvo, rasipa imetak, uznemirava ljude neugodnim mirisom itd. Pored mnogobrojnih blagodati koje su d a r o va n e ov jek u , za r tra i ti zadovoljstvo u onome to srdi Uzvienog Allaha? Zar dim, pepeo, vatra i neugodni mirisi nisu opisi Dehennema?! Zar musliman da se kiti svojstvima dehenemlija, a njegova fitra udi za Dennetima ugodnih mirisa ispod kojih rijeke teku, u kojima je boravak vjean?! Zar musliman nije dostojanstvenije od toga da se povede za svakim zlom koje izmisle Allahovi tebareke ve te'ala neprijatelji?! Nihov cilj i jeste da putem raznih zala koje plasiraju muslimanima iskvare to vrsto tijelo, a potom ga bez imalo potekoa odvoje sa Allahova puta. Svaki vjernik je dio muslimanskog tijela i ako ne sauva svoju fitru posljedice toga osjeti cijela zajednica, a ako bude krepostan i drugima ukazuje na nedostatke, ini veliku uslugu ummetu i njemu pripada viestruka nagrada od Njegova Gospodara. A ovaj dunjaluk je samo poligon ispita, polje na kome se sije, a plodovi se ubiru na ahiretu uspjeh ili propast, nema treeg, a Allah azze ve delle prema Svojim robovima nee nepravedan biti.

El-Asr

strana 12

Da li jedni druge posjeujemo ili zovemo, radi toga to se volimo, ili samo onda kada jedni drugima trebamo, za neku prolaznu i linu stvar ili problem

Autor hutbe: Nezim Halilovi Muderris

rao i sestre u islamu! Danas u, uz Allahovu delleanuhu pomo da govorim na temu Bratstvo u islamu. Smatram da je tema vrlo vana i da bi sve nas trebala potaknuti na razmiljanje i aktivnost na polju naih jaanja meusobnih veza i ophoenja u skladu sa islamskim principima. Allah delleanuhu u 10. ajetu Sure El-Hudurat kae: Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala. Po citiranom ajetu, mu'mini (vjernici) su braa, a dug brae je da se meusobno izmire. Brate i sestro! Da li se ja i ti osjeamo braom i sestrama ili smo jo uvijek jedni drugima nepoznati i strani? Da li jo uvijek jedni od drugih okreemo glave i radujemo se meusobnoj nevolji? Da nekima od nas nije draa nevolja koja zadesi brata muslimana, ak od vlastitog uspjeha? Da, mnogi od nas su postali strunjacima u meusobnim prepirkama i obraunima, a da nam ni na um ne pada da izmirimo zavaenu brau. Oni koji se tako ponaaju, izgubili su nadu u Allahovu delleanuhu milost i oni tumaraju bez cilja. Vrlo esto se u naem svakodnevnom razgovoru, uje kako su po erijatu muslimani braa i kako su: ivoti, ast i imeci muslimana sveti jedni drugima, te kako jedni druge trebamo paziti, meusobno se uvati i pomagati. A da li to primjenjujemo i u praksi? Allahov Poslanik s.a.v.s. i njegovi ashabi su bili u svojim ivotima do kraja jasni i nedvosmisleni. Prema nevjernicima su bili strogi, ali im u isto vrijeme nisu nanosili nepravdu, jer je to Allah delleanuhu zabranio. Na drugoj strani su oni u meusobnom

Hutba
ophoenju bili milostivi i blagi. O tome Allah delleanuhu u posljednjem ajetu Sure El-Feth kae: "Muhammed je Allahov poslanik. Oni koji su uz njega, strogi su prema nevjernicima, a samilosni meu sobom..." (Suretu-lFeth:29) Muslimani se ne smiju meusobno prepirati, jer to biva uzrokom njihova slabljenja. U tom pogledu u 46. ajetu Sure El-Enfal stoji: "I pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite strpljivi, jer je Allah na strani strpljivih ." (Suretu-l-Enfal: 46) Iman u Allaha delleanuhu i bratstvo meu muslimanima su bila dva najznaajnija faktora u konstituisanju prve islamske zajednice, odnosno drave u Medini. Bratimljenje izmeu ensarija i muhadira je bilo najbolji prakti an primjer ummetu, na putu prenoenja i ivljenja islama. A da li smo i mi u protekloj oruanoj agresiji na BiH bili muhadiri i ensarije ili smo bili domai i izbjeglice? Jesmo li nae muhadire prihvatali, kao brau ili smo im, kao to je to bio sluaj u nekim mjestima u BiH naplaivali kiriju i tako razvijali biznis? Zar na najtee frontove i najopasnije bitke nismo gurali one sa strane i bili spremni da se borimo za svoja ognjita, dok je i jedan od njih iv?... Kur'an i hadis su strogo osudili neslogu i razilaenje meu muslimanima. Allah delleanuhu upozorava da je razilaenje i zavist meu Ehlu-l-Kitabom (sljedbenicima knjiga), rezultiralo iskrivljivanjem Njegove Rijei. Allah delleanuhu od nas trai da meusobno ophoenje uskladimo sa erijatskim propisima, pa u 11. ajetu Sure El-Hudurat kae:: O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su oni bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge runim nadimcima! O, kako je runo da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju - sami sebi ine nepravdu." (Suretu-l-Hudurat: 11) Allah delleanuhu nam zabranjuje da se jedni drugima rugamo ili da jedni druge nipodatavamo, jer su moda oni sa kojima se ismijavamo bolji od nas. Ova zabrana se odnosi i na mukarce i ene. Nije dozvoljeno da jedni druge kudimo i da se zovemo runim nadimcima. Koliko je samo ljudi koji su u naim oima veliki, a oni su mali kod Allaha delleanuhu.? I koliko je u naim oima malih ljudi, a oni su veliki kod Gospodara Kosmosa? Koliko je u proteklom otporu agresorima bilo obinih, prosjeno obrazovanih ili

El-Asr

strana 13

neobrazovanih ljudi, koji su svojom hrabro u i odlu no u branili i oslobaali Bosnu i Hercegovinu i nikada ni od koga niti su dobili pohvalu, niti su joj se nadali? A koliko je bilo bogatih, obrazovanih i uticajnih pojedinaca, koji su se u to teko vrijeme izjednaili sa miima u mekinjama i koji su pali na ispitu zrelosti? Prenosi Musa bin Ismail, od Vuhejba, od Davuda, od Amira, da je Dubejr bin Ed-Dahhak rekao: "Ovaj ajet je objavljen u povodu Benu Seleme: "I ne zovite jedni druge runim nadimcima! O, kako je runo da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima!" Kae: "Doao nam je Poslanik s.a.v.s., a niti jedan ovjek od nas nije bio, a da nije imao dva ili tri imena, pa je Poslanik s.a.v.s. govorio: O ti, taj i taj! Pa bi mu kazali: "Oh, Allahov Poslanie, on se ljuti radi toga imena (nadimka), pa je objavljen ajet:

"I ne zovite jedni druge runim nadimcima!" (Ebu Davud) Muslimani moraju biti kao jedno tijelo i to ne samo teoretski, nego i praktino. U tom smislu je i slijedei hadis: Prenosi Nu'man ibn Beir, da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Vidi vjernike u njihovoj me usobnoj ljubavi, samilosti jednih prema drugima i utivosti, kao da su jedno tijelo; kada jedan dio tijela osjeti bol, itavo tijelo osjea groznicu i nesanicu." (Buharija) Brate i sestro! Da li se mi kao dio ummeta osjeamo jednim dijelom tijela ili smo zabavljeni iskljuivo sobom? Da li se meusobno volimo i uvaavamo ili je naa meusobna ljubav postala interesom, koji kada izlapi, odlazi u zaborav? Da li jedni druge posjeujemo ili zovemo, radi toga to se volimo, ili samo onda kada jedni drugima trebamo, za neku prolaznu i linu stvar ili problem? I postavlja se pitanje: Kada emo nadii sve te nae line slabosti? Odgovor je nedvosmislen: Onda kada nam vjera bude sistemom ivota i kada nam: Allah delleanuhu, njegov Poslanik s.a.v.s. i borba na Allahovu delleanuhu putu, budu drai od svega to nam je danas srcu priraslo! Muslimani slie graevini u pogledu njihova jedinstva, pa u hadisu koji prenosi Ebu Musa, stoji: Prenosi Ebu Musa da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Mu'min je mu'minu, kao graevina, jedan dio uvruje drugi! Pa je isprepleo prste." (Buharija) Brao i sestre! Vratimo se izvorima islama i budimo jedni drugima istinska braa u vjeri! Izmirimo zavaenu brau i sestre i jaajmo na svakom polju! Budimo ponosni to pripadamo ummetu Muhammeda s.a.v.s.! I pripremajmo se za Dan polaganja rauna! Gospodaru, pomozi ugroenim muslimanima, ma gdje bili, ne iskuavaj nas sa onim to neemo moi podnijeti, oprosti nam grijehe i poasti nas u Dennetu, drutvom sa: poslanicima, ehidima i dobrim ljudima!

Kuran

El-Asr

strana 14

Oni su se odmah urno spustili, radujui se i posmatrajui velianstvenu mo, koja je zapanjila prisutne i ukazivala na pravi put srcima vjernika. U tom momentu iza njih, faraon i njegova vojska su zapanjeno i zastraeno gledali taj velianstveni prizor
vaa!" - ree On - " a vas dvojica na Pravome putu ostanite i nikako se za neznalicama ne povodite!" (Junus 88 i 89) Zatim su Israilovi potomci zatraili od faraona da ih pusti da idu na njihov praznik, pa im je on preko volje to dozvolio. Tako su se oni pripremali za odlazak. Me utim, faraon i njegova vojska su istovremeno pripremali varku da ih grupa, i naljutili su nas, "a mi smo, zaista, svi oprezni!" 'I mi ih izvedosmo iz ba i i izvora, iz riznica i mjesta divnih. Tako je bilo! I Mi dadosmo da to naslijede sinovi Israilovi. 'I oni ih ujutro sustigoe, pa kad jedni druge ugledae, Musaovi drugovi povikae: "Samo to nas nisu sustigli!" "Nee", ree on, "moj Gospodar je sa mnom, On e mi put pokazati!" (Eu'ara, 52-62) Uenjaci iz oblasti tefsira kau da je faraon kada je sa svojom vojskom krenuo u potragu za Israilovim potomcima idui za njihovim tragom, imao silnu, mnogobrojnu vojsku. Kae se da je samo u konjici imao sto hiljada crnih pastuha, a broj vojnika je prelazio milion i est stotina hiljada - a Allah opet, najbolje zna! Sve u svemu, faraon i njegova vojska su ih sustigli pri izlasku Sunca. Dvije skupine su se ugledale, bez ikakve sumnje i varke, pa je bilo preostalo samo da u u u sukob, da se bore i da se brane, Musaovi drugovi su u strahu rekli: "Samo to nas nisu sustigli!", jer su bili stjerani uz more, tako da im je jedini put i izlaz ostao zagaziti i u i u more, to niko ne bi mogao uraditi. Pored toga, sa desne i lijeve strane su bila i visoka brda, a faraon ih je bio stijesnio i ve

oto su egipatski Kopti ostali nepopravljivi u svom nevjerstvu, nasilju i prkosu, slijedei faraona i prkosei Allahovom poslaniku Musau ibn Imranu a.s., Allah im je dao veli anstvene i neoborive dokaze i pokazao natprirodna uda koja zasljepljuju pogled i zapanjuju razum. Me utim, oni se i pored toga nisu popravljali, niti prestajali grijeiti. Samo mali broj ih je povjeravao, dok ih je veina bila odana faraonu i njegovom zlu. Bijeg Benu Israila Musa a.s. je cijelo to vrijema, dok su faraonu i njegovom narodu stizale opomene za opomenom, govorio svom narodu da se oslone na Allaha, da od Njega pomo trae i da se samo Njemu klanjaju. Oni su ga posluali, pa im je Allah dao izlaz i rjeenje iz situacije u kojoj su bili. Uzvieni Allah kae u Kur'anu: I Musa ree: "Gospodaru na! Ti si dao faraonu i glaveinama njegovim bogatstva da u raskoi ive na ovome svijetu, pa oni, Gospodaru moj, zavode s puta Tvoga! Gospodaruna, uniti bogatstva njihova i zapeati srca njihova, pa neka ne vjeruju dok ne doive patnju nesnosnu!" "Usliena je molba

pobiju i protjeraju. Oni su odmah te noi krenuli i uputili se u pravcu ama. Kada je faraon uo za njihov odlazak, naljutio se i do kraja razbjesnio na njih, pa je po eo sakupljati i bodriti svoju vojsku da ih stignu i unite. Uzvieni Allah kae: I Mi objavismo Musau: "Kreni nou sa Mojim robovima, biete gonjeni!" 'I faraon posla po gradovima sakupljae: "Oni su zaista mala

Kuran
krenuo na njih. Udari svojim tapom po moru Kada su ugledali njega i njegovu brojnu vojsku i oruje, uplaili su se, jer su pod njegovom vlau i ranije doivjeli ponienja i muenja. Zato su se poalili Allahovom Poslaniku na nezavidnu situaciju kad su ih ugledali i s njom se suoavali, pa im je iskreni i provjereni Allahov Poslanik Musa a.s. rekao: "Nee, moj Gospodar je sa mnom, On e me uputiti!" On je tada bio na zaelju, pa je proao naprijed, gledajui u more iji su se valovi sudarali i buka bila sve jaa, pa je rekao da mu je nareeno da ovdje doe. Kada je situacija postala krajnje ozbiljna i opasna, a faraon i njegova - onako opaka, opasna, estoka, ljutita i srdita vojska se pribliila, pa se pogledi ukoili a due do grla doprle, Moni, Uzvieni i Blagi, Gospodar plemenitog 'Ara, objavio je Musau a.s.: "Udari svojim tapom po moru!", pa je udario. Kae se da je pri tome rekao: "Rastavi se, Allahovom dozvolom!" - i ono se rastavi, i svaki bok njegov bijae kao veliko brdo. Kae se da se more rastavilo na dvanaest mjesta i za svako pleme napravilo po jedan prolaz kojim su ili. Uzvieni Allah je takoer naredio zapadnom vjetru, pa je on puhao i odnio morsko blato, tako da je ostalo suho tlo, koje se nije lijepilo za kopita konja i ostalih ivotinja. . Zatim je Musau a.s. nareeno da krene sa Izraelanima kroz prolaze - staze, koje im je Uzvieni Allah iz svoje milosti napravio. Svako pleme je znalo koji prolaz da koristi! Oni su se odmah urno spustili, radujui se i posmatrajui velianstvenu mo, koja je zapanjila prisutne i ukazivala na pravi put srcima vjernika. U tom momentu iza njih, faraon i njegova vojska su zapanjeno i zastraeno gledali taj velianstveni prizor. Taj velianstveni prizor ga je zastraio, jer se uvjerio u ono to prije Uzvieni Allah opisujui ovaj dogaaj kae: I Mi prevedosmo preko mora stigao svoje robove koji su od mene odbjegli i ustali protiv mene i moga carstva?" Poeo je sam sebe ubjeivati da krene za njima, istovremeno elei i da se spasi. Ali, daleko od toga! Kad god bi kroio korak naprijed ustuknuo bi unazad vie koraka. Zatim se navodi da se Dibril a.s. tada pojavio u liku konjanika na mladoj kobili, pa je proao ispred faraonovog pastuha. On je zahrzao i krenuo za njom. Meutim, Dibril je pourio ispred njega i krenuo kroz more. Njegov konj je potrao za kobilom, te faraon nije mogao nita uinili. Kada je njegova vojska vidjela da je on zagazio u more, za njim su i oni svi jurnuli. I kada je prethodnica vojske bila na domak kopna na drugoj obali, tada je Uzvieni Allah objavio Musau a.s. da opet udari tapom po moru. Kad je to u inio more se sastavilo i sve ih potopilo, tako da se niko od njih nije spasio. Tevba koju Uzvieni neprima nije vjerovao: da je to djelo Gospodara plemenitog Ara. Zato je ustuknuo ne usuujui se krenuti dalje, pokajavi se to je uope i krenuo u potjeru za njima i to se upustio u ono gdje vie kajanje ne pomae. Meutim, prema vojsci se pokazao nepokolebljivim nastojei da se takvim i odri. Njegova nevjerna dua i grijena narav ga navedoe da onima koje je potlaio i natjerao da mu se na krivom putu pokore, kae: "Pogledajte kako se more radi mene rastavilo, da bih

El-Asr

strana 15

sinove Israilove, a za petama su im bili faraon i vojnici njegovi progonei ih ni krive ni dune. A on, kad se poe daviti, uzviknu: "Ja vjerujem da nema boga osim Onoga u kojeg vjeruju sinovi Israilovi i ja se pokoravam!" "Zar sada, a prije si neposluan bio i razdor sijao?! Danas emo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio pouan primjer onima poslije tebe"- ali mnogi ljudi su ravnoduni prema Naim poukama. (Junus 9092) Ibn Ebi Hatim navodi od Ibn Abbasa da je rekao: "Kada je Allah d.. po eo potapati faraona, faraon je pokazao svojim prstom i povikao: "Vjerujem da nema boga osim Onog u kojeg vjeruju sinovi Israilovi." On dalje kae: "Dibril se tada pobojao da e Allahova milost pretei Njegovu srdbu, pa je svojim krilima, po eo, zapljuskivati vodom faraonovo lice i potapati ga" Rijei Allaha d..: Zar sada, a prije si neposluan bio i nered inio?!, date su u upitnoodrinoj formi i njima Uzvieni ukazuje da On od faraona nee primiti p ok a j a n j e . U p o g l e d u r i j e i Uzvienog: Danas emo izbaviti samo tvoje tijelo, da bi bilo pou an primjer onima poslije tebe!, Ibn Abbas i jo neki kau da su neki Israilovi potomci bili posumnjali da je faraon umro. ak su neki tvrdili da je besmrtan, pa je Allah d.. naredio moru da ga izbaci na vidno mjesto - po jednima na povrinu vode, a po drugima na uzvienje na Zemlji. Na njemu je bio njegov oklop za koji su znali da ga je nosio. To je uraeno da bi se uvjerili u njegovu smrt i da bi spoznali Allahovu mo nad njim. Mogue je da se ovim htjelo rei: Sauvat emo tvoje tijelo zajedno sa tvojim oklopom, da bi bio opomena I srai lovim p otom c i m a i s v i m ostalim generacijama nakon tebe, pomo u kojeg e te poznati i uvjeriti se da si mrtav. A Allah delleanuhu opet, najbolje zna!

ena muslimanka

El-Asr

strana 16

Prvo su svoju djecu napunili i opkolili sadrajima koji garantuju iskvarenje njihovog djeteta, a potom su se prepustili nadanju i o ekivanju da njihovo dijete bude primjerno, uzorno, dobro i odli no
Kontradiktornosti u porodici oliko samo puta roditelji savjetuju d j e cu d a b u d u iskrena, a djeca znaju da oni sami esto lau, ili da budu odgovorni i svjesno izvravaju sve obaveze, dunosti i emanete, a oni sami to nikada ne ine. U naj e em slu aju roditelji koji pue cigarete savjetuju svoju djecu da to nikada ne ine!? e l i s e ukazati na to da roditelji p r i l i k o m savjetovanja moraju biti krajnje mudri i oprezni, jer kontradiktornost izmeu dijela i govora brie svaki pozitivni trag savjeta. Unajmljivanje kunih pomonica odgojiteljica radi brige o djeci i Slanje enske djece u grad bez Nemarnosti o djeijoj literaturi mahrema (pratnje ) Ope je poznato pravilo da literatura Iako se moda mnogima na prvi oblikuje i usmjerava ovjekove misli i pogled ini da se radi o nevanoj ideje. Sve i jedna proitana knjiga stvari i da je u pitanju rutinska ostavlja neizbrisivi trag na svakom stvar, moramo se zapitati da li je pojedincu. Na alost, nai emo to uistinu tako? Dosta je roditelja brojne sluajeve gdje se roditelji koji svoje k erke alju same u uope ne obaziru na literaturu koju grad, pijacu i sl. u nabavku i pri tome itaju njihova djeca, a kamoli da ih ne razmiljaju o eventualnim oni usmjeravaju u tome, propitkuju i posljedicema tj, da ona bude pomau u shvatanju i ispravnom uvrijeena, njena ast skrnavljena, razumijevanju tih djela. Ko e ukazati pokradena, kidnapovana itd... djeci ta je to dobro i korisno u djelima koja itaju, a ta vjeto Zanemarenje mogunosti telefona zakukuljeno i podmuklo podmetnuto, ako ne roditelji? Danas je nezamisliva ku a bez telefona. Meutim, ogromna ve ina Potcjenjivanje i omaloavanje djece roditelja uope ne obraa panju na dje ije telefonske razgovore i esto se deava da roditelji nisu ni upotrebu telefona. Ve je iroko svjesni da njihovo ponaanje u datom rasprostranjena praksa da roditelji momentu moe imati strano u sobu svakog djeteta postave negativno, pogubno i razaraju e telefon i uz to, nerijetko, svakom djelovanje na dijete. Oblici takvog djetetu kupe lini mobitel. Meutim, ponaanja su: ne smijemo zaboraviti da se lahko moe desiti da taj telefon postane - Uutkivanje djeteta kada progovori izvor problema i neda a u porodici, Ovaj sluaj i sluaj ismijavanja sa i nainom njegovog klju no sredstvo iskvarenja djeteta i djetetom govora u samim temeljima potresa povezivanja sa loim drutvom koje e dijete i razara njihovo ga odvesti u propast.

danas iroko Ovo je rasprostranjena praksa. Ako se roditelji prevare u izboru i izaberu osobu koja je psihiki nestabilna, moralno degradirana i uz sve to i nevjernik, onda ta greka moe rezultirati potpunim iskvarivanjem i degradiranjem djece.

ena muslimanka
s a m o p o u z d an j e . N a k o n t a k v o g postupka od strane roditelja dijete e umanjiti svoj govor i povui se u sebe (Nakon toga, samim smanjenjem komunikacije smanjt e se i djetetove intelekutualne mogunosti). - Iivljaanje prema djeci pogrijee Kada se roditelji okome na dijete zbog neke njegove o evidne greke, kanjavajui ga i kritikuju i zbog nje, to e kod djeteta proizvesti osjeaj teke krivice i, to je jo opasnije, osjeaj sopstvene nesposobnosti. Ta osje anja teko padaju odraslom ovjeku, a pogotovo teko padaju malom djetetu. svoje dijete. Tu djeiju b e z a z l e n u sitnicu u stanju su pamtiti d u i vremenski period i sve to vrijeme prozivati svoje dijete zbog toga.

El-Asr

strana 17

Nezainteresovanost djeteta Koliko je samo "zauzetih" roditelja koje se uop e ne interesuju za kolovanje svoga djeteta? Takvi roditelji se uop e ne raspituju o koli koju je izabralo njihovo dijete i ne interesuje ih ni struktura i sastav razreda u kome e njihovo dijete odrastati i saznavati. Upisivanje djece u strane kole Strane kole, pored svih prednosti i dobrih strana, mogu imati jednu veliku i neoprostivu ideolokog manjkavost k a r a k t e r a t j . a k o pre zentira ju drugo vjerovanje i p onaanje k o j e iskvaruje vjerovanje i ponaanje djeteta. O v o j e izraeno u pogotovo sluajevima kada se radi o manjoj djeci koja imaju vrlo s lab , i li g a uope nemaju, bedem znanja i vjerovanja. Zakljuak Ako su ove greke bile sjeme koje su posijali, ta mislite, kakvi e biti plodovi koje e pobrati? Prvo su svoju djecu napunili i opkolili sadrajima koji garantuju iskvarenje njihovog djeteta, a potom s u s e p r e p u s t i l i n a d a n j u i o e k i va n j u d a n j i h o v o dijete bude primjerno, uzorno, dobro i odli no. I z s v e g a n a v e d e n o g lahko moemo zakljuiti da kakav god "zlo in" ili greku u in im o p rema d je ci u f a z i odgoja, ne treba da urimo sa naim alopojkama i kukanjem kada vidimo da i ne rune i odvratne stvari na svoju i nau sramotu kada od r a s t u . M o r a m o b i t i s v j e s n i d a s m o up ra vo mi svojim grekama "oblikovali" i "pripremili" dijete z a nesreu, sramotu i zlo, u m j e s t o d a s m o t o uinili za dobro.

Loe razumjevanje djeije prirode i kada linosti Kao i odrasli i djeca imaju svoje karakteristike i specifinosti. Postoje djeca koja se jako brzo ljute, djeca koja se malo smiju, djeca koja su umjerena, djeca koja su uvijek vesela i razdragana itd. Ako se nakon prepoznavanja prirode svakog djeteta roditelji prema svima odnose na jedan kalup u inili su najve u mogu u greku. Neuoavanje faza razvoja djeteta U nekim porodicama na i emo veliku greku koju roditelji ine prema svom djetetu. Naime, i pored toga to njihovo dijete svakodnevno napreduje i postepeno izrasta u zrelu, zdravu odraslu osobu oni se i dalje prema n j e m u o d n o s e k a o p r e m a d oj e n e t u . O v a k a v odnos naravno smeta svakom djetetu i zbog njega dijete moe biti mnogo optere eno. Ismijavanje iskuanih i zloba prema njima

- Preziranje i podsmijavanje prema djeci kad se osamostale Ovo je najtei oblik omalovaavanja i poniavanja djeteta. Me utim, iako zvu i nevjerovatno, pojedini roditelji omalovaavaju i poniavaju svoju d j e c u k a d a k o d primijete znakove njih odlunosti, bogobojaznosti, dobrote i sljeenja upute. Takav postupak roditelja e s t o rezultira udaljavanjem djece od Pravoga puta i njihovim p o t p u n i m iskvarivanjem.

Neukazivanje prilike za povjerenjem i odgovornou Na alost, iako se radi o izuzetno primitivnom i neljudskom Ovo je greka u kojoj roditelji postupku, deava se da pojedinci, svojoj djeci uskra uju priliku za kada primijete neku osobu koja je p o k a z i v a n j e o d g o v o r n o s t i . ne im iskuana, ponu ismijavati Ponekad to roditelji ine zbog tog nesretnika inei razne zlobe i pretjerane brige i panje prema odvratnosti, te po nu optuivati djeci, tj. zbog toga to ne ele porodicu te osobe za njeno stanje. da o p t e r e u j u s v o j e d i j e t e , a Umjesto da mole Allaha d.. da p o n e k a d t o i n e z b o g t o g a t o njih i njihovu porodicu zatiti i nemaju povjerenje u njega. sa uva tog iskuenja i da mole A l l a h a z a p om o toj os ob i, oni za Uskraivanje prilike t i m o s o b a m a nanose najgore popravljanje greki mogue uvrede i rane. Koliko je N e k i r o d i t e l j i i z b o g najmanjih s a m o s l u a j e v a g d j e j e u z d a h sitnica s kojim nisu zadovoljni kod u v r i j e e n o g iskuanika stigao djecu ovjeka koji ga je uvrijedio. svog djeteta prozivaju i ismijavaju

ena muslimanka

El-Asr

strana 18

Abortus se zabranjuje jer se njime unitava ono to ve postoji, a postojanje djeteta poinje od samoga trenutka kada je maternica prihvatila plod u sebe, odnosno njena priprema za novi ivot
Pripremila Almedina ummu Muamer
edna od najvanijih odlika islama, jeste to on podstie na ouvanje i odbranu ovjekovog ivota. Zato je u islamu predviena najstorija kazna, za onoga ko prolije krv nevinog muslimana. Poznato je, da kod Allaha subhanehu ve teala, kap nevino proljevene muminske krvi, znai vie negoli ruenje Kabe od strane nevjernika. Tako islam posveuje posebnu panju, ouvanju zaetog ploda-djeteta u majinoj utrobi i zabranjuje bilo kakvu vrstu njegova oteenja ili unitavanja. S druge strane, islam podstie na raanje djece i formiranje novih, jaih i mnogobrojniji islamskih generacija. Allah je trudnicama obeao nagradu i sevap koji je samo za njih pripremio. U jednom hadisu Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kae: Zar neka od vas, koja je trudna sa svojim muem, a on zadovoljan s njom, da ne bude zadovoljna da ima nagradu kao onaj koji posti i bori se na Allahovom putu. A kada je poroajni bolovi obuzmu, niko ni na nebesima ni na Zemlji ne zna, ta joj je od nagrade pripremljeno. Da li jo negdje postoji ovakva nagrada? Ne, to postoji samo u islamu elhamdulillah! Abdullah ibn Omer r.a. je vidio jednog ovjeka kako na vratu nosi svoju majku. Primjetivi Abdullaha ovjek ga upita:O sine Omerov, da li sam ovim postupkom uspio uzvratiti dobro majci koje je inila prema meni?, a on mu odgovori: Ne, ni koliko jedan poroajni bol, a Allah e te nagraditi zbog te sitne stvari. Razlog zabrane abortusa Sestro draga koja vjeruje u svoga Gospodara, znaj da je ivot djeteta u utrobama nas majki zagarantovan erijatom, jer plod prestavlja ivo bie i na osnovu toga zabranjuje se njegovo unitavanje, bilo ono od oba roditelja ili samo od majke. Takoer je haram unitavanje djeteta koje je zaeto na nezakonit nain (zinalukom) i nije dozvoljeno njegovo unitavanjeubijanje, jer je i ono ivo ljudsko bie koje nema grijeha. U vrijeme Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, jedna udata ena je poinila zinaluk (blud), Resulullah, alejhisselam, je zabranio unitvanje njenog djeteta koje je zaeto na nezakonit nain i naredio je da se njegova mati brine za njega sve dok djete ne ojaa i pone jesti samo. Nakon pruene panje djetetu, Poslanik alejhisselam je naredio da se izvri kamenovanje nad majkom koja je poinila zinaluk. Studija o abortusu zahtijeva pojanjavanje i navoenje hadisa na tu temu, pojanjavanje nenamjernog i namjernog unitavanja djeteta, jer se erijatski stav razlikuje od jedne do druge situacije. Neka islamska ulema i pripadnici pravnih islamskih kola, kategori no zabranjuju namjerni abortus, neobraajui panju na ivot (koliko je ve plod u utrobi majke) za etog djeteta, jer sa samom oplodnjom uspostavljen je novi ivot, koji nosi nasljedne osobine roditelja koje su samo Uzvienom Allahu poznate! Abortus se zabranjuje jer se njime unitava ono to ve postoji, a postojanje djeteta poinje od samoga trenutka kada je maternica prihvatila plod u sebe, odnosno njena priprema za novi ivot. Unitenje tog ploda je zloin, a kada taj plod postane zakvaak (alekah) i komad mesa (mudgah), zloin biva vei, a kada se udahne dua u taj plod, biva jo veim zloinom a da negovorimo o njegovom ubistvu nakon roenja, estagfirullahi! Neka ulema donosi svojstav pa pitanju abortusa i njegovoj zabrani, nakon 42 noi ivoga ploda na osnovu hadisa u kojem kae na Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Kada se navre 42 noi nakon oplodnje, Allah subhanehu ve teala poalje meleka koji ga oblikuje, dajui mu sluh, vid, kou, meso i kosti, a zatim kae: 'O Gospodaru, muko ili ensko?, pa tvoj Gospodar odredi ta hoe, a melek zapie, pa zatim kae: O Gospodaru, koji je njegov edel (as smrti)?, pa tvoj Gospodar kae ta hoe, a melek zapie. Zatim melek iza e sa stranicom, ne dodaje nita na ono to mu je nareeno, niti oduzima. Iz ovoga hadisa se razumije da udahnue due u plod biva nakon est hefti, tj. 42 noi, te je ulema koja uzima ovaj hadis kao dokaz zabranila abortus

ena muslimanka
nakon 42 noi ivoga ploda! Druga ulema za svoj stav uzima podlogu u hadisu kojeg prenosi Ibn-Mesdu r.a.: Zaista u stvaranju vaem boravite u utrobi majke etrdeset dana kao kapljica, zatim toliko budete zakvaak (alekah), zatim toliko budete komad mesa (mudgah), zatim Allah subhanehu ve teala poalje meleka, pa mu udahne duu i odrede mu se etiri stvari: odredi mu se rizk (nafaka), njegov edel (momenat smrti), zanimanje (ime e se baviti) i da li je nesretan ili sretan...(Buhari) Ovaj hadis je u skladu sa ajetom gdje Allah kae u Kuranu: Mi smo zaista ovjeka od biti zemlje stvorili, zatim ga kao kap sjemena na sigurno mjesto stavili, pa onda kap sjemena ugrukom uinili, zatim od ugruka grudu mesa stvorili, pa od grude mesa kosti napravili, a onda kosti mesom zaodijenuli, i poslije ga kao drugo stvorenje oivljavamo, pa neka je uzvien Allah, naljepi stvoritelj! (Al-Muminun, 12-14) Ova ulema smatra da dua biva udahnuta nakon etvrtog mjeseca, tj. nakon 120 noi, te su donijeli fetvu o zabrani namjernog abortusa nakon tog perioda. to se tie pitanja abortusa prije udahnua due, veoma mali broj islamske uleme dozvoljava abortus u tom periodu i to pod odreenim uslovima, koje erijat precizno odreuje. Oni smatraju da je abortus dozvoljen uz opravdan razlog, koji je vezan za majku, djete ili porodicu, kao u sluaju da trudnoa predstavlja opasnost po ivot majke, koja je osnova ivota djeteta, a djete je ogranak. Zato se ne rtvuje osnova zbog ogranka i to prihvata erijat, zdrav razum, moral i medicina. Na osnovu spomenutog, kaemo da je u osnovi namjerni abortus haram i njegova zabranjenost se poveava sa poveajem ivota zaetoga djeteta. Po erijatu, nad osobom koja uniti plod nakon udahnua due, treba izvriti kaznu ubistva, jer je bespravno i namjerno izvrsila ubistvo nad drugim. Takoer se ista kazna izvrava nad osobom, koja je sa nijjetom unitenja ploda u utrobi majke, udarala u stomak trudnice i na taj nain ubila djete. Osoba koja nenamjerno uniti plod, bio to otac ili mati ili neko drugi, duan je dati sadaku u iznosu od 212,5 grama zlata ili 1785 grama srebra. Nakon toga, ta osoba je duna osloboditi roba muslimana, a ako ne nae to, onda je duna postiti dva mjeseca, dan za danom, traei oprost od Uzvienog Allaha! Allah subhanehu ve teala kae u Kuranu:

El-Asr

strana 19

Fetus u 5-tom mjesecu trudnoe

Onaj ko ubije vjernika nehotice, mora osloboditi robstva jednog roba vjernika i predati krvarinu porodici njegovoj, osloboen je krvarine jedino ako oni oproste(An-Nisa, 92) Dananje stanje Na kraju je nuno spomenuti ono to svakodnevno piu novine, asopisi i ono to ujemo od predpostavljenih. Procenat abortusa kod Bonjaka (muslimana) u Bosni i Hercegovini je veoma visok! U nekim periodima je iznos bio 25 sluajeva na dan (ve la havle ve la kuvevete illa billah)! Drage sestre, mi smo majke i mi smo te koje nesmijemo zaboraviti ta nam se desilo od agresora u ratu, gdje su mnogi ivoti uniteni! Koliko nas je raseljeno iz Bosne, koliko nas je pobijeno, koliko je ranjehih ostalo, koliko je invalida, koliko nestalih, KOLIKO NAM JE TRAG ZATRAN!??? Taj procent abortusa je samo od strane Bonjaka u BiH gdje iz dana u dan raste, jer je naravno veliki dehl

(neznanje) i velik je broj onih koji lutaju i trae zadovoljstvo u dunjalu kim uivanjima, pa i u zinaluku a nemogu da se trgnu i osvijeste od tih snova, koji e kad tad prestati! Taj procenat kod Srba i Hrvata je mnogo manji, pored njihove brojnosti, oni opet pozivaju ka raanju, a jedan primjer toga je da oni ogranizuju razne priredbe i koncerte, da se pridrue crkvama u davanju prihoda porodicima koje imaju puno djece, a porodice koje budu raale nakon ovoga rata, pet godina imaju podrku i pomo od Srbije! Time oni ele da nadoknade ivote stradalih u ratu, kako bi sauavli svoju brojnost na Blkanu! Njihov plan je oporuen svim Srbima irom svijeta, kako bi pio podran plan i namjera njihova jaanja i brojnosti u daljem brastvu za neki drugi, trei.osvetni rat. Dok mi i pored naeg broja koji se smanjuje, poveavamo iz dana u dan procenat abortusa!? Zaboravili smo da islam zabranjuje tako neto i da nas Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem poziva ka braku i raanju, pa kae: enite one koje mnogo vole (i poduzimaju sve da zadovolje svoga mua) i koje mnogo raaju, ja u se ponositi vaom brojno u me u drugima na Sudnjeme Danu. To se moe postii ranijom enidbom, tenji za vie djece i spre avanjem abortusa!!! Takoer je poznato, da su u prijanjem sistemu (komunizmu) pozivali bratsvu i jedinstvu, a s druge strane su radili da zataru sve to je muslimansko, pa ak i u utrobama. Tad je takoer abortus bio zabranjen, ali su bili poznati doktori, koji su bili samo Srbi ili Hrvati (a i danas ih je puno), koji su radili to humanitarno i rado za muslimanske majke, dal u bolnicama ili privatnim ordinacijama. Drage sestre, vratite se svojoj Knjizi Kuranu i sprovo enju Sunneta Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i neka se iskreno pokaju sve koje imaju za to da se pokaju, a koje ne, da ni u snu ne pokuavaju to da uine!!!

ena muslimanka

El-Asr

strana 20

Rekla mi je: "Nataa, to je knjiga o Islamu, ne znam jesi li sigurna da eli da je ita?" Odgovorila sam: "Da, molim te da mi je pozajmi." Uzela sam knjigu i krenula k doma i tu no sam je proitala
Sadida Mohammad Yahya
Roena sam 1977. godine u pobonoj molitve? Zatim doktrina trojstva koja katoli koj obitelji u Tuzli. U u o p e n e m a l o g i k e , z a t i m djetinjstvu sam pohaala redovnu predskazanje u knjizi proroka Izaije katoliku vjeronauku i prouavala koja govori o viziji u kojoj vidi dva Bibliju i mnoge stvari u Starom Zavjetu, tj. 5 knjiga Mojsijevih. Naravno kao Kr ani i Katolici morali smo nauiti 10 zapovijedi i prva od tih zapovijedi je da je Gospod Bog jedan i da mu se klanja (licem na tlo pada i slui). Druga stvar ili zapovijed je: "Ne gradi sebi lika rezana onog to je na nebu ni na zemlji nit mu se klanjaj nit mu slui", itd., itd... ovjek kad se nalazi u crkvi i pogleda oko sebe, ta vidi? Vidi ikone likova Isusova i Marijina i krieve i njima se molitve obavljaju. Zapitala sam se gdje je tu logika? Druga stvar koja je spomenuta je ta o padanju licem na zemlju, a mi smo obavljali molitvu stojei; opet pitanje zato ne padamo licem na tlo prilikom uila da je Isus ili Isaa a.s. peat poslanika, da iza njega nema poslanika, meutim proroanstvo kae da ima -jaha na devi. Razmiljala sam o tome i postavila pitanje sveeniku na ta mi je bilo odgovoreno: sveta tajna. Nakon naravno toga, itajui Bibliju detaljno, uvidjela s a m proturijenosti u Zavjetu Novom (Matej, Marko, Luka, Ivan) i kad bi se nabrajalo moda bi se knjiga o tome mogla napisati. eljela sam se ispravno moliti Bogu, a u svojoj religiji to nisam nala, jer sam vidjela da neto nije u redu. ovjek ako malo razmisli, postavlja sebi mnoga pitanja na koja tu ne nalazi odgovora...

jahaa, jahaa na magarcu, a iza njega jahaa na DEVI!!! Ta vizija se odnosila na Isusa Krista, tj. na Isaa a.s. jer je on u Jerusalemu ili Qudsu ujahao na magarcu, meutim iza njega se pojavljuje jaha na devi i pitanje je tko je taj poslanik iza Krista? Ja kao Kranka sam tada

ena muslimanka
A Allah uputi onoga koga On hoe Allahu akbar! stavila hidab i napustila vjeru svojih predaka. Sjetila sam se iskuenja kroz koja je proao na Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio odbaen

El-Asr

strana 21

iskuenja nakon kojih mi se iman sve vie poveavao. Pokuala sam stupiti u kontakt sa roditeljima jer mi Allah Bio je mjesec Ramazan, i otila sam d. . propisuje da potujem roditelje kod prijateljice koja je bila iako nisu muslimani. A Islam je i to da muslimanka. Sjedili smo u musliman svojim dnevnom boravku i na polici ponaanjem sam ugledala knjigu na ijim Allah je zatitnik onih koji vjeruju i ljudima pokae koricama je bila slika dva Islam. Rekla sam ovjeka (jahaa na devi) u On ih izvodi iz tmina na svjetlo, sebi: ako im se ne Sahari, a iznad njih je javim rei e da a onima koji ne vjeruju - zatitnici su velikom slovima pisalo: me tako moja MUHAMMED A.S. Pogled mi se vjera ui, a ako ejtani i oni ih odvode sa svjetla na tmine; zadrao na toj knjizi, u glavi im se javim i mi je bila misao: JAHA NA pokuam moda, oni e biti stanovnici Dehennema, sam DEVI! Zamolila moda da ponu prijateljicu da mi pozajmi oni e u njemu vjeno ostati razmiljati o knjigu, a ona je bila jako Islamu. Uglavnom, iznenaena. Tad sam se zvala Sura Al-Baqara 257 bilo je problema, Nataa. Rekla mi je: "Nataa, ali sam uspjela to je knjiga o Islamu, ne stupit sa njima u kontakt. Danas se znam jesi li sigurna da eli da je od najbliih zato to je svjedoio o elhamdulillah nalazim u Jordanu. ita?" Odgovorila sam: "Da, molim te Islamu. Da, muslimani su imali jaka Allah mi je dao blagodat koju sam da mi je pozajmi." Uzela sam knjigu i iskuenja i bili odbaeni od najbliih. uvijek eljela, a to je ta da nauim krenula k doma i tu no sam je A hidab je farz, ja volim Allaha i jezik Kur'ana kako bi vie nauila o proitala. Knjiga je govorila o ivotu kako da izlazim bez hidaba i da ne Islamu. Hvala Allahu koji ne naeg asnog Poslanika sallallahu ale- udovoljim Allahovim propisima? Nisam zaboravlja niti ostavlja svoje robove, j h i v e s e l l e m . mogla podnijeti da zanemarim taj farz a nas dihad je u tome da se borimo i stavila sam hidab i bila izbaena iz SubhanAllah! za Islam pa makar morali ostavit svoje doma. A Allah ne ostavlja njemu Nala sam odgovor na pitanje ko je iza zemlje i roditelje na tom putu. jahaa na magarcu (Isaa a.s.) Allah mi je jaha na devi: Muhammed elhamdulillah dao sallallahu alejhi ve sellem. i familiju koja me Zar je onaj koji je bio u zabludi, Zatim, molitva Allahu d.. pomae i kod padanjem licem na tlo sam a kome smo Mi dali ivot i svjetlo pomou kojeg se k o j i h (sedda), zabrana ikona i trenutno i koji me slika... Da, da, da, to je to meu ljudima kree, kao onaj koji je u tminama iz koluju, da ih to traim, to je prava vjera. Allah nagradi Nakon toga je poelo moje kojih ne izlazi? A nevjernicima se ini lijepim to to oni nagradom koju prouavanje Islama. Uila najvie ele. rade sam namaz, posje ivala Molim Allaha d. mesdid, srce mi se svakim . da uputi sve danom sve vie otvaralo ka one koji su Islamu. Napustila sam crkvu i i da zalutali Sura Al-Anam 122 roditeljima navela neki ovrsti iman onih izmiljeni razlog. Uila sam koji su se vratili Islamu i da ojaa i Islam tajno. Bilo mi je oko 17 godina i predane robove! Nakon toga sam sauva sve muslimane u svijetu i uputi plaila sam se njihove reakcije. prela u Sarajevo. Pomogla mi je one koji su zalutali. Promijenila sam Pomagao mi je jedan imam i uio me jedna muslimanska obitelj, bila sam ime Nataa u Sadida (Ona koja na islamskim artovima. 1995. sam kod njih k doma. Nakon toga Allah mi seddu pada) i tim imenom sam zvanino primila Islam i stavila je dao da naem posao i mognem da oznaila svoju pripadnost hidab. Nakon toga roditelji su me iznajmim sobu. Uila sam o Islamu sve Islamu. vie i naravno imala sam i dalje teka naprosto izbacili iz kue zato to sam

ena muslimanka

El-Asr

strana 22

Ukoliko nam stvari u ivotu idu lahko i zbog svog vjerovanja nismo izloeni nikakvim potekoama, onda moramo dobro da razmislimo i sebi postavimo pitanje: Pratim li ja pravi, istinski Islam?
renosi Ata bin Abi Rabah: Ibn Abbas mi je rekao: "Hoe li da ti pokaem enu koja e biti jedna od stanovnika Denneta?" Rekao sam: "Da, elim!!" On je potom rekao: "Ova crna ena je dola kod Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i rekla mu: "Ja imam napade epilepsije i moje se tijelo prilikom napada otkrije; molim te, moli Allahu delleanuhu za mene." Poslanik sallallahu alejhi ve sellem joj se obratio rijeima: "Ako hoe, budi strpljiva i dobit e Dennet, a ako eli ja u se moliti Allahu d.. da te izlijei." Ona je potom rekla: "Ja u ostati strpljiva," ali je dodala, "Al' poto se ukazuju moja stidna mjesta tokom napada, ti moli Allaha delleanuhu za mene da se vie ne otkrivam." Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je potom zamolio Allaha subhanehu ve te'ala u ime ove ene." (Buharija) Ime i porijeklo ove crna ene, o kojoj je govorio ovaj plemeniti ashab, nije poznato. Meutim, ova muslimanka je poznata zbog svog imana, strpljenja i toga to pripada stanovnicima Denneta. Kada Abdullah ibn Abbas r.a. spominje ovu enu kao crna ena onda on pri tome ne misli na njenu rasu niti eli da umanji njenu vanost, nego on eli da da naui ljude oko njega jedan od velikih Islamskih principa a to je: ljudi se ne mjere po porijeklu, rasi, obrazovanosti, poloaju nego su najpotovaniji meu ljudima oni koji se najvie boje Allaha d... Poslanik alejhisselam je rekao: Zaista, Allah ne gleda na vaa tijela i va izgled nego gledan na vaa scra i vaa djela. (Muslim). Ova crna ena, koja je teko bolesna, traila je pomo od Allaha kroz dovu Poslanika alejhisselam. Ona je ubijeena da ja samo Allah d.. taj koji lijei i da On subhanehu ve te'ala usliava dove Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Rijei Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: Ako hoe, budi strpljiva i dobit e Dennet su dokaz za veliku nagradu onima koji saburaju kad ih pogodi neka bolest. Od Aie r.a. se prenosi da je rekla: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nijedna kunja nee zadesiti vjernika a da mu Allah njom nee izbrisati neki grijeh, pa ak ni trn koji ga ubode!" (Mutefekun alejh) Crna ena je izabrala muke i tegobe dunjalukog ivota da bi time dobila Dennet kao vjenu nagradu. Ona pati, osjea bol ali sve to je nesputava da bude odana i zahvalna svome Gospodaru, Allahu d... Ona je svijesna da je Pravi put, put iskuenja. Uzvieni kae: Vi ete sigurno biti iskuavani u imecima vaim, i ivotima vaim, i sluaete doista mnoge uvrede od onih kojima je data Knjiga prije vas, a i od mnogoboaca. I ako budete izdrali i Allaha se bojali, pa - tako treba da postupe oni koji su jakom voljom obdareni.(Alu Imran -186.) Iz prie o crnoj eni moemo izvui sljedeu pouku: nije vano ko si i ta si, ako si na Allahovom d.. putu, sigurno e naii na potekoe jer je Dennet okruen potekoama. Ukoliko nam stvari u ivotu idu lahko i zbog svog vjerovanja nismo izloeni nikakvim potekoama, onda moramo dobro da razmislimo i sebi postavimo pitanje: Pratim li ja pravi, istinski Islam? Danas, muslimanke (ponajvie na Zapadu) doivljavju mnoga iskuenja zbog svog dranja vjerskih propisa, kao npr. islamskog oblaenja, izbjegavanja kontakta sa mukarcima (osim kada je to neizbjeno) itd... Iskuenja najtee podnose one sestre koje su se tek opredijelile za Islam, ali kad one snagom svoga imana pobijede svoj strah, prohtijeve svoje due i ponize prokletog ejtana, onda im i najvea iskuenja predstavljaju sitnice. Divan li je primjer ova crna ena. Ona pati i podnosi teke bolove ali nemoe da podnese da oni mukarci koji joj nisu mahrem vide i dijeli njenog tijela prilikom napada, bez obzira to ona u tim momentima niega nije svijesna! SubhanAllah! Ovim ona pokazuje da posjeduje osobine istinske muminke, koja je skromna, stidljiva i mrzi da iko ko joj nije mahram vidi njenu ljepotu ili bilo ta od njena tijela. Ona pokazuje koliko se boji da prekri Allahove propise i koliko eli da je Allah subhenahu ve teala zadovoljan s njom. ena muslimanka pokazuje va 1400 godina da iskuenja kroz glad, siromatvo i bolest - s vjerom u Allaha subhanehu ve teala - podnosi ali da nemoe da podnese nepokornost Uzvienom Allahu. Sjetimo se nae sestre koja svoga mua ispraa na posao i govori: Boj se Uzvienog Allaha u pogledu naeg izdravanja, jer glad i e moemo podnositi ali dehennemsku vatru nemoemo.

Ahlak

El-Asr

strana 23

Putovao je Ebu Ejub el-Ensari, r.a., iz Medine u Misr da bi sreo ovjeka od kojeg je uo jedan hadis kojeg nije znao. Imam Ahmed je putovao iz Iraka u Jemen, a zatim u Hidaz (Mekka, Medina) i druga mjesta da bi uio i sreo se sa ljudima od znanja. Tako je bilo sa afijom, Ebu Hanifom, Buharijom i drugima. Da su mogli sami ispravno nauiti zbog ega bi ovi ljudi toliko putovali
Pie Bilal Bosni
vala Allahu koji je osigurao za svako ljudima onim koji su ueni ili su na tom nego su ostavili znanje, pa ko ga uzme vrijeme dio onih koji nose putu, rekavi u Svojoj knjizi: Reci: uzeo je za najvru stvar. (Tirmizi) erijatsko znanje kojim se Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne Mnogo je kur'anskih ajeta koji spominju razjanjava istina od zablude. Ueni su znaju? (Ez-Zumer, 9.) Allah e na znanje i nosioce znanja na elu sa strpljivi nosei to znanje sa svim visoke stepene uzdignuti one meu Allahovim poslanicima, a takoe sunnet iskuenjima koja dolaze i sa naeg Poslanika, sallallahu kojim se susreu. Osvjeavaju alejhi ve sellem, i mnoga Imam En-nevevi, rahimehullah, prenosi Allahovom knjigom one koji su kapitalna dijela iz oblasti slijepi pored vida koji islama. Meutim, pored jasnih od pobonjaka i zahida Ibrahima Elposjeduju. Koliko su ranjenika naela u erijatskim izvorima i havvasa ove rijei: "Lijek srca se sastoji u od strane Iblisa oporavili, i velikih kapitalnih dijela pet stvari: odvedenih muslimani dananjice kao u zabludu Allahovom dozvolom uputili?! nikad do sada su potrebni za - uenju Kur'ana uz razmiljanje; Svjedoim da nema drugog ovom temom. Kriza autoriteta - praznom stomaku; Boga sem Allaha, d. ., je epidemija koja je pogodila - nonom namazu; Jednog, Koji nema sudruga i na ummet, naalost, to je skruenosti u praskozorje; svjedoim da je Muhammed, sve zbog toga to muslimani otac Kasimov, sallallahu alejhi ne poznaju svoju vjeru kako je - druenju s dobrim ljudima" ve sellem, Njegov rob i Njegov nareeno, a s druge strane poslanik. Isti je podsticao na misle da znaju i tako esto idu znanje, njegovo uenje i iz krajnosti u krajnost. U veliko uvaavanje onih koji ga nose, vama koji vjeruju i kojima je dato jednom periodu muslimani su cijenili neka je jo jednom salavat na njega, z n a n j e . ( E l - M u d a d e l e , 1 1 . ) svakog ko se bavi znanjem bez obzira njegove ashabe i sve one koji ga budu Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu da li je ispravan ili ne, dok je danas na slijedili do Sudnjega dana. alejhi ve sellem: Za uenjaka ini sceni druga krajnost ''niko ne valja''. oprost (istigfar) sve to je na nebesima Dakle, jedan veoma lo poremeaj u O vjernici, bojte se Allaha istinskom i Zemlji, ak i riba u vodi; razlika zauzimanju ispravne pozicije spram bogobojaznou i ne umirite osim kao (dobrota) uenog nad pobonim je kao uenih ljudi. Ne treba zaboraviti da pravi muslimani. (Ali Imran, 102.) puni mjesec u vedroj noi nad ostalim neprijatelji islama e iskoristiti sva sazvjeima; ueni su nasljednici raspoloiva sredstva da unesu sumnju i Morao bi svaki vjernik i vjernica imati Allahovih poslanika, a Allahovi mete meu muslimane, da im na umu da je Allah, subhanehu ve poslanici nisu ostavili dinare i dirheme teala, dao posebno mjesto meu Nastavak na sledeoj strani

Ahlak
ukaljaju uenjake, daije i autoritete. Muslimani ue jo u djeijim godinama da moraju potovati starije i znati prava uenih ljudi. Ashabi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, osim onih beduina, iz potovanja prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nisu ga nikada nazvali po njegovom vlastitom imenu, jer su kodeks ponaanja crpili iz Kur'ana. Zbog nehotinog podizanja glasova u prisustvu naeg Poslanika dolaze ajeti koji to otro zabranjuju. Rekao je Uzvieni: O vjernici, ne diite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne raspravljajte da ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne primjetite. (ElNeki islamski Hudurat, 2.) uenjaci tvrde na osnovu hadisa da su ueni nasljednici Allahovih poslanika i analogno prenose ovaj ajet na uene i obine ljude. U pogledu ove problematike sebi i drugima preporuujemo da se bojimo Allaha u pogledu uenih. Ne ogovarajmo uene jer je njihovo meso otrovno, potujmo ih jer na taj nain potujemo Allahove poslanike. Zada a u enih je preuzimanje pozicije Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u poduavanju znanja i prenoenja do ljudi. Saraujte na najljepi nain sa njima, uzimajte njihove savjete i od njihova znanja. Ne dozvolite sebi da se udaljite od uenih i da'ija nakon ega je neminovno da vas vreba neznanje i neznalice koji o znanju i uenim ne znaju nita. Na alost ova bolest danas hara u muslimanskom preporodu, pogotovo je to primjetno na Zapadu u kojem se sve gleda kroz prizmu materije, tako da se esto naruava ugled i ast onih koji staju ispred muslimana u namazu i drugim obredima. Isto tako, ova bolest je zahvatila rubne dijelove naih krajeva gdje su oni koji se dre vjere stariji po stau i godinama od studenata i daija koji im se vraasju nakon studija. Ovo je bez sumnje opasno za na preporod, nau vjeru i zajednice muslimana. Prve generacije (selefussalih) su govorili: Ovo znanje je vjera pa pogledaj od koga e uzeti sebi vjeru. Od Ebu Umejeta Demhija, r.a., se prenosi da je ovjek upitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o Sudnjeme danu pa je rekao: Od njegovih znakova je troje, a od to troje kada se nezreli ljudi budu bavili znanjem. (Taberani) U jednom rivajetu se kae: Ljudi e biti na dobru dok im znanje bude dolazilo od uenih i iskusnih u tom znanju, a kada budu znanje uzimali od nezrelih i pokvarenih, bie uniteni. (Hadis) Muslimani moraju imati na umu da su ueni, u stvari, duhovni doktori bez granica, to jest, speciajlisti za duhovne bolesti, pa ko ih bude vrijeao ili

El-Asr

strana 24

izbjegavao uz obrazloenje da on moe sam razumjeti Kuran i sunnet, itati knjige, pratiti internet ili sluati kasete po linom odabiru takav e otii u pravcu nekih beduina koji su vrijeali naeg Poslanika i nisu znali da se lijepo ponaaju u njegovom prisustvu a nakon njegove smrti mnogi su se bili odmetnuli od vjere. Ne elimo novokomponovane beduine 21. vijeka ve sljedbenike koji e oponaati Ebu Bekra, Omera, Osmana, Aliju, Bilala i druge ugledne i odgojene ashabe koji su nauili od alima iz Mekke i Medine koji se Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem, zvao kako se postupa sa alimom i do njegovog dostojanstva dri. Praksa naih poslanika jeste da su dosta puta putovali i na koljenima od drugih uili, to je ostala utemeljena

tradicija kod ashaba, tabiina i svih uenih u ovome ummetu. Putovao je Ebu Ejub el-Ensari, r.a., iz Medine u Misr da bi sreo ovjeka od kojeg je uo jedan hadis kojeg nije znao. Imam Ahmed je putovao iz Iraka u Jemen, a zatim u Hidaz (Mekka, Medina) i druga mjesta da bi uio i sreo se sa ljudima od znanja. Tako je bilo sa afijom, Ebu Hanifom, Buharijom i drugima. Da su mogli sami ispravno nauiti zbog ega bi ovi ljudi toliko putovali? Pitam te, dragi brate, kada se razboli ide li direktno u apoteku po bilo koji lijek ili je neophodno otii prvo doktoru da bi propisao odgovarajui lijek. Ovo je sve zbog toga da ne bi, ne dao Allah, uzeo pogrean lijek pa se sam uhelaio. Tako je i sa znanjem, da bi ostao na pravom putu ide specijalisti u erijatskom znanju kako bi bio poduen kako da se ponaa i ui, s druge strane da ne zaluta ili ne otvori vrata sumnji (ubuhata) oko dinislama. Dok mi rjeavamo status uenih i kako se ponaati prema njima, na Gospodar potkuplja uene i tako se smanjuje znanje meu ljudima. Rekao ja Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Allah ne e uzdi i korisno znanje upajui ga iz ljudskih prsa nego e nestajati uenih, pa kada nestane uenog ljudi e uzeti voe neznanja, bie upitani pa e odgovarati bez znanja, zalutae i druge u zabludu odvoditi. (Buhari) Molimo Allaha, d.., za sve nas da nam da korisnog znanja i lijep kodeks ponaanja spram uenih i onih koji su na tom putu, dobrih djela i ustrajnost na din-islamu. Allah je vjernike milou Svojom obasuo kad im je jednog izmeu njih kao poslanika poslao, da im rijei Njegove kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj zabludi. (Ali Imran, 164.) Naa zadnja dova je: Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova.

Sira Allahovog Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

El-Asr

strana 25

Hamza im ree: "ta vam je?" Rekoe: "Omer!" On ree: "Pa ta je, ako je Omer!? Otvorite mu vrata!!! Ako je doao s dobrim namjerama doekat emo ga, a ako je sa zlim, ubiemo ga njegovom sabljom
Safijjurrahman El- Mubarekfuri
ada su Kurejije vidjele da Resulullah, a.s, ne namjerava odustati od svoje misije i da nastavlja raditi na tumaenju i irenju Islama, te da je Ebu Talib odbio da ga ostavi na cjedilu, i da je spreman i s njima da se razie i zavadi ako treba, odluie da ponovo odu kod njega. Povedoe sa sobom Ammaret ibn Velid ibn ElMugiru. Kad dooe, rekoe: "Ebu Talibe, ovaj mladi (Ammaret) je najnapredniji i najljepi kurejijski mladi, darujemo ga tebi! Uzmi ga i koristi njegovu pamet i snagu, neka bude ko tvoj sin, a predaj nam svoga bratia, koji se odmetnu od vjere tvoje i tvojih o eva, i od vjere tvoga naroda. Mi hoemo da ga ubijemo. Dajemo ti ovjeka za ovjeka, glavu za glavu." Ebu Talib odgovori: "Tako mi Boga, niko ne bi mogao smisliti neto ovako kao vi. Loe je to, na ta me navraate! Dajete mi svoje dijete da vam ga ja hranim, a vi moje da ubijete! Nikada, tako mi Boga, nikada se to nee dogoditi." Hamzin prelazak na islam Iz dana u dan su se smjenjivali pokuaji od strane kurejija, da zaustave Allahovog Poslanika s.a.v.s. u njegovom irenju islama. Sve metode su koritene, a najvie kroz silu. U tako teko vrijeme, dok su oblaci tmine rasipali svoju zlu ud, zasija jedan traak svjetlosti koji Ded'ana i vidjela ta se desilo. U tom se pomoli Hamza iz lova, nose i svoj luk. Ona mu ispri a ta je uradio Ebu Dehl. Hamza se rasrdi - a bio je najugledniji i najhrabriji mladi kurejija - pa krenu tr e i. Nigdje se nije zaustavljao dok ne doe do Ebu Dehla. Tu u mesdidu Kabe, stade vie njegove glave i viknu: "O neotesani, ti vrijea i napada moga bratia, a ja sam vjere kao i on!" Zatim ga udari lukom preko lica stranim udarcem, te mu naini mu oiljak. Ljudi iz porodice Benu Mahzum stadoe na stranu Ebu Dehla, a iz porodice Benu Haim, na stranu Hamze. Ebu Dehl ree: "Ostavite Ebu Ammara - Hamzu, ja sam runo napao njegovog bratia." Hamzin Islam je, u prvom momentu, bio iz inata. Bio je ovjek koji nije mogao trpiti vie nepravdu i stoga je reagovao tako estoko. Meutim, AIlah, d., mu odmah prosvijetli duu i razum, pa se vrsto prihvati vjere, a muslimani stekoe druga s kojim su se veoma ponosili. Omerov prelazak na islam Malo kasnije, jo jedan svjetlosni zrak pridonese rasturanju tmine. Bio je to jo vei i sjajniji bljesak poput munje u Nastavak na sledeoj strani

obradova ugroene i osvijetli im put. Bio je to Hamzin prelazak n a I s l a m . H a m z a s i n AbdulMuttalibov, r.a. postade musliman krajem este godine poslanstva. Ve ina histori ara smatra da je to b i l o u m je s e c u z i l -hi d d e tu . Svakako je postajao neki povod ovom svijetlom doga aju. Naime, Ebu Dehl pro e jedanput pokraj Resulullaha, a.s, na Saffi, pa ga usput napade i runih rije i mu nagovori. Resulullah, a.s, mu nita ne odgovori.Ebu Dehl ga udari k a m e n om u gla v u i k r v m u potee. Ebu Dehl se okrenu i o d e n a s j e d e l j k u s Kurejijama kod Kabe i sjede meu njih. Na Saffi je stajala robinja Abdullaha ibn

Sira Allahovog Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

olujnoj noi, ali se ne ugasi brzo kao munja, nego nastavi sjati i obasjavati svoju sredinu. Ta druga svjetlost, bio je Omer u Islamu. Omer ibn El-Hattab, primi Islam u zilhiddetu este godine po poslanstvu, samo tri dana nakon Hamzinog Islama. Resulullah, a.s, je ve molio Allaha, d., da Omer primi Islam. Tirmizija prenosi od ibni Omera, hadis koji je ubrojao u sahih, a takoer ga je objavio Taberanija od Ibn Mes'uda i Enesa da je Resulullah, a.s, rekao: "Moj Allahu, pomozi Islam s jednim od dvojice, koji ti je drai: s Omer ibn Hattabom ili ibn Ebu Dehlom Hiamom." Omer, r.a, krenuo je jedne noi, da se provede van kue. Doao je u harem Kabe i te zatekao uao, Resulullaha, a.s, na namazu. Uio je s poetka "Elsure Hakkah", Omer je stao i sluao. Dopalo mu se uenje Kur'ana. On pria: "Rekoh u sebi - ovo je tako mi Boga pjesnik, kao to su rekli kurejevii.Zatim uh rijei: "Kur'an je, doista, govor objavljen plemenitom Poslaniku, a nije govor nikakva pjesnika - kako vi malo razmiljate!" (Al-Haqqa, 40,41), onda pomislih: "On je prorok.", i uh rijei: "I nisu rijei nikakva proroka - kako vi malo razmiljate." (Al-Haqqa, 42), zatim Omer, r.a, ree: "Tada Islam ue u moje srce." To su bile prve sjemenke Islama koje se zasadie u njegovo srce, ali je ostao jo neko vrijeme marljiv i neumoran u svojim djelatnostima protiv Islama. Omerov pokuaj da ubije Poslanika sallallahu alejhi ve sellem U Omerovo estoko neprijateljstvo ubrajamo njegovu odluku da ubije Resulullaha, a.s. To se desilo jednog dana, kada izae opasan britkom sabljom, da namjeru sprovede u djelo. U putu ga srete Nujam ibn Abdullah el-Adevij, pa ree: T v o j a s e s t r a i t v o j z e t s u promijenili vjeru i ostavili vjeru kojoj ti pripada." Omer, sav uzrujan, krenu njihovoj kui. Kad doe kod njih, zate e Habbab ibn El-Ereta. U rukama je imao list Kur'ana na kome je bilo napisano "Ta-ha." On je tu suru itao njima dvoma, Habbab je esto dolazio kod njih i itao im Kur'an, pa kada u Omerov glas, povu e se dublje u ku u, a Fatima Omerova sestra - sakri hartiju (list

El-Asr

strana 26

papira). Kada Omer u e kod njih re e: "Kakve su ono rije i to ih uh kada sam dolazio?" Oni odgovorie: "Nita, osim to smo nas dvoje razgovarali." On ree: "A da niste vas dvoje promijenili vjeru?" Zet mu na to re e: "Omere, ta misli o tome, da je istina na strani druge vjere, a ne tvoje?" Omer sko i put njega i estoko ga udari. Njegova sestra prisko i i otrgnu ga od svog mua, a on je odgurnu rukom u lice, tako da joj krv pote e - u predaji Ibn Ishaka stoji da ju je oamario i od udara joj ranu na licu napravio - pa mu ona srdito re e: "O Omere, ako je druga vjera prava, a tvoja kriva, onda, svjedo im da nema drugog Boga osim Allaha i svjedoim da je Muhammed Allahov Poslanik. Kada Omer vidje ta je sestri napravio, zaali gledaju i kako joj krv curi niz lice, pa se pokaja, potedi im ivot i re e: "Dajte mi tajlist papira koji imate, da ga pro itam." Sestra mu re e: "Ti si

ne ist, a ovo ne uzimaju u ruke; osim isti, ustani i operi se, a zatim uzmi Kur'an." Kada to uradi prou i: "U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!" pa re e: "Imena lijepa i ista (misle i na bismilu), i po e itati "Ta ha" dok ne do e do ajeta: "Ja sam, uistinu, Allah, drugog Boga, osim Mene, nema, zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj - da bih ti uvijek na umu bio!" (Ta-ha:14). Omer zastade i re e: "Divnog li govora, nema ljepih rije i od ovih! Odvedite me Muhammedu." O m e r u z e svoju sablju, opasa je oko sebe, pa krenu Muhammedovoj, a.s, kui. Zakuca na vrata. Iz kue proviri ovjek, pa ugleda Omera opasana sabljom, se unutra i vrati obavijesti Muhammeda, a.s, a prisutni u kui se uznemirie. Hamza im ree: "ta vam je?" Rekoe: "Omer!" On ree: "Pa ta je, ako je Omer? Otvorite mu vrata! Ako je doao s dobrim namjerama doekat emo ga, a ako je sa zlim, ubi emo ga njegovom sabljom." U kui je sjedio Resulullah i primao Objavu od Allaha, d.. On iza e i zate e Omera u sobi. Prihvati mu ogrta i sablju, zatim ga vrsto privu e i re e: "Jesi li spreman Omere, da Allah skine s tebe nevolju u kojoj se nalazi? O moj Allahu! Ovo je Omer ibn El-Hattab, moj Allahu, pomozi i proslavi Islam s Omerom ibn ElHattabom. Omer r.a. ree: "Svjedoim da nema drugog Boga, osim Allaha i da si ti Allahov Poslanik. Omer primi Islam, a prisutni zauie tekbir, da su uli murici u mesdtdu. Omer ibn El-Hattab je bio takve smjelosti kakva se rijetko moe nai. Njegovo primanje Islama izazva kod murika bolan krik zbog novog poraza.

Dava

El-Asr

strana 27

Iz tog razloga ne postoje norme razlikovanja, kako bi se svaki vjernik pojedinano trudio da se kloni svih zabrana sa namjerom i nadajui se da se kloni velikih grijeha. Ova mudrost se moe uporediti sa noi Lejletul-Kadra
Pie Esad Mahmutovi, Fakultet islamskih nauka, Kuwait
ae Allah subhanehu ve teala: "Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, Mi emo prei preko manjih ispada vaih i uveemo vas u divno mjesto." (En-Nisa, 31) I kae Uzvieni: "Sve to vam je dato samo je uivanje u ivotu na ovom svijetu, a ono to je u Allaha bolje je i trajnije je za one koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju, za one koji se klone velikih grijeha i razvrata ..." (Es-Sura, 36-37) I kae Uzvieni: "Allahovo je sve to je na nebesima i na zemlji, da bi prema onome kako su radili, kaznio one koji rade zlo a najljepom nagradom nagradio one koji ine dobro, one koji se klone velikih grijeha." (EnNedzm, 31-320 Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: "Pet dnevnih namaza, duma do dume, ramazan do ramazana briu ono to je izmeu njih (od grijeha) ako se ovjek bude klonio velikih grijeha." (Muslim, Ahmed, Tirmizi od Ebu Hurejre) Allah s.w.t. spomenuo je u Svojoj Knjizi i obeao da e oprostiti onima koji se budu klonuli velikih grijeha i da e ih uvesti u dennet. Takoer Poslanik s.a.v.s. u sunnetu je upozorio na velike grijehe i spomenuo da ako ih se ovjek bude klonio bie mu oprosteni mali grijesi. Odatle proizilazi obaveza muslimana da upozna velike grijehe kako bi ih se klonio, i bio spaen od kazne koju je Allah pripremio njihovim poiniocima, pogotovo u ovom vremenu kada su se ti grijesi proirili kao i oni koji pozivaju u njih na svakom mjestu i na svaki mogui nain odvraajui tako ljude od Allahove vjere. Odatle dolazi vanost govora i pisanja o ovoj temi. Kako prepoznati velike grijehe? Razili su se islamski uenjaci oko definicije velikih grijeha kao i oko normi po kojima se oni mogu prepoznati. Prenosi kadija Ebu Ja'la od Imama Ahmeda da je rekao u definiciji velikih grijeha da je to "svaki grijeh za koji je Allah odredio eriatsku kaznu na dunjaluku ili obeao vatru na ahiretu". (Mevsuat El-Fikhijje, str. 150) Kae Ibn Salah: Postoje znakovi (norme) velikih grijeha, od njih su propisanost eriatske kazne, opomena dehennemom, opisivanje njegovog poinioca fasikom (velikim grijenikom) te njegovo proklinjanje...(Fethul-Bari, 10/150) Drugi dio islamskih uenjaka je zanijekao da postoje norme pomou kojih se veliki grijeh moe razlikovati od malog grijeha uz obrazloenje da kada bi robovi to znali mali grijesi bi postali nitavni tj. zanemarivi. Iz tog razloga ne postoje norme razlikovanja, kako bi se svaki vjernik pojedinano trudio da se kloni svih zabrana sa namjerom i nadajui se da se kloni velikih grijeha. Ova mudrost se moe uporediti sa noi Lejletul-Kadra koja se nalazi u 10 noi ramazana, kako bi je robovi traili u svim tim noima a ne samo u jednoj od njih, zelei nagradu propisanu u toj noi. S druge strane u nepostojanju normi razlikovanja izmeu malih i velikih grijeha postoji i odgojna strana a ona je da vjernik nipoto ne gleda u veliinu grijeha, da li je on mali ili veliki, ve gleda u veliinu Onoga prema kome grijei, a to je Allah subhanehu ve teala. Brojnost velikih grijeha Ovo je takoer mes'ela oko koje su se islamski u enjaci razili. Ve ina islamskih uenjaka je miljenja da je ono to je dolo u predajama o brojnosti velikih grijeha nipoto n e zn a i n j i h o v o o g r a n i a va n j e doti nim brojem. Drugi su pak miljenja da su oni ipak ogranieni ali su se razili u njihovoj brojnosti: prenosi se od Ibn Mes'uda da ih je tri; prenosi se od Abdullaha Ibn Amra Ibn El-Asa da ih je etiri na osnovu hadisa: "Veliki grijesi su irk, neposlusnost roditeljima, ubistvo i krivokletstvo." (Buhari) prenosi se od Ebu Hurejre da ih je sedam na osnovu hadisa: ''Klonite se sedam ubitanih grijeha..." (Buhari, Muslim) Ovo je takoer miljenje Alije i Ata'a. prenosi se od Ibn Abbasa da ih je sedamdeset. Reeno mu je: "Velikih grijeha je sedam", Nastavak na sledeoj strani

Dava
pa je odgovorio: "Oni su blizi broju sedamdeset", a u drugoj predaji stoji da je rekao sedam stotina. (Taberani) drugi su rekli i vie od toga a Allah najbolje zna njihov taan broj. Da li se veliki grijesi razlikuju jedni od drugih? Veliki grijesi se razlikuju jedni od drugih s obzirom na tetu koju za sobom povlai dotini grijeh. Najvei od njih jeste irk kojeg je Poslanik s.a.v.s. nazvao najveim grijehom. Kao to je nazvao najveim grijesima neposlunost roditeljima, lano svjedoenje itd. Da li je poinioc velikog grijeha kafir? Stav ehli sunneta vel dema'ta jeste da veliki grijesi ne izvode iz islama, izuzev poinioca velikog irka te djela koja izvode iz vjere. Meutim poinioc velikog grijeha kao to je blud, pijenje alkohola, lano svjedoenje, potvaranje itd. ne izlazi iz imana ali utiu na njegovo smanjenje kako i glasi seriatsko pravilo: "Iman se poveava sa pokornou a smanjuje sa nepokornou tj. grijesima." Takoer onaj ko umre od vjernika ne pokajavi se za velike grijehe nee biti vjeno u vatri na ahiretu, ve je on pod voljom Allaha s.w.t., ako eli oprostie mu, a ako ne kaznie ga a zatim ga uvesti u dennet. Na to upuuju rijei Allaha s.w.t.: "Allah nee oprostiti da Mu se ini irk a oprostie manje grijehe kome On bude htio." (En-Nisa', 116) I kae Poslanik s.a.v.s.:"Moj efa'at je za poinioce velikih grijeha." (Tirmizi, hasen sahih) Postoji jo puno dokaza u prilog ovome. Ovo vjerovanje je suprotno onome to zastupaju haridije a to je da poinioc velikog grijeha izlazi iz vjere tj. postaje kafir i bie vjeno u vatri, kao to je u suprotnosti vjerovanju murdija koji tvrde da djelo ne utie na iman, ne poveava se pokornou niti smanjuje grijesima. Svakako da su ova dva miljenja u suprotnosti Kur'ana i sunneta i da je istina ono na emu je ehli sunnet vel dema'at.

El-Asr

strana 28

...mnogi danas Kur'an uvaju u vitrinama zamotan u pekirima, koji se samo ponekad uz ramazan izvadi i proita neto od prevoda ili kad je neka alost. Mnogi danas Kur'ana posluaju samo kada odu kod nekog na denazu...
Pie Abu Ahmed Daan
njiga koja odgaja due muslimana je Kuran, po kojoj moramo biti odgojeni i ponijeti teret tj. emanet vjere i ispravno je dostaviti naoj djeci i generacijama koje dolaze. Jer ako to ne uradimo, oni e nas proklinjati a mi emo iskusiti kaznu i na ovom i na onom svijetu. Mnogi muslimani kau: "Ja klanjam, obavljam obavezu koju Allah subhanehu ve te'ala zahtjeva od mene i to je dosta jer ja neznam ta i kako uraditi vie." Ne dragi brate i cijenjena sestro, to nije tako jer danas mnogi ue Kur'an kako bi ga lijepo uili na namazu, mnogi danas Kur'an uvaju u vitrinama zamotan u pekirima, koji se samo ponekad uz ramazan izvadi i proita neto od prevoda ili kad je neka alost. Mnogi danas Kur'ana posluaju samo kada odu kod nekog na denazu, mnogi danas proue samo jednom godinje Ja-sin ili Fatihu svojim umrlim i misle da je Kur'an namjenjen mrtvim! Ne, on je namjenjen ivim a ne mrtvim i kada pogledaju dananje stanje kau: "Pa zato su muslimani ovako ponieni?" ili kada ga kakvo zlo zadesi kae: "Zato ba mene Allahu?", a to je zato muslimanu to si Knjigu koja je svjetlo i koje e te osvjetliti po mraku, koja e te nauiti da voli i potuje svog babu i svoju mamu, koja e te nauiti da bratu muslimanu eli to eli i sebi, koja e te nauiti i da poziva u dobro a odvraa od zla, to si je ostavio i zanemario. Zamotao si je u pekir i stavio u vitrinu, Knjigu koju neita i iz koje neizvlais znanje i pouke, zato je moj brate i cjenjena sestro dananje stanje muslimana ovako kakvo je. Kae Uzvieni Allah subhanehu ve te'ala: U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noi i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojei i sjedei i leei Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmiljaju. "Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sauvaj nas patnje u vatri! (Ali 'Imran, 190-191) Iz ovog ajeta vidimo kakvi mi to treba da budemo, kako treba da razmiljamo o Allahu subhanehu ve te'ala i Njegovim ajetima, da ih nauimo tj. memoriemo,

Dava
razmiljamo o njima, izvlaimo pouke, nikada niko nije, niti e do Sudnjeg da priznajemo Allaha subhanehu ve Dana. te'ala za Stvoritelja nebesa i Zemlje, Zato draga brao i cijenjene sestre da mu se obraamo i od Njega pomo i uzmimo Kur'an i Sunnet kao cilj i kao uputu traimo i stojei i sjedei i uputu, za vodilju ka boljem sutra za leei, da razmiljamo da na svaki sve muslimane, ka boljem odgoju naih pokret nije uzalud stvoren i da sve ima dua i nae djece. Uzmimo Kur'anske svoj cilj a to je najbitinije da emo za ajete i hadise Poslanika sallallahu aleh sve nae postupke stati pred Uzvienog ve sellem i pretoimo ih u praksu naeg i raun mu polagati. Draga brao i ivota, jer na odgoj i odgoj naih dua potovane sestre, zar samo ova je u tome. Nije samo dovoljno pomisao netreba da nas zaplai pa da iitavanje Kur'ana ve i razmiljanje o se upitamo ta smo mi to pripremili za njegovim ajetima i naem Stvoritelju Sudnji Dan, a znamo da nam melek koji nam ga je objavio, a kao peat smrti moe duu uzeti u svakom svemu ovom je sprovoenje ajeta tj. momentu, jer on neide po redu niti po starinive po odredbi Ibn Mesud radijallahu anhu Allaha subhanehu ve te'ala, zar da se ne upitamao da mi nismo prenosi da je Allahov Poslanik, moda sledei. Svi oni razumom sallallahu alejhi ve sellem, obdareni trebaju dobro da razmisle i sagledaju svoje rekao:Ko proui jedan harf stanje, gdje su, ta rade, koliko rade za islam i za ummet, slovo iz Allahove Knjige koliko se drue sa Kur'anom i (Kurana), imat e nagradu, a vladaju se po njemu. Allah subhanehu ve te'ala nas nagrada se desetorostruko spominje i kae u Kur'anu "... vi ste najbolji ummet koji se do uveava. Ja ne kaem da je sad pojavio na zemlji ...", Elif LamMim jedan harf, upitajmo se jesmo li mi taj ummet, a znamo da su to oni nego Elif je harf Lam je harf I koji slijede Kur'an i Sunnet, koji Mim je harf odvraaju od zla i pozivaju u dobro i vjeruju u Allaha. Ovo (Tirmizi: hasen sahih) nam govori da nas je Allah subhanehu ve te'ala zaduio jasnom zadaom i poslao nam Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da nas odgoji za Kur'anskom naredbi od Allaha subhanehu ve te'ala trpezom kako bi nas pripremio za u djela, odnosno u praksu. Sjetimo se zadatak koji se zove DA'VA; irenje Kemala Ataturka, Allah subhanehu ve Allahaove subhanehu ve te'ala vjere te'ala ga prokleo, koji sa ciljem sruio islama, izvoenjem ljudi iz zablude u Hilafet i pokuao da ugasi svjetlo istinu, izvoenjem ljudi iz mraka na islama, kada je uzeo Kur'an, iscijpeo ga svjetlo, izvoenjem ljudi iz robovanja i bacio pod svoje noge, zatim je otkrio ljudi u robovanje Allaha subhanehu ve enu skinivi joj hidab i bacivi ga pod te'ala Jednom i Jedinom Gospodaru noge! Dok ga je gazio govorio je: svega to postoji. Ako se osvrnemo na Ovoga vie nema!, te i dan danas su ispravne generacija ashaba r.a. i njegovi sljedbenici protiv hidaba. Sa sagledamo njihove uspjehe i da'vu koju ovim runom inom Ataturka, podsjeti su odradili, vidjeemo da je rezultat prvo samog sebe, pa zatim i vas, i uspjeha to to su svoju snagu crpili iz rekoh da je on to uradio sa ciljem. Kur'ana i Sunneta, i postigli su ono to Tako mi Allaha subhanehu ve te'ala, to

El-Asr

strana 29

je on uradio sa ciljem da se umili kafirima i zapadnim dravama, kako bi napredovali!? Ja vas pitam u ime Allaha subhanehu ve te'ala; ostavio je ili ostavili su islam da bi napredovali, a u emu i kako? Gdje je taj avion kojeg s napravili muslimani a ostavili su islam da bi napredovali, gdje je taj kompjuter koji su napravili a ostavili su islam da bi napredovali, gdje je taj brod, auto, maina ili bilo ta drugo u emu su napredovali a ostavili su Kur'an i Sunnet kako bi napredovali? Dok su se drali Kur'ana i Sunneta, i po njemu se vladali, bili su i u paniji i pod Beom i bili su najjaa sila na svijetu, osvajali su srca istinom i svjetlom Kur'ana i Sunneta, a gdje smo to sad SubhanAllah. Draga brao i cjenjene sestre, to je greka, jer samo Kur'an i Sunnet ako ih izuavamo i vladamo se po njima obeavaju blagostanje, daju pravo muslimanu koja nema kafir u kafirskim dravama, titi enu i njena prava, pomae siroad i siromane, zabranjuje nepravdu, blud, omalovaavanje i druge sorte kufra. Allah subhanehu ve te'ala kae: "ko okrene glavu od knjige moje tekim zivotom e ivjeti" pa zato vidimo dananje stanje muslimana u kojem se nalazimo. Zato draga brao i cjenjene sestre uhvatimo se vrsto ovog uete koji se zove Kur'an i Sunnet i odgojimo nae due i prouavajmo ih, vladajmo se po njima jer je to uspjeh i Allah subhanehu ve te'ala je jedino zadovoljan time. Molim Allaha subhanehu ve te'ala da se smiluje i vama i meni i da ovih nekoliko nasihata budu od koristi i meni i vama, i da nas Allah subhanehu ve te'ala uvede u Dennet, amin.

Reportaa Demata

El-Asr

strana 30

Tadanje dematlije tog centra ulau imetak, trud i rad, i kupuju kuu od dva-tri stana, i pretvarju je u svoj islamski centar. Taj je centar za vrijeme agresije na BiH odradio jako puno na polju islamske da'we, kao i na pomoi napaenom narodu Bosne i Hercegovine i Sandaka
Pie Hasan H. Tahirovi
eka je hvaljen Uzvieni Allah, koji je iz svoje milosti podario da se u New Yorku muslimani sa prostora Balkana organizuju u radu za Njegovu subhanehu we teala vjeru, te da omogue prostorije, gdje e se On subhanehu we teala veliati, gdje e se nai najmlai p odu a va t i , g d j e em o rjeavati nae probleme kao i okupljati se na hajru. Grad New York, prema statistici od 1990., ima sedam i po miliona stanovnika, rasporeen je u 5 optina: Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island. Pretpostavlja se da u tih 5 optina ivi oko 30-40 hiljada Bonjaka. New York ima povrinu oko 307 kvadratnih milja (1 milja je 1,6km). Povezan je sa 57 mostova, 230 milja ina lokalnih vozova i oko 6,400 milja puteva. Prema nekim procjenama, grad ima skoro milion muslimana, preko 500 damija i vjerovatno jos toliko manjih zakupljenih prostora, musala, gdje se obavlja svakodnevni namaz. New York ima desetak cjelodnevnih islamskih osnovnih kola i dvije islamske srednje kole sa oko 600 uenika. Ovi statistiki podaci su najbolji pokazatelj da su potrebe za kao i populaciju. Da bi ova slika bila potpuna treba spomenuti i to da je New York grad doseljenika, tako da je stvaran broj onih koji svakodnevno bivaju u gradu sigurno i duplo vei. Ako pogledamo historiju muslimanske populacije sa prostora Balkana i njen rad na uvezivanju i izgradnji pros tora za potrebe vjernika, vidjeemo da je okupljanje u New Yorku poelo ranih devedesetih, kulminiralo to je kupovinom i renoviranjem islamskog centra koji sada nosi Islamska naziv: zajednica i kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku, a nalazi se u Astoriji, Queens-u. Ovaj centar uglavnom okuplja populaciju muslimana iz gradova Plava i Gusinja, koji su i prvi doseljenici u veem broju ovdje, pa su i najbolje orgnizovani. Oni su ovdje poeli stizati jo prije 30-tak godina, a uskoro za njima i ljudi iz ostalih djelova Sandaka kao i neto

Islamski centar Tewhid

islamskim centrima i te kako velike s obzirom na veliku prostornu udaljenost

Reportaa
manji broj iz Bosne. Ratna agresija na meuvremenu, dio muslimana sa naih Bosnu i meu ovim muslimanima budi prostora u Brooklynu, donosi odluku da osje aje vjerskog i nacionalnog otvore islamski centar koji e sluiti zajednitva, to je bila dobra podloga n j i h o v i m v j e r s k i m p o t r e b e m a . za jo vee i vre zajedniko Udaljenost Brooklyna od predhodna okupljanje i uvezivanje. Tadanje dematlije tog centra ulau imetak, trud i rad, i kupuju kuu od dva-tri stana, i pretvarju je u svoj islamski centar. Taj je centar za vrijeme agresije na BiH odradio jako puno na polju islamske da'we, kao i na pomoi napaenom narodu Bosne i Hercegovine i Sandaka. Kako prolazi vrijeme, pristiu izbjeglice bonjaci iz svih djelova Bosne, Sandaka i drugih Evropskih drava. Uzima se pod zakup i drugi centar, nedaleko od prvog, da bi podmirio sve vee potrebe, Unutranjost Islamskog Centra ovoga puta muslimana koji su sa teritorije Bosne. I pored truda i rada dva centra u Astoriji (20-ak milja), nije dva-tri imama, taj centar ne zaivljava nimalo zanemarljiva u New Yorku, jer sa radom u periodu 97./98. godine. automobilom ponekad treba sahat-dva, Demat ostaje bez prostora, da bi se da bi se tolika udaljenost prela. ponovo tek nedavno, prije dvije-tri Islamski Centar je povrine od oko 700 godine aktivirao nedaleko od prvog kvadratnih stopa u djelu koji je centra . Ko je i zato tako odluio, da predvien za mukarce, i 400 kvadratni dva islamska centra budu praktino stopa u djelu za ene. Tu je takoer jedan do drugog, je zaista pitanje, ali kuhinja, kupatilo i novo napravljena mi naalost nemamo odgovor. Drugi po abdestana, kao i prostor za studio i redu centar, muslimana iz Bosne nosi da'wetske materijale. Radosna vijest je n a z i v : " B o s a n s k o - H e r c e g o v a c k i i da se vode pregovori da se ta kua Islamski Centar New York" i nalazi se otkupi kao mjesto za damiju, sa takoe u Astoriji, Queens-u. Puno je cijenom od 650 hiljada dolara. razloga za dananju podvojenost Poznavajui ovdanje dematlije, za muslimana, ali moda najei je oekivati je da se taj objekat uskoro i insistiranje na obiajima i tradiciji o t k u p i , i n a - A l l a h . K a k o s m o mjesta odakle dolazimo. Neke tradicije obavjeteni od odgovornih iz ovog su se meu na narod uvukle jo za islamskog centra, u njihovom dematu vrijeme komunizma, kao to je na su uglavnom vjernici iz Bosne, primjer mijeanje ena sa mukarcima, Sandaka i Kosova. Pored dnevnih pravljenje nekakvih sveanih praznika namaza i dume, organizuju se halke uz muziku i igru i slino. Poto se sve Kur'ana, hadisa i tefsira. Organizovana to pokuava ugurati pod kiobran je vjeronauka za najmlae i redovito I s l a m a , u t a k v i m s i t u a c i j a m a se organizuju predavanja na razliite neizbjeno doe da se svako selo islamske teme! U mjesecu Ramazanu je zalae za svoju tradiciju koju eli da posebno aktivno zbog zajedni kih proturi, i u sljedeem koraku doe do iftara i teravih namaza!. nesporazuma i odvajanja. U

El-Asr

strana 31

Novo-otvoreni centar nosi naziv : "Islamski Centar Tewhid" i uredno je registrovan kod ovdanjih vasti kao: "Udruenje Muslimana Sjeverne Amerike u New Yorku", a nalazi se na uglu 83. street-a i 17-ste avenue u predgrau Bay Ridge na adresi: 8222 17. Avenue, Brooklyn NY. U.M.S.A. je ovo mjesto organizovala tako gdje se nastoji praktikovati Islam bez primjesa takozvanih naih tradicija, koje su izvan nae velianstvene vjere Islama, ma odakle te tradicije dolazile. I ovdje se propagira Islam, prije svojim li nim svega primjerom, kako bi pokazali drugima svu ljepotu, vrijednost, snagu i ivot u Islamu. Molimo Allaha delle enuhu da nam olaka i da muslimani u Brooklynu kao i u Queensu, svojim hairli radom budu na hizmetu Islamu i svim ostalim muslimanima! Molimo Allaha Uzvienog da uvrsti i ujedini muslimane na jasnim temeljima Islama ma gdje oni ivili i radili. Na kraju da se svi podsjetimo Kura`nskog ajeta poslatog ovjeanstvu: a nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je ispravna vjera...(Al-Bayyina)

Hadd

El-Asr

strana 32

Potvreno je od Omera r.a., da je rekao: "Nek umre kao Jevrej ili kao Kranin!" - ponovio je to tri puta - "ovjek koji umre, a ne obavi hadd, a imao je mogunosti, te odbio da ga obavi
a naredbu hadda, kao petog islamskog arta, Uzvieni Stvoritelj je ukazao sljedeim rijeima: "...Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje - pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Alu-Imran 97) Prenosi se da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: "O ljudi, Allah vam je propisao hadd, pa ga obavite..." (Muslim) Dunost ha d d a j e p otvr e na Kur'anom, sunnetom i idma'om, tako da osoba koja negira obavezu hadda, kao stroge dunosti (farza) smatra se nevjernikom. Onaj ko potvruje da je hadd farz, ali ga zanemari, njegovo vjerovanje je u velikoj opasnosti. Pa kako vjernik koji ima imetak i koji je tjelesno sposoban da obavi hadd, moe da krtari kada je u pitanju ova dunost, a da svoj imetak troi u zadovoljavanju svojih strasti!? Kako moe da se umara u dunjalukim poslovima, a izbjegava "umor" na haddu? Onima koji odbijaju hadd Potvreno je od Omera r.a., da je rekao: "Nek umre kao Jevrej ili kao Kranin!" - ponovio je to tri puta "ovjek koji umre, a ne obavi hadd, a imao je mogunosti, te odbio da ga obavi." (El-Bejheki) Prenosi se od El-Hasana, da je rekao : "Rekao je Omer ibn el-Hattab: "Odluio sam da poaljem ljude u neke krajeve, pa da uvide ko sve ima mogunost, te ne obavi hadd, da im narede dizju. Oni nisu muslimani, oni nisu muslimani." (Se'id) Dakle, osoba koja posjeduje da ga obavi, dozvoljeno je da neko drugi obavi tu dunost za nju. Prenosi se od Ibn'Abbasa r.a., da je neka ena iz plemena Duhejne dola kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: "Zaista se moja majka zavjetovala da e obaviti hadd i umrla je ne obavivi ga. Da li ja mogu umjesto nje obaviti hadd?", on ree: "Da, obavi hadd za nju.' Kad bi ti znala da tvoja majka ima dug, da li bi ga isplatila?" dug Ispunite prema Allahu, a Allah je najprei prema da se N j e m u ispunjavaju o b a v e z e . " ( B u h a r i ) Zato se, o brate, boj Allaha i izvri ono to ti On nareuje i ne trai hajra u drugom mimo pokornosti: "Kada Allah i Poslanik Njegov neto narede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe..." (Al-Ahzab, 36) Vrijednost hadda Ebu-Hurejre r.a., prenosi da je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem, upitan koje je najbolje djelo:

mogunosti da obavi hadd, a ne obavi ga, nalazi se u velikoj opasnosti za ouvanje svoje vjere, osim da ga sprijei u tome bolest ili druga potekoa. Inae, umire kao Jevrej ili Kranin, kao to se prenosi od Ebu-Hurejre, r.a.: "Ko umre i ne obavi hadd islama, a nita ga ne sprijei, opravdani razlog ili vladar koji je silnik, nek umre tj. odabere od dvije smrti, ako hoe kao Jevrej ili kao Kranin!" Za osobu koja je preminula, a nije obavila hadd i da je imala namjeru

Hadd
"Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika!", zatim je upitan: "Koje nakon toga?", rekao je: "Dihad na Allahovom putu!", zatim je upitan: "Koje nakon toga?", rekao je: "Hadd mebrur (ispravno i iskreno obavljeni hadd)!" (Buhari i Muslim) Ebu-Hurejre r.a., prenosi da je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "... a za hadd mebrur, nema druge nagrade za njega, osim Dennet." (Buhari i Muslim) Prenosi se od Ebu-Hurejre r.a., da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko obavi hadd, a ne bude nepristojne i rune rijei govorio, i ne bude krio Allahove propise, vratie se (bez grijeha) kao na dan kada gaje majka rodila." i Muslim) (Buhari Vrijednost hadda i 'umre je tolika da se oni koji obavljaju te obrede ubrajaju u Allahove robove koji kada mole Allaha subhanehu ve teala, On im prima dovu; kada trae neto od Njega, On im daje; kada trae oprost. On im oprata. Allah, delle anuhu, se ponosi takvim Svojim robovima ukazujui melekima na njih i na Svoju milost prema njima dok oni borave na 'Arefatu, govorei: "Idite oprostio sam vam!" To je, uistinu, velika blagodat i zar ovjeku treba vei dar od Allahova oprosta kojeg On azze ve delle, daje kome On hoe. Pored velike vrijednosti i nagrade koju ovjek dobija izvravaju i obred hadda, trebamo znati da se haddom iskazuje pokornost Allahovim naredbama, potpuna p red a n os t s v om e G os p od a ru i privrenost Njegovoj vjeri to potvruje sljedei ajet: "Onaj ko se sasvim preda Allahu, uz to ini dobra djela, uhvatio se za najvru vjeru..." (Luqman, 22) Vrijednost prvih deset dana Zulhideta Takoe, trebamo da znamo veliku vrijednost Zul-hiddeta, tj. vrijednost deset dana koji prethode Kurbanbajramu i vrijednost injenja dobrih djela u tim danima. Prenosi se od Ibn'Abbasa r.a., od Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, da kae: "Nema dana u kojima je Allahu drae djelo od ovih dana tj. deset dana. "Rekoe: "O Resulallah, niti dihad na Allahovom putu?", ree: "Niti dihad na Allahovom putu, osim da lino ovjek izie i sa svojim imetkom, zatim se ne vrati ni sa jednim od toga." Ova vrsta dihada se sa svojom posebnou uzdie iznad dobrih djela koja se ine u deset dana Zul-hideta. Prenosi se od Hafse r.a. da je rekla: "Resulullah sallallahu alejhi

El-Asr

strana 33

ve sellem, etiri (djela) nije nikada naputao: "Post 'aure (deseti muharrem), prvih deset dana zulhideta, tri dana svakog mjeseca i dva rekata prije sabaha." (Ahmed i EnNesai) Broj deset koji je spomenut u navedenom hadisu se odnosi na deset dana zul-hideta i post u njima prvih devet dana, dok je deseti dan Kurbanbajram kojeg je haram postiti. Takoe hadije koje su na Arefatu, za njih je mekruh da poste taj dan (deveti dan) kako bi ojaali i mogli poveati svoj ibadet i initi dove i zikr svome Gospodaru, dok neki kau da je dan stajanja na Arefatu praznik za one koji se nalaze na Arefatu zbog sakupljanja

muslimana na tom mjestu. Za post onih koji nisu na Arefatu slijedi velika nagrada, kao to se prenosi od EbiKatade, da kae: "Rekao je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: 'Post na dan Arefata iskupljuje (grijehe) za dvije prole godine i za dvije budue, a post na dan Aure iskupljuje (grijehe) za prolu godinu." (Muslim) Prenosi se od 'Aie r.a., da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema dana u kojem Allah vie oslobodi robova ili robinja od vatre od dana Arefata i priblii se On, 'azze ve delle, zatim se ponosi Svojim robovima kod meleka i kae: "ta ele ovi (ne iz neznanja, ve iz ponosa)? ...." (Muslim) Na taj dan se sputa milost, spaava se od vatre i Allah prata grijehe ak i onima koji ne stoje taj dan na Arefatu i zbog toga je sljedei dan praznik muslimanima O cijelog svijeta. vrijednosti izlaska na musallu na Bajram, ukazuje nam sljedei hadis: "Izlazak na dan Ramazanskog bajrama jednak je 'umri, a izlazak na Kurbanjednak je bajram addu." ('Abdurrezzak) slijedi Iza toga prinoenje kurbana kojima se iskazuje zahvala Allahu subhanehu ve teala na svim blagodatima. Molimo Allaha Uzvienoga da da mogunosti svim muslimanima da odu na hadd i da uestvuju sa muslimanima iz cijelog svijeta u velianju samo Njega, 'azze ve delle, zahvaljujui Mu se na Arefatu i tavafei oko Ka'be. Molimo Allaha subhanehu ve teala da uini muslimane pokornim Allahu i Njegovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, odanim onima koji su odani Allahu i Njegovu Poslaniku, a neprijateljima prema onima koji su neprijatelji Allahu i Njegovu Poslaniku. Da Allah primi i od nas i od vas dobra djela koja inimo.

Razno

El-Asr

strana 34

Jedne prilike je kralj Fejsal bin Abdul Aziz u Americi organizovao Svjetski novinarski kongres da bi odgovorio na pitanja poznatih pisaca i mislilaca, me u kojima je bilo mnogo jevreja. Jedan od njih je upitao: "Vae viso anstvo, uli smo da vi kradljivca kanjavate odsijecanjem ruke, a bludnika kamenovanjem. To su barbarske divlje kazne, koje civilizacija dvadesetog stolje a odbacuje." Kralj je zautao, a zatim pogledao u tog idova i smireno rekao: 'elim da ti kaem da je ta kazna u toku protekle godine izvrena svega dva puta u jednoj izuzetno prostranoj zemlji, kakva je Saudijska Arabija, a kra a je u naoj zemlji iskorijenjena gotovo u potpunosti. A reci ti meni da li su vai vjesta ki zakoni dokinuli kra u, Ili su samo podstakli ljude da se izvjebavaju u njoj? Danas sam u vaim novinama itao o stotinama slu ajeva kra a, koje su bile popra ene nasiljem i koje svake godine odnose hiljade nevinih rtava. Pa da li je bolji ovaj ili va zakon? to se ti e kazne kamenovanja bludnika, Islam je obuhvata sa mnogim uslovima koji ine izvrenje ove kazne opravdanom sa jasnim dokazom. Da li je bolje to ili moralna izopa enost u vaem drutvu o kojoj me je stid pri ati?" Tada je idov pognuo glavu odobravajui, a salom se zaorio aplauz. Allah Evid-Demar str. 207

Samuel Cimer, predsjednik kr anskih misionar-skih organizacija, ukratko je iznio osnovni zadatak misionara, rekavi: "Va osnovni zadatak je da muslimana izvedete iz Islama, kako bi on postao stvorenje bez ikakve veze sa Allahom, a samim tim i bez ikakve veze sa ahlakom (moralom). Ovim svojim djelovanjem vi ete biti prethodnica kolonijalizma u islamskim zemljama. Vi ste pripremili svu pamet u tim zemljama da prihvati hod putem kojeg ste zacrtali, a to je izvo enje musli-mana iz Islama. Vi ste odgojili mlade koja ne poznaje vezu sa Allahom i ne eli daje spozna. Tako je dola islamska generacija onakva kakvu je elio kolonijali-zam, koju ne interesuju najvanije stvari, koja voli rahatluk i lijenarenje i nastoji udovoljiti strastima na bilo koji nain, tako da su joj strasti postale cilj ivota, pa ako ui, - ui da bi udovoljio strastima, kad saku-plja imetak, - sakuplja ga radi strastikad osniva najvrijednije centre, - osniva ih zbog strasti. On sve rtvuje na putu ostvarenja strasti."

Duzurul-belai str. 257

Brzi kola
1. 2 cijela jaja, 2. pola olje za kahvu mlijeka, 3. eera, 4. griza, 5. mljevenih oraha, 6. pola olje ulja, 7. 2 izrendane jabuke, 8. praak za pecivo, 9. 2 kaike brana, 10. 100 g. suhog groa.

Sve sastojke dobro promijeati, sipati u podmazan pleh i pei na jakoj vatri. Kada je gotovo preliti glazurom (100 g. okolade, 2 kaike eera, 4 kaike vode, nekoliko kapi ulja). Sve sastojke prokuhati i preliti kola.