Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
INERCIJSKE SILE
FIZIKA 1
1. Newtonov zakon
pripisuje tijelu svojstvo tromosti (inercije, ustrajnosti) Tijelo ustraje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu, ukoliko se to stanje ne izmijeni djelovanjem sile U odsustvu sile tijelo miruje ili se jednoliko pravocrtno giba, u suprotnom se odlikuje tromodu.
FIZIKA 1 Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid
1. Newtonov zakon
1. Newtonov zakon naziva se ZAKONOM INERCIJE a sustavi na koje se odnosi INERCIJSKIM SUSTAVIMA.
FIZIKA 1
INERCIJSKI SUSTAVI
NEINERCIJSKI SUSTAVI
Razmatramo sustave S i S: S inercijski tj. miruje ili se jednoliko pravocrtno giba S NEinercijski sustav , giba se ubrzano, ubrzanjem ao, brzinom vo
ubrzanja
a' a a0
2. Newtonov zakon
U sustavu S U sustavu S:
F' F
FIZIKA 1
F m(a0 a' )
Fi
Inercijska sila
FIZIKA 1 Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid
F ma0 ma '
Tada moemo pisati:
2. N. zakon u S gdje je
F Fi F '
Drugi Newtonov zakon ima formalno isti oblik i u ubrzanom (neinecijskom) sustavu ako silama koje nastaju zbog meudjelovanja tijela dodamo i inercijsku silu.
Inercijska sila
FIZIKA 1
Fi ma 0
Primjer lift
1. Sluaj - lift miruje v=0, a=0
FIZIKA 1
G mg
Primjer lift
2. Sluaj - lift se giba jednolikom brzinom prema gore ili dolje v=konst., a=0
G mg
FIZIKA 1
Primjer lift
3. Sluaj - lift se giba ubrzano prema gore
Promatra u liftu (sustav S):
v=konst., a=ao
Inercijska sila Sila tea tijela u mirovanju Elastina sila opruge dinamometra
Promatra izvan lifta (sustav S) - tijelo se (kao i lift) giba ubrzano prema gore - jednadba koja to opisuje:
Dinamometar pokazuje veu silu od teine tijela:
F ma0 Fe Fg
F ' ma ' Fe Fg Fi 0
FIZIKA 1
Fe
Fg
Fi
F ma0 Fe Fg
FIZIKA 1
F ' ma ' Fe Fi Fg 0
+
Fg
F ma0 Fe Fg
Dinamometar pokazuje manju silu od teine tijela
Fi Fe
FIZIKA 1
1. CENTRIFUGALNA SILA
FIZIKA 1
Materijalna toka m - miruje u sustavu S na udaljenosti r od osi vrtnje - rotira u sustavu S stalnom kutnom brzinom w
FIZIKA 1
Uzrok krunog gibanja - rezultanta svih sila na m usmjerena prema sreditu vrtnje - centripetalna sila Centripetalno ubrzanje
Fcp
m
FIZIKA 1
Fcp acp
Fcf
FIZIKA 1
Fcp
m
Fcf
JEDNADBA GIBANJA
Fcp
m
Fcf
2 F Fn Fcp macp mw r
FIZIKA 1
F ' Fn Fi ma ' 0
F F 0 n i F F n cp
FIZIKA 1
Fi Fcp
2. CORIOLISOVA SILA
FIZIKA 1
CORIOLISOVA SILA
- komponenta inercijske sile uzrokovana rotacijom Zemlje.
FIZIKA 1 Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid
- djeluje okomito na os rotacije Zemlje i na trenutani smjer gibanja zranih estica i svakog tijela koje se giba na Zemlji. - posljedica djelovanja Coriolisove sile je promjena smjera gibanja (vjetrova, zranih masa, morskih struja) i to na sjevernoj polutki udesno, a na junoj ulijevo.
Izvor: Curi, Z. i Curi, B. (1999) kolski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko drutvo, Zagreb
Uinak je toniji naziv nego sila, jer je posrijedi rezultat djelovanja, a ne uzrok.
FIZIKA 1
.O
w
S
vr konst .
Radijalna brzina
FIZIKA 1
Sustav S
Sustav S
FIZIKA 1
http://www.youtube.com/watch?v=mcPs_OdQOYU
film
FIZIKA 1
2 Fi mw r 2mvr w
Razmjerna je: - masi tijela m, - brzini (radijalna komponenta) tijela vr , - brzini kruenja sustava w Smjer joj je okomit na smjer: - radijalne kompon. brzine tijela vr - brzine kruenja sustava w
2 Fi mw r
FIZIKA 1
2 Fi mw r 2mvr w
CORIOLISOV UINAK
- vaan u meteorologij, fizikoj oceanografiji, balistici...
FIZIKA 1 Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid
- gibanje zranih i vodenih masa u rotirajudem sustavu Zemlja - zrane i vodene mase na sjevernoj polutci skredu udesno, na junoj ulijevo (bez obzira iz kojeg smjera krenu)
CORIOLISOV UINAK
...nekoliko primjera sa sjeverne polutke (zakreti udesno):
FIZIKA 1 Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid
- rijeke koje teku prema sjeveru zakredu na istok i nejednako deru strane rijenog korita
...zbog djelovanja Coriolisove sile, Drava dere desnu obalu i pomie se prema jugu, pa je nekadanja lijeva obala (Mihovljanski breg) od dananjeg korita udaljena i do 10 km. http://www.mtraditional.com/vode.html
- tijelo koje slobodno pada otklanja se prema istoku - projektil izbaen prema sjeveru zakrede prema istoku
Fco 2mvr w
masa i brzina istjecanja vode vrlo male vrijednosti Coriolisova sila zanemarivo mala i ne moe imati nikakav uinak na smjer rotacije vode pri istjecanju Na rotaciju vode pri istjecanju najvie utjeu oblik i (ne)simetrinost umivaonika/kade te gibanje vode na poetku istjecanja.
http://www.ems.psu.edu/~fraser/Bad/BadCoriolis.html
FIZIKA 1