SVEUILITE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za sociologiju Predmet: Socioloke metode Akademska god. 2005/06.

Studentica: Marijana Ani

NEDOSTACI ANKETE (metodoloki esej)

recenzentice: prof.dr. Ani Leburi (Filozofski fakultet u Splitu) asist. Zorana uljug (Filozofski fakultet u Splitu) Esej je recenziran 10.09.2006. i prema Odluci Povjerenstva za izdavaku djelatnost Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu, donesenoj dana 21. studenoga 2006., postavljeno na www.ffst.hr (slubenoj WEB stranici Filozofskog fakulteta u Splitu)

Anketa je u dananje vrijeme jedna od najrairenijih istraivakih metoda i primjenjuje se u velikom broju istraivanja. Ovom se metodom mogu prikupiti podaci o miljenjima i stavovima tono odreenih ispitanika, na strogo definirani nain postavljajui precizno formulirana pitanja u obliku anketnog upitnika. Ovako iroka primjena ankete kao metode upuuje na njene mnogobrojne prednosti, ali i ona, kao i svaka druga metoda sadri i niz nedostataka. Jedan od znaajnijih nedostataka ankete je njeno esto poistovjeivanje sa cijelim istraivanjem, pri emu se ne uzima u obzir kako je ona samo jedna od faza istraivakog procesa. Na taj se nain zanemaruju drugi aspekti istraivanja (najee oni teorijski) i istraivanje gubi smisao a rezultati nisu pouzdani. Nadalje, poto je anketa kvantitativna metoda i dobiveni podaci se mogu veoma lako kompjutorski obraivati, analizirati, usporeivati i provjeravati, deava se da istraivai upadnu u vlastitu zamku: oni dobivene podatke klasificiraju i prikazuju u obliku stotina grafova i tabela, ali ostaju na tom nivou iznoenja i prikazivanja golih injenica bez donoenja vlastitih zakljuaka i povezivanja sa postavljenim hipotezama. To je naravno ogromna pogreka, jer anketa kao istraivaka metoda, kada se pravilno koristi, ima veliku

mogunost verifikacije. Zato se i provodi istraivanje da bismo dokazali ili rjee odbacili, na poetku istraivanja definiranu hipotezu, tj. problem istraivanja. Kod ankete je vrlo vano odabrati reprezentativan uzorak (ako nismo u mogunosti obuhvatiti cijeli osnovni skup, a to je najee nemogue). Ako smo pogrijeili pri odabiru ispitanika najvjerojatnije e nam cijelo istraivanje biti u potpunosti promaeno. Prouavajui anketu kao metodu istraivanja primijetila sam da su neki njeni nedostaci rezultati njenih najveih prednosti. Na primjer, ispitivanje velikog broja ljudi, to je nesumnjivo velika prednost ankete, rezultira velikim brojem podataka, pa esto dolazi do probijanja roka to je u dananje vrijeme trino orijentiranih istraivanja nedopustivo. Nadalje, koliko god hvalili standardizirana anketna pitanja moramo imati na umu sljedee potekoe: situacije u kojima dolazi do razliite strunosti ispitanika, pri emu su neki struniji od drugih, ali mi njihove odgovore tretiramo na isti nain. Zatim se susreemo sa ispitanicima koji razumiju ista pitanja na drugaije naine. U ovom je sluaju preporuljivo pitanjima ciljati na najnii sloj kako bismo bili sigurni da e ih ba svi razumjeti. I na kraju, tu su tekoe koje nastaju jer ispitanici ne odgovaraju ono to stvarno misle, ve ono to je u skladu sa drutvenim vrijednostima. U ovom sluaju dolazim do jo jednog, tehnikog nedostatka ankete, a to je nemogunost provjeravanja istinitosti odgovora. Ispitanici ponekad ne znaju ili ne ele odgovoriti iskreno na postavljena pitanja, to naravno opet dovodi u pitanje pouzdanost dobivenih podataka. U svakom sluaju, bez obzira na ove brojne nedostatke, mislim da anketa kao istraivaka metoda ima znatno vie prednosti. Naglasila bih da je najvanije voditi rauna da je ona samo jedna od faza istraivakog procesa i da kao takva mora biti izvedena iz predmeta istraivanja. Tek nakon to smo odredili cilj i predmet istraivanja, definirali hipotezu, te odredili varijable i indikatore moemo krenuti na izradu ankete. Tek emo tada dobiti pouzdane podatke u skladu s kojima emo donositi valjane zakljuke i moi poeti djelovati i mijenjati drutvo u kojem ivimo. Nabolje, naravno!