Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Dunja Brence
Apstraktna umjetnost
smjer u modernoj likovnoj umjetnosti s poetka XX. st.; tei istoj ekspresiji oblika, linija i boja i tematskoj neodreenosti Geometrijsku apstrakciju osnovao je Kazimir Maljevi, a slika koja najodlunije prekida s tradicijom je njegov Crni kvadrat na bijelom polju (1913.) kojim iskazuje da je kontrast osnova umjetnosti. zauzima se za prevlast (supremaciju) istog osjedaja u umjetnosti (nastoji dosegnuti savren sklad oblika i boja nepredmetnim slikama, kompozicijama crta i osnovnih geometrijskih likova: kvadrata, krunice i trokuta) zastupa puristiko stajalite i krajnji minimalizam u likovnom izrazu. Piet Mondrian tei krajnjoj jednostavnosti. On od prirodnog motiva dolazi do apstraktne kompozicije, koju dosljedno razvija do iste geometrijske apstrakcije, poznate pod nazivom "neoplasticizam" ili De Stijl
Ivan Picelj
Hans Hartung
Kompozicija 1951.
Kompozicija 1951.
Kompozicija XL 1952.
Kopozicija 54 1954.
Kompozicija W 1956.
El Lissetzki
Vlado Kristl
Aleksandar Srnec
Crte 1952/3., 1952. tu, tempera / papir 38 x 45 Inv. br. MSU 3075
1953.
KOMPOZICIJA T 5a 1955.
Crte
Crtei/linije 1956.
Boidar Raica
Kompozicija 1950.
Kopozicija 1951.
Kompozicija 1951.
Skica 2 1952.
Kompozicija 1952.
Zakljuak
Njihovim istupom zapoinje novo poglavlje hrvatske umjetnosti 20. stoljeda te se mijenja poimanje lika samog umjetnika koji je sada slikar novog kova i kao takav ujedno i inovatorski autor u oblastima arhitekture, urbanizma, grafikog i industrijskog dizajna, kazaline scenografije, animiranog filma do umjetnike edukacije i same teorije umjetnosti EXAT 51 u domadoj pluralistikoj umjetnikoj atmosferi predstavlja jedinstveni fenomen koji nema usporedbe. On je bez bliih prethodnika u domadoj umjetnikoj batini, ali i bez srodnika u suvremenoj umjetnosti. Ova grupa ini otklon od konceptualnih paradigmi od poimanja umjetnosti kao osobnog poziva pojedinanoga bavljenja u stilu razliitih jezinih rjeenja umjetnikog subjektivizma do poimanja umjetnosti kao programatskog nastupa u ime ideje apstrakcije i ''sinteze umjetnosti''