Artroza kuka (coxarthrosis)

Koksartroza se ubraja meu najee bolesti kuka u starijoj ivotnoj dobi. Karakterizira je postupni razvoj degenerativnih promjena zglobne hrskavice, a kasnije i ostalih zglobnih struktura. Mnogobrojni su imbenici nastanka. Najei primarni imbenici su starija dob, priroena razvojna anomalija zgloba kuka, prekomjerna tjelesna teina, traumatska oteenja, upale, lokalni cirkulatorni poremeaji i dr. Kliniki simptomi ovise o uznapredovalosti same bolesti. Najprije se javlja umor i povremena bolnost pri veem optereenju oboljelog zgloba. Karakteristina je tzv. startna bol (bol nakon dueg mirovanja), te bol npr. prilikom silaenja niz stepenice odnosno pri aktivnostima kod kojih ne dolazi do velike kontrakcije miia i zglob nema njihovu zatitu. Poslije se mogu pojaviti bolovi u i u mirovanju. U izraenom stadiju bolesti bolesnik epa na stranu bolesnog optereenog zgloba, bolovi su stalni, a pokretljivost zgloba je bitno smanjena. Razvijaju se aduktorna i fleksiona kontraktura kuka, natkoljenica je u poloaju vanjske rotacije a dolazi i do hipotrofije pelvitrohanterne muskulature. Kineziterapija ima tri cilja: 1. sprijeavanje ili savladavanje kontraktura vjebama opsega pokreta i vjebama istezanja fleksora, aduktora i vanjskih rotatora kuka. Provode se aktivnim, rasteretnim vjebama u grupi, potpomognutim vjebama od strane fizioterapeuta, u suspenzionoj napravi, na suspenzionoj dasci ili u vodi. Specifina vrsta vjebi karakteristina za degenerativne reumatske bolesti su pendularne vjebe. Provode se tako to bolesnik stoji na zadnjoj preki vedskih ljestava zdravom nogom. Bolesna noga slobodno visi; bolesnik izvodi ljuljanje bolesne noge u smjeru ekstenzije i unutarnje rotacije. 2. jaanje hipotrofiranih miia ekstenzora, abduktora i unutarnjih rotatora natkoljenice. Jaanje pelvitrohanterne, glutealne kao i ostale posturalne muskulature izometrikim vjebama ili vjebama u vodi. 3. edukacija pacijenta odnosi se na: program vjebi u kunom reim, uenju pravilne posture te o vanosti i nainu uporabe ortopedskih pomagala (uporabom tapa na zdravoj strani rastereuje se zglob kuka); Savjetuje se pacijenta o potrebi odmaranja u potrbunom poloaju zbog prevencije fleksione kontrakture, o potrebi izbjegavanja dueg sjedenja u istom poloaju sa prekrienim nogama; Ukoliko se kontraktura razvila stolica mora biti visoka i kosa. Pacijenti bi trebali nositi obuu s gumenim onovima koji amortiziraju hod ali i sa pravilnom obuom potrebna je racionalizacija kretanja jer se time usporava progresija bolesti.

Artroza kuka - novi pristup lijeenju

Autori: mr. sc. Ante Muljai, dr. med., spec. traumatolog Slobodan Kuvalja, dr. med., spec. anesteziologije i reanimacije

objavljeno u broju 39 (12/04)

Kirurki pristup s izokinetikom dijagnostikom i rehabilitacijom klju je uspjeha u lijeenju artroze kuka Ovisno o ivotnoj dobi, sve vie ljudi pati od bolova i ogranienja kretnji u zglobu kuka, to upuuje na to da su bolesti kukova danas vrlo este i imaju vie uzroka. Oteenje zgloba kuka ne nastupa preko noi nego je posljedica dugotrajnih poremeaja biomehanikih odnosa u

funkciji zgloba. Nain ivota, nepravilna ishrana, vea tjelesna teina i smanjena dnevna tjelesna miina aktivnost samo su neki od razloga koji dovode do poremeena odnosa snaga izmeu miinih grupa koje pokreu zglob kuka s jedne strane, a s druge uzrokuju preoptereenje zglobne hrskavice i ligamenata. Sve to dovodi do razvoja artroze i smanjenja pokretljivosti, uz progredirajuu bol u zglobu kuka. Kuk je zglob koji obavija, uvjetno reeno, najjaa miina masa u odnosu na cijeli organizam, pa je potpuno jasno da svaki poremeaj snage ove muskulature dovodi do snana negativnog djelovanja na hrskavicu zgloba. Bol, kao dominantan osjet, postaje sve jaa, sve vie smanjujui aktivnost zgloba kuka. Paralelno sa smanjenjem aktivnosti ljudski organizam instiktivno poinje tedjeti oteeni zglob, to indirektno izaziva daljnje biomehanike poremeaje statike zdjelice i kraljenice. To nadalje dovodi do daljnjeg oteenja hrskavice zgloba i do postupna razvoja izraene artroze kuka. Konano je stanje teka artroza kuka koja u kombinaciji s izraenom hipotrofijom muskulature kuka i natkoljenice, zbog smanjene aktivnosti, izaziva sve jae bolove, izrazito lou pokretljivost te konano dovodi do stanja kada je neizbjena ugradnja umjetnog kuka. Koksartroza je, dakle, oboljenje koje se manifestira na dva, inae sinergistiki djelujua sustava, dakle sustava koji se nadopunjuju. S jedne strane dolazi do poremeaja rada miinog sustava s atrofijom muskulature, a s druge do unitenja zglobne hrskavice s razvijenom artrozom kuka. Posve je jasno da u lijeenju oboljelog kuka moramo lijeiti oba sustava na zadovoljavajui nain, jer tek tada moemo oekivati dobre konane rezultate. Optimalno najbolji i najbri ciljani oporavak kod oboljelih kod kojih je artroza kuka dovela do ugradnje umjetnog kuka moe se postii:

sinergistikim djelovanjem izokinetike dijagnostike i terapije preoperativno operativnim zahvatom ugradnje umjetnog kuka nastavkom primarne postoperativne rehabilitacije u jednom od rehabilitacijskih centara te ponovnim izokinetikim programom ciljane rehabilitacije miinih skupina oboljelog kuka.

Izokinetika rehabilitacija zgloba kuka na Cybex ureaju

Poremeena biomehanika funkcija rada miia

Artroza kuka (koksartroza) danas predstavlja sve ei problem i poinje se javljati u sve ranijoj dobi, najvie zbog drastina smanjenja ozbiljnije tjelesne aktivnosti i navike dugotrajna sjedenja. U jednom od prolih brojeva prezentirali smo openitu vanost izokinetike dijagnostike i rehabilitacije u sprjeavanju ili rehabilitaciji poremeene funkcije miia i zglobova. Danas emo posebno pojasniti izrazite prednosti timskog pristupa u lijeenju artroze kuka kada je ve postavljena opravdana indikacija za zamjenu zgloba kuka endoprotezom. Kada govorimo o timskom pristupu, mislimo na kljunu suradnju lijenikog tima koji e obaviti operativni zahvat ugradnje endoproteze i tima lijenika specijaliziranih za izokinetiku dijagnostiku i rehabilitaciju. Ako znamo da je kljuni razlog oteenja hrskavice zgloba s nastankom artroze upravo poremeena biomehanika funkcija rada miia, jasno je da je u ozbiljno oteenom zglobu krajnje naruena sposobnost pokreta i rada miia. Daljnjim ograniavanjem kretanja zbog pojave boli u zglobu napreduju i oteenje zgloba i gubitak miine snage sve do potpune nemogunosti pokreta. U dijelu tijela koji se ne moe kretati onemoguen je i rad miia. Miii, koji iz bilo kojeg razloga ne mogu obavljati prirodnu aktivnost, brzo gube snagu i radnu sposobnost te se razvija atrofija. Isto se dogaa i kod artroze kuka. Najprije dolazi do velikog gubitka snage miia koji savijaju nogu u kuku, to se

esto poinje manifestirati bolom u preponi. Druga je mogunost pojava boli na boku kod napora, tj. kod preoptereenja zbog iritacije zglobnih elemenata i na pritisak, primjerice pri leanju na boku. Ako je stanje uznapredovalo, poinje se javljati i mehaniko ogranienje pokreta u kuku uz jake bolove, kada je nuno razmotriti ugradnju endoproteze.

Vratiti pokret i stabilnost operiranom zglobu

Ugradnjom endoproteze zamjenjuje se oteeni i bolni zglob. Vanost kvalitetna operativnog zahvata, koji ukljuuje i pravilan izbor endoproteze za svakog pacijenta, ne treba osobito naglaavati, ali treba istaknuti da je uspjenom operacijom rijeen samo dio problema, tj. uklonjen je bolan i mehaniki nepokretan zglob, i zamijenjen neosjetljivim, pasivno pokretnim umjetnim materijalom. Drugi je kljuni dio problema vratiti pravilan pokret i stabilnost zglobu operiranog kuka, ali i susjednim zglobovima, drugom kuku i koljenima kao glavnim nosiocima teine tijela i osposobiti pacijeta za normalnu funkciju, tj. vratiti punu snagu i sposobnost svih miia da mogu ponovno drati konstrukciju tijela. Iz ovog je jasno da pacijent koji je prije operacije imao ozbiljno ogranjienje pokreta u zglobu kuka ima i velik gubitak snage miia koji taj zglob trebaju pokrenuti, te da se samom ugradnjom endoproteze nee bitno poboljati i pokretljivost pacijenta, osim to e se, naravno, ukloniti bol. Biomehanikim ispitivanjima u razliitim institucijama u svijetu potvreno je da se ugradnjom endoproteze ne postie bitno poboljanje biomehanikih i tjelesnih sposobnosti pacijenta. Ali, utvreno je i da se izokinetikim vjebama postie najbri oporavak funkcije, a najbolji je uinak tzv. dvostupanjskim izokinetikim pristupom u rehabilitaciji. On podrazumijeva ne samo postoperativnu rehabilitacije nego i preoperativnu izokinetiku pripremu. Kako je cilj ovakve operacije potpun oporavak funkcije pacijenta, na temelju istraivanja i iskustva u Cybex centru razraene su procedure timskog rada strunjaka, operatera i izokinetiara. Nova iskustva pokazala su da se najbri i najuinkovitiji puni oporavak postie podjelom postupka operativnog lijeenja artroze kuka u tri kljune faze: 1. Preoperativna izokinetika priprema vjebama oslabljenih miia, u okvirima mogueg pokreta. Cilj je maksimalno pojaanje miia kako bi se neposredno nakon ugradnje endoproteze pacijent mogao mobilizirati i uvrstiti novi umjetni zglob. 2. Neposredno nakon operacije slijedi klasini nain rehabilitacije do trenutka kad operater zakljui da se operirani kuk moe opteretiti i da je endoproteza stabilna. 3. Konano slijedi druga faza izokinetike rehabilitacije kojoj je cilj precizno vraanje i usklaivanje snage miia kako kukova tako koljena kao susjednih vanih zglobova. Ovakvo, timski provedeno lijeenje osigurava viestruko bri oporavak, sprjeava oteenja susjednih zglobova i kraljenice zbog dugotrajne nesposobnosti kao i prisilnog poloaja kretanja, te osigurava punu kvalitetu ivota operiranih bolesnika. Cybex centar Zagreb i Klinika za traumatologiju Zagreb ve treu godinu zaredom provode program prema prethodno navedenoj proceduri. Ostvareni rezultati, vidljivi kroz viestruko bri oporavak i skraenje bolovanja, u cijelosti su potvrdili vanost uske suradnje specijalista kirurga operatera i specijalista lijenika za izokinetiku i biomehaniku.

Bolesti i ozljede kuka UGRADNJA TOTALNE ENDOPROTEZE KUKA Do 75. godine starosti pacijenta, ugrauju se bescementne endoproteze kuka. Kod tih endoproteza povrina endoproteze napravljena je tako da omoguuje kosti da uraste u povrinu endoproteze. Kod osoba starijih od 75 godina, te kod pacijenata koji imaju osteoporozu, ugrauju se "cementne" endoproteze kuka. Ta se endoproteza pomou kotanog cementa fiksira za kost. U naoj se bolnici najee ugrauju bescementne endoproteze s metalnom glavom veeg dijametra. Na taj se nain postie stabilnost zgloba i omoguava se pacijentu hodanje odnosno optereenje operirane noge prvi dan nakon operacije, kao i vei opseg kretnji bez opasnosti od iskakanja endoproteze. Rehabilitacija je ubrzana i pacijent nakon operacije hoda s dvije take, tri tjedna nakon operacije hoda s jednom takom (u suprotnoj ruci od operirane noge), a nekoliko tjedana kasnije bez taka. Kod pacijenata koji boluju od aseptike nekroze glave bedrene kosti, kao i kod mukih pacijenata mlaih od 65 godina, te ena mlaih od 60 godina, ugrauje se novi model endoproteze kuka "resurfacing". ARTROZA KUKA Pod pojmom artroza kuka podrazumijevamo sve degenerativne bolesti kuka, koje uzrokuju progresivno propadanje hrskavice izmeu glave bedrene kosti i aice. Uz oteenje hrskavice dolazi do oteenja pripadajuih zglobnih struktura kao to su kost, ovojnica zgloba i pripadajui miii, te stavaranja nove kosti na rubovima aice i glave bedrene kosti - osteofita.

UZROCI ARTROZE I TEGOBE Do razvoja artroze kuka mogu dovesti razliita stanja i bolesti. Uestalija je primarna (idiopatska) artroza, za koju se ne zna uzrok nastanka, a smatra se posljedicom genetskog nasljea. Sekundarna artroza kuka posljedica je preboljelih bolesti i razvojnih poremeaja kuka u djejoj dobi, te ozljeda (prijeloma) kuka. Prve tegobe koje se pojavljuju kod artroze kuka su bolovi pri hodu. Bolovi su najee u predjelu prepone i ire se u natkoljenicu i koljeno, a ponekad se javljaju i u slabinskoj kraljenici. Da bi umanjio bolove, pacijent poinje epati. Daljnjim razvojem degenerativnih promjena, dolazi do smanjenja pokretljivosti u zglobu, pacijent tee oblai arape i cipele, bolovi postaju konstantniji, a javljaju se i nou.

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE Dijagnoza artroze kuka postavlja se na temelju anamneze, pregleda pacijenta i radioloke obrade kuka. LIJEENJE Ukoliko se konzervativnom terapijom ne uspiju umanjiti tegobe, pacijentu se preporuuje operativni zahvat, kojim se ugrauje endoproteza kuka. Odluka o tome koji e se model endoproteze ugraditi pacijentu ovisi o dobi pacijenta, popratnoj bolesti, te stanju, odnosno deformaciji zgloba. Ortoped e nakon pregleda i na temelju RTG snimke, te prije spomenutih podataka pacijentu objasniti koju e vrstu endoproteze ugraditi i to sve pacijent treba napraviti prije nego doe na operaciju (vidjeti pod: preoperativna priprema). Isto tako pacijentu e objasniti kakav je post-operativni tijek (vidjeti pod: oporavak). Dan prije operativnog zahvata, pacijenta i njegove nalaze pregledat e anesteziolog i ortoped, te e se zapoeti s provoenjem tromboprofilakse (zatite od tromboze), a neposredno pred operaciju pacijent e dobiti i elastine arape, takoer u svrhu zatite od tromboze.

OPERATIVNI ZAHVAT Operativni zahvat se u veini sluajeva radi u reginonalnoj (spinalnoj) anesteziji ili u opoj anesteziji. O vrsti operativnog pristupa odluuje ortoped i o tome ovisi i postoperativna rehabilitacija. Endoproteza kuka sastoji se od trupa proteze, glave i aice. Tijekom operativnog zahvata odstrani se cijela glava bedrene kosti i u zdjelici se napravi leite za aicu. Potom se napravi leite za endoprotezu u bedrenoj kosti u koju se ugradi bedreni dio endoproteze - trup. Na trup endoproteze stavlja se glava koja

moe biti metalna ili keramika. Kuk se reponira i nakon to se isproba stabilnost proteze i vrstoa ugraenih komponenata, rana se zaije. Nakon operacije pacijent se premjeta u sobu za intezivnu njegu. Nekoliko sati nakon to se stanje pacijenta stabilizira, pacijent se premjeta u bolesniku sobu. U bolesnikoj sobi se i dalje putem monitora prate sve ivotne funkcije pacijenta (EKG, puls, krvni tlak te zasienost krvi kisikom). Takoer su pod kontrolom cirkulacija i oticanje operirane noge. Zbog ublaavanja boli i prevencije infekta pacijent intravenozno prima analgetike i antibiotike. OPE POPRATNE POJAVE Prvih dana nakon operacije pacijent moe imati povienu (resorptivnu) temperaturu (do 38,5 oC) to nije razlog za zabrinutost. RIZICI I KOMPLIKACIJE Svaki operativni zahvat nosi sa sobom i odreene rizike i komplikacije. Komplikacije djelimo na perioperativne, rane i kasne komplikacije. Perioperativne i rane komplikacije mogue su za vrijeme pripreme za operaciju, tijekom operativnog zahvata i nakon operativnog zahvata. U ovu grupu komplikacija ubrajamo poremeaje cijeljenja rane, krvne podljeve, duboku vensku trombozu, embolije, ozljede krvnih ila i ivaca, rane infekcije, prijelome, kao i specifinu posljedicu za ovu vrstu operacije - razliku u duini ekstremiteta. Kasne komplikacije javljaju se tri mjeseca nakon operacije pa i nakon vie godina, a najee su:

kasne infekcije ugraene endoproteze, koje najee nastaju naseljavanjem bakterije u podruje umjetnog kuka iz nekog upalnog arita u tijelu.

Zbog toga je kod svake vrste operativnog zahvata, popravka zuba, upalnih promjena (u, urinarni trakt i t.d.) cistoskopije, kolonoskopije ili proktoskopije te kateterizacije urinarnog trakta, potrebno poeti uzimati antibiotike prije navedenih zahvata.

labavost implantirane endoproteze, nastaje zbog razliitih uzroka a najee zbog preoptereenja, infekcija, ozljeda, pretjerane tjelesne teine te promjene kvalitete kosti radi starenja - osteoporoze.

BESCEMENTNA ENDOPROTEZA KUKA (BEP) U naoj bolnici ugraujemo dvije vrste bescementne endoproteze kuka: KLASINA ENDOPROTEZA I PROXIMA. Obje se endoproteze sastoje od trupa proteze, glave i aice. Na trup endoproteze stavlja se metalna glava veeg dijametra. aica je takoer metalna, a izmeu aice i glave nema plastinog dijela. Kako se kod ovog modela endoproteze metal - metal ne upotrebljava plastini dio, smanjena je mogunost osteolize kosti i posljedine nestabilnosti, odnosno labavosti endoproteze. Kako je prije navedeno, rehabilitacija je ubrzana i pacijent dan nakon operacije hoda s dvije take optereujui nogu koliko mu bol doputa. Tri tjedna nakon operacije poinje hodati samo s jednom takom (u suprotnoj ruci od operirane noge), a nekoliko tjedana kasnije bez taka. KLASINA ENDOPROTEZA S GLAVOM VEEG DIJAMETRA KLASINA ENDOPROTEZA

BEP - PROXIMA BEP - PROXIMA je novi model bescementne endoproteze. Na trup proteze moe se staviti metalna glava veeg dijametra ili keramika glava. Kod ove se proteze u gornji dio bedrene kosti ugrauje kratki "stem"(7 cm). Na taj se nain izbjegava vee oteenje bedrene kosti. Hrvatska je deveta zemlja u svijetu, gdje se ugrauje ovaj model endoproteze. OPORAVAK ( kod ugradnje bescementne endoproteze kuka ) Ono to je zajedniko navedenim endoprotezama kod kojih se ugrauje glava veeg dijametra je stabilnost endoproteze. Pacijenti kod kojih je ugraena endoproteza s glavom veeg dijametra prvi dan nakon operacije poinju hodati uz pomo dvije take, optereujui operiranu nogu koliko im bol doputa. U nekim sluajevima, operater moe zahtijevati manje optereenje. Nekoliko dana nakon operacije pacijent moe bez opasnosti od iskakanja endoproteze saviti nogu u kuku do 90 stupnjeva. Zbog toga pacijentu nije potrebno adaptirati WC koljku (za to predvienim "povienjima"), odnosno stavljati povienje na stolicu. etvrtog dana nakon operacije, (ukoliko je postoperativni tijek protekao uredno) pacijent naputa bolnicu i odlazi na stacionarnu fizikalnu terapiju s uputama kako nastaviti vjebati i optereivati operiranu nogu. Kod odlaska iz bolnice pacijent moe bez opasnosti od iskakanja proteze sjediti u osobnom automobilu (ne treba poseban prijevoz sanitetskim vozilom). Pacijent nekoliko tjedana nakon operacije hoda s dvije take postupno sve vie optereujui operiranu nogu. Tri tjedna nakon operacije veina pacijenata poinje hodati s jednom takom (u suprotnoj ruci od operirane noge), da bi nekoliko tjedana kasnije poeli potpuno optereivati operiranu nogu, odnosno hodati bez pomagala. Isto tako tri tjedna nakon operacije pacijent moe sam oblaiti arape, unuti i sjediti na niskoj stolici. Pacijent svakog dana mora hodati najmanje 100 metara. Nakon hodanja preporua se odmor, kako bi se oporavili miii i tkivo oko operiranog kuka. Svakodnevno je potrebno jedan sat leati na leima i raditi vjebe jaanja miia i razgibavanja kuka. Dva tjedna nakon operacije odstranjuju se avovi ili metalne kope, kojima se zatvara rana. est tjedana nakon operacije pacijent dolazi na kontrolni pregled, koji se ponavlja tri mjeseca kasnije, te ponovno nakon est mjeseci. Potom pacijent dolazi na pregled jednom godinje. Na prvi kontrolni pregled potrebno je donjeti svjee laboratorijske pretrage krvi: SE -sedimentaciju, KKS kompletnu krvnu sliku i CRP- "C" reaktivni protein. U prvih est mjeseci zabranjeno je dizanje teih tereta kao i nagle rotacije u operiranom kuku.

BEP - RESURFACING To je nova alternativna metoda ugradnje totalne endoproteze kuka. Ovom metodom, glava bedrene kosti se ne odstranjuje, nego se posebnim instrumentom glava modelira, tj. odstrani se oteena hrskavica i presvue se odgovarajuom veliinom metalne "kapice". Takoer se posebnim instrumentom odstrani oteena hrskavica u aici i prema veliini kapice ugradi se aica. Vanjska strana aice, kao i unutarnja strana kapice, premazane su hydroxyapatitom, te to omoguava "uratanje" kosti u endoprotezu i tim se nainom postie stabilnost endoproteze. Ovom potednom operacijom obnove se zglobne povrine, ouva se anatomija kuka, odnosno debljina bedrene kosti. Ouvanom biomehanikom zgloba i prirodnom veliinom glave, pacijentu je omoguena bra i laka rehabilitacija kao i stabilnost zgloba. Mogunosti iaenja kuka su minimalne, duina nogu nakon operacije

ostaje ista, a pokretljivost kuka je vrlo dobra. Takvim potednim operativnim zahvatom znatno su povoljniji uvjeti za eventualnu novu operaciju kuka, odnosno kasniju ugradnju totalne endoproteze kuka. Ova endoproteza indicirana je prvenstveno za mlae osobe (mukarce do 65 godina starosti i ene do 60 godina starosti). INDIKACIJA ZA OPERACIJU: 1. aseptika nekroza glave bedrene kosti 2. artroza KONTRAINDIKACIJA: 1. osteoporoza 2. bubrena insuficijencija

OPORAVAK (kod ugradnje BEP - resurfacing) Dan nakon operacije pacijent ustaje iz kreveta i uz pratnju fizioterapeuta hoda uz pomo dvije take i optereuje operiranu nogu koliko mu bol doputa, ukoliko operater nije drugaije odredio. etvrtog dana nakon operacije, (ukoliko je postoperativni tijek protekao uredno) pacijent naputa bolnicu i odlazi na stacionarnu fizikalnu terapiju s uputama kako nastaviti vjebati i optereivati operiranu nogu. Dva tjedna nakon operacije odstranjuju se avovi ili metalne kope, kojima se zatvara rana. Tri tjedna nakon operacije pacijent moe hodati s jednom takom (u suprotnoj ruci od operirane noge). Tri do etiri tjedna nakon operacije pacijent moe poeti plivati, a est tjedana nakon operacije moe voziti automobil. Pacijenti ne moraju biti oprezni kod uanja, mogu prekriiti nogu preko noge i ne trebaju adaptirati WC koljku (za to predvienim "povienjima"), odnosno stavljati povienje na stolicu, jer im je dozvoljeno savijanje noge u kuku preko 90 stupnjeva. est mjeseci do godinu dana nakon ugradnje ove endoproteze, pacijent moe poeti sa sportskim aktivnostima. OPE POPRATNE POJAVE Prvih dana nakon operacije pacijent moe imati povienu (resorptivnu) temperaturu (do 38,5 oC) to nije razlog za zabrinutost.

KOMPLIKACIJE Kao kod svake metode tako i kod ove postoji mogunost komplikacija. Prema svjetskim statistikama u 1 do 2 % sluajeva dolazi do prijeloma vrata bedrene kosti.

Preoperativna priprema i anestezioloki postupci Za ugodan i siguran boravak u naoj bolnici te uspjeno izvoenje predvienog kirurkog zahvata od iznimne je vanosti upoznavanje pacijenata s nainom pripreme za zahvat, osnovnim anesteziolokim postupcima te nadzorom nakon operacije kao i moguim uzgrednim pojavama i komplikacijama.

PREOPERATIVNA PRIPREMA PACIJENTA Priprema zapoinje trenutkom odluke pacijenta za operaciju, a temeljem razgovora s ortopedom nae bolnice. U razgovoru s poslovnim voditeljem bolnice pacijent dogovara termin operativnog zahvata i dobiva sve podatke koji su nuni za kvalitetnu i potpunu preoperativnu pripremu. Izmeu ostalog, a ovisno o vrsti predvienog kirurkog zahvata, pacijent dobiva popis potrebnih laboratorijskih nalaza i dijagnostikih pretraga koje treba uiniti u periodu pripreme za operaciju, a koji u pravilu ne smiju biti stariji od 15 dana u odnosu na predvieni termin operacije. Za operativni zahvat ugradnje proteze kuka potrebno je pripremiti slijedee: 1. Laboratorijske nalaze (eritrociti, hemoglobin, hematokrit, leukociti - ukljuujui diferencijalnu krvnu sliku, trombociti, glukozu, natrij, kalij, anti-HBV, -HCV, -HIV; CRP, testove zgruavanja krvi (PV/INR, APTV, fibrinogen), krvnu grupu, Rh i iregularna antitijela te kompletnu analizu urina ukljuujui urinokulturu (urin mora biti sterilan) 2. EKG nalaz 3. RTG snimku srca i plua 4. RTG snimke zglobova koji se operiraju 5. nalaz ortopeda nae bolnice koji je indicirao operaciju Poeljno je da pacijent rezultate navedenih pretraga (izuzev RTG snimki) dostavi prije prijema u bolnicu (fax, e-mail, pota...). Pacijent ispunjava Upitnik o zdravstvenom stanju u koji upisuje podatke o dosadanjim bolestima i operativnim zahvatima, moguim alergijama te lijekovima koje uzima. Temeljem tih podataka kao i rezultata gore navedenih pretraga koje je poeljno dostaviti prije prijema u bolnicu (fax, e-mail, pota) anesteziolog utvruje potrebu za eventualnim dodatnim specijalistikim pregledima, dijagnostikim ili laboratorijskim pretragama.

PREOPERATIVNI PREGLED ANESTEZIOLOGA Neposredno nakon prijema u bolnicu anesteziolog obavlja preoperativni pregled te na osnovu utvrenog stanja kao i drugih podataka o pacijentovom zdravstvenom stanju (dosadanje bolesti, lijekovi, alergije, laboratorijski i drugi nalazi) procjenjuje zdravstvenu spremnost za planirani operativni zahvat. Tijekom razgovora i pregleda anesteziolog detaljnije upoznaje pacijenta s metodama anestezije, njihovim prednostima i nedostacima, te moguim rizicima i uzgrednim pojavama. Imajui u vidu zdravstveno stanje i potrebe planiranog operativnog zahvata anesteziolog predlae optimalan nain anestezije temeljem ega pacijent donosi konanu odluku. ANESTEZIJA Osnovni cilj anesteziolokih postupaka je ukloniti bol i neugodu koju izazivaju odreeni dijagnostiki i operacijski zahvati. To je mogue postii primjenom razliitih metoda. Suvremena anestezioloka oprema omoguuje potpun uvid u djelovanje svih vitalnih organa to znaajno smanjuje rizik anestezije. Izuzetno vaan cilj anestezije je i omoguavanje optimalnih uvjeta za rad kirurga. Zbog toga je povremeno suen izbor metoda anestezije. Postoje dvije osnovne grupe anestezije: opa i regionalna/lokalna anestezija. OPA ANESTEZIJA (NARKOZA)

Opa anestezija je stanje tijela slino dubokom snu u kojem pacijent ne osjea bol kao ni druge vanjske podraaje. Zapoinje postavljanjem intravenske infuzije pacijentu i ubrizgavanjem brzodjelujueg sredstva za uspavljivanje, a nastavlja se daljnjim davanjem jakih analgetika i razliitih anestetika. Navedeno stanje se odrava tijekom itave operacije. Pomagala koja se koriste da bi se osigurao dotok kisika i, po potrebi, anesteziolokih plinova su: maska koja se postavlja na nos i usta pacijenta, maska koja se postavlja pred ulaz u dunik, te tubus koji se uvodi u dunik (endotrahealna anestezija). Po zavretku dijagnostikog ili operacijskog zahvata anesteziolog prekida davanje anestetika i pacijent se budi. Budui da se posebna pozornost posveuje sprjeavanju i lijeenju boli, veina pacijenata nakon buenja ne osjea bol. Pacijente se nakon anestezije smjeta u sobu za buenje gdje ih i dalje nadzire struno osoblje do trenutka kad anesteziolog procijeni da je pacijent potpuno budan i da su vitalne funkcije normalne i stabilne. LOKALNA / REGIONALNA ANESTEZIJA Ova vrsta anestezije naziva se i "anestezija podruja kirurkog zahvata". Lijek (lokalni anestetik) ubrizgava se izravno u operacijsko polje ili u blizinu ivaca koji opskrbljuju operativno podruje. Na ovakav nain mogue je u potpunosti ukloniti osjet boli, a istovremeno izbjei davanje drugih lijekova, anestetika i analgetika u krvotok te utjecaj na funkciju itavog organizma. Za razliku od ope anestezije, tijekom lokalne ili regionalne pacijent moe ostati budan tijekom zahvata, razgovarati s operaterom, a ponekad i sudjelovati pri donoenju odluka temeljem novootkrivenog stanja koje nije bilo mogue predvidjeti prije zahvata. Isto tako mogue je uivati u muzici po vlastitom izboru koritenjem odgovarajuih slualica. Ukoliko pacijent ne eli sluati i vidjeti to se dogaa u operacijskoj sali tijekom zahvata to nije razlog da ne iskoristi sve prednosti regionalne/lokalne anestezije. Naime, mogue je nakon davanja lokalnog anestetika pacijenta uspavati blaim sedativima i probuditi ga nakon zahvata. Treba istaknuti da injekcija lokalnog anestetika u veini sluajeva nije bolnija od uboda iglom prigodom vaenja krvi. Prednosti ove vrste anestezije su brojne, a pogotovo se savjetuju pacijentima starije ivotne dobi, plunim i veini sranih bolesnika. Zadovoljstvo pacijenata moe se zamijetiti i nakon zahvata budui da su osjeaj munine i nadraaj na povraanje izuzetno rijetki pa je mogue ubrzo nakon zahvata poeti piti i jesti. Vano je istaknuti da pacijenti mogu svojim ponaanjem u mnogo emu pridonijeti sigurnom tijeku operacije:

prije anestezije moraju biti natate, to znai da ne smiju nita jesti niti piti, kako ne bi dolo do neeljenog prelijevanja eluanog sadraja u plua. U pravilu, najmanje 6 sati prije zahvata ne smiju jesti, a tri sata prije piti tekuinu. Budui da operacija kuka spada u operacije kod kojih je nuno obaviti ienje crijeva, pacijentima se preporuaju posebna pravila prehrane. Dan prije operacije (tj. na dan dolaska u bolnicu) preporua se pojesti obilan doruak i vrlo lagani ruak, nakon ega se vie ne bi smjelo jesti. Poeljno je da pacijenti 1-2 sata prije anestezije ne pue. - lijekove koje pacijenti stalno koriste, uzimaju u dogovoru s anesteziologom, a u pravilu se ne prekida svakodnevna terapija. Svoje lijekove u originalnom pakiranju treba donijeti sa sobom u bolnicu.

Ove upute u pravilu vrijede za sve oblike anestezije.

IZBJEGAVANJE TRANSFUZIJE TUE KRVI Naa bolnica spada meu one koje, imajui u vidu sve rizike i komplikacije kao i strah pacijenata od primanja tue krvi, posebnu panju posveuje izbjegavanju takve transfuzije. Usklaenim radom itavog tima, kao i koritenjem jednog od najboljih aparata za autotransfuziju (aparat koji pacijentovu krv, koja se neminovno gubi tijekom zahvata, priprema za ponovno vraanje pacijentu) uestalost potrebe za primanjem tue krvi prigodom ugradnje proteze kuka u naoj bolnici je manja od 5%.

KOJE KOMPLIKACIJE I POPRATNE POJAVE MOGU NASTUPITI TIJEKOM ANESTEZIJE? Niti jedan medicinski zahvat nije u potpunosti bezopasan. Vrsta i teina osnovne bolesti, mogua popratna oboljenja, ivotna dob, kao i ivotne navike te drugi faktori odreuju visinu rizika. Ozbiljne komplikacije tijekom anestezije, u pravilu su vrlo rijetke, ak i kod vrlo teko bolesnih pacijenata. Neprekidnim nadzorom ivotnih funkcija lijenik anesteziolog moe odmah prepoznati svaki poremeaj i vrlo brzo ga poeti lijeiti. OPE POPRATNE POJAVE I KOMPLIKACIJE

modrice na mjestu uvoenja intravenske infuzije (kanile), ponekad munina i povraanje najee uslijed primjene lijekova protiv boli, blage alergijske reakcije (reakcije preosjetljivosti) na anestetike i druge lijekove koje se manifestiraju u obliku svrbea i konog osipa.

POSEBNE POPRATNE POJAVE I KOMPLIKACIJE OPE ANESTEZIJE (NARKOZE)

smetnje gutanja, promuklost, oteenja glasnica kao posljedica ozljede grkljana ili dunika uslijed uvoenja tubusa, koja su veinom prolazna i u pravilu ne zahtjevaju lijeenje.

POSEBNA POZORNOST POTREBNA JE I NAKON ANESTEZIJE Bez odlaganja treba obavijestiti lijenika ukoliko nakon anestezije nastupe smetnje disanja ili krvotoka, neuobiajeni poremeaji svijesti, pojave poput greva ili iznenadni poetak poremeaja osjeta u rukama ili nogama. Nakon ope anestezije sasvim je uobiajeno da se pacijent jo neko vrijeme osjea umorno i pospano. Ovo stanje moe, ovisno o vrsti anestezije, potrajati jo nekoliko sati nakon naputanja sobe za buenje i ne predstavlja razlog za zabrinutost. Naa bolnica opremljena je najsuvremenijim aparatima koji omoguuju neprekinut uvid u stanje ivotnih funkcija pacijenata tijekom itavog boravka ime je razina sigurnosti vrlo visoka. Nakon nekog vremena, ovisno o vrsti anestezije i kirurkog zahvata, pacijent moe oprezno zapoeti s pijenjem tekuine i uzimanjem malih obroka hrane. S vrstom prehrane i nainom uzimanja hrane pacijente upoznaje medicinsko osoblje. Ukoliko pacijent naputa bolnicu unutar prva 24 sata nakon zahvata, netko od njegovih blinjih mora doi po njega. Potrebno je osigurati njegu kod kue za vrijeme koje je preporuio lijenik. Zbog naknadnog djelovanja primijenjenih lijekova, odnosno zbog ograniene funkcije odreenih dijelova tijela uslijed regionalne anestezije, preporuuje se da tek nakon 24 sata pacijent ponovno aktivno sudjeluje u cestovnom prometu, odnosno osobno upravlja vozilom, biciklom ili opsluuje tvornike strojeve.

Vjebe za fleksibilnost kukova Kad vas boli kuk, radite ove dvije vjebe tri puta dnevno. Ako elite sprijeiti probleme s kukovima, radite ove vjebe jednom dnevno.

Vjebe za jaanje kukova Kad vas boli kuk, radite ove tri vjebe tri puta dnevno. Ako elite sprijeiti probleme s kukovima, radite ove vjebe jednom dnevno.