Dr.

Zmagoslav Prelec

|-

BRODSKI GENERATORI PARE

l'
I
I

ffi
Skolska knjiga, Zagreb l99O

. j

. ' , . : i | r , . :

, .

PREDGOVOR

ovaj urlZbenikproizasaoje iz potrebe za djelom koje posebno obraduje tematiku o-brodskimgeneratorima pare. mu je, prije svega,da studentimaomogudiproudavanje vaZnog tog -zadatak podrudja brodostrojarstva,pruZajudiim nuZne temiljne spoznajeza ""sp1esn6 rje5avanje brojnih problema s kojima 6e se susretatiu-prakii. -brodogradnji Djelo moZeposluZitii kao prirudnik strudnjacima u i pomorstvu - . koji se bave problematikombrodskihgeneratora pare. I n" .ul-o nji*u t Korisno ie posluZitii onima koji se bave projektiranjem, da vise doznaju o pogonskim problemima,njihovim uzrocima,mogu6nostimanadinima i rjesavanja, kao-ionima koji rade u proizvodnji i pogonima,da obnoveteorijska znanjanuZnaradi kval! tetne izrade i optimalneeksploatacije. Brodski generatori parevelika su skupin:r toplinskihuredaja,s brojnim karakteristikama koje proizlaze iz specifidnih uvjeta prisutnih u Lrodskim reZimima rada, Sto svakakoopravdavaobraianje posebnepaLnjetoj problematici. Praienje obradenoggradiva pretpostavljasolidno prio-znanieiz znanostio toplini, mehanicifluida i dvrsroiimaterijala.Stogaseu razradipolLoininpoglavlja nije ulazilo u detaljnija teorijska izvodenja i dokazivanla,tbli su doitrfuna"u postoje6ojstrudnojliteraturi. SadrZaj koji je obuhva6en ovomeudzbenikupotpunoje uskladens prograu gredmetakoji seproudava Fakultetuza pomorstvoi saobradaj na Sveuiiilsta 19m >vladimir Bakari6< u Rijeci, pod nazivom >Elisploatacija brodskih generatora pare<<' a.velikimdijelom posluZitie i studentima tehnidkihfakultetabro=dostrojarskog smjera. u prvom, uvodnomdijelu obraclene osnovne su znadajke brodskihgeneratora pare, da,seditateljana samomepodetkuopienito upoznas tim toplinskimureda_ jima, kako bi daljnje proudavanje gradivabilo jednostavnije. Termodinamske osnovegeneratora pare obradenesu vrlo saZeto;koliko je potrebnoza povezivan.je daljnjim tekstom,budu6ida je taj dio opseznije s dostupan u ostalojliteraturi. obrada gradiva, je \oje se odnosina gorivo iizgaranje,prilagodena tekuiem gorivu jer se kod brodskihgeneratora pare uglavnomono upotiebljavu.e.i-j"nu krutih i plinovitih goriva za brodskegeneratore pare danasje zanemariva se jer svodi samona pojedinadne, specijalne sludajeve. je pa . znatna paLnjaobra6ena problematicitoplinskogproraduna, je u vezi s time danazaokrtLenacjelina, koja omoguiujepiegledanuvid u taj dio giadiva. cirkulacija vode, te strujanjedimnih plinovfi zraka obradenisu"takoda se, prije svega,prikaZei uodi utjecaj tih funkcija na pogon generatora pare. V

Veliki prostor dan je konstrukcijamabrodskih generatora pare, gdje su detaljno obradeneglavnekarakteristidne izvedbekoje se danassusreiuna brodovima. Pritom su posebna poglavljaposve6ena pomo6nimkonstruktivnimdijelovima, armaturi, pomo6nimuredajimaza gorivo i automatskojregulaciji. Buduii da je udZbenik,prije svega,namijenjenbuduiim voditeljimapogona, potanko su obradeniproblemi vezaniza kvarove,o5te6enja odrZavanje i brodskih generatora pare, a posebnoznatenjedano je detaljimakoji se odnosena ekonomidnovodenjepogona. Na kraju se razmatrao dana5njim trendovimau razvoju brodskihgeneratora pare. Koristim se prilikom da se posebnozahvalim prof. dr. Spiri Milosevi6u zbog njegovapoticaja da pristupim izradi ovog djela i da ustrajemu tome. od velike pomoii u toku rada bili su njegovi savjeti i strudnenapomene. Takoder se Zelim zahvaliti na korisnim primjedbamai prijedlozimakoje su mi prilikom recenzija ove knjige uputili prof. dr. Dragan Martinovii i prof. dr. Ratko Zelenika. Sve primjedbe i sugestijekoje ditatelji budu uodili i dostavili primit 6u s iskrenomzahvalno5iuU Rijeci, studenoga 1988.
Zmagoslav Prelec

VI

]t

SADRZeT
PREDGOVOR 1. oSNovNE zNaCIJTn BRoDSKIH GENERAToRA PARE 1.1. RAZVOJ BRODSKE PARNE PROPULZIJE 1.2. RAZVOJ BRODSKIH GENERATORA PARE 1.3. NAMJENA GENERATORA PARE NA BRODOVIMA 1.4. GLAVNI DIJELOVI GENERATORA PARE 1.5. VRSTE BRODSKIH GENERATORA PARE 1.6. OSNOVNB zNeCaJKE GENERATORA PARE 1.7. POSEBNI ZAIjTJEVI ZA BRODSKE GENERATORE PARE I 2. TERMODINAMSKE OSNOVE GENERATORA PARE 2.1. PROCES U PARNOM POSTROJENJU 2.2. PREDAJA TOPLINE U GENERATORU PARE 3. GORIVO I IZGARANJE I 1 2 8 14 22
ZJ

27 29 29 31 35 35 35 36 36
JI

:b
;

:.r. zNeCexB tgruCrH GoRrvA

3.1.1. Toplinskavrijednost .

F
*

r
Ici

3.1.6. SadrZaj vode . 3.1.7. Koksni broj 3.1.8. Ostaleznadajke 3.2. IzGARANJE u r-oZrSrrul GENERAToRA 3.2.L. Odnosi u procesuizgaranja 3.2.2. Kolitina zraka za izgaranje 3.2.3. Produkti izgaranja

li.l ili##"ii"r"-"'i,i...'.:.:::. ..:::...I,.

pARE

40 40 40 4L 4l 4l 43 45 51 51 53 55

ia

4. TOPLINSKA BILANCA GENERATORA PARE 4.1. TOPLINSKI TOKOVI U GENERATORU PARE 4.2. TOPLINSKA ISKORISTIVOST GENERATORA PARE 4.3. TOPLINSKI GUBICI GENERATORA PARE 4.3.1. Gubitak zbog osjetnetopline dimnih plinova (g1) 4.3.2. Gtbirak zradenjai odvotlenja topline u okolinu (gr)

4.3.3. Gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja(gr) 4.3.4. Gubici zbog pojave dade(ga) 4.3.5. Ostalieubici 4.4. KOLICINA GORIVA 5. OSNOVE TOPLINSKOG PRORACUNA GENERATORA PARE 5.1, IZMJENA TOPLINE ZRACENJEM 5.1.1. Kirchoffov zakon zra(enja 5.I.2. Zakon zraEenja crnog tijela 5.I.3. Zratenje sivogtijela . 5.L.4. Izmjena topline zradenjemizmedu dviju velikih paralelnih crnih povr5ina 5.1.5. Izmjena topline zradenjem izmedu dviju paralelnih povr$ina razliditih emisija 5.1.6. Izmjena topline zradenjemizmeclupovr5inakoje zatvarajujedna drugu 5.1.7. Izmjena topline zradenjem plinova

59 60 60 60 63 63 64 64
65 66 66 67 6g

5.2.PRORAcUN r.OZrsTA. .
5.2.1. ToplinskabilancaloZi5ta 5.2.2. Ozratenapovrdinau loZi5tu 5.2.3. Temperature loZi5tu . u 5.3. PRORACUN TONVEKTIVNIH OGRJEVNIH POVRSINA GENERATORA PARE 5.3.1. Fourierovzakon provodenjatopline 5.3.2. Prijelaztopline konvekcijom 5.3.3. Zra(enje plinova u dimnim kanalimai cijevnim snopovima 5.3.4. Ukupni prijelaz topline na strani dimnih plinova 5.3.5. Srednjalogaritamska razlikatemperature 5.3.6. Koeficijentprolazatopline 5.3.7. Utjecaj zaprljanja ogrjevnih povriina na prijenos topline
5.3.8. Proradun isparivada generatora pare

7r
7L 73 75 77 77 81 84 86 87 88 89 90 91 93 94 97 N 98 101 I04 tO7 108 108 ttl 111

5.3.9. Proradunpregrijadapare 5.3.10. Proradunzagrlja(,a vode 5.3.11. Proradunzagrijata zraka . 6. CIRKULACUA VODE U GENERATORIMA PARE . 6.1. PRIRODNA CIRKULACIJA VODE 6.1.t. Hidrodinamikaprirodne cirkulacije 6.1.2. Faktori ogranidenja pogonskiproblemi kod prirodne cirkulacije . i 6.1.3. Karakteristidni prirodne cirkulacije sludajevi 6.2. PRISILNA CIRKULACIJA . 6.2.1. Generatoripare s optodnomcirkulacijom 6.2.2. Generatori pare s protodnom cirkulacijom 7. STRUJANJE DIMNIH PLINOVA I ZRAKA 7.1. PRIRODNO PROVJETRAVANJE 7.2. UMJETNO PROVJETRAVANJE 7.3. PRORACUN STRUJANJA DIMNIH PLINOVA I ZRAKA 7.3.1. Pad tlaka pri strujanju zrakai dimnih plinova

tr2
It4 tL4

VIII

t
l

I
&

7.3.2. Pad tlaka zbog otpora trenja 7.3.3. Pad tlaka zbog lokalnih otpora 7.3.4. Samouzgon dimnih kanala 7.3.5. Ventilator za zrak i dimne plinove GLAVNI KONSTRUKTIVNI DUELOU GENERATORA PARE 8.1. ISPARIVACI 8 . 1 . 1 .B u b n j e v i 8.1.2. Komore 8.1.3. Cijevi 8.2.PREGRIJACI PARE 8.3.ZAGRIJACI VODE 8.4.ZAGRIJACI ZRAKA ARMATI]RA GENERATORA PARE 9.1. ZAPORNA ARMATURA 9.1.1. Parniventil 9.1.2. Napojni ventil (napojnaglava) 9.1.3. Ventil za otpjenjivanjei istiskivanje 9.1.4. Ventili za drenaiu, odzradivanje uzimanjeuzorka i 9.2. REGULACIJSKA ARMATURA 9.3. ZASTITNA ARMATURA 9.3.1. Nepovratniventili 9.3.2. Sigurnosni ventili 9.4. KONTROLNA ARMATURA 9.4.1,. P okaziv razine a(i 9.4.2. Manometri . 9.4.3. Termometri 9.5. GRUBA ARMATURA IO. SISTEM ZA GORTVO 10.1. RASPRSTVANIETEKUCEG GORIVA 10.2. GORIONICI ZA TEKUCE GORIVO 70.2.7. Gononici s rasprdivanjem tlakom goriva . 10.2.2. Gorionici s raspr5ivanjemkomprimiranim zrakom 10.2.3. Gorionici s raspr3ivanjemvodenom parom 10.2.4. Gorionici s raspr5ivanjem djelovanjemcentrifugalne sile 10.2.5. Pomodnidijelovi gorionika 10.3. UREDAJI ZA PRIPREMU I OPSKRBU GORIVOM 10.4. OSNOVNI POGONSKI UVJETI ZA. DOBRO RASPRSIVANJE I IZGARANJE 11. KONSTRUKCUE BRODSKIH GEI\IERATORA PARE 11.1. CILINDRICNI GENERATORI PARE 1I.2. SEKCIJSKI GENERATORI PARE 11.3. GENERATORI PARE S TRI ILI CBTIru BUBNJA 1I.4. VODOCIJEVNI GENERATORI PARE TIPA >INTEGRAL<

115 116 ltg tZO

tzt Lzt rzt

129 T3I r33 138
I4l

I47 I47 150 150 151 152 153 I54 t54 ' 1,54 I57 t57 160 160 160

I
f

165 t65 168 168 17r 172 t73 r74 176 t77 t79
I7g 180 186

IX

li
11.5. GENERAToRIPARE BEZ KoNvEKTIVNoG rspenrveCroc

SNOPA 11.6. GENERATORI PARE TIPA >D( LI.j. GENERATORI PARE >ESD< 11.8. GENERATORI PARE S VERTIKALNIM CIJEVNIM SNOPOMPREGRIJACA PARE

188 L9l I94 I99

11..9. GENERAToRI PARE S MEDUPREcRIIaCBvT

11.10.SPECIJALNI GENERATORI PARE 11.10.1.Dvotladnigeneratorpare LI.t0.2. Generator pare tipa >Loffler< 11.10.3.Generatorpare s loZiStem pod tlakom (>Velox<) 11.11.GENERATORI PARE NA ISPUSNE DIMNE PLINOVE (IJTTLIZA-

200
zOL 201 203 204

TORr)
11.12. OSNO'r'NI NACINI POVEZIVANJA UTILIZATORA II.l2.l. Spoj utilizatorai loZenogdvotladnog generatora pare 11.12.2. Spoj utilizatoras pomo6nimloZenimgeneratorom pare Ll.I2.3. Spoj utilizatoras dva pomo6naloZenageneratora pare LI.t2.4. Samostalni utilizator s vlastitim parnim bubnjem

'

205 208 208 2r2 2t6 2L8 2t9 2t9 220 220 22L 22L 222 222 222 223
aaA

12. KONSTRUKTIVNI MATERUALI ZA GRADNJU GENERATORA PARB 12.1. POGONSKI UVJETI ZA MATERIJALE 12.2. OSNOVNE ZNACAJKE MATERIJALA 12.3. SMJERNICE ZA UPOTREBU CELIKA PRI POVISENIM TEMPERATURAMA 12.4. KLASIFIKACIJSKI PROPISI I PRORACUN CVRSTOCE GLAVI{IH DIJELOVA GENERATORA PARE 12.4.1.Konstruktivnitlak 12.4.2.T emperatura stijenke 12.4.3.Materiiali L2.4.4.DopuSteno naprezanje 12.4.5.Faktor spoja (vara) 12.4.6.Minimalnadebliinastijenke belavnih cilindridnih pla5teva,bubnjeva i komora pod unutarnjim tlakom

13. AUTOMATSKA REGULACIJA GENERATORA PARE

13.1. REGULACIJA OPTERECENJA 13.2. SISTEM ZA UPRAVLJANJE GORIONICIMA 13.3. REGULACIJA VISKOZNOSTI GORIVA 13.4. REGULACIJA NAPAJANJA 13.5. REGULACIJA TEMPERATURE PREGRIJAVANJA 13.5.1. Regulacijas dimne strane 13.5.2. Regulacijas parne strane 13.6. AUTOMATSKI RAD GENERATORA PARE 14. VODA ZA BRODSKO PARNO POSTROJENJE 14.1. VRSTE VODE

225 226 228 228 229 230 231.

ZJL

235
zJt

237

},

I
; :

14.l..L Sirova(prirodna) voda 14.1.2.Morskavoda 14.1.3. Destiliranavoda 14.2. POGONSKI PROBLEMI U GENERATORU STRANE 14.2.L. Kamenac. "J.4.2.2. Korozija . 14.2.3. Odno5enje 14.3. PRIPREMA I OBRADA NAPOJNE VODE 14.3.1. Spredavanja stvaranjakamenca 14.3.2. Spredavanje korozije 14.3.3. Termidkootplinjavanje 14.3.4. Kemijsko odvajanjekisika
14.3.5. Spredavanje odnoSenja kapljica

237 238 238

PARE S VODNE

14.4. KONTROLA KVALITETE VODE 15. KVAROVI I OSTECENJA GENERATORA PARE 15.1. BUBNJEVI I KOMORE 15.2. CIJEVI 15.2. Pregrijavanje L. materijala t5.2.2. Kotozija s unutra5njestrane 15.2.3. Korozija s vanjskestrane 15.2.4.Erozije. . 'J.5.2.5. Zamor materijala 16. POGON I ODRZAVANJE BRODSKIH GENERATORA PARE 16.1. PRIPREMA ZA POGON 15.2. DOVODENJE POD RADNI TLAK 16.3. KONTROLA U POGONU 16.4. POREMECAJI U POGONU 16.4.1.Niska ili visoka razinavode 16.4.2.Slaboprovjetravanje 16.4.3.Puknu6ecijevi 16.5. ZAUSTAVLJANJE RADA 16.6. RADOVI IZVAN POGONA 1 6 . 6 . 1M o k r o k o n z e r v i r a n i e . 16.6.2. Suho konzerviranie 16.7. PREGLEDI I CISCENJE t6.7.t. Unutra5njipregled 16.7.2. Yanjski pregled t6.7.3: SluZbeni pregledii ispitivanja 1 7 . EKONOMIENO VODENJE POGONA GENERATORA PARE 17.1. GUBICI TOPLINE IZLAZNTH DIMNIH PLINOVA 17.2. KONTROLA PROCESA IZGARANJA 17.3. GUBICI ZBOG NEPOTPUNOG IZGARANJA

238 238 239 239 239 239 242 244 244 244 24s
247 247 248 248 252 253
.r<A

I
l
;

254 257 257 268 269 270 270 270 271 271 272 272 272 273
ZIJ

;
i

274 274 277 277 278 283

XI

lr

17.4. UTJECAJOPTERECpNTa NA EKONOMICNOST PoGoNA . . 17.5.UTJECAJODSOLJAVANJA EKONOMICNOST NA POGONA . 17.6.urJECer onnZavANJA NA EKoNolarCNosr pocoNA . .
18. MOGUCNOSTI RAZVOJA BRODSKIH GENERATORA PARE Ts . pOvBCaND TERMODINAMSKE ISKORISTIVoSTI RADNoG CIKLUSA 18.2.POVECANJE TOPLINSKE ISKORISTIVOSTI GENERATORA PARE 18.3. KONSTRUKTIVNI DIJELOVI OGRIE'{NIH pOvRSTNa 18.4. POBOLJSANJE PROCESA IZGARANJA 18.5. USAVRSAVANJE KONTROLE, REGULACIJE I AUTOMATIZACIJE POGONA . . PRILOZI LITERATURA

284 285 285 287 287 288 289 289 291 293 325

XII

r;

l
; ;

I l

1. OSNOVNE ZNAEAJKE BRODSKIH

GENERATORA PARE
1.1.RAZVOJ BRODSKE PARNE PROPULZIJE
Od pronalaska parnog stroja i njegovaprvog uvodenjakao brodskogpogonskog uredaja, razvojbrodskihpropulzijskihsistema prosaoje kroz visefaza, tako da su sekao pogonskiuredaji upotrebljavali parni stapnistroj, Ottov motor, parna turbina, Dieselovmotor, kombinacija parnogstapnog strojai parneturbine (sistem Bauer-wach), plinska turbina, kombinacijaplinske turbine i Dieselovamotora (sistemPescara), elektridnipogon i nuklearni pogon. Parni stapni stroj ugradenje prvi put na brod >Clermont<L807.godine. Do drugog svjetskograta je kao propulzijskiuredaj prevladavao parni stapni stroj, i prema broju ugradenihjedinica i prema njihovoj nosivosti.Nakon drugog svjetskograta zapodinje dominacijamotornogDieselova pogona.Usporedos gradnjom velikih brodova naglo se smanjujeprimjena parnih stapnihstrojevapa se njima u posljednjevrijeme koriste djelomidnojos na remorkerimai ledolomcima,zbog moguinosti velikog preoptere6enja na luksuznimputnidkim brodovimamanje te nosivostizbog vrlo mirnog rada. Prva parna turbina snage1750 kW ugradena 1894.godinena brod >Turbije na< koji je imao nosivost t. zbog znadajnih 42 prednosti(manjamasai ugradbene dimenzije,velike snage jedinici, Sirokopodrudjeregulacijesnage broja okrepo i taja, velika trajnost, miran pogon) primjena parnih turbina naglo je pove6ana, naroditou brodovimavelike nosivosti.Medutim, gradnjom Dieselovamotora na teska goriva, velikih snaga,parna turbina biva opet potisnuta,osim kod velikih ratnih jedinica, brzih putnidkih brodova te tankeravelike nosivosti. Velik poticaj razvoju i gradnji brodskihparnih propulzijskihpostrojenjapodinje narodito u drugoj polovici Sezdesetih godina, zbog gradnje velikih tankera pogonske snageod 25000 do 30000kW, pa i viSe.Osim toga, zanimanjeza parni pogon pove6alose kada su se podeli graditi veliki i brzi brodovi za prijevoz kontejnera,s instaliranim pogonskih snagama strojevado 2 x 25000kw, pa i vise. Ne moZe se odrediti o5tra granica za primjenu Dieselovamotora i parne turbine kao propulzijskogstroja; za snagemanje od 15000 kW dominantanje

I
I

Dieselovmotor, od 15000do 20000kW primjenjuje sepodjednakoparna turbina parna turbina. i Dieselovmotor, a za snageve6eod 20000 kW prevladava

1.2.RAZVOJ BRODSKIH GENERATORA PARE

Brodski generatoripare (parni kotlovi) namijenjenisu proizvodnjipare koja sluLi za propulziju, pogon pomodnih strojeva i uredaja te za razlitite brodske pare ovise o namjeni kojoj generatori sluZbe.Kapaciteti parametriproizvedene pare moraju udovoljiti na brodu. Brodski generatorpare datira se od 1807.godine, odnosnood dana kada je prvi za pogon broda >Clermont<< put primijenjena vodenapara. Prvi korak u razvoju brodskih generatorapare tzy. je kotao (slika "Skotski" 1.1). Sve do drugog svjetskograta Skotskije kotao bio najde56e ugradivanbrodski proizvodad pare.

I
t

i8

ci

l-

!n

la

cl
-J

l.l. Skotskikorao Legenda:l-plait bubnja,2-plamenica, 3-skretna komora,4-dimne cijevi,5-kotve,6-spreZnjaci, 7-ukrepe, S-parni dom lzvor: 6, llll34

Prvi Skotski kotlovi bili su izradeni zakivanjem i uglavnom loZeni ugljenom, a kasnije se preslo na zavarene konstrukcije i loZenje tekuiim gorivom. Frimjena goriva omoguiila je porast kapaciteta tim jedinicama, pove6anjem sieciPIygih fidnih optere6enja ogrjevnih povrsina, a varenom konstrukcijom dodatno je imanjena masa ugradenih materijala, sto je bilo narodito znatajno za primjenu na brodovima. Zamjenom klasidne skretne komore vodenim cijevima proiza5li su moderniji generatori pare poznati kao >Howden-Johnson< i >>capus< (slika 1.2), kod kojih

PRESJEK C-C

O o,l$ O

A I B !
Sl. 1.2. Parni kotao >Howden - Johnson< Legenda: l-plast bubnja, 2-plamenica, 3-dimne cijevi, 4-kotveni vijci, 5-parni dom, 6-konvektivni snop isparivada, 7-pregrijad pare Izvor: 6, Il46

je znatno povecanjedinidni kapacitet,pospjesena cirkulacija vode, smanjena je masate pobolj5anielastidnost konstrukcijei sigurnostu pogonu. -Parametri pare kotlova cilindridnih konstrukcija, kojima pripadaju i sva tri prethodnospomenuta tipa, uglavnomsu odgovarali zahtjevima ipotrebima parnih stapnihstrojeva. Danas kao pomodnejedinice imamo izvedbetzv. tipa,St"umbloc<,koje imaju slidneosnovne konstruktivneelemente kao Skotski kotao. odnosno: plamenecijevi (plamenice),dimne cijevi i skretnekomore.

Pojavomparne turbine, kao propulzijskogstroja, nastajedruga etapau razvoju i gradnji brodskih generatorapare, dija konstrukcija sve vi5e gubi oblik klasidnihkotlova, pa im je stogaprimjerniji naziv generatoripare. Sekcijskigeneratorpare (slika 1.3) dobio je ime zbogvodenihkomora sekcijske izvedbe.
PRESJEK A.A

i-B
Sl. 1.3. Sekcijski generator pare INor: 6,lIlTl

Njegove glavne prednosti, u odnosu na Skotskikotao,jesu ove: pove6ani kapacitet,povi5enevelidinestanja proizvedene pare, povedana elastidnost konstrukcije te smanjenamasai ugradbenedimenzije. Na njima su bile ugradivane naknadneogrjevnepovr5ine,kao zagrijadizrakaili zagrijadivode. Sekcijski generatoripare uglavnom su bili koriStenikao glavni generatori pare, odnosnoradi opskrbeparom propulzijskihstrojeva. Prvi brodski generatorpare koji je konstruiranspecijalnoza brodskeuvjete rada je >'Yarrow<<tri bubnja (slika 1.4). Prve izvedbeimale su ravne snopove s isparivadkih cijevi, a pregrijadisu bili smje5teni izlaznomdijelu premadimnjaku. u 4

r;

I I
Sl. 1.4, )Yarrow<< generator pare mor: 6, lll57

Zbog poviSenjatemperaturepregrijane pare pregrijad je premjestenu cijevni snop, odnosnou podrudje vi5ih temperaturadimnih plinova, blize lozistu.-Kao naknadnaogrjevnapovrsinanajdesde ugradivanzagrljat,zraka.Najvise takvih je jedinica ugradenoje na engleskimi francuskimratnim i trgovadkimbrodovima. Daljnja razvojna etapa bila je gradnja vodocijevnih izvedbi, od kojih su poznati generatoripare tzv. rrD<-izvedbe, okomitim cijevima (slika 1.5),tb >Ins tegral<<-izvedbe, s kosim cijevima.pregrijadi su smjesteniizmedu p*og i drugog isparivadkog snopa, a kao naknadneogrjevne povrsine ugradivani su zagriiael vode i zagrijati zraka. Takvi generatori pare gradeni su uglavnom kao glavne jedinice za parnu propulziju,a na brodovimasu bili ugradivani parovima,simetridno u postavljeni. Generatoripare koje svrstavamo specijalne u izvedbe(>La Mont<, >>Benson<<. ,'Velox,,. >Loffler<) nisuse mnogoprimjenjivali trgovadkim na brodovi"Sulzer.,

generatorPare Sl. 1'5. >D<< lmor: 6, lll82

uvjetima i ma, a narodito ne na tankerima. Oni su razvijani i vi5e prilagodavani potrebamaratnih brodova. Gradnjom velikih tankera s parnom propulzijom preslo se na izvedbuparoproizvodniirsistemas jednim glavnim i jednim pomoinim generatorompare. To parames je uvjetovalogradnjujedinicavrlo velikih kapaciteta visokimpogonskim pare. Tako je razvijenoviSetipova suvreproizvedene irima 1ttat, tJmperatura) To namijenjenihbrodovimanajve6enosivosti. su uglavmenih izvedbi,specijalno povriinamai sa stropnosmje3tenim isparivadkim izvedbes ueii- ozradenim nom gorionicima , koji omogu6uju efikasnije izgaranje pri mali-mvi3kovima zraka. oblik loZi5tai trajektorija plamenai dimnih pliEfikasnost izgaranjapospje5uje nova u obliku slova ',lJr., prema demuje takva izvedbai dobila ime (slika 1.6). loZiite, Takve konstrukcijeimaju dva dimna prolaza.Prvi je prostor zaptaYo cijevni snopovi dodatnih ogrjevnih povriina. a u drugom prolazu smje5tenisu Kroz loZiSteplamen se kre6e od gorionika prema podu, a u drugom dimnom kanalu dimniie plinovi kreiu od poda okomito prema izlazuodnosnodimnjaku. 6

i ~i~{~_~_j}~~~'~!~~~~~~_U~~j

-,:~~~~~~~i~~:~_"~~"_LJ

SI. 1.6. Brodski

U generator

pare pare, S-primarni pre-

Legenda: I-dovod zraka, 2-gorionici, 3-loite, 4-sekundarni pregrijac grijac pare, 6-glatkocijevni zagrijac vode, 7-izlaz dimnih plinova Izvor: 34, 13

U drugom dimnom kanalu su smjeteni cijevni snopovi pregrijaca pare i zagrijaca vode, a na izlazu regenerativni (rotacijski) zagrijac zraka. Kada se govori o historijskom razvoju generatora pare, mora se spomenuti i razvoj brodskih parnih sistema za plovila s nuklearnim pogonom. Iskljucivi vojne jedinice, prvi brod na nuklearni pogon bio je sovjetski ledolomac Lenjin, koji je porinut godine 1958. Godine 1962. porinut je i drugi trgovacki brod s nuklearnim pogonom, Savannah, americke proizvodnje. Medutim, treba da napomenemo da nuklearna propulzija, osim u ratne svrhe, dosad nije znatnije primjenjena u brodogradnji, to je posljedica problema u vezi sa sigurnocu i zatitom covjekove okoline. Za brodsku propulziju uglavnom se primjenjuju reaktori tipa PWR (reaktori hladeni vodom pod tlakom). Shematski prikaz takvog sistema dan je na slici 1.7. Kao to je vidljivo, voda u primarnom krugu djeluje kao moderator neutrona i kao rashladni medij. Iz reaktorske posude 1 voda s pomocu cirkulacijske pumpe 2 prolazi kroz izmjenjivac topline (generator pare) 3, predajuci vodi sekundarnog kruga dio svoje topline, a zatim se vraca u reaktor da bi iz jezgri preuzela odnosno nadoknadila predanu toplinu. Buduci da je tlak u sekundarnom krugu nii od tlaka u primarnom krugu, voda se tu isparava, a para se odvodi u pogonsku

..

4 5

:)

SI. 1.7. Shema PWR nuklearnog brodskog pogonskog sistema Legenda: I-nuklearni reaktor, 2-cirkulacijska pumpa, 3-generator pare, 4-ekspanzijska posuda, 5-pama turbina, 6-napojna pumpa, 7-primama zatita, 8-kontejner, 9-sekundama zatita Izvor: 34, 48

turbinu 5,.na cijem se izlazu kondenzira pa se s pomocu napojne pumpe 6 ponovno vraca u generator pare. Ekspanzijska posuda 4 slui odravanju konstantnog tlaka u primarnom krugu. Istodobno s razvojem glavnih brodskih generatora pare (za pogon brodova) razvijali su se pomocni generatori pare (za pomocne brodske svrhe), od kojih posebnu vrstu cine tzv, utilizatori, tj. generatori pare zagrijavani ispunim plinovima iz glavnih brodskih motora. Buduci da su oni predmet posebnog poglavlja, ovdje se nece detaljnije opisivati.

1.3. NAMJENA GEN ERATORA PARE NA BRODOVIMA

Generatori pare na brodovima imaju zadatak da proizvode paru radi pogona glavnog stroja (propulzije) te za ostale pomocne svrhe (pogon pomocnih strojeva, grijanje tereta i goriva, hotelske i domacinske slube, pranje tankova i sL). Prema namjeni, brodski generatori pare dijele se na: - glavne (za pogon propulzijskih strojeva), '- pomocne (za pomocne strojeve i slube). Ovisno o izvoru topline, pomocni generatori pare mogu upotrebljavati gorivo ili toplinu ispunih dimnih plinova iz motora, a tada se nazivaju utilizatori. Najveci brodovi potroaci pare su tankeri, pa cemo ovdje opisati jedan parni sistem, cime ce se objasniti struktura potronje topline na takvim plovilima. 8

U tablici 1.1. prikazana je orijentacijska specifikacija potroaca topline na tankerima s parnom propulzijom, gdje se za vecinu pomocnih uredaja upotrebljava para [34].
Tablica 1.1. Potronja topline na tankerima u % instaliranog kapaciteta generatora pare Redni broj Potroac Potronja u % na moru
glavna turbina pomocni pomocni uredaji uredaji generatora pare goriva goriva pumpa

u luci

1. 2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.1.5. 2.1.6. 2.1.7. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 5. 6.

70

zagrijavanje rasprskavanje napojna

pumpa

0,4-0,6 0,1-0,2 2-3

0,12-0,18 0,03-0,06 0,6-0,9 0,15 0,18 0,15

lucka napojna transfer pomocni pumpa

pumpa za ukrcaj goriva pumpa za gorivo turbinski uredaji (elektricna) morske vode (elektricna) pumpa za kondenzator cirkulacijska ejektor gl. kondenzatora uredaji za teret pumpa tereta grijanje tereta pranje tankova brodske slube turbogeneratori pumpe izmjenjivaci topline, evaporatori

0,6 0,5

pumpa rashladne

1,25 25-30 20-30 15-20 10-15 1-2 5-8

sidreni uredaji dizalice sigurnosni uredaji hotelska sluba

3-5

3-5

Iz podataka u ovoj tablici vidljivo je da je glavna turbina najveci potroac pare na brodu. Pri normalnoj plovidbi generator pare radi sa 70-80% najveceg opterecenja, a pri plovidbi punom brzinom, manevriranju i grijanju tereta proizvodnja pare je na razini maksimalno trajnog kapaciteta. Pri radu u luci, kod tankera koji ima turbo generator i parne pumpe tereta, opterecenje generatora pare znatno je vece nego kada pumpe tereta imaju elektricni pogon, a za proizvodnju elektricne energije slui dizelski agregat. Znatne kolicine topline troe se na grijanje tereta i pranje tankova. Motorni tankeri troe toplinu radi grijanja goriva, grijanja tereta, pranja tankova, pogona turbogeneratora te za hotelske i domacinske potrebe. Kod takvih se brodova nastoji da potronju top line u plovidbi omoguci utilizator, dok se 9

pomocni loeni generator pare ukljucuje samo pri povecanoj potronji (npr. pri grijanju tereta). U luci radi samo loeni generator pare, i to sa znatno snienim opterecenjem. Obicno se na motornim tankerima za pogon pomocnih uredaja vie koristi elektricna energija koju proizvode agregati, od kojih jedan moe biti s turbinom na zasicenu ili malo pregrijanu paru relativno niskog tlaka, odnosno s parametrima koji odgovaraju mogucnostima utilizatora. Parametri pomocnih generatora pare s loitem najvie ovise o velicini broda, vrsti tereta te o vrsti pogona pomocnih uredaja. U tankere velike nosivosti cesto se ugraduju dva pomocna generatora pare s loitem, smjetena u posebnoj prostoriji koja se postavlja ispred ili iza motornog prostora. Na slici 1.8. prikazana je karakteristicna toplinska shema parnog sistema broda s parnim pogonom. U glavnom krugu, proizvedena pregrijana para prolazi visokotlacnim i niskotlacnim dijelom pogonske turbine, gdje predaje energiju

(-

L-

I I I I I I I I I I I I I I I I

'7 ~
I
""'"
0

CD
I

r
@ G1= I

-_...r--~

I ..,

.
1 1 0 1

i
o

L.~ ..-" .r-,- I, II

I .
"

"

I .

.
!

~
4
I

I
I

L!,>J.@

'
..

"7

,:
I

--~~ o 1
7t' @
.

: --..L:::\ I '" ... '"

I
I I I

,:
I

I
I

,--

L-

~
"
~

C- I)
1

" ,~...
: I

u_--J:

'

~
'
I

~-_J 0_0_01
o

::

I
I

I
~

@.

- -_
J

S
I

@"

I I I I

I : I L

-e-

~~ ~. @

r---'

.. -_o

r: --~
I

Slo 1.8. Shema brodskog parnog propulzijskog sistema Legenda: para - - - kondenzat brtvena para I-glavni generator pare, 2-visokotlacna turbina, 3-niskotlacna turbina, 4-kondenzator, 5-kondenzatna pumpa, 6-rashladnik ulja, 7-evaporator, 8-pothladivac, 9-kondenzator brtvene pare, lO-niskotlacni predzagrijac, ll-otplinjivac i napojni spremnik, 12-napojna pumpa, 13-prvi stupanj visokotlacnog predzagrijaca, 14-drugi stupanj visokotlacnog predzagrijaca, 15-turbogenerator, 16-priprema dodatne vode, 17-spremnik dodatne vode, 18-pumpa dodatne vode 10

potrebnu za pogon broda. Iza niskot1acnog dijela turbine para ulazi u glavni kondenzator, iz kojeg pumpa prebacuje kondenzat u otplinjivac napojne vode, preko rashladnika ulja, pothladivaca evaporatora, kondenzatora brtvene pare te prvog stupnja (niskot1acnog) zagrijaca napojne vode. U otplinjivacu se, u protusmjernom strujanju, odstranjuje slobodni kisik iz napojne vode pomocu niskot1acne pare da bi se sprijecila korozija koju kisik moe uzrokovati na unutarnjim stijenkama uredaja. Grijanje u prvom stupnju zagrijaca napojne vode obavlja se s pomocu oduzimane pare iz niskot1acnog dijela turbine, a u otplinjivacu s pomocu ispune pare iz turbine za pogon napojne pumpe ili reducirane pare, koja se uzima izmedu visokot1acnog i niskot1acnog dijela glavne turbine. Napojna pumpa t1aci vodu iz napojnog spremnika, smjetenog ispod otplinjivaca, preko dva visokot1acna zagrijaca, u generator pare. Kruni sistem kondenzata dopunjuje se, kroz ionski izmjenjivac za obradu vode, dodatnom vodom iz evaporatora. Kao to je vidljivo, zagrijavanje napojne vode regenerativno je s cetiri stupnja zagrijaca, od kojih je drugi u otplinjivacu napojne vode. Pomocni krug sadri pothladenu paru za pogon generatora elektricne energije, ciji je pogonski stroj takoder parna turbina. Pomocna para pothladuje se regulirano u izmjenjivacu smjetenog u parnom bubnju. Na modernim tankerima s parnim pogonom vrlo je cesto sistem s jednim velikim, glavnim generatorom pare i s jednim manjim, pomocnim, koji, osim to koristi pomocnim brodskim slubama, moe u nudi opskrbljivati parom glavnu pogonsku turbinu za povratak u luku. Nekoliko kombinacija rada takvog sistema prikazano je u sljedecim shemama.

glavna turbina

glavni generator pare

pomocni generator pare

Sl. 1.9. Brod li normalnoj vonji

Na slici 1.9. prikazan je rad sistema kod normalne vonje broda. Glavni je generator pare loen te parom opskrbljuje glavnu pogonsku turbinu. Jedan dio pare oduzima se iz turbine i odvodi u pomocni generator pare, koji proizvodi niskot1acnu paru za pomocne brodske slube. Pomocni generator pare tada nije loen. 11

Slika 1.10. prikazuje rad parnog sistema pri ukrcavanju ili iskrcavanju tereta. Glavna pumpa za teret je pama, a ona dobiva paru iz glavnog generatora pare preko jednog ohladivaca. Pomocni generator pare, koji se tada loi, opskrbljuje parom pomocne brodske slube (domacinske potrebe, grijanje tereta, grijanje goriva).

glavna turbina

glavni generator pare

grijanje tereta domacinstvo grijanje goriva glavna pumpa tereta

ohladivac pare

SI. 1.10. Brod u luci (ukrcaj i iskrcaj tereta)

Na slici 1.11. prikazan je kvar glavnog generatora pare, pa glavna pogonska turbina dobiva paru iz pomocnog generatora pare, koji ujedno proizvodi paru za pomocne slube i turbogenerator. To se koristi pri povratku u luku u nudi. Svakako, zbog ogranicenosti kapaciteta na takav se nacin moe postici 50% normalne brzine.

pomocni generator pare

SI. 1.11. Brodski

pogon u nudi (povratak

u luku)

Ako se pokvari prilikom boravka u luci glavni generator pare, pomocni generator, koji se loi, proizvodi paru za pomocne slube, za pogon turbogeneratora i za pogon glavne pumpe tereta (slika 1.12). 12

Sl. 1.12. Brod u luci (ukrcaj i iskrcaj tereta s pomocnim generatorom pare)
glavna turbina

glavni generator pare

pomocni generator
pare'

@
"

r---1-J
I I I I I I I I I I I I I I I

,I.p 4

0)

CD

.
L

I . . I 1.-.l.-..

I .

I I
'

Sl. 1.13. Shema brodskog parnog propulzijskog sistema s medupregrijavanjem

Legenda:

pare para - - - kondenzat -'-'brtvena para I-glavni generator pare, 2-visokotlacna turbina, 3-srednjotlacna turbina, 4-niskotlacna turbina, 5-kondenzator, 6-kondenzatna pumpa, 7-rashladnik ulja, 8-evaporator, 9-pothladivac, lO-kondenaztor brtvene pare, ll-niskotlacni predzagrijac, 12-otplinjivac i napojni spremnik, 13-napojna pumpa, 14-prvi stupanj visokotlacnog predzagrijaca, 15-drugi stupanj niskotlacnog predzagrijaca, 16-treci stupanj visokotlacnog predzagrijaca, 17-turbogenerator, 18-priprema dodatne vode, 19-spremnik dodatne vode, 20-pumpa dodatne vode 13

Tenja za to ekonomicnijim pogonom uvjetuje, narocito kod velikih jedinica, primjenu medupregrijavanja pare, cime se poboljava toplinski stupanj iskoritenja parnog ciklusa. Na slici 1.13. prikazana je toplinska shema brodskog parnog ciklusa s medupregrijavanjem pare. Naime, para na izlazu iz visokotlacnog dijela turbine ulazi opet u generator pare odnosno u medupregrijacki snop, gdje se ponovno pregrijava, najcect: do prvobitne temperature, cime se zapravo povisuje srednja temperatura predaje topline radnom mediju u krunom ciklusu, to izravno utjece na povienje toplinskog stupnja iskoritenja procesa.

1.4. GLAVNI DIJELOVI GEN ERA TORA PARE

Generator pare je u nacelu sloeni izmjenjivac topline namijenjen proizvodnji vodene pare pod tlakom viim od atmosferskog, koja slui kao radni medij u procesima proizvodnje mehanicke energije ili kao prenosnik topline u raznim sistemima grijanja. Kao u svakom izmjenjivacu topline, i ovdje postoji predajnik i prijemnik topline. Predajnik topline su dimni plinovi nastali kao produkt izgaranja, dok je prijemnik topline voda (topla i vrela), zasicena i pregrijana para te zrak. S funkcionalnog gledita, osnovni dio generatora pare je isparivac u kojem se isparava voda, odnosno mijenja agregatno stanje vode u paru. Dio isparivaca cine cijevi kojima je obloeno loite, gdje se prijelaz topline uglavnom obavlja zracenjem, a manjim dijelom konvekcijom. Te cijevi nazivaju se ekranske cijevi, a taj dio isparivaca ekran. Preostali dio isparivaca cine snopovi cijevi smjeteni iza loita, u prolazu dimnih plinova. Prijelaz topline tu se vecim dijelom obavlja konvekcijom, a manjim dijelom zracenjem plinova. Zbog toga se taj dio cesto zove konvektivni isparivac. Ostali dijelovi izmjenjivackih povrina u generatoru jesu pregrijac pare i naknadne ogrjevne povrine (zagrijac vode/ekonomajzer/ i zagrijac zraka). Namjena je pregrijaca pare da pregrijava paru na temperaturu koja je potrebna za parni proces. Ovisno o tome koji oblik prijelaza topline ima veci udio, pregrijaci pare dijele se na konvektivne, konvektivno-ozracene i ozracene. Najveci utjecaj na to ima smjetaj pregrijaca pare s obzirom na prolaz dimnih plinova kao i njegova konstrukcija. Kod starijih izvedbi, gdje su parametri pare (tlak, temperatura) bili relativno niski, ugradivani su uglavnom konvektivni pregrijaci pare, najcece smjeteni u struji dimnih plinova iza jednog snopa (nekoliko redova) isparivackih cijevi, dok je kod modernih generatora pare s visokim radnim parametrima pare kolicina potrebne topline za pregrijavanje znatno veca, pa je pregrijac, odnosno jedan njegov dio, potrebno smjestiti u podrucje viih temperatura dimnih plinova, blie loitu, gdje se veci dio topline predaje zracenjem. Glavni generatori pare, s radnim tlakom vecim od 80 bara i izlaznom temperaturom pare vecom od 500 C, cesto imaju ugraden medupregrijac, koji izlaznu paru, iza visokotlacnog dijela turbine, ponovno pregrijava na viu temperaturu (najcece na temperaturu svjee ulazne pare), smanjujuci tako vlanost ekspandirane pare u niskotlacnom dijelu turbine, a time i njeno erozivno djelovanje, te istodobno povecava toplinski stupanj iskoristivosti parnog ciklusa. Mudupregri14

I L

.c

jacki snop cijevi obicno se ugraduje iza pregrijaca pare, gdje toplina uglavnom prelazi konvekcijom. Zagrijac vode (ekonomajzer) treba da predzagrijava vodu prije njezina ulaska u bubanj odnosno u isparivac. Zagrijac vode, kao naknadna ogrjevna povrina, snizuje temperaturu dimnih plinova prema izlazu, cime se smanjuju gubici, odnosno povecava stupanj iskoristivosti generatora pare. Zagrijac zraka je takoder naknadna ogrjevna povrina, najcece smjetena na kraju dimnog prolaza u generatoru pare. Tu se ulazni zrak grije na viu temperaturu radi poboljanja procesa izgaranja, dodatno se snizuje temperatura

SI. 1.14. Sekcijski brodski generator pare (Babcock & Wilcox) 15

izlaznih dimnih plinova i povecava stupanj iskoristivosti. Prijelaz topline u podrucju zagrijaca zraka obavlja se gotovo iskljucivo konvekcijom. Da bi generator pare mogao normalno raditi, mora imati razlicite pomocne dijelove i uredaje koji osiguravaju njegov funkcionalan, siguran i kontinuiran rad. Ti su dijelovi armatura generatora pare, nosiva konstrukcija, izolacija i pomocni uredaji za dovod zraka, za odvod dimnih plinova, za pripremu i napajanje vodom te za pripremu i dovod goriva. Na slici 1.14. prikazan je presjek tzv. sekcijskog generatora pare Babcock & Wilcox. Takve jedinice, s raznim modifikacijama, cesto su se ugradivale na brodove izmedu dva svjetska rata kao glavni generatori pare radnog tlaka do 40 bara i temperature pregrijanja do 450 C. Osnovna konstruktivna karakteristika su kose sekcijske komore, medusobno povezane ravnim isparivackim cijevima pod nagibom priblino 15, koje zajedno cine konvektivni dio isparivaca. Sekcijske komore, prema kojima je generator pare i dobio ime, izradivane su izvlacenjem ili kovanjem u valovitom obliku radi efikasnije kompenzacije toplinskih istezanja. Komore koje su smjetene sprijeda fiksne su, dok su stranje slobodne da se mogu pomicati zajedno s konstrukcijom pod djelovanjem toplinskih istezanja. Pregrijac pare se sastoji od snopa cijevi u obliku D, koje su spojene za ulaznu odnosno izlaznu komoru. Pregrijacki snop cijevi ne pokriva citav poprecni presjek strujnog kanala, tako da se usmjeravanjem dimnih plinova, preko ili mimo njega, s pomocu dimnih zaklopki, moe regulirati temperatura pregrijanja pare. Kao naknadne ogrjevne povrine ugradivani su zagrijaci vode ili zagrijaci zraka, a ponekad i oba. Osnovne su prednosti takve konstrukcije robusnost i pristupacnost dijelova, to je narocito pogodno radi pregleda i cicenja ogrjevnih povrina. Ravne isparivacke cijevi omogucuju dobru vizualnu kontrolu i cicenje unutarnje strane, radi cega su na komorama predvideni odgovarajuci otvori s demontanim poklopcima. Stoga se moe takoder navesti da su takve jedinice bile i manje osjetljive na

kvalitetu vode za napajanje.

Glavni su nedostaci velika masa ugradenog materijala, due vrijeme potrebno za pokretanje, relativno veliki ugradbeni prostor, osjetljivost na nagle promjene radnih temperatura te pogonski problemi zbog mogucnosti proputanja mnogobrojnih otvora i spojeva na komorama. Na slici 1.15. prikazan je brodski generator pare Babcock-Integral s dva bubnja, koji su se izradivali za kapacitete do priblino 80 tih, tlaka do 80 bara i tempera~ure do 51Oc. Kao to je vidljivo, loini prostor je asimetricno ukomponiran u Ronstrukciju, tako da ga s jedne bocne strane zatvaraju isparivacki snopovi koji povezuju vodeni i parni bubanj, s druge bocne i krovne strane ekranske cijevi koje povezuju donju bocnu komoru i parni bubanj, a sa stranje strane ekranske cijevi izmedu dviju komora (gornje i donje). Prednja strana, gdje su smjeteni gorionici, i pod nisu obloeni cijevima (ekranom). Iz loita dimni plinovi prolaze najprije kroz nekoliko redova (najcece dva do pet) isparivackih cijevi veceg promjera, iza kojih je smjeten pregrijacki snop koji je tim cijevima zaticen od izravnog zracenja plamena iz loita. Glavni isparivacki snop, koji se sastoji od vie redova cijevi manjeg promjera, smjeten je iza pregrijaca pare, a u njima toplina uglavnom prelazi konvekcijom 16

SI. 1.15. Brodski generator pare Integral (Babcock & Wilcox)

zbog relativno velikih brzina dimnih plinova izmedu cijevi. Sve te cijevi s donje su strane uvaljane uvodni, a s gornje strane u parni bubanj. Pregrijacki snop cijevi, izveden u obliku slova D, smjeten je poprecno u odnosu na smjer strujanja dimnih plinova i ovjeen na specijalne nosace u obliku celja, koji su izradeni od materijala otpornog na visoke temperature. Regulacija temperature pregrijanja omogucena je odgovarajucim povrinskim rashladnikom smjetenim u parnom ili vodnom bubnju. Na slici 1.16. prikazana je modifikacija prije opisanog generatora pare, tzv. tip Integral Selectable. Bitna razlika je samo u principu regulacije temperature pregrijanja. Naime, kod takve izvedbe snop pregrijackih cijevi ne pokriva citav poprecni presjek strujanja dimnih plinova, to omogucuje da se ugradenim dimnim zaklopkama regulira kolicina dimnih plinova koji struje pregrijackim cijevima, odnosno koji ih obilaze i struje samo isparivackim cijevima. Time je omoguceno ire podrucje regulacije temperature pregrijanja u odnosu na izvedbu s povrinskim 17

Sl. 1.16. Brodski generator pare Integral Selectable (Babcock & Wilcox)

hladnjakom. Prednost takve konstrukcije je to to se radna temperatura pregrijanja moe postici i pri nepovoljnijim radnim uvjetima, tj. kod zaprljanja ogrjevnih povrina pregrijaca kao i u radu se znatno smanjenim opterecenjem u odnosu na
.

nominalni kapacitet.
Da bi se smanjili gubici zracenja u okolinu i sprijecio izlaz dimnim plinovima, pa i cadi, citava konstrukcija je izvedena s dvostrukim stijenkama izmedu kojih struji zrak iza tlacnih ventilatora prema otvorima gorionika. U parnom bubnju su radi odvajanja kapljica vode od izlazne pare prema pregrijacu ugradeni tzv. ciklonski separatori, koji su vrlo efikasni i pouzdani u brodskim uvjetima rada. Radi postizanja djelotvorne cirkulacije vode u generatoru pare, opisane konstrukcije Integral predvidene su s tzv. silaznim cijevima veceg promjera, koje 18

I:

povezuju parni i vodni bubanj izvan glavne izolacije, tj. one nisu u kontaktu s dimnim plinovima, cime se otklanja opasnost od toga da u nekim uvjetima dode do stagnacije cirkulacije i tetnih posljedica koje takva pojava moe izazvati. Osnovne tendencije u razvoju konstrukcije brodskih generatora pare usmjerene su prema postizanju to viih radnih parametara (tlaka i temperature pare), radi boljeg stupnja iskoritenja parnog ciklusa te smanjenja kolicine ugradenog materijala i lake konstrukcije, a time i povecanja efektivne nosivosti broda. Rezultat tih nastojanja je suvremena konstrukcija brodskog generatora pare, tzv. ozracenog tipa D, prikazanog na slici 1.17. Takva izvedba sastoji se u biti

SI. 1.17. Ozraceni U generator pare (Deutsche Babcock) 19

iz dva prostoraoblozenihekranskimcijevima: u prvom je smjesteno loziste,a u drugom dijelovi ogrjevne povrsine. oni su medusobnoodvojeni nepropusnom membranskom stijenkom kroz koju dimni plinovi prolaze samo donjim dijelom, gdje su membranske cijevi razmaknute tako'omogu6uju i prolaziz jednogprostora u drugi. Uljni gorionicismjedteni na krovnom dijelu loZi5ta tako plamenodnosno su pa dimni plinovi imaju putanju u obliku slova >lJ<, prema demusu takve jedinice i dobile svojeime. Takav oblik i konstrukcijaloZi5ta omoguiuju duZii bolji kontakt zraka s desticama goriva, dime se poboljsavaizgaranjes minimalnim pretidkom + zrakaQ.: 1,03 1,05). Dimni plinovi izlazeiz loZi5takroz prolaze na donjem dijelu loZi5t i ulaze a u drugi prostor, gdje su smjestenipregrijadki snopovi (primarni i sekundarni)i zagrijat,vode (ekonomajzer). Regulacijatemperaturepregrijane pare izvedenaje s pomo6u povrsinskog hladnjaka smjestenog parnom bubnju, gdje para kroz regulacijskiventil ulazi u iza.primarnog pregrijadapa se dodatno pregrijavau sekundarnom pregrijaduiz kojeg izlazi prema potro5adima. Takve jedinice najde56e opremljenejo5 zagrijatem zraka regenerativnog su tipa (rotacijski), u koji dimni plinovi tilaze iza zagrijah vode, tako da se sto vise smanji izlazna temperatura dimnih plinova(dakdo 115"C), odnosnoizlaznigubici, i tako se maksimalnopoveia stupanj iskori5tenja generatora pare. osnovni opis tog generatora pare moZese upotpuniti ovim konstrukcijskim osobinama: 1. konstrukcijaje potpuno varene izvedbe,kompaktna,elastidna, bez ekspanzijskih spojeva; 2. dimni prostor je potpuno nepropustan zatvorenmembranskom i stijenom, sto omogudujekonstrukcijus laganomizolacijom,jer se dimni plinovi s visokom temperaturomnigdje s njome izravnone dodiruju; 3. konstrukcija i geometrijski oblik loZi5ta omoguiuju izgaranje s minimalnim pretidkom zraka; 4. smjestaji oblik ogrjevnihpovrsinaomoguiuje lak pristup pri pregledui dis6enju; 5. masaje ugradenog materijalamala zbog minimalnenosivekonstrukcijei male toplinskeizolacije,pa je specifidna proizvodnjapare po jedinici masekonstrukcije vrlo velika, Stoje naroditobitno za brodskepotrebe. Izvedbaslidnatoj konstrukciji brodskoggeneratora pare, ali sa dva bubnja, je prikazana na slici 1.18.To je jedna od modificiranihizvedbi>D<-tipageneratora pare s krovno smjeStenim gorionicima. Sistem regulacijutemperature za pregrijane pare rijesenje s pomo6uohladivada pare smjeStenog bodnomdijelu konstrukna cije, gdje se toplina oduzimaulaznim zrakom. 20

Pode5avanjem kolidinepare koja prolaziorebrenimcijevimatog izmjenjivada postiZese Zeljeni udinak u regulaciji izlaznetemperaturepregrijanepare.

$.

1.f8. Modificirani

"D"

brodski generator pare (>Foster Wheeler")

Brodski generatorpare, prikazanna slici 1.19,ima izvedburegulacijetemperature pregrijanja s pomoiu regulacijskog snopazagrijah vode, koji je smje5ten u dijelu okomitog dimnog kanala, usporedos drugim snopompregrijada.Ovdje se temperaturapregrijanepare regulira s pomo6u regulacijskihdimnih zaklopki smje5tenihiznad cijevnih snopova;njihovim pode5avanjem regulira se kolidina dimnih plinova koja struji pregrijadkimsnopom,odnosnoregulacijskimsnopom zagrijatavode. Na taj se nadin mijenja toplina koju preuzimapregrijadkisnop, pare, koja bi inade,zbograzlltitih optere6enja, a time i temperaturaizlazne imala razlidituvrijednost.

2l

propuhia &de _

propuhi6a dad6

Fg&ciiski snop

rogulactskeklapne

nosdi profil

Progriiad

cljed

bodnog skelnl ilm

propuhiv.d

6rds

bo6m

dna

skrelni

lim

pregrijaaa

t' I 1-/

Sl. 1.19. Brodski >D<<generator pare (>Foster Wheeler<)

-TAVRSTE

BRODSKIH GENERATORA PARE

pare moZesetemeljiti na razliditimkarakteristidPodjelabrodskihgeneratora nim pojedinostima,a ovdje 6e se iznijeti samo one najde5ee: L. Prema namjeni, brodski se generatoripare mogu biti: -2 leytit-btqdSfi-g".r"tutori pare, koji su namijenjeni opskrbi glavnih propulzijskih strojevavodenomparom, pare, koji su namijenjeniopskrbi vodenompabrodsk-igeneratori 'Tpomojfii rom pomoinih strojeva (turb.opumpe, turbogeneratori) pomo6nihsistema i (grijanje tereta, grijanje goriva, domaiinskepotrebe i slidno). 22

I
I

t I
k

- vodocijevnigeneratoripare koji u cijevima imaju vodu, a oko cijevi dimne plinove, - dimnocijevnigeneratoripare, kojima kroz cijevi struje dimni plinovi, a oko njih se nalazivoda. 3. PremapoloZaju cijevi: - kosocijevnigeneratoripare, - strmocijevnigeneratoripare, - kutnocijevnigeneratoripare. 4. Prema nadinuoslobadanja toplinskeenergije: - generatoripare s loZi5tem(loZeni), - generatoripare na ispu5ne plinove iz motora (utilizatori), - nuklearni generatoripare. 5. Prema vrsti cirkulacije: - generatoripare s prirodnom cirkulacijom, - generatori pares prisilnom cirkulacijom. koja mozebiti optodna protodna. ili 6. Prema vrsti provjetravanja(ventilacije): - generatoripare s prirodnom ventilacijom, - generatoripare s prisilnom (tladnomili usisnom) ventilacijom, - generatoripare s induciranomventilacijom Daljnja podjela generatorapare moZe se izvoditi ako se uzmu u obzir i druge konstruktivneili proizvodneznadajke,ali ovdje ih neiemo spominjati jer su one manje.vaLne malokadse primjenjuju. i

2 . Premamediju koji prolazi kroz cijevi:

1.6.OSNOVNE ZNAENITE GENERATORA PARE

Kod opisivanjai definiranjageneratora parenavodesekarakteristidne velidine na temelju kojih se moZe ste6i osnovni uvid u njegovu konstrukciju, velidinu, kvalitetu i namjenu. Osnovneznadajkegeneratora pire jesu: 1. Ttak generatora pare. Definira se ovim velidinama: (1) Dopusteniili konces1jst1114< je najvisitlak kojim sesmije voditi pogon To generatorapare. velidini prilagodenisu sigurnostiventiii; kada ie"po_ -Toj stigne najvi5i tlak oni treba da se otvor". Nu temelju njegove velidirie proradunavase dvrstoia svih tladnih dijelova getreralorupire (bubnja, komora, cijevi, itd.). on je obidno 5% ieei od iormalnog radnog tlaka u parnom bubnju. (2) Radni ili pogonskitlak u generatoru pare (u parnom bubnju). on je, kao sto je vei prije spomenuto, obidno5% manji-oddopustenog tlaka, a ta je jednaka tlaku u parnom bubnju za vrijeme rada. _,. velidina (3) lzlazni tlak iz pregrijada.pa_re. je stvarni tlai<pare na izlasku iz genera_ To tora pare (iza pregrijada).on je manji od radnog tlaka zavelidinu lubitka zbog strujania \r9z pregrijad. ovisno o konst.ikciji i veridinipre[rijada, taj tlak je za od 5 do I0"/" manji od radnog tlaka u bubnju. _ 2. Temp_eratura pregrijane pare. To je temperatura koju ima pu.u .ru izlasku iz pregrijadapare. TeZnjaza sto veiim stupniemiskorisienjapu.rrogciklusa vodi nastojanjuda se postignesto visa temperatura pregrijatr"put", t6;a ie, medu-

23

tim, ogranidena razvojem tehnologije, odnosno dvrstoiom materijala kod visokih temperatura. Najve6e ekonomske temperature pregrijanja danas su za stacionarna postrojenja do 650'C, a na brodovima do 550'C. 3. Kapacitet (utin) generatora pare. On zapravo predstavlja proizvodnju pare u jedinici vremena, a definira se ovim velidinama: (1) Normalni kapacitet. To je ona velidina kod koje generator pare normalno radi s maksimalnim stupnjem iskori5tenja. Mjerodavan je za projektiranje cjelokupnog parnog postrojenja. Najde56e je to 80% maksimalno trajnog kapaciteta. (2) Maksimalni trajni kapacitet. To je velidina proizvodnje koju generator pare moZe postidi u kontinuiranom radu. Na temelju njega proradunavaju se i projektiraju ogrjevne povr5ine i propusne mo6e sistema. Obidno je 20% ve6i od normalnog kapaciteta. (3) Maksimalni kratkotrajni kapacitet. To je velidina proizvodnje koju generator pare moZe posti6i u trajanju od 30 minuta. (4) Minimalni kapacitet. To je tehnidki minimum proizvodnje pri kojoj uredaji generatora pare mogu joS kontinuirano raditi u sigurnom i trajnom pogonu. Da bi se mogao steii uvid u velidinu kapaciteta (proizvodnje) paroproizvodnih jedinica razliditih parametara (tlak, temperatura pregrijanja), odnosno da bi se pri usporedbi mogli iskazati zajednidki pokazatelji, desto se primjenjuje pojam pare. To je zapravo suho-zasi6enapara proizvedena iz vode od tzv. >>normalne<< 0"C, pri atmosferskomtlaku 0,1013MPa. Skladno tome, sadrZajtopline, odnosno pare, iznosi 2662 kJlkg, pa je odnos izmedu proizvedene entalpija >>normalne<< pare Dn dan izrazom pare D bilo kojih parametara i kolidine "normalne<<
Dn _ip - i,

2662

(1-1)

gdje je io [kJ/kg] entalpija proizvedene pare, a i, [kJ/kg] entalpija napojne vode. pare mogu se usporediti Odredivanjem proizvodnje tako definirane >>normalne< kapaciteti generatora pare s razliditim pogonskim parametrima proizvedene pare. Pored navedenih osnovnih karakteristika, kao zna(ajne velidine navode se joS: stupanj iskoriStenja generatora pare, temperatura izlaznih dimnih plinova i temperatura napojne vode. Osim toga, radi sagledavanja pona5anja u pogonu potrebno je poznavati karakteristidna specifidna optere6enja generatora pare, odnosno: 1) Specifiino optere6enje loZi5ta je kolidina topline koja se razvlja po jedinici volumena loZiSnogprostora, iz (ega proizlazi da je
Q, B (H,t+Vt CLtLt)

ot: v:r:

v,

f \Yl

LmtI

(t-2)

gdje je q, [m'] specifidno opteredenje volumena loZi5nogprostora, B [kg/s] kolidina goriva, H. [kJ/kg] donja toplinska vrijednost goriva, [ [m3/kg] potro5nja zraka pri izgaranju 1 kg goriva, Cr [kJ/m3K] specifidna toplina zraka kod ulaza u loZiSte, /., ['C] temperatura ulaznog zraka u loZi5te, V, [-'] volumen loZi5nog prostora, a Qr [kW] ukupna toplina dovedena u loZi3te.

24

II

rl

Specifidnooptereienje loZiSnog prostora razlikuje se kod razliditih konstrukcija generatora pare, a orijentacijskevelidinedane su u tablici 1.2.
Tablica 1.2. Specifidna opteredenja loZi5ta

Vrsta generatora pare cilindridni generatoripare s plamenicima,loZenitekudimgorivom vodocijevnibrodski generatoripare, loZeniteku6imgorivom

vodocijevni generatori pare na ratnim brodovima, loZeni teku6im gorivom

q, [kWm3] 800 do 1 100 6ffi do 1200 1800 do 3500 2ff) do 350

stacionamistrmocijevnigeneratoripare, loZeniugljenompraiinom

2) Specifitno masenoopterecenjeisparivata definirano je kao kolidina pare koja se proizvodipo jedinici ogrjevnepovr5ineisparivada jedinici vremena,odnou sno

D lrsl Q":11 L-4-I

(1-3)

gO!9je q.- [kg/m2s]specifidnomasenooptereienje povr5ine isparivada,D [kg/s] kolidinaproizvedenepare, a ,4oo[-t] povr5inaisparivada. orijentacijske vrijednosti specifidnog masenogopteredenjapovrsine isparivala prikazane su u tablici 1.3.
Tablica 1.3. Specifidna masena optere6enja powline Vrsta generatora pare isparivada

q" fkglm,hl 35 dor 55 55 do 70 70 do 100 15 do 25 35 do 70 50 do 100 do 150

kosocijevniili strmocijevnigeneratoripare s neekraniziranim loZistem kosocijewi ili strmocijevnigeneratoripare s ekraniziranimloZiltem generatoripare s intenzivnoozradenom ogrjevnompovr5inom brodski cilindridni generatoripare (Skotski,Steambloc) brodski vodocijevnigeneratoripare s prirodnom cirkulacijom brodski vodocijevnigeneratoripare s prisilnom cirkulacijom brodskivodocijevni generatoripare na ratnim brodovima

3) Specifinno toplinsko optere6enje ogrjevnih povrSina definirano je kao kolidina topline koju prenosi jedinica povrSine pojedine ogrjevne povrSine u jedinici vremena, pa slijedi da je:

25

I
(1) specifidno toplinsko optere6enje isparivada

e',:fi:P!# ILtw'1l r"?

.(1- 4)

gdje je q"1[kWm2] specifidno toplinsko optere6enje povr5ine isparivada, D [kg/s] proizvodnja pare, ir, [kJ/kg] entalpija pare na izlazu iz parnog bubnja, lr, [kJ/kg] entalpija vode na ulazu u parni bubanj odnosno naizlazu iz zagrijata vode, -4,,0[m2] povr5ina isparivada a Q*o [kW] toplina predana isparivadu.

(2) specifidno toplinsko optere6enje pregrijadapare

+or:ff

(1-s)

gdje je qep[kWm2] specifidnotoplinsko opteredenjepovriine pregrijada pare,A, [m2]povr5inapregrijadapare, a O, [kW] toplina predanapregrijadu pare. (3) specifidno toplinsko optere6enje zagrijada vode Q o z v :^ . r :

"rt gdje je qoru [kWm,] specifidnotoplinsko oprereienje zagrijala vode, i,,.y [kJlkg] entalpija napojne vode, Aru [m2] povr5inazagrlja(a,a Qr, lkWl toplina predanazagrijaduvode. je 4) Specifiino optere6enje vodenogogledala kolidina proizvedenepare po jedinici povrSine vodenogogledalaparnog bubnja, odnosno

O,,,_D(i2i iNV) try II A^ L

(l _ 6)

Q v o :4 r o t r r L l
ili

D f rsl

(1-7)

4 v o : 1 ;:

Vo

Dv,'l m3I

A ,n -L , -tl

( 1- 8)

gdje je qy6 [kg/s m2 ili m3A m3] specifidno optere6enje povrSine vodenog ogledala, v3,[m3ikg] specifidni volumen zasiiene pare u bubnju, a Auolm2fpovr5ina vodenog ogledala. Ta karakteristidna velidina zna(ajna je radi kontrole dimenzija parnog bubnja, jer o njoj ovisi vlaZnost zasiiene pare koja izlazi iz bubnja. Sto je velidina specifidnog optereienja vodenog ogledala parnog bubnja ve6a, odvajanje mjehurila pare od vode zbiva se na manjoj povr5ini, pa je i mogu6nost povladenja kapljica vode s parom znatno veea. 5) Specifiino opteredenjevolumena parnog prostora jest proizvodnja pare po jedinici volumena parnog prostora iznad vodenog ogledala, odnosno

26

D f r e l 4*: V* L. *r--J
iti

q*: Du.. f 6l I v * L . n ' tj

(1- 10)

gdje je 4v9[k_g/s ili m3/sm3]specifidno m3 optere6enje volumenaparnogprosro,u, u.lpo [m3]volumen parnog prostorau bubnju iznad vodenogogtedita. ro specifidno optere6enje takoder utjede na kvalitetu (vlaZnost) iltaine pare iz bubnja.

1.7.POSEBNI ZAHTJEVI BRODSKE ZA GENERATORE PARE

uvjete rada na brodu, brodskigeneratori pare moraju - S obzirom na specifidne udovoljavatinekim specifidnim zahtjevima: 1. Pogonska sigurnost najvaZniji je zahtjev jer o tome izravno ovisi sigurnost ditavogbroda i njegoveposade. 2 . Jednostavna konstrukcij_a, omogu6uje pregled,popravaki odrZavanje. koja lak J. Jednostavno posluZivanje rukovanjejer na brodovimatreba radunatis des6im i izmjenamaposade(pogonskog osoblja),kojoj treba omogu6itibrzo upoznavanje i spremnost upravljanjepogonom. za 4 . Fleksibilnost pogonu , tj. sposobnost u prilagodbenaglimpromjenamaoprere6enja, posebnopri manevriranjubrodom. s time u vezi vlzna ie i mosudnost prihva6anja preoptereienja,da bi seu nenormalnim uvjetima(loseatmo-sferske prilike, opasanpoloZaj)osiguralasigurnostbroda. 5 . Mogudnostbrzog upu6ivanja,da bi se izbjeglanepotrebnadangubau luci. 6 . Mogu6nost rada pri nenormalnom poloZajubroda, tj. pri bodnomnagibubroda * 30' te poniranjubroda + 12". Sto laksa konstrukcija, !a bi brod bio optereien sa Sto manje nepotrebnog tereta. zbogtoga su brodski generatoripare, u pravilu, vise specifidno opterel 6eni. 8 . visoki stupanj iskoristivosti,radi smanjenjapogonskihtroskova goriva koji najvi5eutjedu na cijenu brodskogprijevoza. 9 . Prilagodenost(neosjetljivost)na rad s razliditim kvalitetama goriva, jer se gorivo nabavlja u razliditim dijelovima svijeta, zbog tega njegove pojedine karakteristikekatkad i znatno variraiu. Da bi se moguie nepravilnosti u pogonu kao i eventualnehavarije ogranidile na najmanjumjeru, drLavna brodskaklasifikacijska osiguravajuia i druStva izdala su strogepropiseo projektiranju, izradi i eksploataciji brodskihgeneratora pare. Tu se, u prvom redu, podrazumijevaju nadinproraduna pojedinih kljudnih dijelova, kvalitetamaterijalai nadinnjegovatestiranja,propisi o opremi odnosnoaimaturi generatorapare, nadin ispitivanja generatorapare, periodidni inspekcijski pregledikoji se provodeneovisnoo stanju generatora pare, tehnidkadoliumentacija koja mora biti uvijek na raspolaganju, strudno znanjepogonskogosoblja te nadinnjegovaprovjeravanja.

27

2. TERMODINAMSKE OSNOVE GENERATORA PARE

2.1.PROCES PARNOM POSTROJENJU U
U toplinskim procesima dija je osnovnashemaprikazanana slici 2.1, gdje se kao radni medij koristi vodenapara, praktidkibi bilo vrlo te5koprovestiCartnotov ciklus. Naime, kako je vidljivo iz dijagramaZ-s (slika 2.2), da bi se dobila vrela voda stanja 2, trebalo bi prekinuti proces kondenzacijetodno u stanju 2' te adijabatskikomprimirati takvu vlaZnuparu do tlaka isparavanja Tu bi nastale p,. te5koiezbograda s nehomogenom mje5avinom, kojoj postojiteLnjada separna u faza odvoji od tekude. Osim toga, pri kompresiji jade bi se zagrijavalasti5ljiva parna faza, dok bi nesti5ljivatekuia faza ostalahladnija. Zbogtoga se na kraju kompresijene bi dobila vrela voda stanja 2, ve( neka smjesapregrijanepare i hladnije vode.

PREGRUAC

PAFE

lr**,""f J \
*o"otn*t? f0i#^

Sl. 2.1. Osnovna shema parnog procesa

Sl. 2.2. T-s dijagram parnog procesa

29

Mnogo je jednostavnije provesti kondenzaciju do kraja, tj. do todke 6, te dobiveni kondenzat tladiti pumpom na tlak koji je u generatoru pare. Na taj nadin nastaje toplinski proces poznat kao Clausius-Rankineov.l Iz dijagrama T-s uodljivo je da 6e toplinski stupanj iskoristenja ovakvog procesa biti manji od odgovarajuieg Carnotova2, jer se sva toplina na taj nadin ne dovodi pri najvi5oj radnoj temperaturi, vei se jedan dio dovodi pri nizoj temperaturi, odnosno u radnom podrudju izmedu stanja 1 i 2. Mectutim, tu se koristi druga pogodnost parnog postrojenja, a to je da se para pregrijava pri konstantnom tlaku, dime se podize srednja temperatura dovoclenja lopline, a prema tome i povisuje toplinski stupanj iskori5tenja procesa. Daljnje su moguinosti poveianja stupnja iskori5tenja Clausius-Rankineova procesa u primjeni regenerativnog predzagrijavanja napojne vode prije ulaska u generator pare te medupregrijavanja pare iza visokotladnog dijela turbine, dime se takoder povisuje srednja radna temperatura dovodenja topline u procesu.

Medutim, to se ovdje detaljnije ne1e razmatrati,jer ne pripada sadrZaju proudavanja. Na sljede6imdijagramima,slika 2.3. i slika 2.4, pikazan je opisani parni procesu dijagramimaP-v i i-s. ;

I
*

Sl. 2.3. P-v dijagram parnog procesa

Sl. 2,4. i-s dijagram parnog procesa

Njema6ki fizidar R. Clausiusi SkotskiinZenjer W. Rankine su 1850.g. istovremenopredloZili parni ciklus koji prema njihovim imenima ima ime

'z se zove prema franscuskomfizidaru Nicolasu.I4onardu Sadi Camotu (1796- 1g32), koji je liflu.s definirao idealni toplinski stroj s maksimalnomiskoristivoSiu

30

2.2.PREDAJA TOPLINE GENERATORU U PARE

Da bi se u generatoru pare moglo isparavati, toplina treba da se kontinuirano dovodi. Kompletan procesu generatorupare zbiva se izmedu stanja l-2-3-4. voda treba da se'najprije zagrije do temperatureisparavanja sto se dini r,, uz konstantantlak, pa potrebnatoplina za to proizlaziiz
2

Q,: ) codT
1

(2-1)

gdje je c, specifidna toplina vode pri nepromijenjenutlaku. Uzimajuii u obzir srednjuspecifidnu toplinu izmedustanja'1. moLesepisati i2, 4,: Cr (tz- t) ,. (2-2')

gdje je Co- srednjaspecifidna toplina vode izmedu temperatura/, i /r. Buduii da temperatura /, odgovara temperaturi isparavanja f, pri tlaku p,, slijedi e,: Cp (tr- tr)

(2-3)

Kolidina topline q., za zagrijavanje vode do temperatureisparavanja preti, dodenaje u dijagramu Z-s povr5inomomedenomtodkama l-2-b-a. Kada se vodi zagrijanojna temperaturu isparavanja dalje dovodi toplina, ona se isparava,a da bi se svapretvorila u paru tlaka p,, potrebnoje dovestikolidinu topline r r: ?i (s"- s6)

(2-4)

koja je u dijagramu predodena povr5inom 2-3-c-b. Ta toplina zove se toplina isparavanja, sastojise od tzv. unutarnje topline isparavanja i vanjske topline a p isparavanjar1.,, odnosno r:Q+v

(2-s)

je Unutarnja toplina isparavanja onaj dio topline isparavanja koji se trosi na promjenu agregatnog stanja, tj. na pretvaranjevode iz tekuieg stanjau paru, pa iz razlike unutarnjih energija proizlazi
Q: rt" ll'

(2-6)

vanjska toplinska isparavanja trosi se radi pove6anja.specifidnogvolumena, odnosno V: P (v" v') Q-7)

31

Shodnotome, moZese pisati da j e . r:u"-u'+P(v"-v') (2-8)

odnosno r:i"-i'

(2-e\

gdje je i " entalpija (sadrZajtopline) suhozasi6ene pare, a i' entalpija vrele vode. Daljnjim dovodenjem topline suhozasi6enojpari, pri konstantnom tlaku, zapodinje pregrijavanje, a dovedena kolidina topline za pregrijavanje ovisi o konadnoj temperaturi /0, pa slijedi

Zpp=cp^ (tu- t,\

(2- 10)

gdje je Cr. srednjaspecifidna toplina pare pri konstantnom tlaku izmedutemperature tti to. Ona je u dijagramu I-s predstavljena povr5inom3-4-d-c. Ako je i: Cot, slijedi
Qpp: iti"

(2-rr)

Medutim, ogrjevnepovr5inegeneratora pare, odnosnozagrijadvode, isparivad i pregrijadpare, nisu u stvarnostidimenzioniranii izvedenida se promjene stanja(zagrijavanje, isparavanje, pregrijavanje) tako idealnozbivajuu njima, kao Sto je prikazanou prethodnim dijagramima.Kolidine topline koje se predaju u pojedinim dijelovimaogrjevnepovr5ine generatora pare prikazanesu u dijagramu I-s na slici 2.5.

Sl. 2.5. T-s dijagram procesa. generatoru pare u

32

Naime, napojna voda ulazi u generator pare, odnosno u zagrijad vode s temperaturom napajanja /Nv, te se tu zagrije na temperaturu /,u, toia je obidno manja od temperature isparavanja /, (najdeile za 20 do 50.C). To je potrebno da bi se sprijedilo isparavanje vode u samom zagrijadu, sto bi se zbilo zbog pada radnog tlaka kod naglih promjena (poveianja) opteredenja, a to bi moglo uzrokovati nepoZeljne pulzacije u radu i osle6enjalog dileta generatora pare. Treba navesti da postoje konstrukcije kod kojih isparavanje zapodinje vei u dijelu zagrljata vode, a oni se tada nazivaju predisparivadi. Prema tome, kolidina topline koja se predaje vodi u zagrijalu vode je
Qzy: Cp^ (t.u - t*r): izv - ixv

(2-12)

gdjej9 i2r,entalpijavodena izlazu,a l*., entalpijavodena ulazuu zagrijad vode. Yoda iza zagrija(,a ulazi u parni bubanj iz kojega se napajaju we ogrjevne povrsine isparivada, u kojem se takoder skuplja para prij-eizlaska nu"-i"rto a potrosnjeili ulaza u pregrijadpare. para naizlazu iz bubnja nije potpuno juha, ved sadrzidio vlage (1 do 3%), sto odgovarastanju 3' u dijagramu z-s na slici 2.5. Prema tome, toplina koja se stvarnopredaje vodi u isparivadu iznosi
- i7y Qi,p: i3' izv : i' * x r

(2-13)

r gdje je r udio suhepare u todki 3'. Medutim, zbog strujanjapare kroz cijevi pregrijadapada tlak od p na p' p3 , stvarno izlaznostanje odgovaratodki 4' , gdje je tlak, u odnosuna radni ltat u parnom bubnju, umanjen za velidinu otpora strujanja kroz pregrija(. zbog toga je stvarnatoplina, koja se predaje pari u pregrijadu,jednaki
- xr Qpp: i+, it, : io- i'

(2-14)

gdje je lo entalpija izlazne pare iz pregrijada. Kada generator pare ima medupregrijad, tada se para na izlaskuiz visokotladnog dijela turbine vra6au njega,gdje seprije ponovnogulaskau turbinu ponovno pregrijavana vi5u temperaturu. Temperaturana izlazu iz medupregrijada pare obidno je jednaka izlaznoj temperaturiiz pregrijada. a \l slici 2.6. prikazanaje shemaparnogprocesas medupregrijavanjem, na slici.2.7. dijagramz-s procesa generatoru u pare s ugradenihmedupregrijadem. Srafiranapovrsinapredstavljatoplinu koja se predaje pari u mectupreg"rijutt osnopu. Toplina medupregrijavanja pare iznosi
Q^p: i6' - i5

(2-rs)

gdje entalpije iu,iitodgovarajutlaku i temperaturiu medupregrijadu pare, odnosno na izlazui ulazu u njega.

33

U realnomse procesupromjena stanjaod 4'do 5, koja nastajeu visokotladnom dijelu turbine, ne zbivaizentropski(uz konstantnuentropiju), zboggubitaka nepovrativostiu parnoj turbini, a isto se tako ni para ne medupregrij aya uz nepromijenjentlak, zbog gubitaka strujanja kroz cijevi medupregrijadi,iao ito je prikazanou dijagramu Z-s na slici2.7. razmjeranje brzini .Pad tlaka zbog strujanja kroz pregrijadi medupregrijat, strujanja pare kroz cijevne snopovete njihovoj velidini.

Sl. 2.6. Shemaparnog procesas medupregrij avanjem pare

Sl. 2.7. T-s dijagram parnog procesas medupregrij avanjem pare

-N" k."j" k pare ovisno o temperaturi i tlaku, a u ltge, u prilogu 1, dane su velidine stanja zasi6ene prilogu 2. dane su velidine stanja pregrijane pare, takoder ovisno o tlaku i temperaturi.

34

3. GORIVOI IZGARANJE
3.1.ZNACAJKE TEKUCIH GORIVA
Buduii da se za izgaranjeu loZistimabrodskih generatorapare u danasnje vrijeme uglavnomupotrebljavajutekuia goriva,ovdje"ce ,"lur-Jtr""ja ograniditi samo na njih, odnosnona ulja za roLeije. Termin >ulje za lozenle" ili >lozivo ulje< obuhvaia nekoliko proizvodakoji se medusobno razlikuju I prema fizikalno_ -kemijskimsvojstvima,na osnovi kojiir su i podijeljeni

1 . loZivo ulje iz nafte, 2. loZivo ulje iz ugljena (kamenogili mrkog), 3 . loZivo ulje iz uljnih ikriljaca.

. flema ladinu proizvodnje,loziva ulja mogu se podijeliti u tri skupine:

za izgaranjeu generatorima pare danasse.uglavnom rabe teska loZivaurja ili manrt, dok se samokao potpalno gorivo koristi lak5efrakciie. su loZivihulja: (1) toplinskavrijednost,(2) gusto_ _ .Najznadajnije karakteristike viskoznost, sadrZaj (4) sumpora, plami5te,lO; (5) ,uO.^j vode,'(i)'tiotsni fu,lT broj itd.

3.1.1. Toplinska vrijednost

Pod toplinskomvrijednosiu razumijevase toplina koja se oslobada . potpunim izgaraniem jedinice kolidine goriva. Piitom treba razlik"ovatidvije a"itniii;" i" karakteristikegoriva, odnosno: Gornja toplinskavrijednostrl, definirana toplinom oslobodenom je . potpunim jedinicekolidinegorival pod uvjetom di senastalidimni izgaranjem plinovi ohlade na temperaturuokoline i.tako uzrokuje kondenzacija vodenepa.e koiu nastaje isparavanjemvlage iz goriva te izgaranjemsadrZanog vodika; ponja toplinskavrijednost.Fla, koja se u praksi Jaleko vije koristi, umanjena . je od gornje toplinskevrijednostiza toplinu isparavanja uoo",j", voda u parnom stanju izlazi s dimnim plinovima. To se stvarno dogadakod glneratora pare jer dimni plinovi izlazekroz dimnjak.stemperaturom uJ6o- od telmperature konden_ zacijevodenepare, pa se toplina isparavanja sadrZane uoa. u pii'novima izgaranja gubi u okolinu.

35

U nekim zemljama, npr. u Velikoj Britaniji, vi5e se koristi pojam gornje toplinske vrijednosti, pa o tome treba voditi raduna pri analiziranju toplinske bilance s takvim vrijednostima. Ako se poznaje elementarna analiza loZivog ulja moZe se toplinska vrijednost odrediti i radunski, iako se na taj nadin dobiju manje todne vrijednosti nego izravnim kalorimetrijskim ispitivanjem. Najde56eprimjenjivana formula je

Ha: 34000 142500 w"-r (r",

?)

. 10500 - 2s00 w, r-

[*q]

(3-1)

gdje je w" maseni udio ugljika, w", vodika, wo, kisika, lrs sumpora, a W* vode u gorivu u [kg/kgl. Skladno s definicijom. go.n;u toplinska vrijednost moZe se izra(unati iz

w H r = H o + 2 s 0(0 * + er r )

ft.rl

Lu*=l

Q-2)

gdjeizraz (ry 9 w".r)predstavlja ukupni maseniudio vodenepare u produktima I izgaranja,pri demu je w* vlaga iz goriva, a 9 wr. kolidina vodene pare nastale oksidacijomvodika iz goriva, Stoproizlaziiz stehiirmetrijskih odnosaizgaranja. Donja toplinskavrijednost loZivih ulja, dobivenihpreradom nafte, kre6e se od 39000do 42000kJ/ks.

g.1.2.Gustoda
Gustoia je masa jedinice volumena promatranog goriva. Cesto moZe posluZiti radi aproksimativnog ocjenjivanja raznih svojstava loZivih ulja, npr. viskoziteta i toplinske vrijednosti. Gusto6a loZivih ulja ovisi o temperaturi, a to se aproksimativno moi,e izraziti izrazom

pt : prrs.q 0,00062 (t -

'')[q] Lm ' l

(3*3)

gdje je g(rs"q gusto6a pri 15oC,a / temperaturau ["C].

3.1.3. Viskoznost
Viskoznostulja za loZenjejedna je od njegovih najvaZnijihfizikalnih karakteristika. Pritom se najde56e primjenjuju podaci kinematskeviskoznosti.Radi prikladnostiu praksi, destose izrai.ava stupnjevimaEnglera ["E']1, u dime se daje odnosizmeduvremenaistjecanja cm3ulja i vodepri definiranojtemperaturi. 200
t U Engt"rkq se viskoznost teku6eg goriva iskazuje u sekundamaRedwood "R], a u Americi u [ sekundamaSaybolt [ "S].

36

Zajednidka karakteristikaloZivih ulja je velika promjena viskoznosti razmjerno temperaturi,a ta ovisnostpribliZnoitileai oOnbs
ln v= C1 e-czt

(3-4)

gdje je ykinematskaviskoznost temperaturi/ u pri [.C], dok su Cr i Czkarakteristidnekonstantedotidnogulja. OvisnostviskoznostiloZivogulja o temperaturiprikazanaje na slici3.1.
[mvslx 10-r 624
U 9120

520

100
D

x o

416
q

80

o c N o J .9

Y.
\ \ \ \ \ \ \
O 20 40 60

312

60

208

104

\ \
BO 100 12o

-2O

temperatura loZivog ["Cl utja

st. 3.1.

Ovisnost viskoznostio temperaturi loZivog ulja Izvor: 8, 65

je -viskoznost svojstvokoje ima najveii utjecaj na transporti rasprskavanje. o1- se neko ulje moglo transportirati pumpom, njigova viskoznost treba iznositi !1 priblizno800' 10-6do 1000 . 1-!-o -27! (tio oo t+oae;. Nadalje,da bi gorionik mogao ispuniti svoj zadatak, ulje mora prije rasprskavanjabiti toliko iagrijano viskoznost padnena pribliZno zo.-n-a do 40.1b-u mrls (: oo"s;n). *.Tu Skladnotome, ovisnoo vrsti loZivogulja, potrebnoje zagrijavanje 90 do 130.c. na

3.1.4.SadrZaj Stetnih elemenata

.:

u su - -.'9uirno o porijeklu i nadinunastajanja, ulju za rozenjesadrzane odredene kolidine.sumporai ostalih elemenati, meclu kojimu nu-diti znataj i utjecaj u kori5te.nju imaju vanadij i natrij. Ti elementimogu nakon izgaranjapostati uziok koroziji. Sumpor prouzrokuje pojavu tzv. niskJtemperaturrie, vanadij a i natrij visokotemperaturne korozije.

37

U procesu izgaranja sumpor najvedim dijelom oksidira u sumpor-dioksid (SOr), a manjim u sumpor-trioksid (SOJ, koji u spoju s vodenom parom iz dimnih plinova dini kiselinu. Ako se na nekom dijelu ogrjevne povr5ine temperatura spusti do temperature rosi5ta sulfatne kiseline ili niZe od nje, ona se kondenzira Sto uzrokuje vrlo intenzivnu koroziju na tom podrudju. Budu6i da su takve pojave vezane iskljudivo za dijelove generatora pare koji se nalaze u podrudju niZih temperatura dimnih plinova, taj oblik korozije naziva se niskotemperaturna korozija. Kolidina sumpor-trioksida koja nastaje u procesu izgarunja bitno ovisi o pretidku zraka, pa zbog toga proizlazi i ovisnost temperature rosi5ta o koeficijentu pretidka zraka ). i udjelu sumpora u gorivu, kao Sto je prikazano na slici 3.2.

e- 1n z ;
I

110

z o 100
tll F

p,
<tt

o 9 0 tr

U U D I OS U M P O R A U L J U [ % ]

sr.3.2. Promjena

temperature rosilta dimnih plinova u ovisnosti o sadrZaju sumpora u gorivu i pretidka zraka za izgaranje Izvor: 10, prilog 33

38

u . vanadij i natrij su elementikoji, kada su sadrZani gorivu, mogu uzrokovati pojavu tzv. visokotemperaturne korozije, sto nastajeu poJrudjuvisih"temperatura, odnosno najde56e oko pregrijada. pri temperaturamau tom podrudju nastaje niskotopivieutektikum.alkalija vanadijeva i oktidu, dije agresivno oi"torrunl"proizlazi iz.izmjenidnog djelovanja ispiranja zastitnogbtriirrog sloja na -"tirnoi povrsini te ponovne oksidacijenezastidene povrsinemetala]Naime, kod takvih temperaturavanadij-oksiddisocira, stvaraju6islobodni kisik, koji se onda vrlo intenzivnoveLeza distumetalnupovrsinu,i nakon toga se ponovnoispireoksidni sloj. Tako seprocesnaizmjence ponavljauz intenzivnuk6roziju metalnihpovr5ina. tih je svojstavapodatak o sadrZajusumporaL gorivu znadajankod .Vb?g projektiranja naknadnih ogrjevnih povrsina generarorapare (zagrijada, vode i
PORIJEKLO

SAD SSSR Rumunjska

Sredniai Ju2na'Amerika

Dalekii Srednji lstok

0,1

0,5 0,4

0'3 F q 0,2
l Y (D

o o,o1 3 3 o,o5 5 o,o4

N

E o.o2

SADRzu SUMPORA [%]

'%. CESCE
st. 3.3.SadrZajsumpora i

,/a

vanadija u rnineralnim uljima razliditog porijekla Izvor: 10, prilog 32

39

zraka) jer se one nalazeu podrudju niZih temperatuta, pa on zbog tog.a zagj.;ija(a ogiunie.rl" poveianje stupnja iskori5tenja i sniZenjetemperature izlaznlh dimnih pare i drugih piinouu,"doi vanadil i natrij utjedu na projektiranje_prggrijada temperaturama(600 do 650"C), Sto osim termidke iii"louu izlolenih viiokim pove6anjetemperaturepregrijanepare otpornostimaterijala takoder ogranidava preko te granice. koji najvi5eovisi o porijeklu sirovenafte, destouvjetuje Udio tih elemenata, ili raznlhaditivagorivu radi spredavanja smanjenjadjelovanjaopisanih dodavanje pojava. Stetnih

3 . 1 . 5 .P l a mi 5 te
Plami$teje najniZa temperaturapri kojoj se pare, oslobodeneiz uzotka metode' goriva, zapaleizravnimplamenom,uz propisaneuvjete standardizirane podatka o plami5tu loZivog ulja vaZno je zbog definiranja uvjeta Foznavanje sigurnosti.Opdenitovrijedi praktidnopravilo da se loZivaulja ne smiju skladi5titi na ili odnor.romanlpuliratiu otvorenimsistemima ventiliranimspremnicima temperaturi iznad njihova Plami5ta'

vode SadrZaj 3.1.6.

Voda u loZivom ulju nije poZeljnai Stetnaje zbog vise razloga. Voda sa stvaramulj, a ako je vi5evode, onda nastajustabilneemulzije' Zbog sedimentima toga nastajutesko6euiadu gorionika, azatepi se i filtar.za ulje. Nadalje, voda snizujedonju toplinskuvrijednostgoriva, pogodujekoroziji te uzrokuje pjenusanje pri zagrijavanju jem Ako je ima, vodu treba odstranitiispuStan iz dna spremnika'

broi Koksni 3.1.7.

koksiranjuje tazlltita, a ona, ovisno koksa,odnosno premastvaranju Sklonost premarezidualnim(ostatnim)uljima' o nadinuproizvodnje,rasteod destiliranih na Koks se u praksi stvarau obliku dvrstekompaktneinkmstacije,najde56e (ega ima smetnji u njihovom radu, tj' pri toplijim dijelovima gorionika, zbog i rasprskavanjuizgaranju. Laboratorijsko odredivanje sklonosti nekog goriva prema stvaranju koksa i i obavlja se metodamaConradson Ramsbottom,a rijed je o isparavanju termidkom raspadanjuuzorka goriva bez prisutnosti zraka. Koksni broj zapravo.je ostatka goriva (koksa), ispitivanogprema spomenutim maseniudio neisparenog metodama. standardiziranim 40

3.1.8. Ostale znadajke

osim opisanih, za loZiva ulja karakteristidna i druga svojstva: sadrZaj su pepela,sadrZajasfalta,neutralizacijski broj, termidkastabilnbsti drugo. Medutim, ovdje se ona neie posebnoobradivati jer je njihova vaznostza primjenuu generatorima pare manja. Radl ilustracije, u sljedeioj tablici 3.L. dane su orijentacijskevrijednosti . karakteristikanekih vrsta loZivih ulia.
Tablica 3.1. Orijentacijske vrijednosti za loZiva ulia Vrsta loZivogulja
Ugljik,wslo/o

Te5koulje 82-85,5 11-11,8

Ekstra lako i lako ulje

Katransko iz Katransko iz ulje ulje kamenog ugljena mrkog ugljena oko 82 cca11 0,7-2,5 do 0,05 0,1-0,5 cca38500 cca41000 cca16 0,85-1 1,8-4kod20"C do 110

89-93 cca6,5 A A Sumpor, w5l% 0,3-l Duiik + kisik, w*rt w orl o/o 0,6+ 1,9 cra3 Pepeo, w nlo/" 0,01-0,04 0,01-0,03 do 0,05 Ylaga,w*/"/o tragovi tragovi 0,5-1 Donj a toplinska vrijednost / kJ/kg 41000-42000 41Un-426n cca376fi) Gomj a toplinska vrijednost/ kJ/kg 43500-44300 44000-44800 cca392ffi gcor-* u dimnim plinovima/% 15,8-16,1 cca 15,5 t7,8-18,2 Specifidnagustocakod 20"C/kg/m: 0,91-0,935 0,83-0,87 1-1,5 Viskoznost/"E 110-160 30"C 1,5-2,5 20"C > 3 kod30"C kod kod Plamiste/"C do240 >65 85-110
Yodtk,wrrlo/"

do85,5 13-t4 <1

3.2. IZGARANJE LOZISTIMA U GENERATORA PARE

je pare da omogudioslobadanje topline . _ osnovna funkcija lozistageneratora iz koriStenoggoriva. Da bi se to osiguralo,i u fazi pr-ojektiranjai ,, pogonu, potrebno je detaljno poznavatiprincipe i zakonitostikbje su za to bitne. je reakcija izmjene tvari i oslobadanja topline. _ .rzgaranje zapravok-emijska Izmjena tvari je preraspodjelaatoma elemenatau nove molekule, u tutu. ," reakcije uvijek zbivaju uz nepromijenjenumasu,ovisnuo sadrzanim elementima u gorivu, te uz definirane volumske promjene, temeljene na broju plinovitih molekula koje sudjeluju i nastajuu reakciji.

3.2.1.Odnosiu procesu izgaranja

Nosilac procesaizgaranjau loziitima generatorapare je kisik pa je, prema tome, gorivo materija koja je sposobna bude u reakciji i kisitom, ,rr.ostouuda danje topline. Takva definicijane bi bila potpunaza tehnidkagorivaako sepritom

41

ne spomene i brzina reakcije. Naime, ta brzina varira od vrlo spore, kao Sto je sludaj kod oksidacije (rdanja) metala, do gotovo trenutne u eksploziji. Za tehnidku proizvodnju topline, i kod generatora pare, ona je okarakterizirana kao brza reakcija gorivih elemenata s kisikom, demu narodito pridonose ugljik i vodik, koji su najvaZniji gorivi elementi u gorivima. Kao Stoje ved prethodno nagla5eno,kisik je osnovni nosilac procesa izgaranja, a on se u loZi5te dovodi zrakom iz okoline, u kojemu je volumni udio pribliZno 2lo/o, odnosno maseni ludio 23"/o. Kisik, koji ima izrazitu sklonost prema procesu izgaranja, odvaja se iz smjese s du5ikom i ostalih plinova koji su u manjoj mjeri sadrZani u atmosferskom zraku (ugljik-dioksid, vodena para, inertni plinovi) te lulaziu kemijsku reakciju s gorivim elementima. Du5ik ne sudjeluje u procesu izgaranja pa je izvor izravnih gubitaka topline jer dio apsorbirane topline odnosi sobom kroz dimnjak u okoli5. Reakcije kisika s gorivim elementima slijede poznate, todno definirane zakone, koji se mogu izraziti tzv. stehiometrijskim odnosima izgaranja, prikazanim u tablici 3.2.
Tabfica 3.2. Kemijske reakcije ugaranja
Gorivi elemenat Reakcija Oslobodena toplina [kJ/kg]

ugljik (u CO)* ugljik (u COr) vodik sumpor

2C+Or--2CO C + or: g6t 2Hr+ Or:211111 S+ O r : 5 9 ,

10200 34000 120 500 10500

* U tablici je prikazana i reakcija izgaranja ugljika u ugljik-monoksid (C --+ CO),Sto je nepotpuno izgaranje koje uzrokuje gubitke zbog manje kolidine oslobodene topline.

Na temelju poznatih reakcija izgaranjaizradenaje tablica 3.3, iz koje su vidljive potrebnekolidine kisika za izgaranjeu pojedinoj reakciji.
Tablica 3.3. Kolidina kisika za agaranje
Elemenat Relativna molekulska masa

u goriw

Kolidina kisika Reakcija kmol/kmol C-+ CO, H2 --r H2O S --+ SO,
1

kmol/kg

kg/kg 2,664 7,937 0,998 - 1,00

mfi/kg
1 R65

c
H2

s o;*

t2,01,1, 2,016 32,066 32,000

U2 1 - 1

ut2,}tI lt 4,032 u32,066 - 1t32,00

0,698 - 0,70

**Kisik u gorivu smanjuje potrebnu kolidinu kisika koju je potrebno dovesti u procesuizgaranja,pa je stoga stavljen predznak minus ( - ).

42

3.2.2.Kolidina zrakaza izgaranje

zbrajanjem velidinau posljednjemi pretposljednjemstupcutablice 3.3, uz zaokruLenja, dobivamoizrazzaodredivanje minimalnekoiidinet<iiita toa izgaranja.

t,Ior,min: 2,66ws 8 wH2+ r", * wsodnosno

[ ff ]

(3-5)

fttor, oin:2,66 ws * 8 ( ,n, -?) * ,. 6 / \

iri

ttrl
['*l
Lkcj tH ]

(3-6)

V o r ,^ r n : 1 , 8 6 w . * 5 , 6 w s " * 0 , 7 w r - 0 , 7 w u ,

(3-7)

odnosno

Vor, 1,86 5,6(rrr-?) w.* ^in:

. 0,7 w,

(3-8)

gdjg su wc, rr*r, wri wrrmaseniudjeli ugljika, vodika, sumporate kisika u gorivu u [kg/kgl. Na. temelju poznate minimalne kolidine kisika za izgaranje moZe se dalje . odrediti minimalna kolidina zraka za izgaranje. Uzimajuii u obzir maseni(23%), odnosno volumni (21%) udio kisika u zraku, slijedi

ffiL,^in: oz: odnosno

rtor, ,io I kq I

Ltg-: -J

(3-e)

r/ L . . i o = r.* f _,i-i _Vo Y W LkCJ

(3- 10)

Stvarnakolidina zraka koju je potrebno dovesti u tehnidkim loZi5timaradi postizanjapotpunog izgar3njave(a je od teoretske(minimalne)kolidine, a ona se izraLavafaktorom pretidka zraka ,1,pa proizlazi

m L : l.m L . , ' " l r e l L k gl

odnosno
Vy: ).Vy, -in

(3- 11)

Lkel

isil

(3-12) 43

Pritom je pretidak, odnosnoviSakzraka u procesuizgaranja,definiran izrazom

r ^ 1

L Vr: (1- l) Vr, ^^ l m r i l

Lkcl

(3- 13)

Vrijednost faktora pretidka zraka ovisna je prije svegao vrsti goriva, izvedbi loZiSta nadinu izgranja. Radi usporedbe,u sljedeioj tablici 3.4. prikazanesu te orijentacijske vrijednostifaktora pretidkazraka,u ovisnostio spomenutim utjecajima.
Tablica 3.4. Orijentacijske velidine faktora pretiek a zraka

Vrsta eoriva i izvedba loZi5ta ravna i kosa nepomidna re5etka mehanidka ravna reietka mehanidka stepenasta reSetka ugljena praSina mrkog ugljena i lignita ugljena pra5ina kamenog ugljena loZenje drvenim otpacima loZenje gradskim smeiem loZenje tekuiim gorivima loZenj e plinovitim gorivima

Faktor pretidkazraka

1,7 -L,8 t,3 -1,6 1,3 -t,',| L,25-1,35 1,2 -1,4 1 , 3- 1 , 8 t,8 -2,2 t,05-L,25 1 , 0 31 , 1 5 -

Kada se radi o teku6imgorivima, koja se ovdje detaljnijerazmatrajujer su uglavnomona u upotrebi za brodskegeneratore pare, tada imamo nekoliko utjecajnih dinilaca. je 1. Velidina raspr5ene destice:Sto raspr5ivanje goriva bolje, to jevelapovr5ina goriva u dodiru sa zrakom, pa i pretidak zraka za izgaranje moZe biti manji. To je svojstvouglavnomovisno o fizikalnim osobinama goriva pa se grubo, s tog stajali5ta,teku6e gorivo moZe svrstati negdje izmedu plinovitih i krutih goriva, bliZeplinovitim gorivima.Medu sekundarne utjecajevalja joi ukljuditi vrstu gorionika,nadinrasprskavanja (parom,zrakom,tlakom, centrifugiranjem i sl.) i temperaturupredgrijavanja. 2. SadrZaj isparljivih dijelova: Stoje sadrZaj isparljivihdijelova ve6i, moze pretidak zraka. biti paljenja ibrzinaizgaranja:niZatemperatura paljenjaive1abrzina J . Temperatura izgaranja snizuju pretidak zraka. 4. Temperatura zraka za izgaranje: vi5a temperatura ulaznog zraka u loZi5teubrjer procesrasplinjavanja goriva,Stoima utjezavaprocesizgaranja pospje5uje caj na smanjenjevi5ka zraka za izgannje. pospjeSuje 5 . Tlak u loZi5tu:ve6itlak u loZi5tu daljnje usitnjavanje goriva, destica gorivai zrakapotrebnogza izgaraodnosnosmanjujerazliku volumenadestica nje, Sto omoguiuje izgaranjeuz manji pretidak zraka. generatora pare: pojedine vrste gorionika projektiranesu za op6. Optere6enje pa timalni rad u razliditimpodrudjimaoptere6enja, odstupanje toga znatno od

utjede na kvalitetu rasprskavanja goriva, a time i na potrebnu kolidinu zraka za izgaranje. To je narodito rzraLeno kod generatora pare s manje gorionika. Ugradnja vi5e gorionika smanjuje taj utjecaj jer se rad u podrudju bliZe optimalnom postiZe ukljudivanjem ili iskljudivanjem odredenog broja gorionika iz pogona.

3.2.3.Produkti izgaranja
Kao produkt procesaizgaranjanastaju dimni plinovi koje dine smjesaplinova nastalihoksidacijomgorivih sastojakau gorivu te du5ikai viSkakisika iz zraka koji ne sudjeluju aktivno u reakciji. Pritom se ukupni volumen dimnih plinova sastojiod suhih dimnih plinova i vlage koja se dovodi samim gorivom ili nastaje izgaranjemsadrZanog vodika. Ako se zanemai sadrZajpepela, koji je u ve6ine loZivihulja zanemarivo malen, tada je masaprodukata izgaranja odnosnodimnih plinova jednaka zbroju masegoriva izraka koji sudjeluju u procesuizgaranja. U tablici 3.5. prikazanisu produkti koji nastajupri potpunomizgaranjugoriva na bazi stehiometrijskih odnosa.
Tablica 3.5. Produkti izgaranja
Produkt reakcije

Ulaz u reakciju

Reakcija kg/kg C ---t CO2 44,011, v)a:3.664 w.

mfi/kg

t2,0tr

22.26 *'= 1'853 w. 6i

44.8 I,UZ n",: ll,ll1' wt,

H2

Hr--+ HrO

36.032 vt)e=8.963 w"2 4,032 "2

64.066 IZ,* *"=1,977 ws

S -+ SO,

2r.89

i&"=o'682 (A- t) v,. ^" 0,21

rys

O, (iz vi5kazraka)

Oz+ O:

0,21 (1- l) ^'. ^"

N, (iz goriva)

N2 --+ N2

wn,

22.4 'n', = o'799w*' 2g,0160,79 1V1,tu 22.4

N2 (iz zraka)

Nz+

Nz

0,79 mr,6n

W (vlagaiz goriva) HrO --+ HrO

rsi?

'*:1"243w*

Napomena:u tablici su uzeti u obzir stvarni molni volumeni plinova umjesto rnolnih volumena idealnih plinova (22,4 mn?/kmol).

45

Zbrajanjem velidina u posljednjem stupcu tablice 3.5, uz mala zaokruLenja, dobije se ukupna kolidina dimnih plinova. Ako se pritom ne uzme u obzir kolidina nastale vodene pare, slijedi izraz za kolidinu suhih dimnih plinova, odnosno

= /pr," 1,85 c + 0,7w,* 0,8wN2 0,21 - 1)Vr,^rn w + (l 10,79 yr,-," fS I 2 LKg

r 1

Q - M)

Volumen vodene pare u dimnim plinovima dini voda nastala izgaranjem vodika i vlaga iz goriva pa, prema tome, slijedi

Vs,o:(9,n,* *-)

:1,24(9wr,+,-)

[H ]

(3- 1s)

Konadno, ukupni volumen plinova nastalih izgaranjem 1 kg goriva proizlazi iz

Vp1: V6,"* Vtro

(3- 16)

w % r = 1 , 8 5 s * 0 , 7 w r * 0 , 8 w y , * 0 , 2 L( 1 - I ) V r . ^ ^ + 0 , 7 9 ) . V L . , i n +

(9 + 1,24 wrr- r")

[H ]

(3-r7)

Fizikalno-kemijske karakteristike dimnih plinova, kao produkata izgaranja, ovise ponajprije o vrsti (sastavu) goriva, o nadinu izgaranja s obzirom na pretidak zrakai o njihovoj temperaturi.

3.2.3.1. Sastavdimnih plinova

Dimni plinovi su smjesapojedinih plinova koji nastaju u procesuizgaranja goriva, pa se stogasastojeod sudionikadija je kolidinapo 1 kg goriva definirana stehiometrijskim j ednadLbamaizgaranja. 1. Volumenugljik-dioksidaV.,6,koji nastajepotpunim izgaranjemugljika

vcoz:l,85 w6 odnosno v.o,:fr [H],

(3- 18)

2. Volumen vodene pare 7sr6 koja nastaje izgaranjem vodika i isparavanjem sadrZanevlage u gorivu

v n , o = 1 , 2 w(- g* w *f)# - l , .tonosno g"o: 4 ", ' Kg

L J

v^'o
h

(3* 1e)

3. Volumen sumpor-dioksida Vro, koji nastaje izgaranjemsumpora

vro,= ws 0,7 odnosno vro,:ft IH ],

46

(3-20)

4 . volumen.dusika Yp, koji se sastoji od dusika sadrzanog gorivu i dusika iz u zraka za izgaranie : YN, 0.8 wyr* 0.'79 Vr. ^n f S l, odnotno A",:i I '1. mn L kg J, V"' Q-21)

5 . Volumen kisika I/6r, je neutro5enikisik iz vi5ka zrakaza izgaranje

v6,=o,zt(A- t) vr.^,n S f
L Prema tome,moZe pisatida je se

-1, vo' oo", Qo,= --'--)sno ke

l' Vl

Q-22)

Vpr,": VcorI Vso"*VNr+ ,.2 Vo, t# ""2

I ", L kg I

(3-23) (3-24) (3-2s)

Vor: Vcor+ Vsor+ YN2 Voz+ VHzo [ - ' i l +

LkcJ

9c9r* gsor* QNr* QorI Qsro:l

gdje su ?cor, Qsor, QNz,Qozi qno volumski udjeli pojedinih sudionika u dimnim plinovima. U prilozima 3. i 4. (na kraju knjige) dane su ovisnosti kolidine zrakaidimnih plinova o vrsti goriva te o pretidku zraka za izgaranje.

3.2.3.2.GustoCa dimnihplinova
Gustoia dimnih plinova odreduje se kao zbroj udjela pojedinih gustoia u smjesiplinova, odnosno

epro=r lffi] r,Qpn: Qco, Qcor* Q4o Quro* QsozQsor* Qx, QNr* eo" eo, u stanju koje je razlidito od normalnog (1,0133 bara, 0'c)

(3-26)
Q-27)

gusto6a de biti

ppr:epr. ffire

#l#l

(3-28)

gdje je p [Pal tlak, a r ["C] temperaturadimnih plinova.

3.2.3.3.Specifiina toplinadimnihplinova
Specifidnatoplina dimnih plinova ovisna je o sastavui temperaturi. Za toplinske proradune generatora pare znadajnaje specifidnatoplina kod konstatnog tlaka, koja se odreduje prema

C p * r =e r C o , , t # ] 2

(3-2e)

gdje su p, volumni udjeli pojedinih sudionika,a C,.i specifidne topline pojedinih sudionikakod konstantnog tlaka. Bududi da dimni plinovi mijenjaju svoju temperaturu prolazedikroz generator je pare, kod proraduna potrebnouzimatiu obzir srednjuspecifidnu toplinu izmedu promatranihtemperatura,odnosno

/ o-ol t L

l'z I llt

,,.",1:t,c,,^l)t, t l f
tz- tr

l L;tK I

(3- 30)

Pritom se srednjespecifidne topline pojedinih plinova izmedu 0oC i promatrane temperaturer odreduju iz raspoloZivih tablica (vidi prilog 5).

3.2.3.4.SadrZajtopline(entalpija) dimnihplinova
Opdeniti izraz za sadrZaj topline (entalpiju) plina je
. jo,:

Jo Cr.6 dt

f.^

(3- 31)

koji se takoder moLe izraziti srednjomspecifidnom toplinom, odnosno ior: Co,orl,',ot

(3-32)

Kao Sto je vei spomenuto,dimni su plinovi smjesa plinova koji nastaju goriva.Zbogpraktidnosti, daljnjemrazmatranju izgaranjem promatrasekolidina u koju dobivamoizgaranjem1 kg goriva, pa je sadrZajtopline takve smjese

Ipr:) viii=X viCp.;r li

IH]

(3- 33)

gdje su V; [m,]/kg] volumeni pojedinih sudionika koji nastaju izgaranjem 1 kg goriva, C,., | .[kJ/m3K] srednje specifidnetopline tih plinova, a t ['C] njihova r.. l0 temperatura. 48

EffiaPU^

[H

S1.3.4. I-t dijagramdimnih plinovaloZivogulja sastava: W"=g3,4y",Wn":I0,0o/", Wpr=0,37", W : 2,9%, We = 0,3"/",W" : 3% " I z v o r :2 , 3 . 1 4 1

Raldlanjivanjemslijedi
16: V co, icor+ VHro I V soziso2 + yN2 iN2+ V 02

^,[*g]

(3- 34)

odnosno

Ior:vcorrrrr,l:ot+ v'zo ,o^,"ll,rt vso, Cpro, i

+ vo, cen
-2

lj'*v*q., 1;'*
(3- 3s)

['[H]

U prilogu 6. dane su velidine entalpija pojedinih sudionika dimnih plinova u ovisnosti o temperaturi. S pomo6u prethodnih jednadZbi mogu se za razlitite temperature odrediti sadrZaji topline (entalpije) dimnih plinova koji nastaju izgaranjem 1 kg goriva. Kao primjer prikazan je na slici 3.4. dijagram I-t dimnih plinova, koji odgovara loZivom ulju sastava wc: 83,4"/", wH,: 10,0"/", wy, : 0,3 oh, ws:2,9 o/o, i w o : 0 r 3 o / o ,w * : 3 , 0 " / " .

50

4. TOPLINSKA BILANCA GENERATORA PARE

t
F

4.1.TOPLINSKI TOKOVI GENERATORU U PARE

Da bi se odredila toplinska bilancageneratorapare, potrebno je poznavati njegovutoplinskushemu,odnosnoshemutokovasvihradnihmedija kbji sudjeluju u izmjenitopline.Na slikama4.r. i 4.2. prikazane toplinske su sheme generatora pare iz kojih su vidljivi tokovi radnih medija i topline. prikazanje generator pare sa zagrijadem zrakai vode, dvostupnimpregrijadem pare u kojem se temperatura pregrijanjaregulira ustrc.avanjem napojnevode izmedu prvog i drugog siupnja, i s ugradenimmedupregrijadem pare.

DIMNIPLINOVI VENTILATOR ZRAKA

PARA

ODSOUAVANJE

V O D AZ A R E G . TEMP. REG P PREGRIJANA PARA U STROJ

L______=_J
Sl. 4.1. Shema tokova radnih medija generatora pare

o e(r
F

E UJ (L u.l
F

tz

tzas -.<_

tL

MEOUISPARIVAC
'H trUhIJA

PREGRIJAC PREGRIJACZAGRIJAC ZAGRIJAC PARE I

PARE II

VODE

ZRAKA

I
c

p
\

A A A A A A

VVIV

i ol 'il

I I

l't

Sl. 4.2. Razvijena toplinska shemageneratorapare

Na osnovi toplinske shememoze se izraditi toplinska bilanca, kao na slici je 4.3, iz dega vidljiva efikasnost kori5tenjaenergije,odnosnostupanjiskoristivosti generatora pare. Vidljivo je da su ulazni nosiocitopline: L. gorivo sasadrZanom kemijskomenergijomi osjetnomtoplinom zbogpredzagrijavanja, 2. zrak koji je predzagrijanvanjskim predajnikom topline (npr. parom koja ne izlazi izravno iz generatorapare), goriva, 3. para za rasprskavanje 4. napojnavoda, 52

ULAZ U

LoZrSrE

l-,.-.E

I GENERATOR PARE

TOPLINAPREGRIJANE PARE TOPLINAVODE ZA RASHLAOIVANJE (REGULACIJU} TOPLINANAPOJNE VODE TOPLINAZASICENE PARE TOPLINA ISPUSTENE VRELE VODE ZBOG ODSOUAVANJA TOPLINAULAZNEPARE U MEDUPREGRIJAC TOPLINAMEOUPREGRUANE PARE cuBtTAK TrOG OSTETNE TOPLINEtzLAzNtH DtMNtHPL|NOVA GUBITAK ZBOG ZRACENJA TOPLINEU OKOLINU GUBITAKZBOG.KEMIJSKI NEPOTPUNOG IZGARANJA GUBITAK ZBOG PROPADANJA GORIVAKROZ RESETKU GUBITAK ZBOG SADRZAJAIZGORIVIH DIJELOVA TROSKI U GUBITAK ZBOG LETECEG KOKSA I CAOE GUBITAKZBOG OSJETNETOPLINE OSTATAKAIZ LOASTA Sl. 4.3. Toplinska bilanca generatora pare

5 . voda za regulacijutemperaturepregrijanja, 6 . ulaznapara u medupregrijad.

l) 2) 3) 4) 5) Izlazni nosioci topline su: izlazna pregrijana para, izlazna medupregrijana para, izlazna zasiiena para, ispu5tena vrela voda zbog odsoljavanja, toplinski gubici generatora pare.

4.2. TOPLINSKA ISKORISTIVOST GENERATORA PARE

Toplinskaiskoristivostge.neratora pare ovisnaje o tri glavnautjecaja: 1. o potpunostiizgaranjagoriva u loZi5iu, 2. o temperaturi do koje se iskoristavatoplina produkata izgaranja, 3. o stupnju izoliranosti,odnosnoo gubitku toptine zraeenlJmu okolinu. stupanjisk_oristivosti generatora pare definiranje odnosomizmedu ..Toplinski topline predaneradnomfluidu koji lzraziizgeneratora pare i ukupne toprinekoja se dovodi u loZiSte. odnosno

nor:Ung,

(4- 1)

53

Pritom je B [kg/s]kolidinagoriva, a Q,[kJlkg\ ukupna toplina koja se dovodi u loZi5te 1 kg gorivai ona iznosi sa
Qr: Ha* ezri eo * ep

[*t]

(4-2)

gdje je H6 [kJ/kg] donja toplinska vrijednost goriva, qyrfkJkgl toplina koja se dovodizrakom zaizgarunje kg goriva(koji je predzagrijan 1 vanjskimpredajnikom topline), a6 [kJ/kg] je osjetnatoplina predzagrijanog goriva, a q. [kJ/kg] toplina koja se dovodi parom za rasprskavanje kg goriva. 1 Toplina predzagrijanog zrakavanjskimpredajnikomtopline (npr. parom koja ne izlazi izravno iz generatorapare) iznosi

ezr: lvr,," ., l: ft, - r,) [ urU ]

(4-3)

gdje je ,l koeficijent vi5ka zraka za izgaranje, Vr, -'" [mi/kgl minimalna kolidina zrakaza izgaranje, u C,- l" lurr-; K] srednjaspecifidna toplina zraka izmedu temperatureokoline /. i temperaturepredzagrijavanja tr. goriva jednakaje Osjetnatoplina predzagrijanog

e c :c c r [ * t ]

(4-4)

predzagrijanog gdje je C6 [kJ/kg K] specifidna toplina goriva,a t ["C] temperatura goriva. Temperaturapredzagrijavanja teku6eggoriva ovisi o njegovoj kvaliteti i je vrsti gorionika, a obidno se kre6e 100-130'C. To predzagrijavanje potrebno da bi se postiglapotrebnaviskoznostgoriva radi dobrog rasprskavanja. dolazi u obzir kod gorionika koji se, kao Toplina pare za rasprskavanje pomo6nimedij za rasprskavanje, koristi vodenomparom. Ta para unosi sobom u loZiSte toplinu

e p = d a ( t r , - r[.H ] )

(4-s)

gdje je do [kg/kg]kolidinapareza rasprskavanje 1kg goriva(0,05-0,1 kg/kg), goriva, a r, ie toplina isparavanja vode lo. [kJ/kg] entalpija pare za rasprskavanje pri normalnim uvjetima (r, - 2500 kJ/kg). Topline ec i qp imaju mali udio u ukupnoj toplini dovedenoju loii3te pa se najde56e mogu zanemaritipri ovom proradunu.Kolidina topline koja se efektivno predaje radnom mediju (vodi i pari) iznosi
Q=D, (io-i*)*D1ap (i*r-ir.,)* D"(i't N v )[ k w l

(4-6)

gdje je Do [kg/s] kolidina pregrijane pare, Dr, [kg/s] kolidina medupregrijane pare, Do [kg/s]kolidinavrele vode koja se ispu5taodsoljavanjem, [kJ/kg] entalio pija izlaznepregrijanepare, l*u [kJ/kg] entalpijanapojnevode, lr", [kJ/kg] ental54

pija izlazne metlupregrijane pare, lr., [kJ/kg] entalpija ulazne pare u medupregrijat, i' [kJ/kg] entalpija vrele vode. Razlika izmedu topline koja se dovodi u generator pare i topline koja se efektivno predaje izlaznom radnom mediju nastaje zbog toplinskih gubitaka generatora pare u pogonu, pa se, prema tome, toplinska bilanca mole izrazili jednadZbom

B Q t : Q + G t + G 2 + G 3 + G 4 + G s+ G 6 + G 7+ G g DijeljenjemgornjejednadZbe BQ, slijedisa 1 : qor*8, + BzrrBt*go + gs* ge1-h * gs odnosno izraiavajuei u postocima g*t)* gzcri* g{ri* g+(v.)* gs(D* ge(vi+gt16* grr*, 7ffi: r76r1y4*

(4-7)

(4-8)

(4-9)

gdje su gr.,k pojedini oblici toplinskih gubitakakoji nastajuu radu generatora pare. Iz prethodnihjednadZbi proizlazida je stupanjiskoristivosti generatora pare
8

4op=1-X s' odnosno ?op(w):100 )

8

(4- 10)

g,,r",

(4- 11)

4.3.TOPLINSKI GUBICI GENERATORA PARE

pare op6enitomogu nastatiovi toplinski gubici: Pri radu generatora 1. gubitak zbog osjetnetopline izlaznlhdimnih plinova (gr), 2. 3. 4. 5. gubitak zbog zratenja topline u okolinu (92), gubitak zbog kemijski nepotpunogizgaranja (g), gubitak zbog pojave dade(go), gubitak zbog leteieg koksa (95),

6. gubitak zbog propadanjagoriva kroz re5etku(gu), 7. gubitak zbog sadrZaja izgorivih dijelova u troski (gr), 8. gubitak zbog osjetnetopline ostatkaiz loZi3ta(gr). svojstveniizgaranjukrutog goriva, pa se zbog Vidljivo je da su gubici Bs...Ba primjena krutog goriva kod brodskih toga ovdje ne(e razmatratijer je dana5nja generatora pare neznatna,odnosnoupotrebljavase samoza neke specijalne sludajeve.

55

4.3.1.Gubitak osjetne zbog toplineizlaznih (g1) dimnihplinova

Dimni plinovi pri izlasku iz generatora pare imaju uvijek temperaturu ve6u od temperature okoline pa nastaje gubitak zbog neiskori5tene osjetne topline. To je najveii gubitak koji nastaje u pogonu, a ovisi uglavnom o dvjema velidinama: temperaturi izlaznih dimnih plinova /,, i o koeficijentu pretidka zraka za izgaranje ,1. Sto je vi5a izlazna temperatura dimnih plinova, ve6i su izlazni gubici zbog njihove osjetne topline. Ujedno, Sto je veii pretidak zraka za izgaranje, veia je kolidina nastalih dimnih plinova pa, prema tome, i ukupna toplina koju oni iznose u okolinu. Iz same definicije proizlazi da je gubitak zbog osjetne topline izlaznih dimnih plinova jednak odnosu izmedu topline koju dimni plinovi odvode u okolinu i topline dovedene u loZi5te, odnosno

vor Cprl,,' - ,.) trr,

8r:
Qt

(4-12)

gdje je Vo'[mrVkelvolumendimnih plinova koji nastajuizgaranjemL kg goriva,a

| 'pt

Cpt l. [kJ/mfi K] srednja specifidnatoplina dimnih plinova izmedu temperature _ Iro okoline /. i temperature izlaznih dimnih plinova /o1. Valja nastojatida se konstrukcijskomizvedbomizlaznatemperaturadimnih plinova 5to vi5e snizi, a to se postiZeugradnjom naknadnihogrjevnih povrSina (zagrijah vode i zagrijata zraka). Ekonomska temperatura izlaznih dimnih plinova treba da bude optimalna, dobivenana osnovi velidinenaknadnihogrjevnih povr5ina,tj. tro5kovanjihove ugradnjei pogonskihu5tedagoriva koje se postiZusmanjenjemgubitakatopline izlaznihdimnih plinova. Ograniduju6idinioci smanjivanjaizlaznetemperaturedimnih plinovasu povedanje ugradbenih dimenzijai problemsmjeitaja,Stoje narodito izraLenona brodovima. Osim toga, problem je i niskotemperaturna korozija, a zbogtoga i porast tro5kovaodrZavanja. Moderne konstrukcije brodskih generatorapare velikih udinakaimaju vrlo niske izlaznetemperature dimnih plinova (dak do 115'C). To su najde56e izvedbe sa rotacijskimgrijadimazraka (tip Ljungstrom ), dije su povrsinezastiieneemajliranim slojem od djelovanjaniskotemperaturne korozije. Na smanjenjeizlaznog gubitka topline dimnih plinova, kao Stoje ved spomenuto, izravno se utjede i smanjenjemvolumenadimnih plinova, a on je upravo razmjeranpretidku zrakaza izgaranje. Prematome, u pogonutreba da je pretidak zrakaStomanji, ali i dovoljanda seosiguraju uvjeti za potpunoizgaranje goriva. Gubitak zbog osjetne topline dimnih plinova moZe se pribliZno izradunatii
prema formuli Hassensteina i Siegerta

k Br(ut: q#i;""r
56

l/.1

(4-13)

gd,jeje faktor k ovisan o sadrzaju vlage u gorivu i o volumnom udjelu ugljik-dioksida i ugljik-monoksida (p.or(*)* gcol*l) u dimnim plinovima. a za lbZivo ulje se s dovoljno todnosti moi.e uzeti da je k:0,6. Na slici 4.4 prikazna je ovisnost gubitka osjetne topline dimnih plinova o izlaznoj temperaturi i o pretidku zraka za izgaranje.

40

[9 "oIKE

GUBITAK IZLAZNIM U PLINOVIMA [%I Sl. 4.4. Gubitak topline u izlaznim dimnim plinovima lzvor: 2, 4.156

4.3.2.Gubitak zbogzrad,enja i odvodenja toplineu okolinu (gr)

Taj gubitak nastaje zbog temperaturnih razlika izmedu vanjskih povrsina generatora pare i okoline, pa se zbog toga toplina odvodi konvekcijom i zradenjem. Na taj gubitak najvi5e utjede velidina vanjskih povrsina generatora pare i razlika temperatura izmedu vanjskih povr5ina i okoline. Velidina vanjskih povr5ina ovisi o kapacitetu generatora pare, ali ako se svede na jedinicu kapaciteta, ona se smanjuje porastom kapaciteta. Prema tome, on je veii kod malih jedinica, a manji kod veiih generatora pare. Osim toga, buduii da je ukupna kolidina topline koja se na taj nadin gubi u okolinu pribliZno jednaka kod svih opteredenja, proizlazi da taj gubitak, izraLen u 7o, raste kad se optere6enjesmanjuje i obratno. Zanemarivsi promjenu okolne temperature, kostrukcijskom izvedbom generatora pare moZe se bitno utjecati na temperaturu vanjskih povr5ina najviSenadinom

t0 I

5 4

a
t o Y

0,8 E to
u.o 0,4 0,3 o,2 ('

KAPAcrrffD [+] sl. 4.5. ovisnost gubitka topline zradenjemo kapacitetu i optere6enjugeneratorapare lzvor:,2, 4.169

3,6 3,2 2,8 g 2'4

o 2,0 Y E 1,6
dl f o '1,2
N

0,8 0,4 0
051 2 3 4 5 10 t5 20 25 1001502cn25o

MAKSTMALNT TRAJN|KAPActrEt " Sl. 4.6. Gubitak topline zradenjem u okolinu l-generatori pare s naknadnim ogrjevnim ogrjevnih povr5ina Izvor: 2, 4.165

[+]

povr5inama, 2-generatori pare bez naknadnih

58

smje5taja cijevi u loZi5tu te izvedbom i vrstom izolacije. Kod modernih izvedbi generatora pare loZi5tasu redovito ekranizirana i nejde56edimnonepropusne izvedbe, Sto znatno olaksava ulogu izolaciji jer je temperatura s njezine unutarnje strane znatno niZa (pribliZno jednaka temperaturi isparavanja), budu6i da nije izravno zra(ena iz loltii"a. Kod izvedbi generatora pare s dvostrukim stijenkama, izmedu kojih prolazi zrakzaizgaranje, taj se gubitak takoder znatno smanjuje jer se zrak prije ulaska u loZi5te zagrijava toplinom koja bi se inade gubila u okolinu. Na smanjenje tog gubitka izravno i najdjelotvornije utjede izolacija opravdane, tj. ekonomske debljine. Gubitak zbog zratenja i odvodenja topline u okolinu najdes6e se odreduje na temelju iskustvenih podataka, kao na slikama 4.5, 4.6. i 4.7.

MAKSIMALNIKAPACITET

ol s l L s l

Sl. 4.7. Gubitak topline zradenjemkod generatorapare s velikim vodenim prostorom lzvor: 2, 4.165

4.3.3.Gubitak zbogkemijski nepotpunog (gr) izgaranja

Taj gubitak posljedicaje nepotpunogizgaranjaodnosnosadrzaja ugljik-monoksidau dimnim plinovima. Na njegovu velidinuuglavnomutjedu: l. sastav isparivihdijelova; ako se radi o laksimugljikovodicima, potpunostizgaranja bit (e vela nego kada su prisutni te5ki ugljikovodici; 2. efikasnost mije5anjazrakaza izgaranjes gorivom; 3. optereienje lozi5ta;Sto je optereienje ve6e,raspoloZivo vrijeme za stvaranje gorive smjeseje manje, pa je i efikanost izgaranjamanja, odnosnove6a je moguinost da se pojavi CO u dimnim plinovima.

59

Ako je analizom dimnih plinova (suhih) odreden sadrZajCO i CO2 u tada se gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja g, moZeodrediti prema

o/

lot

Bt(y"):9w#-

l%l 0,536 (qs6r1r.l* gco <.r"t)

Wg

(4-14)

gdje je w. maseniudio ugljika u gorivu ili prema Branssovojjednostavnijoj,ali manje todnoj formuli

r ' , r u t = ff i ; , | % l %f
gdje faktor f, za tekula goriva, iznosi oko 50.

(4- 1s)

4.3.4. Gubitakzbog pojave 6ade (go)

Taj oblik gubitkajavlja se uglavnomkod generatora pare s niZimradnim tlakom, jer su voda i temperatureogrjevnihpovr5inaniZe, StopogodujetaloZenjuugljika u obliku dade.
Nastaje zbog dodira neizgorenih desticaugljika s hladnim ogrjevnim povr5inama, i moZe biti od 0 do 1%.

gubici 4.3.5. Ostali

Njima pripada gubitak zbog leteieg koksa (g5), gubitak zbog propadanja goriva kroz re5etku(96),gubitak zbog sadrLaja izgorivih dijelova u troski (gr) t" gubitak osjetnetopline ostatkaizloLilta (sJ. Ti gubicinastajusamopri koristenju krutih goriva, a ovise uglavnom o vrsti goriva, nadinu izgaranjai konstrukciji loZiSta.

4.4.KOLICINA GORIVA
Poznavajudistupanj iskoristivostigeneratorapare, moZe se izradunati potrebna kolidina goriva za izgaranjeu pojedinim uvjetima rada. Opd izraz za kolidinu goriva, skladnoprethodnomrazmatranju,glasi:

,:#*

(4_ 16)

gdje je O [kW] toplina koja se predaje vodi i pari u generatoru pare. Budu6i da se u toplinskoj bilanci generatora pare osjetna toplina goriva (predzagrijanog do pribliZno 130'c) i toplina parezarasprskavanje goriva najdes6e mogu zanemariti, imamo ove izraze za kolidinu goriva u pojedinim specifidnim slucajevima:

60

1. Generatorpare proizvodi pregrijanuparu

6:

Do!'o t*u) kg f l t7aqcp

Ls I

(4-17)

2. Generatorpare proizvodi pregrijanu i zasidenu paru De (te- ,Nv)+ D' (t, _ rNV) B_ lkg I (4- 18) Harlcp L s J qdjeje D, [kg/s]kolidinazasiiene pare, a l" [kJ/kg]entalpija izlaznezasiiene pare. 3. Generatorpare proizvodi pregrijanu piru, ii kontinuiranoodsoljavanje vode iz bubnja

B_

De(re rNd_D, (r, - rNv) kg + f I HaTcp

Lt J

(4- 1e)

4. Generatorpare proizvodi pregrijanui naknadnopregrijanu paru B_ _ Dp (ip- iNv)+ DMp(iMpi iMp.) kgl [ Ha Ucp L s -l

(4-20)

5. Generator pare upotrebljava zrak predzagrijan stranim izvorom topline

(4-21)

6. Generatorpare koristi gorivo predzagrijano vanjskimizvorom topline, koje se rasprskava pomoiu pare s

B=ffilTl

(4-22)

6.1

5. OSNOVE ToPLINSKoG PRoRAEurun

GENERATORA PARE
Toplinskim proradunomgeneratora pare odreduju se velidineogrjevnih povrsina koje treba da udovolje traZenimradnim parametrimaili se, na temelju poznatih konstruktivnih velidina ogrjevnih povr5ina,kontrolira predaja topline, odnosnopromjenastanjaradnih medija unutar njega (dimnih plinova, vode, pare i zraka). Prijenos topline unutar generatorapare slozenaje pojava jer se sastoji od vi5eosnovnihoblika prijelazatopline: zratenja,konvekcijei provodenja.Najdes6e se ti oblici ne mogu zasebno promatrati, jer se uglavnomjavljaju kombinirano. Tako se npr. radi proradunaisparivadkog snopa cijevi uzima u obzir prijelaz topline zradenjem konvekcijom,dok je za naknadneogrjevnepovrsine(zagrijat i vode, zagrija( zraka), zbog niLih temperatura dimnih plinova, desto dovoljno radunatisamos konvekcijom.Medutim, ako je ogrjevnapovriina prljava, sto se u radu normalno dogada,s unutarnjeili s vanjskestrane,onda je vaLani utjecaj otpora prolazatopline kroz stijenke, odnosnokroz slojevena njima, pa je tada u proradunpotrebno ukljuditi i provodenjetopline. Medutim odnosi i utjecaj pojedinih oblika prljelaza topline ovise o temperaturi medija predajnika i prijemnika topline. Tako su konvekcija i provodenje razmjerni temperaturnoj razlici i ne ovise mnogo o temperaturnojrazini, dok zratenieprogresivno rastes porastomtemperature Iztogaproizlazidakod visokih . temperaturadimnih plinova primarno znadenje prijelazutopline ima zradenje, pri a kod niZih temperaturakonvekcija. Radi boljeg razumijevanja,na podetku ovog poglavlja iznose se osnovni pojmovi i termodinamske zakonitostiprijelaza topline, a nakon toga praktidni izrazikoji su prikladni i prilagodenitoplinskim proradunimageneratora pare.

5.1.IZMJENA TOPLINE ZRACENJEM

Zagrijavanjem nekog tijela zapodinje emitirati energija zrakenja,pridemu se kolidina emisije,uprvome redu, ovisi o temperaturi. Ovisno o vrsti materije koja se dovodi pod djelovanje zradenja,toplina se moZereflektirati, propu5tatiili apsorbirati.Pritom se odnosreflektiraneenergije prema ukupnoj energiji nazivakoeficijent refleksije p, odnos propu5tene prema

63

ukupnoj energiji koeficijent dijatermije d, a odnos apsorbirane energije prema ukupnoj koeficijent apsorpcijea. Iz toga op6enitoslijedi da je aI pI 6:! (5-1)

Kod materijala koji su nepropusniza zratenje, kao ito je ve6ina krutih tehnidkihmaterijala u strojarstvu,u obzir dolazi samo apsorpcijai refleksija pa se onda moZepisati
&+ Q=7

(s-2)

5.1.1 Kirchoffovzakon ztad,enja

Ako se dva tijela povrsine,4, i A, smjesteu jedan prostor koji je idealno izoliran prema okolini, tada ee, kada sistemdode u toplinsku ravnoteZu,tijela emitirati energiju zratenja Ar et odnosnoAz e,z, gdje je q, ukupna emisijska sposobnost, odnosnoenergijaodzradena jedinici vremenapo jedinici povrsine, u koja se emitira u poluprostor iznad svakogelementa.Ako je q," energija koja dolazi na jedinicu povr5ine jednog od tijela zbog zratenja stijenki iioiiranog poluprostora a a1i a2su koeficijentiapsorpcije pojedinogtijela, tadaseenergijski , bilancamoZepisati kao e," A, o]= At ert i q,. A, az: Az erz odakle proizlazida ie !b:+ at (-!!t.
az\ ai

(s-3)
/

rubilo koje tijelo).

Ta zakonitost, prema kojoj je omjer emisijske sposobnosti i koeficijenta apsorpcije konstantna za sva tijela, poznata je kao Kirchoffov zakon. Njime je takoder.definirana gornja granica emisijske sposobnosti q,, koja se d.obivakada je koeficijent apsorpcije a jednak jedinici, odnoino koeficijent reheksije p jednak nuli, tj. kada imamo idealno crno tiielo.

5.1.2. Zakon ztadenjacrnog tijela

Zratenie crnog tijela definirano je poznatim Stefan-Boltzmannovim zakonom. prema je emisijska sposobnost crnog tijela ovisna samo o njegovoj tem\oj"--y peraturi Z [K], prema jednadZbi

4,.:o

" [#]

(s-4)

gdje je opoznata Stefan-Boltzmannova koirstanta, koja ima vrijednost 5,67 . 10-8 [Wm2 Ka].
t JbZ"f St"ftt (1835- 1393)empirijski je pokazao je_zradenje da nekog tijela proporcionalnodetwtoj potenciji apsolutnetemperature. Taj je zakon teoretski izveo Ludwilg Iioltzmann (1844- 1906).

64

I
osim toga, vazne su karakteristike zratenja crnog tijela njegova spektralna raspodjela i pomicanje te raspodjela s temperaturom, a'to proizlazi iz toga sto se energija zra(enja crne povrline ne emitira samo na jednoj frekvenciji, ve6 u Sirokom i kontinuiranom rasponu frekvencija, ovisno o temperaturi, na demu se temelji i poznati Planckov zakon zratenja, koji se ovdje ne6e potanje razmalrati.

5.1.3.Zratenjesivogtijela
Stvarne povr5ineu praksi nemaju svojstvaidealno crnog tijela, pa se one svrstavaju red tzv. sivih tijela. Odnos emisijskesposobnosti u neke stvarne(sive) povr5ineprema povr5inicrnog tijela nazivase stupanj crnodee. Kirchoffov zakon za sivo tijelo, prema tome, moZese pisati kao
: q

(s-s)

odnosno, drugim rijedima, emisija sivog tijela jednaka je apsorpciji zratenja. Skladnotome, stupanj crnodeidealno crnog tijela e": I. Na taj nadin Stefan-Boltzmannovzakon za sivo tijelo izraLavamoformulom

Q"t"" [#] :

( s- 6)

Stupanj crnoie (emisija) s nekih vaZnijih tehnidkihmaterijalaprikazanje u tablici 5.1. Kao StosemoZeuoditi,on ovisio stanjupovr5ine njezinoj temperaturi. i Naime, glatke (polirane) i svijetle povr5ine,opdenito, imaju manju emisiju od hrapavihi tamnih.
Tablica 5.1, Stupanj crno6e razliditih materijala ledni broj 1.

Materijal - povr5ina
aluminij - ugladan aluminij - grubo ugladan aluminij - oksidirani mesing - jako ugladan mesing - uvaljena ploda mesing - oksidiran magnezij - oksid bakar - ugladan bakar - oksidiran Zeljezodisto- jako ugladano delik - ugladan lijevano Zeljezo- ugladano ielik-lim Zeljezo - oksidirano azbest - ploda cigla - vatrostalna porculan - glaziran

TemperaturafC

Stupanj crnoce a

2.
J.

3. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. t2.

tJ.

t4. 15. 16. t7.

100 100 200- 600 250- 350 20 200- 600 280- 820 100 200- 600 170- 230 100 200 930-1 100 100 24 1000 22

0,095 0,18 0 , 1 1- 0 , 1 9 0,28 -0,3L 0,06 0,61-0,59 0,55-0,20 0,052 0,78 0,0s2-0,064 0,066 , 0,27 0,55-0,61 0,74 0,96 0,75 0,91

5.1.4. lzmjena topline zradenjem izmedu dvijuvelikihparalelnih crnihpovr5ina

Dosada5nja razmatranja uzimala su u obzir samo zradenje koje nastaje od jednog tijela, uz pretpostavku da se energija jednom odzradena viSe ne vra6a na njen izvor. Medutim, to se stvarno dogada samo onda ako jedno crno tijelo zradi na drugo crno tijelo, s time da izmedu njih nema nikakva apsorbirajudeg medija. Medu neapsorbiraju6e plinove svrstavaju se klor, vodik, kisik i du5ik, dok su vi5eatomni plinovi, npr. ugljik-monoksid, ugljik-dioksid, vodena para i sumpor-dioksid, apsorbiraju6i u manjoj ili ve6oj mjeri, ovisno o debljini sloja i temperaturi. Pri proudavanju zradenja povr5ina, nuZno je definirati uvjete pod kojima cjelokupno zratenje jedne povr5ine (izvora) potpuno apsorbira druga povr5ina (prijemnik). To 6e se dogoditi samo onda kada su dvije zradeie povr5ine beskonadno velike, tako da je kolidina zratenja rubova izvora, odnosno iznad rubova prijemnika, zanemariva. Ako se pritom obje povr5ine pona5aju kao crno tijelo, energija zra(enjaizprve je e,a.: oTr4, a iz druge enz: o Zro.Na temelju definicije crnog tijela, sva energija koja se zralina njega bude apsorbirana, a izmijenjena toplina po jedinici povr5ine izmedu dviju povriina, koje se odrZavaju pri konstatnoj temperaturi, jednaka je

4 , " : f f = o ( T l- ne [#]
o
Cestose zbog prikladnostitaj izraz piie u obliku

(s-7)

- ] |# :c e"""t(,-tl (r*o)' ]

(s-8)

gdje je C" koeficijent zra(enjacrnog tijela, koji ima velidinu5,67 lWlmz Kol, T, [K] je temperaturatoplijeg tijela, a 7, tK] temperaturahladnijegtijela.

5.1.5.lzmjena topline zradenjem povr5ina izmedu dvijuparalelnih razlicitih emisija

Razmatranje u prethodnom poglavlju odnosi se na crna tijela (povrline). Ako se dvije povr5ine ne pona5aju kao crna tijela pa imaju razlidite emisije, efektivna izmjena topline bit ie razlidita. Naime, dio energije koji se emitira izprve povriine bit 6e apsorbiran, a ostali dio reflektiran natrag prema izvoru. Tako, ako je emitirana energija s prve stijenke po jedinici povr5ine ezt, 1rz stupanj crno6e f,r, druga stijenka 6e apsorbirati q,, er, a reflekrirati q1 (l - er). Prva stijenka tada ie opet zra(iti, ali u velidini q", (l - er) (l - er). Izmjena topline na povr5inama tada je: 66

1. za toplu povrlinu zratenje: q., povratak: q.r(1- q) zradenje: e,, (l - sr) (1 povratak: ea (t - d O 2. za hladnu povrSinu zratenje: q,, povratak: qa (L - er)' zradenje: aa (l - er) (1 povratak: e,z (l - e,) (1 -

. :

er) er) (l - q)

er) er) (1,- er).

Iz toga proizlazi da je kolidina izmijenjene topline jednaka e.: lea- et (1 e) - ea (1- e,) (1 - E)t - q,, (t - er) (I - er), (I- E), .1- Lt,q.r- et 4a(I- e,) (1 - er)- e, er(l- er)2

(r- )2 ""1
gdje je e,7: tt oTra, a e"z: h oTza. Izraz (5-9) zrapravo je red dije rje5enje je

(5-e)

o" q,:7=ill
1

o
E2

:+-ili pisano u drugom obliku

(T''o-rr') L.rJ _ I

ftrl

(s- 10)

- (#)' : n' 7J1 [ (,*-L)' ] [*o ]

cr- ct- 1

( s- 11)

gdje su cri c2 koeficijenti zratenjatoplije, odnosnohladnije povrsine,a c., kao Stoje vei redeno,koeficijentje zradenjacrnog tijela (5,67 W7m2Ka).

5.1.6.tzmjena topline zradenjem povrsina izmedu kojezatvaraju jednadrugu

Kao karakteristidan sludaj ovdje se uzima zradenje izmedu sferne povrsine radijusa rr, koju zatvaradruga sferna povrsina radijusa rr. Takvo razmatranje moze se nastaviti jednadZbom (5-11). Naime, cjelokupno podetno zradenje s unutarnje sfere q,rA, pada na povrsinu vanjske sfereAr. bd toga se udio (1- er) q,1A1 reflektira, od dega opet uoio ("a
[ /. \2 1

- Ez)q"r At padana Ar, a )' ,t

udio | 1 - [ :l qa Arvra6asenaAr.Akose takvaanalizanastavinaisti I \ r 2 / J tt E) L

nadin, izmjena topline zradenjem je predstavljena jednim geometrijskimredom, pa se ona moLe prlkazati kao
oAt
Qr=

1* (t)'
tr \r2/

(2" - Zr9 [wl

(s-r2)

(;-')

odnosno oAr Q":

(TL4- 724) [Wl

e- A' \ z
ili
Ar

I , A , I -r t -

(s- 13)

t)

Q,:

l . _ _ { A- , |(_t_ _ 1 |\ c.' 42 \C2 C"l

[('*ol.(*e)' ] I*r

(s- 14)

Ista relacija vrijedi takoder za pretpostavku da imamo beskonadno dug koncentridnicilindar, osimSto tadazaodnos,4llArvrijedi dajerllr2umjesto rr21r22.

5.1.7.lzmjena topline plinova zradenjem

je - - Kad.a povrsina koja zradenjememitira toplinu okruZenaslojem plina u kojemu je sadrZan ugljik-dioksid,vodenapara ili sumpor-dioksid, tada selop[na apsorbira odredenom u podrudjuinfracrvenog spektra.obratno, ako je masaplina zagrijana,ona takoder zraditim istim valnim duljinama.Drugim rijeiima, plinovi koji apsorbirajuenergiju zradenjamogu je i emitirati. Medutim, razliiiti plinovi imaju i razliditusposobnost sudjelovanja izmjeni topline zradenjem. u Viseitomni plinovi, kao Stosu ugljik-dioksid,vodenapara, sumpor-dioksid, ugljik-monoksid, ugljikovodici, amonijak, klorovodik i neki drugi, imaju takva emisijskasvojstva koja svakakozasluZuju paZnju,pa ih s tog stajalistatreba uzimati u obzir. Dvoatomni plinovi, kao Sto su vodik, kisik, dusik itd. nemaju apsorpcijske spektreu onim valnim duljinamakoji su valni za prijelaz topline zradenjem temperatupri rama_kojese pojavljuju unutar generatora pare, pa se s tog gledistamogu zanemariti. U proradunupriielazatopline zradenjemplinova kod generatorapare narodito su utjecajni ugljik-dioksidi vodenapara, dok se djelovanjesumpor-dioksida, zbog malog udjela, najde5demoLe zanemariti. velidine koje utjedu na zradenjeplinova su debljine sloja /, parcijalni tlak p i temperatura/. Plinovi emitiraju i apsorbiraju energiju po dubini, za razllku od dvrstih tijela, kod kojih u procesu zratenja sudjeluje tek nekoliko molekularnih slojevi na povrsini koja zradi. rz toga proizlazi i utjecaj debljine sloja plina na zratenje. 68

Energija toplinskih.zraka prolazu krozsloj plina postajesve manja pri zbog apsorpcijekoja je razmjernabroju molekula s kojima se zracisudaraju.eroj tif; sudaraovisanje, osim o duZiniputa odnosnodebijini sloja plina, i o parcijalnom tlaku. Utjecaj temperature proizraziiz samogporijekla infracrvenog spektra plina, kao posljedica simultarih-kvantnih izmjenainergitskih razinarotaiijei interatomskih vibracija molekula, koje su proporcionalne potenciji temperature. Radi praktidnosti proradunaprililadno je izriz ta rritenie plinova prilagoditi Stefan-Boltzmannovu zakonu, pa se skladnbjednadZbifs-dl rirozepisati
Qzpt,t: t6 O Ta

(s-1s)

ejje je eo'stupanj(koeficijent)crno6eplina, a( :5,67 . 10-8wm2 Ka) je stefan-Boltzmannova konstanta,a Z [K] temperaturaplina. Na dijagramima,s]. 5.1. i sr.5.2, prlkazane ovisnosti su stupnja crnoie ugljik_ -dioksida odnosnovod-en_e u obliku kriv,lja pare epr:f (p. t,^t) gdje je p jbar] parcijalni tlak plina, / [m] debljina sloja, a r ['c] te,iipeiaiu.a pii.,a.

d s)

d o .(.) o z
UJ E,

z
of F gt

TEMPERATURA TCI Sl. 5.1. Stupanj cmo6e ugtjik-dioksida (CO2) Izvor: 2, 4.5I

69

o- 0,2 (r)

o
E U {) z (f

o 0.1

()
2 O,o7 b 0,0s

EMPERATURA TCI

pare sr's'2' vodene (H'o) i#3:lr:r;;"

Ako poznajemostupanjcrnodeplina, moZese s pomoiu izraza(5-"1.5) izradunati toplina zra(enja q,prfWlm2f, koja odgovara toplini predanoj od jedne plinske polulopte na elemenatpovr5inecrnog tijela pri temperaturiod 0 K. Toplina izmijenjenazradenjemizmedu plinskog sloja temperature/, i neke povrsinesa stupnjemcrno6e'st temperaturit, moZese izradunati na prema opienitom izrazu
Qz,pt: tst (Qz,pr,tr- Qz,pt,t2)

lwl L,ntJ

(s* 16)

gdje je e,,pr,,,toplina zradenjaplina pri temperaturi tr, ? ez,pr,tz toplina zratenja plina pri temperaturi/2.

70

5.2. PRORACUN LOZISTA 5.2.1.Toplinska bilanca loZista

osnovni zadatak toplinskog proraduna loZista generatora pare je da se na bazi toplinskebilanceodredi velidinaozradenih povriina koje na sebepreuzimaju toplinu zra(enjaili obratno, da se, ako se poznaiu oblik i velidinaloZi5ta,odredi predaja topline u njemu. U loZi5tima generatora pare toplina se uglavnompredajezradenjem se na pa tem-eljutoga i dini proradun. Naime, prijelaz toplini konvekcijornnaj8es6e se mole zanemaritizbog malih brzina dimnih plinova. Iznimku od ioga valja udiniti kod specijalnih izvedbi(loZista pod poviienim tlakom, loZista obhfu plamenica), u gdje_uproradunizmjene topline treba ukljuditi i konvekciju. Predajniktopline z.ratenja loZistuje plamen,a prijemnik su loZisne u povrsine koje su u suvremenim izvedbama generatora pare obioZene isparivadkim iijevima (ekranom). zra(enje plamena proizlazi iz dvaju razloga.Manji dio potjede od plinova u procesuizgaranja, dok drugi, veii dio, nastajezbogzra(enjalvritih destica (dade, koksa), kao meduproduktaprocesaizgaranja,koje se ., pia-"nu nalaze lebdeu 6emstanju. Te destice zradekao dvrstatijela i daju plamenuZuikastuboju. Zbog svegatoga vrlo je tesko radunskitodno predstavitipojavu zratenja plimena i loZi5tujer na nju utjedu blojni dinioci koji su podloini'razliditimp.orni"nu-u u toku rada. osim teikog odredivanjastupnja crno6eplamena,teSkoje definirati i efektivnutemperaturuplamenajer sam procesizgaranja nije jednolik u ditavom loZi5nom prostoru,pa ni sastav plamenanije homogen.osim-toga,predajatopline zradenjem zbivaseistodobnos izgaranjem (jedno utjedena drufo),-pa i tb oteZava definiranje efektivne temperature zralenja. jednostavnije proradune praksise s dovoljno todnostimoZepretpostaviti u - ?u da.plamen u kojemu je sadrZano dosta lebdeiih destica(plamen dvrstiirgoriva koje izgara u letu ili plamen tekuiih goriva), zradi kao sivi povrsinaodreEenog stupnja crnoie. Skladno tome, kao osnovicaproradunuizmjene topline zradenjemplamena u lozi5tima jednadZbe mogu posluZiti (5-11) ili (5-14). pritom se, iadi pojednostavljenjaizraza, moZepisati
Q.: Azr Cr-z

twl [(#)'-(,*tl]

(5- 17)

gdjeje C,_2, koeficijentprijelazatopline zra(enjem,prema izrazu(5_11),iznosi

C'l-z:t+-i#']
_ I _ _ _

(s- 18)

cr' c, c"

odnosno,u skladu s rzrazom(5-14)

71

L1-2

I w l
I --lA."
C r ' A r r \Ct

f1-l\

L-' 6'-j

(s- 1e)

C"l

- Ct je koeficijent zradenja plamena,za koji se pri izgaranjuloZivogulja moZe uzeti da je 4,88Wm2 Ka - Crie koeficijent zradenja povriine, odnosnoekranskihcijevi, za koji se, loZi5ne uz pretpostavku imaju tankunaslagu da dade, moZe takoderuvrstiti4,88Wm2 Ka - C" je koeficijent zratenja crnog tijela, a iznosi 5,67 WlmzKa - T, tK] je stvarnatemperaturaplamena - Z" tKl je temperaturastijenki cijevi ekrana,koja se uzimakao jednakatemperaturi isparavanja uve6anoj30 do 50'C - Ar, [m'] je efektivno ozra(enapovr5inaloZi5ta,a - Ar, [m'l je povrSina plamenakoji zradi. Formulom (5 - 19) uzima se u obzir odnos izmedu povrSine plamena A* i ozra(enepovr5ineloZi5taA7y. Stogasu odstupanjakoja nastaju pri proradunu prema formuli (5-18) toliko ve6a Sto je manje gorionikau pogonu, tj. Sto je manje opteredenje loZi5ta. Kod proraduna generatora loZi5ta pare s vi5egorionika i pri punomoptereienju, moLeseipak s dovoljnotodnosti iskoristitiizraz(5 -18). Ako znamo stvarnutemperaturuplamenau loZi5tut", moie se iz jednadZbe (5-17) odrediti efektivno ozratenapovr5inaloZi5taAzL ili obratno; na temelju ozradenepovr5ine, odnosno topline koja se predaje zradenjem,izradunavase stvarna temperatura.Pritom se postavlja jednadZbabilance topline u loZi5tu, dovedenegorivom i zrakom zaizgarcnje, te topline predane zra(enjemi odvedene izlaznim dimnim plinovima izloLi{ta, koja za 1 kg goriva glasi:

,h a t v,,^o : 9* H* i,,

t (fr i (r*t)'] +r0,,,

(s- 20)

pri demuje i.' entalpija ulaznogzraka u loziSte,10r,. entalpija dimnih plinova na izlaskuiz loLi(ta, svedena 1 kg goriva, a 7 stupanj iskori5tenja na lozi5ta,kojim se uzimaju u obzir gubici u loZi5nom prostoru. jer (5-20) nije prikladna za rje5avanje, se kao nepoznanice JednadZba istodobno pojavljuju ?, i 1pr,,, se proradunumora priii s postupnimpribliZavanjem pa (iteracijskompostupku)ili se jednadZba rje5avagrafidki,tj. odredivanjem presjeciStaparaboledetvrtogstupnja, definiraneizrazom
Cr-t Att

izrazomrlrH )vr,"6^ir1 [ (* )' - ( * )' 1, . o.uu."..rdefiniranim o* L\100/ \100/ l' "

1pt,,,

kao Stoje prikazano slici 5.3. na 72

+[(*)

-(t'

']

\1 o(

q, Ho + l, Vq.6 i11 14"

tr
Sl. 5.3. Grafidko odreclivanjestvarne temperatureu loZi5tu

t ['c]

5.2.2.Ozradena povr5ina loZistu u

odredivanjuefektivno.ozralenepovr5inenekog zida loZistauvodi se, prema Eckertu, tzv. koeficijent razmjestajacijevi r1t, kojim se toplina sto je preuzimi neka cijevna stijenka s proizvoljnim rasporedomcijevi izjednadujer iopiino- koju bi preuzeozid prekriventom cijevnomstijenkom,uz pretpostavku mu je temperitura da jednaka temperaturistijenke cijevi. U tom sludajuje V iA ^ (s-2r) je A, povrsinapojedinog zida lozistakoji je oblozencijevima (ekranom), gdje a
Az: b; hi:ti ni 11

A r t : QA t : Z ,

(s-22)

-a

I3

ZRACENJE OZIDA: > 1.-e 1,4.d 2.-e:0 3.-BEZZRACENJA OZIDA

(\') kod Sl. 5.4. Faktor ekraniziranja cijevi dvorednograsporeda

ZRACENJE OZIDA
1.-e= I,4 d

2.-e:q,.q d 3.-e:0,5d 4.-e:O BEZ ZRACENJA OZIDA 5.-e >0,5 d

Sl. 5.5. Faktor ekraniziranja (V) kod jednorednog rasporeda cijevi lzvor: 2. 4.61

F
;
Efektivno ozradene povr5ine u loZiStu su loZi5ni ekrani (prednji, straZnji, bodni) i cijevne zavjese pregrijada. Povr5ine koje nisu pokrivene cijevima (ekranima), npr. otvori za gorionike i otvori zaulaz dovjeka, ne uzimaju se u obzir pri odredivanju Arr. Ako ekran ima tzv. membranske stijenke ili cijevne zavjese s dva ili vi5e redova cijevi, koeficijent razmje5tajaje /:1. Isto vrijedi i za trnasti ekran (kada su ekrani obloZeni kromnom ili nekom drugom izolacijskom masom, gdje postoji opasnost od izravnog dodira plamena s cijevima). Pri definiranju razmje5taja cijevi u loZi5tima zatekuta goriva uzima se: - za manje generatore pare s visokim toplinskim opterecenjima loZi5ta tld:l,l do 1.15. - za generatorepare s niZim toplinskim optere6enjem loZi5tatld:1,4 do 1,55, gdje je t korak izmedu cijevi, a d promjer cijevi.

S.2.g.Temperature u loZi5tu
Moramo razlikovati tri razlidite karakteristidne temperature u loZi5tu. To su: teoretska temperatura loZi5ta, stvarna temperatura loZi5ta i temperatura naizlazu iz loZiSta.

5.2.3.1. Teoretska temperatura lo2i1ta

To je ona temperatura koja bi se postigla kada bi se sva oslobodena toplina upotrijebila za grijanje dimnih plinova. Medutim, kod realnih izvedbi loZi5ta to nije moguie jer ih nije mogude izvesti s idealnom izolacijom, pa se jedan dio topline uvijek gubi u okolinu. Osim toga, loZiStase izvode s ekraniziranim stijenama, tako da dio topline zradenjem odmah prelazi na ekranski isparivad i predaje se vodi unutar cijevi. Ako se postavi bilandna jednadZba, prema kojoj se sva toplina loZiStakoristi samo za povi3enje temperature nastalih dimnih plinova od temperature koju ima zrak na ulasku u loZi5te tyy, tada slijedi rh Ha: Vor C6 1t (t, - trr) 1,,,

(s-23)

jednadZbe (5-23) proizlaziizrazza Rje5avanjem teoretsku temperaturu loZi5tu u

t ,:-4 \+/L r vd cil 1,,.,

fcl

(s*24)

Kao Sto je vidljivo iz jednadZbe (5-24), teoretska temperatura u loZiStu razmjerna je stupnju iskori5tenja loZi5ta i donjoj toplinskoj vrijednosti goriva, a obrnuto je proporcionalna pretiiku zraka i specifidnoj toplini dimnih plinova. Budu6i da je pri izradunavanju teoretske temperature izgaranja potrebno poznavati srednju specifidnu toplinu dimnih plinova, ona se prethodno pretpostavi i potom joj se postupno pribliZava.

75

5.2.3.2.Stvarnatemperatura lohista
To je prosjedna temperatura koju imaju dimni plinovi u loZi5tima. Ona je uvijek manja od teoretske arazlikanastajezbogpredajejednogdijela oslobodene , topline zradenjemna stijenke loZi5ta.To se jednadzbomtoplinskebilance moZe izraziti kao

7h Ho- Q,: B VprCpr tr,- ,r,l B 1,,

Iz rje5enjate jednadZbe slijedi da je stvarnatemperatura

(s-2s)

,":Ma*+r",
B Vo,Cr, l,u

['c]

(s-26)

Uvodenjemtzv. faktora ozradenosti toplina koja se zradenjem r, predajeu lozistu moZese izraziti kao dio topline dovedenegorivom, odnosno Q,:rBHa pa izraz (5-26) postaje

(s-27)

,":M#+rr,
Vp, Cor1,,,

["C]

(s-28)

Faktor ozradenosti rto je ve6i Sto je ve6a povrsina cijevi kojima je obloZeno loZiSte.Odmah je vidljivo da usporedo s porastom faktora ozradenostipada stvarna temperatura u loZi5tu. Njegovom velidinom utjede se na geometrijski oblik i raspored ogrjevnih povr5ina generatora pare, jer se njime zapravo definira velidina ekrana u loZi5tu, odnosno onog dijela isparivadke povr5ine koja na sebe prima toplinu zradenjem. Sto je veii faktor ozradenosti, manji je konvektivni snop isparivada. Kod starijih izvedbi generatora pare faktor ozradenosti bio je od 0,2 do 0,4 a kod modernijih izvedbi, s ve6im ozradenim povr5inama odnosno s potpuno ekraniziranim loZi5tima, taj je dio veii od 0,5 (do 0,6).

5.2.3.3. Temperatura krajuloZista na

Temperatura plinova na izlasku iz loZi3ta razlikuje se od stvarne temperature kod onih generatora pare u kojima se toplina predaje konvekcijom u samom loZi5nom prostoru. Budu6i je kod uobidajenih izvedbi brzina dimnih plinova kroz presjek loZi5ta relativno mala, ta se razlika moi,e zanemariti zbog relativno male predaje topline konvekcijom. Medutim, u loZi5tima u kojima se postiZu ve6e brzine strujanja dimnih plinova, npr. lozi5ta u obliku plamenica, potrebno je uzeti u obzir i predaju topline konvekcijom, pa na temelju toga slijedi izrazza remperaturu na kraju loZiSta 76

I
/,l:/,-gG-Q{t"al B Vr, 1,,,, Cr,

(s_2e)

gdje je akoeficijentprljelaza topline konvekcijom, /" temperatura stijenki cijevi, a A. povriina loZi5ta koja je izloLena konvekciji.

5.3.PRORACUN KONVEKTIVNIH OGRJEVNIH POVRSINA GENERATORA PARE

v:6 je pretho-dno napomenuto da je tesko todno proradunati izmjenu topline na ogrjevnim povrSinama generatora jer se radi o kombiniranom utjecaju zratLnja, konvekcije i provodenja. . Kada se govori o konvektivnim ogrjevnim povrsinama, tada se podrazumijevaju oni .lijelovi generatora pare gdje prevladiva predaja topline tonvekcijom, a manji udio ima zra(enje. Provodenje topline u generatoru pare, kada su ogrjevne povrsine diste, nema znatnog utjecaja na prijelaz topline, jer su stijenke relativno tinke pa imaju dobru vodljivost topline. Medutim, ako su stijenke prljave ito se dogada u toku normalne eksploatacije, utjecaj provodenja topline postaje znatan pi treba da ga se pri radunanju uzme u obzir. Radi boljeg razumijevanja cjelokupne problematike proraduna ogrjevnih po. vrsina generatora pare, ovdje ie se najprij e anijeti ornoun" termodinimske zaionitosti na kojima se temelji cjelokupni pristup, bez namjere da se detaljnije razmatraju, a zatim ie se prikazati nadin proradunavanja priiagoden uvjetima"koji su tu prisutni.

5.3.1.Fourierov zakonprovodenja topline

Fourierov zakonl provodenjatopline utemeljenje na empirijskom razmatranju jednodimenzionalnog stacionarnog toka topiine kroz dvrito"tijelo. Jednodimenzionalnitok podrazumijevada je temperaturajednaka na cijeloj povrsini okomitoj na pravac prolaza topline, pa se takve povrsinenazivaju izotermnim. Stacionarnitok podrazuljjev_ada je temperaturau bilo kojoj toiki nepromijenjena u toku vremena(slika5.6). Tada se Fourierov zakon moie izraziti jednadZbom.

o-

-^"(#)

(s-30)

gdje j9 ,t toplinskavodljivost materijala,,4 povrsinadr diferencijaltemperature, a dx diferencijaldebljine stijenke.

1J.nt - 1830),francuski matematiiar i fizidar, poznat po svo;emudjelu ^""?t,f:,:..J-:-r:l1l?rd:.(1768 , I heone analitique de la chaleur.<

t1 t1 t2

?u t 3 l.

f,n- r

t3 t1

t
tn

x1

x2 x3 xi

Xn_,

Sl. 5.6. Stacionarnoprovodenje topline

je a toplinskomtoku gradijenttemperature konstantan, kada U stacionarnom je toplinska vodljivost ,l konstantna,temperaturniprofil je pravac. U skladu s jednadZbe proizlazida je time, integracijomgornje diferencijalne a- AAtz-tr x

(s- 31)

Predznak ( - ) u jednadZbi ozna(ava da je tok topline pozitivan u smjeru pada temperature, odnosno

Q:lA

ttx

tz

(s-32)

toplinekroz ravnu vi5eslojnu stijenku 5.3.1.1.Provodenje

od Iz primjene Fourierovogzakona,kada je stijenka sastavljena vi5e slojeva razliEitedebljine i razliditihkoeficijenatavodljivosti (kao na slici 5.7.), proizlazi da je toplinski tok isti u svim dijelovima stijenke, odnosno

Q: trt X 1 ( t ' - t , ) : k
- 2 -

(,- t'): A i, (tn-,- tn)

A
X3

tt3

(tr- t):

^ l"-,

(s-33)

78

Sl. 5.7. Provodenje topline kroz vi5eslojnustijenku Daljnjim izvodom dolazi se do op6e jednadZbe za toplinski tok

o-A

t r - t ^"

> 4+

(s-34)

gdje se ukupni koeficijent vodljivosti topline moZeizraziti s

,\,2

- X r ,+ >
-

(s- 3s)

4 jednadZba za toplinski tok prima oblik pa gornja ,.-tn Q=A"r{ =Zxt

(s- 36)

5.3.1.2.Provodenje toplinekroz cilindriinu stijenku

Kod proradunageneratorapare susredemo najdes6e prolazom topline se s kroz cilindridnestijenke (cijevi), kao na slici 5.8., za koje Fourierov zakon, u opienitu obliku, glasi 79

I
Provodenje topline kroz stijenku cijevi

4 t d O - - A r , i ; : - ) . 2 r " ,t # t

(s-37)

gdje je r radijus stijenke, a / duljina. Ako imamo jednoslojnucilindridnustijenku, toplinski tok 6e biti 2).nl Q:-. n Qt-tr) ln rl

(5- 38)

Ako imamo vi5eslojnu cilindridnustijenku,kao na slici 5.9, premaanalognom postupku proizlazi Q: 2xl(tr-t,) 1

h ! 2 + i t " Z +. . + n l , " Ay *

(s- 3e)

5.3.2.Prijelaz toplinekonvekcijom
,- Prijelaz topline konvekcijomizrrtavase na temelju empirijskihizrazadobivenih ispitivanjimai eksperimenralnim mjerenjima. uvieti koji se realno javljaju odreduju uglavnomturbulentnostrujanjei pritom, kad dimni"plinovistrujl preko ogrjevnih povr5ina,imamo dva osnovnasludaia: 1. uzduZnonastrujavanje cijevi i kanala, 2. poprednonastrujavanje cijevnih snopova. U nastavkuse iznosenekejednadLbe proradunprljelazatopline konvekcijom, za prikladne za primjenu kod generatora pare.

5.3.2.1. LJzdu2no nastrujavanje cijevi i kanala

Na osnow radova drugih istraZivada schackje definiraoopiu jednadLbuza koeficijent prijelazatopline kod turbulentnogstrujanja u cijevimaili usporedno s cijevima normalnehrapavostiza sve plinove i prbgrijanuparu, koja glasi A:0,025 Cpo,81 ytoo,Ts tr',rs 6!-0,25 t# ]

(s- 40)

gdje je c, toplina, ),tyl\ K] toplinskavodljivost, w" [m/s] .lrlmt K] specifidna reduciranabrzina na normalno stanje, a d [m] unutainji promjer cijevi odnbsno hidraulidnipromjer kanala. PrethodnajednadZba dimne plinove bez pretidka zrakau pojednostavljeza nom obliku slasi

o:lo,rn 0,,(*)-o,oo88 * (#u)'l#t#l

(s- 41) 81

Za dimne plinove koji se normalno javljaju u pogonu generatora pare mogu se uzimati vrijednosti dobivene iz prethodne jednadZbe, umanjene prlbliLno 2"/", odnosno / t\ ^^^l. ^ ^ l t \ ' ? l h l ^ 0 . 7W f l 5'

dlr:0,e8 l8 l + . r 0 + 0 l,r r - / _ 0 . 0 0l80 d ,]l f f i ; l m + ] , r

l +'tl

(s_42)

Isto se moZeprimijetiti i za zrak, ali se vrijednostitada moraju umanjiti pribliZno 77o.odnosno

a ' : 0 'e 3

+ o '' (\*/-

/r\

t* O'ft- - n / 1 \ ' l 4 l f - w 1 'ts- +:l \r 00/ r d0.25 K I Lnl'

(s-44)

Ako cijevima struji pregrijana para moZemo se koristiti jednadZbom

(#)1# n:l+,+z+or t;p]

wo:w
273 p [ *-l

U prethodnimizrazimat ["C] je temperatura medija, a w" [m/s] reduciranabrzina medija,svededa normalnostanje,odnosno na

2 7 3 + a o r 3L ; l t

(s-4s)

gdje je w [m/s] stvarnabrzina medija, r ['C] temperaturamedija, a p[bar] tlak medija. U prethodnimjednadZbama [m] je svijetli promjer cijevi, odnosnohidraud lidki promjer kanala opieg oblika

4: dn:6

4 A

(s- 46)

gdje je A I^'l presjek, a O [m] opstrujavaniopsegkanala. Ako imamo strujanje kroz kratke i Siroke kanale, dobivenevrijednosti za koeficijent prijelazatopline konvekcijom atreba, prema prethodnimformulama, korigirati faktorom / koji ima slijedeie vrijednosti (ovisno o duljini kanala L i promjeradn): hidraulidnog

[l,

5.3.2.2.Popreino nastrujavanje cijevnihsnopova

Prema istraZivaniima O. L. Piersona, E. C. Hugea i E. D. Girminsona, postavljena je empirijska jednadZba koeficijenta prijelaza toplina konvekcijom kod poprednog strujanja preko cijevnog snopa:

art:0.345 '-Fo''n Yo-o-l' Coo'o' -p f^ do.3ef + Lm,

82

K _l

(s- 47)

gdje je /" koeficijent koji ovisi o rasporedu cijevi i Reynoldovom broju, / [Wm K] je toplinska vodljivost plina Co [J/m3 K] specifidna toplina plina, wo [m/s] reducirana brzina na normalno stanje, d [m] vanjski promjer nastrujavanih cijevi. Uvr5tavaju6i pojedine fizikalne velidine u prethodnu jednadZbu, dobivaju se izrazi za pojedine medije. Tako se za strujanje dimnih plinova bez pretidka zraka (teoretsko izgaranje) dobiva

a = 1 , '\1 y # r2 n
'

f w l L-tKl

(s- 48)

Za dimne plinove s uobidajenim pretidkom zraka, vrijednosti iz prethodne jednadZbe dovoljno je smanjiti pribliZno 27", odnosno

q : r . 6 8W r ^ # [ - * O ] 5

(s- 4e)

Za poprednostrujanjezrakapreko snopacijevi korekciju valja smanjitiotpriIike 7%, odnosno

a,,:1.6\ryr"#t#]

(s- s0)

Na isti nadindobivamoi koeficijentprijelazatoplinekonvekcijomkod poprednog strujanja vodenepare preko cijevnogsnopa

tT f^# ap=o,3ss

[-*O]

(s- s1)

U prethodnim je izrazima: yednja apsolutnatemperaturamedija u promatranompresjeku - fT Lfl koeficijent rasporedacijevi, koji se s dovoljnom todnos6umoLe uzeti za paralelni raspored cijevi 1,1, a za Sahovski 1,15do 1,20, - w. [m/s] brzina medija u najuZem presjeku snopa, reducirana na normalno stanjeokoline (0'C, 1,013bar), odnosno wo:w 273 m+t

p f'l 1 " 0 1 3J L;

(5- s2)

gdje je w [m/s] stvarna brzina medija u najuZempresjeku cijevnogsnopa,/ ['C] je srednja temperaturamedija u promatranomsnopu, a p [bar] apsolutni tlak medija,
- d vanjski promjer cijevi u nastrujavanom cijevnom snopu. [_rn] Prethodne jednadZbe za popre(no nastrujavanje cijevnih snopova vrijede _ kada je nastrujavanje pod pravim kutem u odnosu na oii cijevi i kada je d'eset redova u snopu. U drugim prilikama dobivene vrijednosti koeficijenta prijelaza topline valja korigirati faktorom kuta nastrujavanja f i faktorom broja rldoua cijevi /", odnosno OKoR: af"f,

(5- s3) 83

U prethodnoj tablici B je kut nastrujavanjadimnih plinova u odnosu na simetralucijevi.

U ovoj tablici n je broj redova cijevi u snopu. Prethodnim razmatranjem o prijelazu topline konvekcijom obuhvadeni su glavni sludajevi koji se javljaju u generatorima pare. U pojedinim konstrukcijama i izvedbama mogu se pojaviti joS neki specijalni sludajevi, koji se ovdje neie posebno proudavati ni prikazati.l

plinovau dimnimkanalima cijevnim 5.3.3.Zrad,enje i snopovima

Kod vi5ih temperatura dimnih plinova (viSeod 500'C) znatanutjecaj na koeficijent prijelaza topline ima zradenjetroatomnih plinova, odnosno vodene pare (HrO) i ugljik-dioksida(COr). Na prethodno priloZenimdijagramima(sl. 5.1. i sl. 5.2.) danesu vrijednosti stupnjacrnode plina spr co2 i Hro) ovisno (za o temperaturi/ i umno5kuparcijalnogtlaka p i debljine sloja / s pomo6udegase moic izratunatitoplina predanazradenjem plinskepolusfere elemenat na povr5ine koji se nalazi u sredini povr5inejednog crnog tijela pri temperaturiod 0 K.
Qz,pt: s6 o Ta (5-54)

U skladu s time, za pojedinu vrstu plina proizlazi: ezcor,t= tcoz o Za, odnosno o Qz+2o,t: H.o Ta, gdje ie o (: 5,67 ' l0-8 Wm2 Ka) Stefan-Boltzmannova konstanta, a T [K] temperatura plina. Nadalje, toplina izmijenjena zradenjem plinova s nekom stijenkom koja ima stupanj crno6e (apsorpcijski faktor) 4, slijedi iz izraza
Qzco2: t", (Q,cor;pt- f Q.aor,or) |

I w.l
----;l

L m'l

(s ss)
(s- s6)
rl, l2l,t 41,51,6],t 81, t [

odnosno
QzH2o: t", (4"uro,rpt- C, t Z" d.t"tjrtf

wl
"ro,*) [

mrJ

I e].t 1ol.

prouOavanje ovog podrudja upuiuje se na posebnuliteraturu I

84

U prethodnim je jednadLbama: Qzco2> e.uro ie toplina predana zradenjem CO, odnosno H2O pri temperaturi /p1 neku stijenku temperature /,,; na - s,,je stupanj crno6e stijenke (zavaljane cijevi i Samotnuoblogu od 0,75 do 0,9); je Qzco2,top QzH2o,,o, toplina zratenia CO2 odnosno HrO pri temperaturi /ori - je korekcijski faktor kojim se uzima u obzir utjecaj temperature kod zradenja / CO2, a iznosi

f=

(s-s7)

gdje je Zor [Kl temperaturaplina, a 2,, [K] temperaturastijenke za koju se proradunava; - 4zco2,t"r, je QzHzo,,", toplina zralenja CO, odnosnoHrO pri temperaturi/.,. Radi odredivanjastupnja crnoie plina prema priloZenimdijagramima(slika 5.1 i 5.2) potrebnoje prethodnoodrediti debljinu plinskogsloja / [m] i parcijalni tlak p [bar]. Kod cijevnih snopovas paralelnim i Sahovskim rasporedom,kao i za or'alene
kanale, moZe se uzeti da je debljina sloja /: '1.. za ozratene kanale l: a . g lml
Tablica 5.2. Karakteristidni faktor za odreclivanie debljine sloja plina

Vrijednostifaktorag

\,

b/a\
I

4 0,77 0,86 0,99 1,08 1,15 0,96 0,99 1,10 1,18 1,,26

6
105

10
1,10 1,15 1,26 1,36 1,55

15
1) -t'l

2 4 6 10

0,60 0,77 0,96 1,05 1,10

1,08 1,18 1,27 t,36

,28 ,40 ,68

Izvor: [10, prilog 42]

2. za cijevnesnopove/= r . g [m]
Tablica 5,3. Karakteristidni faktor za odredivanie debljine sloja plina kod cijevnih snbpoua

bl-t

SSr

Vrijednostifaktora g

X:
2 6 10 20 q

2
0,65 1,64

3 0,70 1,67 ))\ 2,80 2,89

5 0,77 1,82 2,70

?R5

6 n70 1,90 2,82 4,t5 4,93

+-or
panlelni rasporcd

0,74 1,75 2,62 1<' 3.86

0,80 3,02 4,35 5,30

eg

,A,

4,34

,#4
raspored Sahovski

Izvor: [10, prilog 42]

85

ll
Debljina sloja plina volumenaproizvoljnogoblika odreduje se, prema Hausenu, s pomo6u pribllLnog izraza

t:o,e r^l ff

(s- s8)

gdje je V [-,] volumenpromatranogprostora,a A lm2l povrSina plinoozradena vima. Zbog refleksije ozradenihstijenki nastajepovedanjedebljine sloja, pa u takvim uvjetima, koje imamo u generatorupare, valja radunati s korigiranom debljinomsloja /*, premaizrazu

tk:t(z-d

[m]

(s-5e)

gdje je 4, stupanj crno6e stijenke. S tako dobivenom vrijednoSiu moZe se proradunavati dalje. Parcijalni tlak p zrale1eg plina odreduje se na temelju njegova volumnog udjela q, iz (ega slijedi

qs6r= Pcor:1',013 1,013 fr 1,013 1,013 Puro= qrr6: fr

W*l fi*l

(5-60) (s- 61)

gdje su veliline g.qr, ewro, Vcor, V^ro i 7or odredene iz jednadLbi izgaranja (poglavlje 3.2). Kada su oba plina (CO, i HrO) istodobno u smjesi plinova, javljaju se medusobni utjecaji tako da zradenjem predanatoplina ne predstavlja zbroj toplina koje bi svakiplin predao samza sebe.stogaje ukupno predanatoplina zradenjem plinova jednaka

e . p t:0 ,9 (e ,co ,*n ,r," ) 7 l *Y ]

6- 62)

gdje se faktorom 0,97 tzima u obzir medusobniutjecaj plinova koji se nalaze u smjesi.

prijelaz 5.3.4. Ukupni topline strani plinova na dimnih

Kao 5to je iz prethodnogvidljivo, na strani dimnih plinova nastajeprijelaz topline zbog konvekcijei zradenja dimnih plinova (CO, i HrO), pa je njihov zbroj ukupni prijelaz topline. Bududi da se konvektivniprijelaz topline izrai,ava koeficijentomprijelazaa, prikladno je tome prilagoditi i prijelaz topline zradenjem dimnih plinova, tako da 6e ukupni (ekvivalentni)koeficijentprijelaza topline dimnih plinova arbiti
ar: ai aro,

(s- 63)
0,97 (q""orj q.rro)
6 /roe

Q^t g0le Je (I^t=-^j7: ' a

f- w l t l

tt."

Lm'Kl

(s- 64)

86

u prethodnomizraz]u,a, t^rznati srednjulogaritamsku razliku temperatura izmedu predajnikai prijemnika topline.

5.3.5. Srednjalogaritams r azlika ka temperatu ra

Tok promjene temperature uzduz stijenke na kojoj se prenosi toplina zbiva sepremalogaritamskoj krivulji, u proradunima promjenr;ivltokovi temperature se najdesie zamjenjuju pr"-u ,-j"ru ,t.ujanja medija -srednjimtemperatura-u. uzduz ogrjevnih povrsinu,u g"n"ruiorima pare mogu nastati tri sludaja: f . istosmjernostrujan;e, 2. protusmjerno strujanje, 3. popredno(unakrsno)strujanje.

5.3.5.1.lstosmjerno strujanje
.Radni medij koji predajetoplinu i onaj koji preuzimatoplinu imaju isti smjer strujanja(sl. 5.10).
Tada vrijedi : L. tror,.,, A /'A /'
Ltz (trurtzr) - (t, otzi,)

, a/, l n -

1n

/ru-/zor tta- tzi,

(s- 6s)

Sl., 5.10. Istosmjerno strujanje

5.3.5.2.Protusmjerno strujanje
Smjer strujanja radnih medija je suprotan (sl. 5.11). -, tzn) (tro- tr,r) Lh-Lt2 (/,u .
l n

Tada je A /rog, prot

L t ',
Ltz

1n

tra- tzi.
ttittzot

(s- 66)

87

rrcl
IruL

l&

Sl. 5.11. Protusmjerno strujanjc

(unakrsno) struianie 5.3.5.3.Popre1no

Smjer strujanja radnih medija je popredankao na slici 5.12.
Za takvo strujanje je A /,or, *0,:
A /roe,irt + A /rog,p.o,

(s-67)

topline 5.3.6.Koeficijent Wolaza

U skladu s Fourierovim zakonom provodenja topline, koeficijent prijenosa topline kroz ogrjevnu povr5inu iznosi

o:llJ

t w l

L'n'rl
I tl'cl
trr.

(s-68)

A 1 A A 2

lu* I

l2

Sl. 5.12, Popredno struJanJe

gdje je. a1IWlm2 K] uku-pnikoeficijent prijelazatopline na strani dimnih plinova (predajnika topline), s {ml debljina stijenke, ) l*lm Kl koeficijent vodljivosti materijalastijenke,a arfwlmz K] koeficijentprijeiazatopftne stiani prijemnika na topline (voda, para, zrak). Bududi da se velidina ) 1 zaogmale vrijednostimozezanemariti, slijedi da je

(rtGt , K:a,+a I w * j L;t

(s-6e)

5.3.7.Utjecaj zaprljania povr5ina prijenos ogrjevnih na topline

U toku rada generatorapare ogrjevne se povrsineprljaju na strani dimnih plinova i na strani vode i pare. Pravilnompripremom i obradom vode mogu se potpuno izbjeii taloZenjana vodnoj i parnoj strani, ali taloZenja6e biti na strani dimnih plinova. Za 63&nje ogrjevnih povr5inana strani dimnih plinova koriste se propuhivadidade; naslagepepela, koksa, dacle drugih onedis6enja mogu i ne sepotpuno izbjeei,pa to uzrokujesmanjenje prijenosatoplina zbogznatno manjih koeficijenata vodljivostiu odnosuna materijalcijevi, kao Stoje vidljivo iztablice5.4.
Tablica 5.4. Vrijednosti koeficijenta vodljivosti za razlitite naslage cijevima na Materijal Koeficiient I W I

voatlivosti IJTJ
pepeo troska dada(pri 200'C) (pri 400'C) dacla koks (pri 100"C) kamenackalcijevetvrdo6e kamenacostatnetvrdoie

0,080,15 0,15-0,19 0,101 0,131 0,1,5-2,2 -2,2 0,07

zaprljanje ogrjevnih povrsina najvi5e ovisi o vrsti goriva, nadinu loZenja, geometriji ogrjevnih povr5inai brzini strujanja. Utjecaj zaprljanjaogrjevnihpovrsinanajdesiese uzima u obzir tzv. korekcijskim faktorom zaprljanja f,, dobivenogna temelju iskustvenih podataka.ovisno o vrsti goriva i obliku ogrjevne povrsine, korekcijski faktor zaprljanja $, je od 0,7 do 0,98. Nize vrijednosti odnosese na izgaranjekrutog goriva, a vise a'kose upotrebljavatekuie i plinovito gorivo. Korekcijski faktor zaprljanja [, veLese izravno na koeficijent prijenosatopline ft, tako da njegovakorigiranavrijednostiznosi

ku=.-[#]

(s-70)
89

generatora pare 5.3.8.Proradun isparivada

U ovom dijelu govorimo samo o onom dijelu isparivada u kojemu se toplina prenosi konvektivno, dok je dio gdje se toplina prenosi zradenjem plamena obra-

den u poglavlju5.2. Op6ajednadiba za prijenos topline konvekcijomje Qi:kv A /bsAi [W] (5- 71)

qOl_9 O, [W] toplina koja se predaje u konvektivnom dijelu isparivada, le k* [Wm2 K] korigiranavrijednostkoeficijentaprijenosatopline, A r,* [f] srednja logaritamska razlika temperatura izmedu dimnih plinova i vode u i-spaiivadu,a At [mt) efektivnapovr5inaisparivada (konvektivnog). Iz jednadZbe(5-71) se moZeodrediti potrebnapovr5inaisparivada -4,. Polazeeiod osnovnog izraza za koeficijent prijenosa topline
!.:_

l***1
Q 1 A d 2

gdje se u ovom sludaju, zbog relativno tankih stijenki cijevi i relativno velike provodljivostimetala,velidinasl)moLe zanemaritiisto kao itlanl.l arzbogznatno ve6evrijednostikoeficijentaprijelazatopline na stranivode, pa izrazzakoeficijent prijenosa toplinepostaje

,,-o, | w_.1 *_ l"r, K l

odnosno

(s-72)
(5- 73)

ky_ a t - w l , l*, r-.1

Bududida je temperatura straniprijemnikatopline (vrelevode) konstantna na i jednaka temperaturiisparavanja izrazza srednjulogaritamsku ti, razliku temperature postaje
A /roe: (lor,,r- t) - (to1, n, Ipl. ul f; ti

ti)

(s-74)

t6, o-

odnosno
[ /roe = (/or, or ,n fpr, i,)

/Pr,ur - /i t6, i. - ti

(s- 7s)

JednadZba toplinske bilance za konvektivni dio isparivada moZe se pisati

Qi,pr:9: n vrl cprll., U.'o, /or,i")

90

(s-76)

gdje je Or,prtoplina koj3 s9 oduzima plinovima u podrudju konvektivnog ispariva(a, a r7,,stupanj zra(enja koji se odnosi na vanjske poutsine konvektiviog isparivada, pa se uzima da je r7,,:1-gz (g2 je gubitak zra(enja generatora pare u okolinu). lz te jednadZbe moZe se izradunati izlazna temperatura dimnih . plinova iz konvektivnog dijela isparivada, prema jednadZbi
t p l ,a = t p t ,u t

Q, ryoB VerCr, l,
| 'Pt' "t
e '-pt,

rcl

(s-77\

gdje je Crrl,,,.o srednja specifidna toplina dimnih plinova izmedu tot,i,i tg,,,t, odnosno
'Pt"'t

--

|tpt.ut

c o t, rld , o =

Co, l"

t p ro t ,

tpr. - Cpr ur lo
tpl.uttpt,U

lbr..

tpt. o

Lm,iK_l

f r ' l

(5- 78)

5.3.9.Proradun pregrijada pare

Da.bi pregrijadpare zadovoljio,u njemu se s dimnih plinova na paru mora prenijeti toplina koja je nuZna za isparavanje vlage sadrzaneu ulazioj pari iz bubnja i za pregrijavanjena potrebnu temperaruru. S obzirom na smjestajogrjevnihpovrsina,odnosnos obziromna nadinprijelaza topline koji je najvisezastupljen,pregrijadipare mogu se podijeliti na: l. ozra(,ene pregrijadepare, 2. konvektivne pregrijade pare, 3. kombiniranepregrijadepare. ozradeni pregrijadi pare smjestenisu u podrudju visih temperaturadimnih -. plinova, zbog tega toplina ve6im dijelom prelazi zraEenjem plamenaiz loZistaili dimnih plinova, a manjim dijelom konvekiijom. zbog tbga se kod takvih pregrijata pri radu sa veiim optereienjem ostvaiuje manji piegrijavanje, tj. niZe-su izlazne. temperaturepare jer je protok pare propor.lonuttio'pov"6an,a toplina zra(enja samo je neznatnove6a. Radni tarattiristika takvog pregrijadapare je prlkazana na slici 5.13/1. Kod konvektivnih pregrijadase povedanjem optereienja pove6avaju brzine strujanja dimnih plinova.i pare. zbogtoga sepovedava tcoeticilentprijelaiatopline i ukupno prenesene topline s dimnifi plinova na paru, a u skl-adu ti-e pou"iuuu i se .izlaznatemperaturapare izpregrijada.Karakferistikakonvektivnogpregrijada prikazana na slici 5.1312. je Na pregrijade pare s kombiniranomkarakteristikom imaju podjednakutjecaj .. prijelaztopline zradenjem.i konvekcijom,p3 Sekod njih iztainitemperaturapare y pregriiata neznatnomijenja s obiirom-na promjenu optereienja, kao na slici

s.t3/r.

Pregrijadi pare mogu, s obziromna velidinui broj snopova cijevi, biti izvedeni kao jednostupnjevi,dvostupnjeviili vi5estupnjevi. 9I

optere6onie

optorecenie

optere6enie

Sl. 5.13. Temperatume karakteristike pregrijada

S obzirom na smjer strujanja dimnih plinova i pare, oni mogu biti: L) unakrsni (popredni)/ istosmjerni, 2) unakrsni (popredni)/ protusmjerni. Malokad se izvodesamos istosmjernimili protusmjernimstrujanjem.Op6enito je najde3da izvedba pregrijadapare s dva stupnja, i to u prvom stupnju s unakrsnim/protusmjernim strujanjem,a u drugom stupnju s unakrsnim/istosmjernim strujanjem. JednadZba prijenos topline, na osnovi koje se proradunava za potrebnapovr5ina loo pregrijadapare koji udovoljavapotrebamaisparavanjaostatka vlage sadrZane ulaznoj pari i pregrijavanjana potrebnu temperaturu,glasi u
App: D (io - i' - x r) Qop: ku L tro.

(s- 7e)

gdje je Ooo[W] toplina koja se predajeu pregrijadupare, ft1 [Wm2 K] korigirana vrijednost koeficijentaprijenosa topline, A l,* [K] srednja logaritamskarazlika temperatura izmedudimnih plinova i pare, Arol^'] efektivnapovrsinapregrijada pare,D [kgA] kolidinapare koja sepregrijava,io [J/kg]entalpija izlazne pregrijane pare, i' [J/kg] entalpijavrele vode kod radnogilaka, x udio suhozasiiene pare na ulazu u pregrijad,r [J/kg] toplina isparenjakod radnog tlaka. vlaZnostpare na ulazuu pregrijaduglavnomovisio radnomtlaku, specifidnom optere6enju povrsinevode u bubnju (vodenogogledala),specifidnom opteredenju parnogprostorau bunju, izvedbisistema separaciju za pare i optereienju generatora pare.Prosjedne vrijednostivlaznosti parena izlazuizparnogbubnjaiznose: 0,02 do 0,04 za manje generatore pare, cilindridneizvedbes pramenicima dimi nim cijevima, s malim radnim tlakom i prirodnom cirkulacijom; 0,04 do 0,06 za srednjegeneratore pare, radnog tlaka do 8,0 Mpa i s prirodnom cirkulacijom; 0,06 do 0,10 za generatorepare s visokim radnim tlakom (do 15,0 Mpa) i s prirodnom cirkulacijom ; 0,L0 do 0,15 za generatore pare s visokim radnim tlakom i s prisilnom cirkulacijo-. 92

Koeficijent prijenosa topline pregrijada pare raduna se prema poznatoj jed_ nadZbi 1 k__ 1 , s , 1 - T - T Q1 /L Az

gdje se u.tehnidkomproradunu,odnoss/,1moLe zanemariti, koeficijentprijepa nosatopline iznosi

k:

I
1 ,1
Q1 az

:eta2 f-Y-l

a 1 I a 2L m . K J

(s- 80)

sa stijenki cijevi na paru, moZe biti od 12 do 35 m/s.

lne lrzyna strujanjapare kroz pregrijad,o kojoj ovisi koeficijentprijelazatopli

ve6e sevrijednostiprimjenjuju kod visih tlakovai visihtemperatura, obratno. i Brzina strujanja dimnih plinova u podrudju pregrijadasu od 6 do 20 m/s. JednadZba toplinskebilanceza pregrijat,pare glasi Qpp,pr:9v.: n vo1Cptll., U, u,- /or, i")

(s- 81)

gdje je op6o1toplinq fgju se oduzima plinovima u podrudju pregrijadapare, a stupanj zra(enjavanjskih povrsinapregrijadar7,,jediakje bnom kod isparivada (konvektivnog). Iz prethodne jednadZbeproulazi da je izlaznatemperaturadimnih plinova iz pregrijada

4',x= t6,", -i*

7 1 B, V p r C r r l , .

r.* ["c]

(s- 82)

5.3.'f Proradun 0. zagrijaea vode

U zagrijadima vode nlqojna sevoda prije uraska parni bubanj predzagrijava u na_temperaturu koja je obidno 20 do 50'c niZa od temperatureisparavanja pri tlaku. Ta je temperatura iskustveno utvrdenada-sekod promlene (toie1adlo.banja) radnog tlaka ne bi dogodilo naglo isparavanjeu zagrijifu vode, 8to bi loglo uzrokovati nepoZeljnehidraulidke udare, Kod veiih generatorapare, s vi5im radnim tlakovima, mogu se zagrijadivode izvesti i tako Aa se u njima voda djelomiceisparava(5 do 25 %). To su tzv. predisparivadi vode. Mllii i srednji generatoripare obidnoimaju jednostupnjeve zagrijade vode, . . dok ve6i imaju zagrijades dva stupnja. prijenosatopline u zagrijaduvode, iz koje se odreduje njegova ^ - JednadZba efektivna povr5ina. glasi
Qzv : kk L tbsA",= D (tzv - iNV) [W]

(s- 83) 93

gdje je Qru[W] toplina koje se predajeu zagrijadu vode, ftk [Wm2 K] korigirana vrijednost koeficijentaprijenosa topline, A r,., [K] srednja logaritamskarazllka temperatureizmedudimnih plinova i vode, Arulmrf efektivnapovrsinazagrijata vode, D [kg/s]kolidinavode kroz zagrijad vode, ir, [Jlkg] entalpijavode niiziazu iz zagrijata vode, i^17 entalpija napojne vode (na ulazu u zagrijat,vode). [J/kg] Koeficijent prijenosatopline i ovdje se, slidnokao i kod pregrijadapare, u . pojednostavljenom obliku proradunava prema r , x : 7e7dfti I w l

L;:rl

(s_ 84)

Vrijednosti brzina strujanja vode u zagrijadima vode kre6u se od 0,5 do 4,0 m,/s, a brzina strujanja dimnih plinova od 6 do 20 m/s. JednadZba toplinske bilance za zagrijat, vode glasi
oE! - B Vor Cpr l'Pr' (6r,r - /pr, z) 1,",,o ut

Q,u.pr:

(5- 8s)

gdje je Q*,ottoplina koja se oduzima plinovima u podrudju zagijalavode, a q.,, stupanj zratenja vanjskih povr5ina zagrijada vode u okolinu, odreduje se na isti nadin kao kod konvektivnog isparivada. Iz prethodne jednadZbe slijedi jednadLba za radunanje temperature dimnih plinova iz zagrijata vode
tpt, iz: tpt, rl

Q,U

71o Vpr Co, 1,. . B ' 'pt,

v

tnl' ut

rcl

(s- 86)

5.3.11.Proradunzagrijala ztaka
Tagr|jat,zrakapripadatzv. naknadnim ogrjevnimpovrsinama koje su najdesie ugradenenaizlaznomdijelu dimnih plinovaiz generatora pare; ima dvije osnovne funkcije: - da snizi izlaznu temperaturudimnih plinova iz generatorapare i tako smanji gubitak izlaznetopline dimnih plinova odnosnopove6atoplinski stupanjiskoristivostigeneratora pare; - da se zagrijavanjem ulaznogzrakapostigne potrebnatemperatura loZistukoja u je nuZnaza efikasno izgaranjegoriva u tehnidki raspoloZivom vremenu izgaranja (0,1 do 1,6 s), Sto je narodito znadajnopri koristenju goriva losije kvaliteie (niZetoplinskevrijednosti). prijenosa topline zagijata zraka, iz koje se odreduje njegova _ JednadZba efektivna povr5ina, glasi
Qo: ky A, trorA,,: B Vy Cy

t:'

0r'-rr) [Wl

(s- 87)

94

gdje je Q-IWI toplina koje se predajeu zagrijaduzraka,tu [Wmz K] korigirana vrijednost koeficijentaprijenosa topline, a rbg [K] srednja logaritamskarazlika temperatureizmedudimnih plinova i zraka,A-[mtl efektivnapovrsina zagrijata zraka, B [kg/sl kolidina goriva, yr [m,Vkgl kolidina zraka za izgaranje koji se zagrijavau zagrijadu zraka, c,l''' pl*; K] srednja specifidna toplina zraka,trrlcf

temperatura zraka na izlazuiz zagrijala (na ulazu u loZi5te),a r. ['c] temperatura zraka na ulazu u zagrijat, zraka. Vrijednost koeficijentaprijenosatopline proizlaziiz atet I w , x : - q l- ? l - * l t Q2 Lm.

I
Kl

(s-88)

Brzina strujanja dimnih plinova u podrudju zagrijata zrakaje 6 do 20 m/s, a brzina strujanja zraka 8 do 26 m/s. JednadZba toplinskebilanceza zagrijat zraka glasi

Qu,pr:9= : n vr1 cptl,"' O,, - /pr, i,)

(s- 8e)

gdje je. Q-,ortoplina koja se oduzimaplinovimau podrudju zagrijair-zraka, a ry",, stupanj zratenjavanjskih povrsinazagrljatazrakau okolinu, koji se odredujena isti nadin kao kod konvektivnogisparivada Iz prethodne jednadZbeproizlaziizlazna temperaturadimnih plinova izzagri. jata zraka, odnosno

t6,a:tp1,"---g t.c1 B Co' ryo Vpr 1,..

(s-e0)

To je ujedno i izlazna temperatura dimnih plinova iz generatora pare.

95

6. CIRKULACIJA VODE U GENERATORIMA PARE

Prema nastanku sile koja uvjetuje pojavu cirkulacije vode unutar tladnog sistemageneratora pare, razlikujemo: 1. prirodnu cirkulaciju i 2. umjetnu (prisilnu cirkulaciju). Prirodnacirkulacijanastajekao posljedicarazllke izmedu gusto6e vrele vode i pare. Kod umjetne cirkulacije sila koja pokreie radni fluid nastaje zbog pogona cirkulacijskeili napojne pumpe. pravilnecirkulacijeu generatoru Osnovnizadaci pare su: hladenjematerijala ogrjevnih povr5ina,preno5enje topline sa stijenki na radni fluid i usmjeravanje strujanja nastalihmjehuriia vodenepare. Cirkulacijomvode istodobnose osigurava odvodenjetopline i hladenjematerijala cijevi i tako sprijedava smanjenje kvalitetematerijala(dvrstoie)Stobi nastalo zbog pregrijavanjaiznad dopu5tenih radnih temperatura.Strujanjevode uvjetuje prijelaztopline konvekcijom,koji je znatnoveii negoprovodenjekoje bi nastalo kada ne bi bilo cirkulacije. Osim toga, usmjeravanjestrujanja mjehuriia pare onemogu6uje nagomilavanje obliku tzv. parnih.jastukana stijenkama,koji bi u zbog loSijegprljelazatopline na paru uzrokovalilokalno pregrijavanje,a u krajnjem sludajui >pregaranje( propu5tanje te cijevi zbog gubitka mehanidkihkvaliteta materiiala.

6.1.PRIRODNA CIRKULACIJA VODE

Glavni faktori o kojima ovisi prirodna cirkulacija vode u generatorima pare su radni tlak te dimenzije i oblik isparivadkog dijela. Radni tlak u generatoru pare prvi je faktor ogranidenja primjene prirodne cirkulacije zbog njegovog utjecaja na razliku izmedu gusto6evrele vode bez parnih mjehuri6a (u tzv. silaznim cijevima) te mje5avine vrele vode i mjehuriia pare (u tzv. uzlaznim isparivadkim cijevima). Bududi da se usporedo s porastom tlaka smanjuju razlike izmedu gusto6e vrele vode i suhozasi6enepare, sve dok se kod kritidnog tlaka potpuno ne izjednade, istovremeno se, proporcionalno smanjenju razlike tih gusto6a, smanjuje i sila uzgona koja odrL.avacirkulaciju. Stoga se

97

pri-ro.qnlcirkulacija moZeprimjenjivati samo kod generatorapare niZih i srednjih radnih tlakova, dok se prinudna cirkulacijakoristi kod srednjih i visokih raOnltr tlakova. Uzev5iu obzir i drugi utjecajnifaktor, odnosnohidrostatsku visinu cirkulacijskog kruga, moZe se postaviti gruba granicatlaka primjene prirodne cirkulacije kod stacionarnih (kopnenih)generatora pare od priblizno 160bara,sto je moguie uz izvedbes vrlo visokim ekraniziranimloZistima.Medutim, kod brodikih generatora pare raspoloLiva visina konstrukcije znatnomanja, pa se granicailaka je s prirodnom cirkulacijomspu5taniZe od 100 bara.

6.1.1.Hidrodinamika prirodne cirkulacije

Cirkulacijski krug s prirodnom cirkulacijom dini sistemtzv. silaznih("hladnih<).i uzlaznih(zagrijavanih)cijevi povezanihs parnim bubnjem, gdje se para o.dyaja mjesavinevrele vode i parnih mjehuri6a.Kao sto je veilpom"nrrto, od cirkulacijase ostvarujekao posljedicarazlike izmedu gustode itupca vbde u silaznim i stupca mje5avinevode i pare u uzlaznim cijevima.
1)

*= @I ry
--t I
\P

-l &/

r^-=A

Sl. 6.1. Osnovni oblici cirkulacijskih krugova Legenda: 1-parni bubanj, 2-silaznecijevi, 3-vodenakomora, 4_ulazne ciievi

Cirkulacijskikrugovi mogu biti jednostavni(slika 6.1/1)ili sloZeni(stika6.112 i 6'1l3). Kod jednostavnih cirkulacijskih krugovaparni bubanj i sabirnikspojeni su silaznimiuzlaznim cijevimapribliZnoistog geometrijskog oblika, s time Stose uzlazne cijevi nalazeu istim toplinskimuvjetima(pribliZnoistatemperatura dimnih plinova). Kada se uzlaznecijevi nalaze u razliditim toplinskim uvjetima (slika 6.1,12) imaju razlidit geometrijskioblik (slika 6.1/3), tida je cirkulacijskikrug iti slozen jer su u njemu razliditi uvjeti koji utjedu na cirkulaciju. Kod sloZenih cirkulacijskih krugova mogu nastati razlidite smetnje u cirkulaciji, kao sto je stagnacija cirkulacijeili pojava cirkulacijeu suprotnomsmjeru, sto moZeuzrokovati Stetne posljediceu pogonu. osnovni cilj proradunacirkulacijevode u generatoru pare je da se definiraju takvi uvjeti strujanja vode, odnosnomjedavine vode i pare u silaznim. uzlaznim i cijevim.a, koji ie osiguratidovoljanodvodtopline sastijenki cijevi, a time i njihovo hladenje. 98

Karakteristidna velidinacirkulacijeje tzv. cirkulacijskibroj c, a to je odnos izmedu kolidinevode koja se uvodi u krug D" i kolidine pur" I) koja se oslobacla iz njega,odnosno t:E D" (6- 1)

Dakle, cirkulacijskibroj omoguiavauvid u intenzitetcirkulacije.prethodno . je navedeno na intenzitetcirkulacijenajviSe da utjederadni tlak i oblik konstrukcije generatora pare, pa se u tablici 6.1. navodeorijentacijskevrijednostiovisne o tim faktorima.
Tablica 6.1. Cirkulacijski brojevi razliditih izvedbi generatora pare Vrsta generatora pare Radni tlak [bar] Kapacitet

tkc/sl
55- 180 20-70 10-55 8-55 8-55 2-10
do4

Cirkulacijski broj C

generatoripare sanajviSimtlakom generatoripare s visokim tlakom generatoripare sasrednjim tlakom: - s jednim bubnjem - s dva bubnia -striidetiri'bubnja generatoripare malog kapaciteta generatoripare s niskim tlakom brodski generatoripare: - srednjeg tlaka - niskos tlaka

145 185 80- 140 35-80 15-35 -35 13 30-45 15-30 40-70 18-30

8-5 1,4-6 30-20 65-45 55-35 60-25 200-s0 10-6 2s-1,5

14-30 t4-30

Proraduncirkulacijeu cirkulacijskomkrugu izvodi se tako da se izjednaduju sila uzgola prirodne cirkulacijei ukupan pad tlaka u krugu, kao sto je prikazano na slici 6.2.

Z " \ D p \.-.,

Pm
E

l^
ls

lrl

D.
P Z E

-f f p",r

t3 I
D" Ikg/s]

Sl. 6.2. Grafidki prikaz proradunajednostavnogacirkulacijskog kruga

99

Ako voda ulazi u cirkulacijski krug s temperaturom koja ie niLa od temperatempeture vrenja, tada se ona mora najprije zagrljatidoku todkiD ne dosegne raturu isparavanja.Visina h, ukupna je visina cijevi na koju se dovodi toplina, dok se visina h, je dio cijevi u kojem se voda grije do temperatureisparavanja, na dijelu visine (ftr-h") isparava. cirkulacijskome krugu stvaracirkulaciju,odreUzgon,koji premaprikazanom tlen je izrazom

Apu: h, (e"rr- g")g + (h"- h,) (p"r- p.) S [Pai

(6-2)

Prvi dlan na desnoj strani jednadZbeje uzgon u zagrijadkom dijelu cijevi i moZe se zanemaritijer su gusto6avode u silaznoj cijevi p.1 i gusto6avode u vrele zagrijadkomdijelu cijevi p, pribliZnojednake i odgovarajuvelidini gusto6e vode. Drugi dlan u jednadZbi je uzgon u isparivadkomdijelu uzlazne cijevi, gdje p^oznalava srednju gusto6umjeiavine pare i vode u podrudjucijevi od todke D do E. dijelu uzlaznecijevi Veliiina srednje gustodemje5avinep- u isparivadkom empirijskimizrazima,koji se ovdje neie detaljnije odredujesepremaiskustvenim prikazivati. hidraulidUzgon koji nastajeu cirkulacijskomkrugu tro5i se na savladavanje kih otpora strujanja u silaznimi uzlaznimcijevima. dobija Korisni uzgon u uzlaznimcijevima, u uvjetima dinamidkeravnoteZe, se ako se od uzgonaoduzmepad tlaka zbog otpora na dijelu cijevi od todke B do F. odnosno
Apu.no,:Apu-Lporr

(6-3)

Korisni uzgon tro5i se za svladavanjeotpora strujanja u silaznim cijevima od A do B, odnosno

A P',oor: A P.it

(6-4)

Prema tome, kod poznatih konstruktivnih i toplinskih karakteristika generatora pare proradunucirkulacije moZe se pristupiti tako da se odredi promjena i korisnog uzgonaA po.*o, pada tlaka A p,u u silaznimcijevima ovisno o kolidini vode u cirkulaciji D". Todka presjekadobivenihkrivulja (todka A na dijagramu) krugu pri kojemu se uspostavlja odredujestvarniprotok vode D" u cirkulacijskom ravnoteZa uzgonai nastalihotpora strujanja. se cirkulacijskikrugovi proradunavaju jednako kao i prosti, ali je rad SloZeni mnogo opseZniji.Naprimjer, sloZenicirkulacijskikrug, kao na slici 6.3, sastojise od tri reda uzlaznih cijevi, koji su razlidito toplinski optereieni. Za svaki red uzlaznihcijevi odreduju se krivulje korisnih uzgonai ucrtavaju u dijagramu, a nakon toga se korisni uzgon odredujezbrajanjemuzgonaprema protoku u pojedinim redovima. 100

Pad tlaka u silaznim.cijgvimaA,p"uizra(unava se takoder za razlitite vrijed. nosti protoka u cirkulaciji. Todka presjekap krivulje korisnoguzgonaA p"*", i krivulje pada tlaka u silaznim cijevima Ap"1 odreduje ukup"nipiotok ub,i"'" cirkula_cijskom krugu, dok todkeA, B i c odre<tuju proioke troz pbleaineredove cijev.ividljivo je da je cirkulacijanajintenzivnija prvom redu, jer je on toplinski u najvi5eoptere6en.

Ds:Dg1*D62*

Sl. 6,3, Grafidki prikaz proradunasloZenoga cirkulacijskog kruga

6.1.2. Faktori ogranidenjapogonski i problemi kod prirodne cirkulacije

rz dosadasnjeg razmatranjavidrjivo je da su osnovni utjecajni faktori koji . utjedu na cirkulacijuvode_ generatorima u pare visinskarazlika ispirivadkogsistema.,razlika izmedugusto6a uzlaznimi silaznimcijevimate otpori koji se"pojav_ u ljuju pri strujanju fluida u cirkulacijskomkrugu. . . siacionarni generatori pare u normalnim uvjetima obidno imaju dovoljnu visinsku ogranidenje efikasnecirkulacije.Medutim, Illltkt' pa ona ne prerlstavlja kod brodskihgeneratora pare visinska razlika vaLnazbogogranidenog je prostora na brodu. _ Poveianje razlike izmedu gusto6eu silaznim i uzlaznim cijevima kod nekih se.-konstrukcija postiZepostavljanjemnekog drugog prijemnika topline izmedu njih, pregrijadapare. Takvo postavljinje p."igii;uiu pare korisno je da bi -o,bidno sedobila Stoveia razlikatemperatura, odnosno guitoie fluida u silaznimiuzlaznjm cijevima.Ako na tom mjestune postojipregrijadpare,temperatura dimnih plinova 49. tifr cijevi je pribliZno ista, pa se u n&im uvjetima moze dogoditi zastoj u cirkulaciji. Jos efikasnijinadin zapostizavanje ve6e razllkeu gusto6-ama uvode_ je nje tzv. >hladnih< silaznih cijevi, koje nisur, kontaktus dimniri plinovima.Daljnje 101

pobolj5anje postize se uvodenjem pothladivanja silaznih cijevi s pomo6u tzv. stabilizacijskih komora ili dak hladenjem samih silaznih cijevi. Sto je radni tlak u generatoru pare viSi, razlika izmedu gustoia postaje manja, pa je prema tome opasnost od zastoja cirkulacije kod generatora pare s vi5im tlakom znatno ve6a. Osim toga, na razliku izmedu gusto6a u silaznim i uzlaznim cijevima znatno utjede i konstruktivni oblik generatora pare, odnosno da li je njegov isparivadki dio izveden kao preteZno ozraden ili konvektivni. Kod ozradene izvedbe uzlazne cijevi imaju oblik loZiSnih ekrana koji su intenzivno zagrijavani, dok su silazne cijevi nezagrijavane (>hladne<), jer se ne dodiruju s dimnim plinovima. Zbogtoga je i razlika gusto6a veia nego kod konvektivnih izvedbi, gdje su uzlazne cijevi u podrudju niZih temperatura dimnih plinova pa nisu tako intenzivno zagrijavane kao ekranske cijevi, Osim toga, konvektivne konstrukcije obidno su manje visine, a cijevi su desto postavljene koso, s vi5e zakrivljenja, dime se dodatno stvaraju ve6i otpori strujanja. Kao Sto je na podetku spomenuto, jedan je od najvaZnijih zadataka cirkulacije usmjeravanje strujanja nastalih mjehuri6a pare. Stoga se u silaznim cijevima ne bi smjeli stvarati parni mjehuri6i, pa se valja brinuti da se to ne dogodi, narodito ne pri padu tlaka u pogonu. Tlak u silaznim cijevima moZe pasti zbog naglog porasta optere6enja generatora pare ili zbog otpora na ulazu u silazne cijevi. Zbog pada tlaka snizuje se temperatura isparavanja, te se voda u silaznoj cijevi podinje isparavati uz stvaranje parnih mjehuri6a. Najkritidnije mjesto za stvaranje mjehuri6a je podetak silaznih cijevi jer je tu najniZi tlak, dok je na dnu cijevi moguinost isparavanja manja zbogvefeg hidrostatskog tlaka u cijevi (slika 6.4).

Sl, 6.4. Raspodjela tlakau parnorn bubnjui silaznoj cijevi Opasnost od stvaranja mjehuri6a u silaznoj cijevi zbog pada tlaka je narodito velika kod generatora pare s predisparivadem jer se kod njih napajanje vr5i vodom dija je temperatura pribliZna ili jednaka temperaturi isparavanja.

t02

obidno je isparavanje, zbog pada tlaka na ulazu u silaznucijev, posljedica loseg.konstruktivnog rj9s9nj1 Na stici 6.4. prlkazanajeraspodjelu iluku u purnobubnju u kojem je radni tlakp. Statiiki tiak na ulazu u iilu^., cijevp"idobiva seako-se od ukupnog tlaka u todci A oduzmepad tlaka na ulazu,i.o;i," sastoji o.d pada tlaka zbog lokalnog.otpora i pada tlaka zbog ubrzavanjastrujanja od b do brzine strujanja u silaznojcijevi. Negativneposljedice-stvaranja mjehuri6au silaznimcijevima otklanjaju se pravilnim izborom njihovih dimenzijaodnosnopravilnim izborom brzinastiujanja u njima' Pri ve6imbrzinamastrujanjane6enastatizastoju cirkulaciji, iato piitom u njima pritisak pada, a prema tome je i stvaranjemjehuriia ve6e,budu6iaa ee strujanje povuii sobom nastalemjehuridei odvestiih u uzlaznecijevi, gdje oni povoljno utjedu na cirkulaciju. Kod manjih brzina strujanja manji je i'p"aattata te kolidinastvorenihmjehuri6a,.ali zbog male brzine imaju strljanje suprotno oni strujanju vode i tako nepovoljnije djeluju na cirkulaciju nego u prethodnom sludaju. Na temelju iskustavazakljudilo se da su brzine strujanja od 0,3 do 0,5 m/s najkdtidnije za nepoLeljno stvaranjemjehuriia i njihovo steino djelovanje. Jedan od efikasnihnadinaotklanjanja stvaranjamjehuri6apii padu"tlakau silaznoj cijevi je uvodenj.e pothladivanjavode, sto se moZeuriniti pomoiu tzv. stabilizacijskih komora ili hlaclenjem samih silaznihcijevi, kao sro ji vidljivo na slikama6.511-2.3.

RASHLADNA VODA

1) DTREKTNO HLADENJE NAPOJNOMVODOM U STABILIZACIJSKOJ KOMORI

2) INDIREKTNO HLADENJE U STABILIZACIJSKOJ KOMORI

3) INDIREKTNO HLADENJE SILAZNE CIJEVI

Sl. 6.5. Osnovni nadini pothladivanja silazne cijevi

103

prirodne vode cirkulacije sludajevi 6.1.3.Karakteristidni

Neki nadini na koje se ostvarujeprirodna cirkulaciia vode kod generatora pare prikazani su u nastavku[2]. 1. Cilindridni generatorpare s jednom plamenicom(slika 6.6) Cirkulacija je postignutakruZenjemvode oko plamenice.Redoslijedomdimnih kanala (I, II, ilI) dobivase intenzivnijezagrijavanje manje masevode na desnojstrani plamenice i manje zagrljavanjeve6e masevode s lijeve straneplamenice. Desnastranaima uloguuzlazne, a lijeva silazne.Da bi se pobolj5alo kruZenje,napajanjetrebada seobavljau gornjem dijelu lijevog prostora.
Sl. 6.6. Cilindridni generator pare s jednom plamenicom

JXI-v-!-s

=L--

5S
_t

2. Cilindridni generatorpare s vertikalnim cijevima (slika 6.7) Prikazanimrasporedomdimnih kanaladobiva se razlika u intenzitett zagrijavanja izmedu pojedinih dijelova vodenog prostora. Ugradnjom dimnih cijevi velikog promjera u podrudju slabijeg zagrijavanja taj dio postaje dio, s cijevima silazni,a intenzivnijezagrijavan g manjeg promj era, ima funkcij u uzlazno dij ela. U takvoj konstrukciji izvodi se destopomo6ni pare sasamostalnim loZi5tem. brodskigenerator

lt-i-

generator s vertikalnim pare cijevima Sl. 6.7.Cilindri&ri (Slika 6.8) 3. Brodski kombinirani qeneratorpare >Howden-Johnsonr. kruga oko Ovdje postojedva cirkulacijska pare,koji sestvaplamenice iuzduL generatora raju postavljanjemisparivadkihcijevi u skretdimnih cijevi, noj komori. Ovisno o rasporedu napajanjeje centralnoili bodno.

Sl. 6.8. Cilindridni generator pare tipa >Howden- Johnson<

104

4. Sekcijskigeneratorpare s prednjim bubnjem (slika 6.9) Prikazani poloLaj bubnja primjenjuje se najde5iekod brodskih generatora pare gdje je konstrukcijauvjetovana preglednoSdu bubnja ili kod stabilnihpostrojenjagdje to diktiraju smjeStajni uvjeti. S gledi5ta raspodjele kolidine topline, radi orijentacije cirkulacijskog kruga ovo rje5enje nije povoljno jer se intenzivno zagrijava silazni,a manje uzlaznidio kruga.
Sl. 6.9. Sekcijski generator pare

5. Brodski $eneratorpare >Integral<, (slika6.10) Generator pare ima intenzivno ekraniziranoloZi5te.Kao i kod prethodnog,postojedvaparalelna cirkulacijska kruga. Prvi dini hladne silazne cijevi i loZi5niekran. Drugi krug dine hladnei zagrijavane silazne cijevi i uzlazne cijevi koje su smje5tene ispred pregrijada, prema loZiitu. Jedne i drugedine cijevni snop.

\(lo\
d@j

Sl. 6.10. Generator pare tipa >Integral<<

6. Brodski generatorpare >>Bauer-Wagner.. (slika 6.11) Kod dvobubanjskog generatorapare cirkulacija je zasnovana nezagrijavanim na silaznim cijevima. LoZiSteje obloZeno s desne strane s vi5e redova nezagrijavanihsilaznih cijevi i jednim redom ozradenihluzlaznih ciievi. a s lijeve strane snopom cijevi u kojemu su prva dva reda ozradena. Taj snop je uzlazni dio. Koncepcija ovog generatorapare korije Stena za glavnebrodskejedinice.

/l \i-./

\-/ /-\ r+l \7/1

ri \'/

ri v-/

Sl. 6.11. Generator pare tipa >Bauer - Wagner<

105

7. Klasidni generator pare >Yarrow<< hladnih silaznih cijevi (slika 6.12) bez
Trobubanjski generator pare ima dvodijelnu isparnu povr5inu; dijelovi su simetridno postavljeni i paralelno vezani zaparni bubanj. Pregrijad pare ima dva dijela, simetridno postavljena izmedu isparnih povr5ina i paralelno vezanih. Prema tome, postoje dva paralelna cirkulacijska kruga: lijevi i desni. Kod oba kruga uzlazne su cijevi smjeSteneprema loZi5tu, a silazne iza pregrijada.

,TV
@@@@

oo@

Sl. 6.12. Generator pare tipa >'Yarrow..

rim sa 8. Generator pare >>Yarrow<< hladnim silaznimcijevima (slika 6.13) Povr5ine isparivada i pregrijada jer pare nisu rasporedene simetridno je pregrijadpare smje5ten samona jednoj strani. LoZiSte je podijeljeno ekranskom zavjesomna dva dijela. Zavjesa se opskrbljuje vodom s pomoiu sabirnika i hladne silaznecijevi, a samaje uzlazna. U lijevom snopu su postavljene uzlaznecijevi.

rp'l
(l^t,
AJ4-ls

/+ )F\

Sl. 6.13. Generator pare tipa >>Yarrow,.s hladnim silaznim cijevima

generator 9. Strmocijevni pares dva bubnjabezhladnihsilaznihcijevi (slika6.14) Uzlazni dio sistemadine ozradenei intenzivno zagrijavane cijevi smje5tene prema loZi5tu,a silazni dio dini snop konvektivnogrijanih cijevi. Da bi se pove6ala razllka u prijemu topline uzlaznogi silaznogsnopa, izmedu njih se najde5de ugradujepregrijadpare. Ako je moguie, silaznecijevi treba prikljuditi za vodni, a uzlazne za parni prostor parnog bubnja.

, I I

Sl. 6.14. Strmocijevni generator pare bez hladnih silaznih cijevi

r06

Fl

10. Strmocijevnigeneratorpare s dva bubnja i hladnim' silaznim cijevima(slika6.15) formiranja.cirkulacijskog kruga je slidankao i u prethodnomsludaju. -Nadin p1 b! se osiguralabolja cirkulacija u silaznomdijelu, ugradiujuse na krajevima bubnja hladne silaznecijevi.

fi
ll
Sl. 6.15. Strmocijevni generator pare s hladnim silaznim cijevima

6.2.PRISILNA CIRKULACIJA
generatorpare treba da radi u uvjetima kad uzgonu cijevnomsistemu . f(ada isparivada vi5e ne moze.osigurati zadovoljavajuiuprirodriu cirkuiaciju, nuZnoje primijeniti prisilnu cirkulaciju,pri demuse strujanjevode postiZe pomo6ucirkus lacijskepumpe. K1o, slo j9 vee spomenuto,osnovni faktori ogranidenja prirodne cirkulacije su: radni.t]1k utjede na razliku gosto6e vode u uzlaznim-isilaznimcijevima, J<oji geometrijskioblik generatorapare, o kojemu ovisi visina stupcakoji djeluje na prirodnu cirkulacijui otpori strujanjaunutar cirkulacijskog kruga. lor< u g"n"rutoru pare s prirodnom cirkulacijom oblik i rasporedispirivadkih cijevi Loraju omoguiiti prirodnu cirkulacijuvode, kod generatora pare s prisilnomiirkutacijom prostoru, sto je narodito znadajno :nogy se cijevi postavljati prema raspoloZivu kod brodskih izvedbi. U nadeluserazlikuju dva tipa prisilnecirkulacije:optodnai protodna.Razlika je u odnosukolidinevode koja cirkurira naspramlofidine vode koja se isparava. Kod optodne vuLurqerJw broj je upLur.il Kruz ulrKulacusKu pumpu, rspanvae Ii rv cirkulacije urvJ Js optoka kroz cirkulacijsku pumpu, isparivad bubanj, koji je potrebanda se odredenakolidinavode pbtpuno ispari, u"6i od 1, odnosnootprilike 4 do 10. Kod protodnecirkulacijevoda se u tokujednog optoka zagrije,ispari i pregrije na remperaruru pregrijanja; dakle tu je cirlulaciJsti uro"i jednak 1. Generatori pare s prisilnom cirkulacijom prikladni su za rad s manjim optere6enjem,jer strujanjevode u njima ne ovisi ooptere6enju,vei o radu clrt<utacilske pumpe.

I
pares optodnom 6.2.1.Generatori cirkulacijom
Najpoznatiji tip generatora pare s optodnom cirkulacijom je ,rl-a Mont<, diji je shematski oblik prikazan na.slici 6.16.

I
I

Sl. 6.16. Shemageneratorapare tipa >La Mont< Legenda: 1-ekran,2-prvi konvekcijski snop isparivada,3-drugi konvekcijski snop isparivada, 4-pregrijadpare, 5-cirkulacijskapumpa, 6-napojna pumpa

Iz parnog bubnja voda ulazi u cirkulacijskupumpu, koja jekroz isparivadke cijevi (ekran i konvektivni snop) ponovnotladi u bubanj, gdje se para odvaja od vode. Da bi se osiguralaravnomjernapodjela vode u usporedno povezanimcijevima, one imaju na podetkuugradene sapnice prilagodivimotvorom za reguliras nje protoka vode. Cirkulacijska pumpa treba da svladava otpore strujanjau cijevnom sistemuisparivada, njezin napor odgovarazbroju svih otpora strujanja pa vode. Kapacitetcirkulacijskepumpe ovisi o kapacitetugeneratora pare i cirkulacijskogbroja s kojim radi generatorpare. Cirkulacijskibroj kod generatora pare tipa >La Mont< je od 4 do 10. Generatori pare veieg kapacitetaimaju manji cirkulacijski broj.

pares protodnom 6.2.2.Generatori cirkulacijom

pare s protodnomcirkulacijom,cirkulacijskibroj je 1.,odnoKod generatora sno voda se u jednom prolazu zagrijena temperaturuisparavanja, zatim se ispari i pregrije na potrebnu temperaturupregrijanja. Najpoznatiji tipovi generatorapare s protodnomcirkulacijom su "Benson<< (slika6.17)i >Sulzer< (slika6.18). 108

I
><; / z l - \
*
. l

Sl. 6,17. Shemageneratorapare tipa >Benson<< Sl. 6.1E. Shemageneratorapare tipa >Sulzer< Legenda: l-napojna pumpa, 2-zagijat. Legenda: l-ekranski isparivad, 2-prvi vode, 3-ekranski dio isparivada, 4-konkonvekcijski isparivad,3-drugi konvekcijvekcijski isparivad,5-pregrijadpare, 6-zaski isparivad,4-komora, 5-pregrijadpare, grijal zraka 6-zagijat, vode, 7-zagrijad zraka, 8-napojna pumpa

Kao Sto se vidi iz slike 6.17, kod >Benson< generatora pare cijevi su medusobno neposredno spojenepa nema odjeljivadavode na prijelazu izmedu isparivadai pregrijadapare. >Sulzer<jednocijevni generatorpare ima cijev u kojoj se, prolazeeikroz generatorpare, voda zagrijavai isparuje,a nakon toga para se pregrijava.To su najdesiejedinice velikog kapaciteta,pa se vise takvih cijevi spaji paralelno u cijevni sistemuzlaznihi silaznihcijevi. Na podetkusvaketakve cilivl, anaizlazu iz.zagrljatavode, ugradenje prigusniventil, kojim se osigurava jednolika raspodjela vode u paralelno spojenimgranama. _Na izlazu iz isparivadapara sadrZiz-4% vlage i prije ulaska u pregrijad prolaziodjeljivadem kapljicavode, koji je karakteristidni Sulzerova dio generatora pare. Tu se s vodom odstranjujui preostalesadrZane u njoj i tako spredava soli njihovo taloZenje cijevimapregrijadapare. osim toga, odjeljivadkapljiia vode u spredava voda prodre u cijevi pregrijada,a time i naglupromjenu temperature da materijalapregrijadakada se generatorpare pokre6eili kada se prestaneloziti.

109

7. STRUJANJE DIMNIH PLINOVA ZRAKA I

bi se omogudilo kontinuirano izgaranje, valja osigurati odvodenje dimnih plinova iz generatora pare, uz istovremeno dovodenje dJvoljne kolidine zraka za rzgaranje u loZi5te, Sto se jednim imenom naziva provjetravinje. Prema nadinu kojim se.ostvaruje strujanje dimnih plinova i zraka, provjetravanje moZe biti prirodno ili umjetnb.

7.1.PRIRODNO PROVJETRAVANJE
-.Prirodno provjetravanjenastaje zbog djelovanja uzgona, a kao posljedica razlike tlaka stupca okolnog zraka i stupca dimnih plinovi, u skladu s izrazom

L pu:ztz(ffi-#T,) n

g [pa]

(7-r)

gdje je Ap" [Pa] razlika izmedu tlaka zbog djelovanja uzgona, h [m] je visina dimnog kanala (dimnjaka), q_-. [kg/m3] gusto6a zraka prinormalnim Lvjetima okoline (0"c, 1,013 bar), qolo[kg/m,] gusto6a dimnih plinbva pri normalnim uvje-

Sl, 7.1. Prirodno provjetravanje brodskog generatorapare Legenda: l-ulaz zraka,2-vrata,3-prostorija za smjestaj generatorapare, 4_dimni

111

tima okoline, t, ["C] temperatura okoline, ter fcl srednja temperatura dimnih plinova u promatranom stupcu (dimnom kanalu, dimnjaku), a g:9,81 [-/st]. Kao Sto je iz izraza (7-1) vidljivo, razlika tlaka koja nastaje zbog djelovanja uzgona izravno ovisi o visini dimnjaka i temperaturi izlaznih dimnih plinova iz generatora pare. Sto je veia visina dimnjaka i temperaturaizlaznih dimnih plinova, ve6a je razlika tlaka, Sto omoguiuje veie brzine strujanja dimnih plinova i zraka, odnosno izgaranje veie kolidine goriva. Medutim, poveianjem visine dimnjaka rastu otpori strujanja dimnih plinova, a istovremeno se zbog poveianja povr5ine poveiava hlailenje dimnih plinova, Sto nepovoljno djeluje na efektivnu razliku tlaka. Osim toga, kod brodova je posebno izraieno ogranidenje u izvedbi visine dimnjaka zbog cjelokupnog izgleda broda kao i zbog djelovanja na stabilnost i otpore u plovidbi. Zbog toga se prirodnim provjetravanjem mogu posti6i samo ogranideni udinci pa se zato danas vrlo malo koristi, odnosno samo u pojedinim sludajevima kod pomodnih generatora pare (slika 7.1).

PROVJETRAVANJE 7.2.UMJETNO
Umjetno provjetravanjeostvaruje se djelovanjem ventilatora: ako postoji je samoventilatorzazrak,takvo provjetravanje tladno(slika7.2lI); ako je ugraden samo ventilator za dimne plinove, tada se radi o isisnomprovjetravanju (slika 7.212), ako je ugradenventilatorza zrak i ventilatorza dimne plinove, takvo se a je (slika 7.213). provjetravan nazivakombiniranoili uravnoteZeno Na brodovima se katkad koristi posebanoblik tladnogprovjetravanja(slika generatoripare, drZi pod Naime, ditavase prostorija u kojoj su smjeSteni 7.214). odredenim pretlakom, dovoljnim za svladavanjesvih otpora strujanju zraka i dimnih plinova kroz generator pare. To se upotrebljava narodito kod velikih brodova s vi5e generatorapare, jer je to jednostavnijerje5enjenego ugradnja posebnihventilatorai prateiih zratnih kanalaza svakupojedinu jedinicu. Medutim, takva prostorijamora biti za5tiienaod gubitka tlaka, pa se zbogtoga moraju ugradivatidvostrukavrata na ulazu. pare imaju uglavnomumjetno provjetravaModerne konstrukcijegeneratora nje (tladno ili kombinirano, a rjede samo isisno). Naime, potreba da se smanje pare odnosnoda se pobolj5aprijelaz topline konvekcijom dimenzije generatora pada tlaka pri brzine dimnih plinova, a zbogtoga i pove6anje uvjetuje povedanje temperature izlaznihdimnih plinova strujanju.Nadalje,stalnateZnjaza smanjenje smanjujeprirodni uzgondimnjaka,pa je zbogtih potrebaumjetno provjetravanje gotovo potpuno istisnuloprirodno. 1. 2. 3. 4. Osnovneprednostiumjetnog provjetravanjasu: pare, moguinost postizanjave6ih udinakageneratora mogu6nost efikasnijeregulacijeprocesaizgaranja, postizanjeboljih uvjeta izgaranjapa, prema tome, i veieg stupnja iskoristivosti, mogu6nostugradnje ve6ih naknadnih povr5inaradi smanjenja izlaznih tempestupnjaiskoriratura dimnih plinova, Sto takoder izravnoutjedena pove6anje stivosti.

lt2

I I I
t0 2

Sl. 7.2. Umjetno provjetravanje brodskih generatorapare 1) rladna, 2) isisna, 3) kombinirani, 4) pretlak u prostoriji Legenda: 'l'-ulazzraka,2-urata,3-prostorijaza smjestajgeneratora parc,4-tzlazdimnih plinova' s-grotlo, 6-isisniventilator, 7-tladni ventilator, g-vraia, 9-brtvena kiaona

."-uljuje. n:f:T, kojih prolazi zrak prije jzmg{u l?,i"Il:,r" ulaika u loZi5t^e, na taj nadi vraia toplinu koji in
Sto bi se inade gubila zradenjem u okolinu.

?J'Tl; llT:,I1,ty:t;k.ht;;&;,";;";;;,';Til:;"*;;:';:r",:il""1"iff kod generatora kojiim"ajudvostruku pare bplatul

--^ - .-- "-J *. ^ *J

. . Ko9. tladnogprovjetravanjaventilator koji dobavlja zrak stvarapretlak koji je dovoljan da svladasve otpore-strujanjudo izrazaiz dimnjaka r'dl"touunj" pozitivnoguzgonadimnjaka. U takvim je sludajevima tlak u toziStu ve6i od tlaka okoline, 5to ima nedos.tatak propustanjuoplite generatora pri pare jer tada dimni

113

Kad imamo isisno provjetravanje, ventilator isisava dimne plinove stvaraju6i u loZi5tu potlak koji omoguduje ulazak dovoljne kolidine zraka za izgaranje. Kombinirano provjetravanje sastoji se zapravo od tladnog i isisnog, koje su tako uravnotei,ene da je u loZi5tu uvijek odredeni potlak. Stoga problem izlaza dimnih plinova kroz oplatu ili dimne kanale ovdje nije izraLen. Medutim, nedostatak je Sto isisni ventilator dimnih plinova radi u nepovoljnijim uvjetima (viSaradna temperatura) pu j" podloZniji kvarovima. Tendencija da rastu kapaciteti brodskih generatora pare i da se smanjuju gubici osjetne topline izlaznih dimnih plinova na radun ugradnje sve veiih naknadnih ogrjevnih povr5ina, postaje ogranidenje za primjenu isisnog odnosno kombiniranog provjetravanja zbog ogranidenih udinaka isisnih ventilatora. Stoga se kod takvih jedinica primjenjuje uglavnom tladna ventilacija s pretlakom u loZi5tu.

/,

rex
sl. 7.3.
Smje$tajventilatora za zrak

pare su dimnonepropusne; najde5de membranu Stijenke takvih generatora skoj izvedbi, dime se efikasno rje5avaproblem prodora plinova iz dimnih prolaza generatora pare u okolni prostor. Da bi otvori strujanjabili minimalni, zratni kanalmora biti Stokradi,odnosno ventilator Sto bliZe gorioniku, kao Stoje prikazanona slici 7.3.

I DIMNIH PLINOVA ZRAKA STRUJANJA 7.3.PRORNCUru plinova zrakai dimnih Padtlakapri strujanju 7.3.1.
Da bi se ispravnoizabraoventilatorza dimne plinove i zrak, potrebnoje prethodnoodrediti protok i ukupan pad tlaka u zradnomi dimnom prolazu. Otpore prolazu zraka dine zratni kanali, predzagrijadzraka te zaporna i armaturaza zrak. regulacijska tt4

Dimni prolazdineogrjevnepovrsinegeneratorapare, dimni kanali i dimnjak. p,a1e kombiniranimprovjetravanjem s , , 59d generatora posebnose izradunava pad tlaka u zradnomdijelu, od mjestauzimanjasvjeZeg iku i, okoline do t ulaza u lozi5te,a posebnou dimnom dijelu, od lo2ista-dolrluruiz dimnjaka.Zra(ni prolaz od potisnog uiia ventilatorado ulaza u loZistenalazi se pod pretlakom, dok .je u dimnom prolazu uglavnom potlak (izuzetak je ponekad dio izmedu ventilatoraza dimne plinove i dimnjaka). Kod generatorapare s tladnim provjetravanjemizradunava ukupni pad se tlaka kroz zra(ni i dimni prolaz, a oni su najveiim dijelom pod pretlako-. 'su" 9!nor.sstrujanju mora svladatitladni ventilatorzraka s pomo6uprirodnog uzgona dimnjaka. Isti sludajje.i kod isisnogprovjetravanja,samo sto u tom strieairisve otpore strujanju zraka i. dimnih plinova svladava isisni ventilator dimnih piinouu uz pomoi uzgonadimnjaka. Ukupna razlika tlaka u zradnomprolazu gen-eratora pare odredujese prema izrazu L p.:2 L po+ > A pu- L p*g IL pnz* (Q^- ap,) hr] lpal (7 -z)

gdje je ) A p,, [Pa] ukupni pad tlaka zbog otpora trenja u zraenomprorazu, 2 L pr. [Pa] ukupni pad tlaka zbog lokalnih otpora u zradnomprolazu,A p* [pa] uzgon zratnog prolaza, A,p62 [pa] potlak na izlazu iz loLiSta, g_ [kg/m3] je gusto6a zraka u okolnim uvjetima,_go, dimnih plinovapii ireoir;o; [kg/m3]gustoda temperaturiu loZi5tu,ft. [m] razlika izmedu visina ulaza zrakau loZistei izlizi dimnih plinovaiz loLllta, a g:9,81 [m/s2]. ukupna razlika tlaka u dimnom prolazu odreduje se prema izrazu
Lppt:) Ap.or+X Aprpr*A prcz-Lp.o, [pa]

(7 -3)

gdje je ) A p, pr [Pa] ukupni pad tlaka zbog otpora trenja u dimnom prolazu, ) A p,o, [Pa] ukupni pad tlaka zbog lokalnih otpora u dimnom prolazu, A p,", [pa] potlak na izlazu iz loLilta, a L p,o, [pa] uzgon u dimnom prolazu.

7.3.2.Padtlakazbogotporatrenja
Pad tlaka zbog otpora trenja izradunava se prema izrazu

L p , =O

*f

p [pa]

(7 -4)

g!i" i: a koeficijent otpora / [m] duljina promatranogkanala, dn [-] hidraulidki promjer kanala, v lrenia, a [m/s] brzina-strujanja, q [kg/m{ gustoia .io"og fluida. ovisi o relativnoj hrapavosti stijenki kanalakldo . .Koeficijent otpora trenja ,1,. i vrijedn-ostiReynoldsovabroja R.. Za vrijednbsti Lldn:0,0000g do 0,0125 i R" > 4000, koje obuhva6ajupraktidno sve.generatore pare, koeficijent otpora ' trenja moZese s dovoljnom todno56u odrediti prema izrizu 115

k , : ,1"o,r(r,+o ^ -1oo\o'25 T &) gdje je k [m] apsolutnahrapavoststijenki (prema tablici 7.1). Hidraulidki promjer presjekaproizvoljnogoblika jednak je dn:-o
4 A

(7-s)

l^l

(7-6)

gdje je A lm']slobodni presjek strujanja, a O [m] opstrujavaniopseg. Kinematska viskoznost,gustodai brzina strujanja pri proradunuR"-broja odreduje se prema srednjoj temperaturipromatranogfluida.
Tablica 7.1. Vrijednosti Red. apsolutne hrapavosti Apsolutna hrapavost

br.

Vrsta kanalaili cijevi

cijevni i ploiasti zagrijabi zraka, 6elidne ciievi ogrjevnih povriina limeni kanali za dimne plinove i zrak delidne cijevi magistralnih cjevovoda lijevane cijevi i plode izr aziLozar dale deliine cijevi zid od opeke u cementnoj Zbuki betonski kanali staklene cijevi

fr[m]
0,0m2 0.0004 0,00012 0,0008 0,0007 0,0008-0,006 (prosj.0,0025) 0,0008-0,009 (prosj.0,0025) 0,000 -0,000 0015 01 (prosj.0,0@005)

7.3.3.Padtlakazboglokalnih otpora
Pad tlaka zbog lokalnih otpora odreduje se prema izrazu

Lp , : ! e V ^ l

(7 -7)

gdje je f koeficijent lokalnog otpora, v [m/s] brzina strujanja fluida, a p [kg/m3]gustoia fluida. Koeficijent lokalnog otpora f odreduje se na temelju iskustvenihvelidina, ovisno o vrsti razmatranog otpora (velidinekoeficijenatalokalnog otpora za razlidite sludajeve dane su u prilogu 7). Pad tlaka u popredno nastrujavanomcijevnom snopu odreduje se prema izrazuza proradunlokalnih otpora, pri demu koeficijent lokalnog otpora f ovisi o rasporeducijevi, broju redova cijevi i R"-broju. Brzina strujanja se uzima za presjek strujanja izmedu cijevi u jednom redu. Padovi tlaka zbog ulaza i izlaza iz promatranogcijevnogsnopane odreduju se posebno,jer su obuhva6eni koeficijentornlokalnog otpora ogrjevnepovr5ine. 116

Koeficijent lokarnog otp.orapri poprecnom strujanju kroz glatkocijevni snop s usporednimrasporedom cijevi (slilia 7.+) oArecluje premaTou^ se
5 9 o .

(7-8)

gdje je f" koeficijent lokalnog otpora jednog reda cijevi, a z broj redova cijevi.

je Kada

( -, ,s. s, = i 0.06 = 7 i #t<

I, koeficijent lokalnog orpora jedan za

red cijevi iznosi

e:, (t - ,)-o'u o"-0,,

j K a d ae *r* i 1< H<8,koeficijent

(7_e)
lokalnog otpora za jedan
0,2

red cijeviiznosi

6 ": 0 ,3 8(*-t)-"
K a d aj e

(**-0 ,e 4 )

o' ' n ( H) ' o"

(7- 10)

*r*

8>

#<15,koeficijentlokalnogotpora

zajedan

red cijevi iznosi

r,:0,118 t)-''' (t-

(7-rr)

Koeficijent lokalnog otpora pri poprednom strujanju kroz glatkocijevni snop sa Sahovskim rasporedom cijevi (slika-7.5)odreclujl se prema';;"

f={,(Z+I)

(7-r2)

gdje je f, koeficijent lokalnog otpora jednog reda cijevi, a zbroj redova cijevi u snopu.

-6-+-o-+'lo ' |

q-|

' l

or0-o-.O-+'al i
t

i i r t+-o-+-+t r i
r i l Sl. 7.5. Sahovski raspored cijevi

Sl. 7.4, Usporedni rasporedcijevi

LT7

cijevi, osim z o r l raspored Za Sahovski ^ . - , - t ^ i i a ' i ^ " i - tkada je 3 <; koeficijent lokalnog otpora za jedan red cijevi iznosi
o- K R.-o,'''

S'

=I0

St-

,.,- d

- t-,'. I -

(7 -13\

rasporediznosi gdje koeficijent oblika cijevnogsnopaK za Sahovski

K:3,2+0,66-ffi)''t r r (r,,

oJ=ffi=\t
* - t'oo

(7-r4)

K:3,2+o,eo (r,t-**)'' .t#i[o,r-d "n' l^-- Sst 3 - d -- "1' 1

o,z(r,t-H)"] e-rs) ;

I . r,++
K : 0 , 4 4# l_; a / l
\Jl /c ;\2

,"

t,t<ffi=e,s
1.,44=*=t

(7 -16)

:lo,++ t) rc * (r,oo-] (H *,)',

(7 -17)

t,r.ffi=u,t
| . r,++
Za Sahovskiraspored cijevi 118

i"ffirr,t i 3<*=to,

koeficijentlokalnog otpora za jedanred cijevi iznosi ...

f.: 1,83 /s,\-''ou

\7)

(7- 18)

W,l
Sl. 7.6. Koso nastrujavaneciievi

Prethodniizrazi odnosese na proradun.koeficijenta lokalnog otpora pri potpuno poprecnomnastrujavanjusnopa cijevi, odnosno kada je kut nagiba cijevi a:0. Kada kut nagiba cijevi a iznosi vise od 15o, dobivenevrijednoiti, p."*u prethodnimizrazima,korigiraju se pove6avanjem 10%. od Vrij ednosti koeficij.enata lokalnih otpora za r azli(ite karakteristidnesludaj eve u generatorima pare prikazanesu u prilogu 7.

7.3.4. Samouzgon dimnih kanala

-zbog razlike gustodaokolnog zraka i zagrijanih dimnih plinova u dimnom prolazu generatorapare nastajeuzgon koji je pozitivan (ier pomaZe strujanju) kada dimni plinovi struje prema g9{i, u neguiiuun(jer se suprotstavtja ,trujunjrr; kada dimni plinovi strujeprema. dolje. Zbroj svih vrijednosti^(pozitivnitr i negutiu'nih) nazivase samouzgon koji je jednak
L po=2 h , ( g ^ - g p r i )g [ p a ]

(7 -1e)

gdje je ftt [m] srednja visina pojedinih dijelova dimnog proraza, e,,[kgrmt]gustoia zraka pri okolnim uvjetima, ppri [kg/m3]gusto6aoimnitr plinwa p.i ,ruj"ir-u u promatranomdijelu dimnog prolaza. 119

za 7.3.5.Ventilator zraki dimneplinove

Osnovni parametri koji su potrebni za izbor ventilatora su kapacitet V i ukupni napor A p. Ventilator se izabire a pogonski stroj proradunava na temelju ukupnog pada tlaka u zradnom, odnosno dimnom prolazu, pri maksimalnom trajnom kapacitetu generatora pare, s time 5to se radni kapacitet V, i radni napor A p, ventilatora odreduju mnoZenjem s koeficijentom sigurnosti, prema tabliciT .2.
Tablica 7.2. Koeficijenti sigurnostiza ubot ventilatora
Koeficijent sigumosti Velidina (kapacitet) generatora pare Ventilator za zrak Ventilator za dimne plinove

p"
i

Ptp

p,
1,10 1,05

foo

Mali generatorpare D < 5kg/s Veliki generatorpare D > 5kg/s

1,05 1,05

1,10 1,10

1,20 1,10

Snagapogonskogstroja za pogon ventilatora odreduje se prema izrant

= 1g" "Y#P' 1rw1 10007"

(7 -zo)

gdje je V. [m3/s] radni kapacitet ventilatora, Lp, [Pa] radni napor ventilatora, a ry"stupanj iskoristivosti ventilatora (od 0,5 do 0,8).

I 1

t20

8. GLAVNI KONSTRUKTIVNI DIJELOVI GENERATORA PARE

8.1 ISPARIVAEI .
Isparivadisu dijelovi generatora pare.u kojima.se zbiva procesisparavanja. Sastojese od bubnjeva,isfarivaenn cilevr, razvodnih i sabirnihkomora.

8 . 1 . 1B u b n j e v i .
ovisno o mediiu koji se u njima narazi,bubnjevi su parni ili vodni. u parnim bubnjevima odvajaju se mletruiiei pui"lo vode, pa su stoga jednim dijelom ispunjenivodom, dok se.zasii"nu puiu skuprjau go.njoj p"i;;i; prostora.vodni bubnjevi cijeli su ispunjeni u?do.T i prvenstvena namjienaim je da se njima napajaju vodom uzlazne isparivadke cijevi, koje sa ,ii"'r"izatvaraju cirkulacijskikrug unutar generarora "i;"ui-u pui" , priroar.-^.i.-r.r"{"-. Bubnjevi se konstruktivno sastojeod cilindridnogdijela (plasta) i dva po_ klopca (dela),unutar kojih je smjestena oprema nuina zaiunkcionalan rad (slika 8.1). Na delimabubnievapostavljaju se otvori s odgovarajuiim poklopcima(slika 8.2.),kroz koje je omogui'en ulazai dov;ekaradi prJgledai p"pii""t". Kod kra6ih bubnjevapredvidase otvor samos jedne strane,l toa duzih i obje strane.otvori su obidno eliptidnogo!llk1, dimenzije 300x +bo -.", au-ui se poklopci mogli vaditi radi izmjene brtvi i da bi se otak5aoulaz dovjeku Prve izvedbebubnjevabile su u zakivanojkonstrukciji, je sto mogroudovoljiti radnim uvjetima kod niZih tlakova do otprilike 25 bara. Zakivaneizvedbe.zamljenjene varenim,dok su se za su vi5etlakoveodnosno za debljine stijenki veie od 100mm bubnjevi obidnoizraoivali iovanjem ili valja_ njem iz jednog komada. Bududiie izvedbakovanih i valjanih bubnjevavrlo skupa,danasse bubnjevi najdeSde izraduju savijanjemlimova na specijalni- pr"saml i'rir"nj"-. cela se izradujupreianjem (maledimenzijeu hladnom,a velike u toplom stanju), azatim se zavarujuna pla5t. t2L

fr--f
/ z l

v l , ^ d

Sl. 8.1. Izvedba bubnja varene konstrukcije

St. 8.2. Otvor za ulaz dovjeka: a-uvudena izvedba, b-ravna izvedba

Nakon varenja bubnja i svih dodatnih prikljudaka na njemu, bubanj se mora podvr6i postupku odZarivanja radi uklanjanja unutarnjih naprezanja, nakon dega vi5e nisu dopu5teni nikakvi dodatni variladki radovi. Svi varovi moraju se detaljno ispitati rendgenski ili ultrazvukom. Osim isparivadkih cijevi, na parne bubnjeve prikljudeni su i drugi pojedinadni spojevi za armaturu i drugu opremu. Spojevi isparivadkih cijevi na bubnjevima prethodno su se izvodili uvaljivanjem, a danas se uglavnom izvode varenjem, dok se spomenuti pojedinadni prikljudci izvode prirubnidkim spojevima ili varenjem.

122

parnim bubnjevimase izvodeprikljudci za dovod napojne vode, zaodvod . _Na zasiienepare, za manometre,sigurnosne ventile, vodokaze,zi odzratit,anje, odsoljavanje, otpjenjivanje, doziranjekemikalijai drugi (slikag.3, g.4, g.5).

sr. 8.3.

na bubnju l-cijev za

2-cijev za dodavanje kemikalija

Sl. 8.5. Prikljudak za napajanje Legenda: l-napojna cijev, 2-usmjerivad vode

U vodnom prostoru parnih bubnjeva brodskih generatora pare postavljajuse delidne popredne pre_ grade radi spredavanja pomicanja i zapljuskivinja vode zbogvaljanjai posrtanjabroda. Da bi se-oele skinuti, udvr5duju vijdanim spojevimaza poseb-ne se delidneu5ke zavarene unutarnjoj strani 6ubnja. na Posebnuopremu parnih bubnjevadine tzv. ure_ daji za separaciju pare. Naime, pri radu generatora pare dio se vode iz bubnja u obliku sitnih kapljica povladi zajedno s parom, a uredaji za sepaiaciju imaju namjenu da to maksimalnosmanie. Kapljice vode u izlaznoj pa|i bubnja stete u radu generatorapare jer sadrZe -iz p!{e6.anykoncentraciju soli (zbogugus6enja vode u paino- bubnju kod isparava_ nja), koje se tada raloLena unutarnjim stijenkamacilevi pregrijida, cjevovodai lopaticama turbina.

123

TaloZenje soli na stijenkama cijevi pregrijada pare uzrokuje poveianje otpora strujanju, smanjenje prijelaza topline, toplinsko preoptere6enje materijala i puknu6e cijevi. TaloZenje soli na stijenkama turbinskih lopatica pove6ava gubitke u njima, a zbog pove6anja otpora strujanja raste aksijalna sila, pa moZe nastati nedopu5teni aksijalni pomak i o5tedenje aksijalnog odrivnog leZaja turbine. Da bi se smanjila vlaZnost izlazne pare iz bubnja zbog mogudih Stetnih posljedica, u parnim bubnjevima je potrebno ugraditi odgovarajude separacijskeuredaje koji mogu biti u obliku: posebnog sabirnika pare, perforirane cijevi za oduzimanje pare, perforiranog lima, paketa valovitih limova, ciklonskih separatora i dr.

pare 8.1.1.1. Sabirnik

Taj separacijski uredaj sastoji se od cilindridnogbubnja manjih dimenzija, smje5tenog iznad parnog prostora i spojenogs njima s vi5e cijevnih prikljudaka (slika 8.6). Separacijski efekat postiZese poveianjemvolumenaparnogprostora, odnosno smanjenjem njegovog specifidnogoptere6enjai promjenom presjeka strujanja. Odvojene kapljice vode posebnimse drenaZnim cijevima iz separacijskog sabirnikapare vraiaju u vodni prostor parnog bubnja.

I
- . - - l

st. 8.6. Sabirnik pare

Legenda:l-sabirnik, 2-cijevnispojevi, 3-drenaZne cijevi

r24

* :

t t

T
8.1.1.2.Pertorirana cijev za oduzimanje pare
efekt perforirane cijevi za oduzimanjepare postiZese ujednada. Separacijski vanjem oduzimanjapare na ditavoj duljini parnog uuun;a, skretanjem ,t*;u"ju pare (ier su otvori za u.laz.pare smjestenisuprotnood vodnog ogledala),,rugtopromjenom brzine strujanja pri urazu i izrazi kroz otvore (pr:ocjlpe ili provite) i adhezijskimdjelovanjemna stijenkama.perforiranacijev i6a"rii prikljudkom za oduzimanjepare treba da bude udvrsienatako da omogueuletoprinrt" dilatacu; pri promj.enitemperarure,zbog degana jednoj straniim; euiJti ortorrac,a na drugoj klizni spoj. posebnomdrenalnom cijevi"vraiai'se separirane kapilice u vodni prostor parnog bubnja (slika g.7.)

I
*

Sl. 8.7. Cilev za oduzimanje pare Legenda: l-perforirana.cijev, 2-redukcija, 3-prikljudak za odvodenje pare, 4-drena2na cijev, 5-dvrsti oslonac, 6-klizni oslonac

8.1.1.3.Pertorirani lim
Radi pospjesivanjaefekta separacijeperforirani se lim ugraduje u vodni prostor y i _qTli prostor ispred cijevi za odvod pare iz bubnjal i ro po ditavoj njegovoj duljini. Postavljanjem vodni prostor postiZe ravntmjerno u se opteredel nje vodnogogledala,a u parnomprostorudjerujena ujednadenje otpora strujanja i ravnomjernokoristenjeditavogp-resjeka parnogprostora.periorirani lim dj;iuj; na.separacijski efekattakoder i adhezijskim svojsivomstijenki. Najdesie,"'ugil_ duje u kombinaciji s drugim separacijikimureclijima (slila g.9).

125

E.1.1.4. Paketi valovitih limova ili Zieanih ispuna

Takvi se separatori sastoje od paketa valovitih limova ili Zidanih ispuna u kombinaciji s drugim uredajima. Sitne kapljice odvajaju se zbog vi5estruke promjene smjera strujanja te adhezijskogefekta (slika 8.8, 8.9, 9.10).

fl

I
Sl. t.8. Perforirana cijev za oduzimanje pare u kombinaciji s paketima valovitih limova

Sl. 8.9. Ureelaji za separaciju pare Legenda: L-ulaz u ciklon, 2-ulaz u ciklon, 3-izlaz iz ciklona, 4-ciklon, 5-perforirani lim, 6lim za usmjeravanje, 7-paket valovitih limova, 8-odvod pare, 9-dovod napojne vode

Sl. 8,10. Ureclaji za separaciju pare Legenda: l-cikloni, 2-paket valovitih limova, 3-cljev za oduzimanje pare, 4-odvod pare

126

8. 1. 1.5. Ciklonskiseparatori
Takav tip jedan je od najefikasnijih separacijskih uredaja koji se ugraduju u parni bubanj. Za postizanje separacije tu se koristi djelovanje centrifugalne sile, a ovisno o proizvodadu razlikuje se nekoliko konstrukcija ciklonskih separatora. Limenim stijenkama, iznad izlaza iz isparivadkih cijevi, usmjerava se mje5avina vode i pare prema ciklonskim separatorima, koji imaju tangencijalni ulaz da bi se pobolj5alo djelovanje centrifugalne sile. Zbog toga se odvajaju destice vode, koje imaju veiu gusto6u, pa se uz unutarnje stijenke ciklona vra6aju u vodni prostor. To je zapravo prvi stupanj separacije. Drugi stupanj separacije dine paketi valovitih limova ili Zidanih ispuna smje5tenih iznad ciklona gdje izlazi para. Da bi se sprijedilo direktno udaranje separiranih kapljica u vodnu povr5inu, a prema tome i njezino vrtloZenje i budkanje, one na donjoj strani ciklona izlaze preko fiksnih lopatica za stabllizacijustrujanja (slika 8.9, 8.10, 8.11, 8.12, 8.13).

Sl. 8.11, Izvedba ciklonskog separatora pate

I

I
I I

I I

t,2

r' I 1
L

i T '

Sl. 8.12. Ureclaji za separacijupare Legenda:l-ulaz pare u ciklonu, 2-odvodpare, 3-drenaZna cijev

r27

g t >

> t

>-9
a \ o o o i := c'l o q J > A E

>

h > o

i d >

'o; u-V
; O X

'>- i*
a 7

+5;
.EO

o * > o trL

, | i 6 O i

i i
o -,

8 , 5F
>^l x N * ; t, .gl. o
. :

F P ; * ia 5 =. , g d > N
il!J;i

: h

o . L x I
x 6 N V

> 6 F X.o tr
O ; A Y
d F R . F

gx q !
F ' =
d H =

N
m

6 = q
(t)

tr-\z | " o o E * v !i gm (

ct
(a

128

8.1.2. Komore
Komore sluZe sabiranju i razvodenju radnog medija. Izraduju se kovanjem ili iz valjanih be5avnih cijevi. Za niZe tlakove (<50 bara) obidno su kvadratnog, a za vi5e tlakova kruZnog presjeka (slika 8.14).

Poklopci na krajevima komora izraduju se najdeiie zavarivanjem,a kod kovanih izvedbi mogu biti iz jednog komada s komorom. Komore su najdesie ravne, a kod nekih konstrukcija (sekcijski generator pare) i valoviteradi bolje kompenzacije uzduZnih dilatacijazbogpromjenatemperatura (slika8.15). Sa suprotnihstranaotvora za cljevi koje se uvaljuju, na komoramase izvode otvori s poklopcimakvadratnogili eliptidkogpresjeka(slika 8.16,8.17,8.18),koji sluLe za uvaljivanje, pregled i di5denjecijevi. Poklopci se izvode tako da se postavljaju s unutarnje strane, kako bi radni tlak pomogao brtvljenju. Izmedu dosjedne povrsine poklopcai otvorakomorepostavljasebrtva od mekog Leljeza. Manji otvori na komorama za vi5e tlakove zatvaraju se vijcima ispod kojih se, na dosjednupovr5inu,ume6ebrtva od mekog Leljeza. U dana5njimizvedbama cijevi se na komore uglavnomspajajuvarenjem,pa se time, medu ostalim, abjegava izradabrojnih otvora na komorama,koji desto mogustvaratipogonske problemezbogpropustanja uslijedneidealnog brtvljenja.

w$mru
k\sssg

R$N&
Sl. 8,14. Izvedbe komora

R$N
r29

li'i-'tl

ce( 9c\ ')qcrc

JP:.f

/t\

rV

m ffi
rl:l

B-B

ffi,(
ooQ)/

Sl. 8.17. Revizijski otvor s poklopcem na okrugloj komori

J@;

w,(
):ffi)

ffi r-/|*-r \!+? t---n t i l i l

1-

,w(
Sl, 8.15. Sekcijskakomora

)"

Sl. 8.18, Revizijski otvor s poklopcem na okrugloj komori za visoke tlakove

St. 8.16. Revizijski otvor s poklopcem na kvadratnoj komori

130

8.1,3. Cijevi
za isparivatkidio, kao i zasveostaledijelove generatora pare pod tlakom, mogusekoristiti samobe5avne cijevi, izradene valjanjemod materijalagarantirane (provjerene)kvalitete i odgovaraju6ih mehanidkihsvojstava. cijevi se na bubnjevei komore mogu spajatiuvaljivanjem,a kod modernijih izvedbi to se uglavnomizvodi varenjem. Kod uvaljivanja kraj cijevi i otvor moraju se posebnopripremiti i obraditi; rupa se izradujes promjerom nestoveiim od promjera cijevi, tiko da se uvaljivanj.ema9U]jlnastijenke cijevi na tom mjestu umanji nalvlse 10% (kod pto-;".u cijevi od 50 mm promjer rupe je otprilike 1 mm ve6i od vanjskogpiomjera cijevi) (slika8.19). Kod ve6edebljine stijenkeu koju se uvaljuje, izraduje se posebanutor radi ^ boljeg nalijeganjamaterijalacijevi i postizanjadvr5deg spoja.

Sl. 8.19. Detalji uvaljivanja cijevi a-priprema radijalnog otvora, b-priprema kosog otvora, c-uvaljana cijev bez obruba, d, e-detalj obruba cijevi

''

Takoder, radi dvr5degspoja, slobodni se kraj uvaljane cijevi, koji izlazi iz spoja, ra5iri pod kutem od pribliZno 30". Isparivadkecijevi, kojima je obloZenoloziite, nazivaju se ekranskecijevi. one moraju biti na odgovaraju6i nadin udvrs6ene osiguraneda se ne zakrive i (slika8.20,8.21). Danas su ekranskecijevi uglavnom tzv. membranskeizvedbe koja osigurava manjetoplinskegubitke,uz manju debljinu izolacije,kao i ve6udvrstoiukonstruk(slika8.22,8.24). cije loZi5ta

t3r

Sl. 8.20. Detalj udvr56enja ekranskih cijevi

Sl. 8.21. Detalj udvr5dcnja ekranskih cijevi

Sl. 8.22. Ekranska stijena membranske izvedbe

Sl. 8.23. Ekranska stijena s izvedbom cijev do cijevi

Sl. 8.24. Ekranska stijena (membrana)

8.2.PREGRIJACI PARE
Pregrijadi imaju zadatakda seu njima parapregrijavado trazene temperature pregrijanja. Para se pregrijava zbog ovih osnovnih razloga: - pove6avase toplinski stupanj iskoristivosti radnog ciklusa, - smanjujuse gubicizbogkondenzacije cjevovodiu ma, - smanjujuse gubici trenja pri strujanju kroz cjevovode, a posebnokroz turbine, - smanjujese problem erozlje u turbinama. Temperatura pregrijanja ovisi, prije svega, o radnom tlaku Stoje radni tlak ve6i, ve6aje i temperatura pregrijanja.Ogranidavajuiifaktor je kvaliteta raspoloZivog materijalaiz kojeg seizradujepregrijad. Za tlakovepare od 40 do 60 bara uobidajena temperaturapregrijanjaje pribliZno450'C. Zaviie tlakove ide se na ve6e temperaturepregrijanja, obidno do 510'C. Dana5njagranidnatemperatura pregrijane pare u brodskim turbinskim postrojenjimaje otprilike 550'C. Izvedba pregrijada pare ovisi, prije svega, o konstrukcijigeneratora pare i njegovimradnimparametrima. Kod dimnocijevnih (cilindridnih) generatora pare pregrijadi se najde5de sastojeod snopa cijevi smje5tenog dimnoj skretnoj komori, prije ulaska u dimnih plinovau dimnecijevi isparivada (slika8.25).

Sl, 8.25. Pregrijadpare smjeiten u skretnoj komori cilindridnog generatorapare

133

koje dinesnoVodocijevnigeneratoripare imaju razlitite izvedbepregrijada, povi cijevi smjeSteni vodoravno,okomito, poprednoili koso s obziromna poloZaj generatora pare (slika8.26,8.27, 8.28).

Sl. 8.26. Pregrijad pare smjeiten popredno na dimni prolaz kod vodocijevnog generatora pare

Sl. 8.27. Pregrijad pare smje5ten vertikalno u dimnom prolazu kod vodocijevnoggeneratora Pare

Presjek kroz razlidite izvedbe pregrijada pare

134

_ U brodskim generatorima pare pregrijadi su obidno smje5teniiza nekoliko redova isparivadkihcijevi, koje ga stite od izravnog zra(enja plamenaiz lozista. presjeka,a . Komore pregrijadamogu biti kvadratnogili okruglogpoprednog uvijek izvan dodira s dimnim plinovimailoptlnsii su izotirane 111e5t-eq9.su lstiia 8.29, 8.30). Kod starijih izvedbi cijevi su bile uvaljaneu komore, a danasse one uglavnomvare. Svakakomorapregrijada mora na dnu imati prikljudakza praLnjenje (isplst) vode, koja nastajekondenzacijom pare kada generaiorpare ne radi. Kod nekih generatora.pay prikljudakujedno sluLizaomoguiavanle cirkulacije lll pare pri pokretanju,tj..da bi se sprijedilopregaranje cijevi kida para ios ne struji premapotrosadima, dok.sepri potpaljivanjune postignunormalniradni parametii pare (tlak i temperatura).
Sl. 8.29. >U< izvedba pregrijada pare Legenda : l-cijevi pregrija Ea, 2-cijevi isparivada, 3-udvrSienje cijevi, 4-komorc pregrijada

)l

st. 8.30. Zmijasta izvedba pregrijadapare

Legenda:l-cijevna spirala,2-vodnibubanj, 3-komora pregrijada

135

Cijevni snopovi pregrijada pare najde56e su ovje5eni na isparivadke cijevi posebnim izvedbama nosada, koji moraju biti izradeni od materijala otporna na visoke temperature. Povoljnije su one izvedbe kad je isparivadkim cijevima osigurano bolje hladenje dijelova nosada s pomoiu izravnog provodenja topline na vodu odnosno paru (slika 8.31, 8.32, 8.33).

aQaa
@@oo
QQOq

oo@

ooQ

@@oo QQQQ oeo@

QAQg

I
I

eaae @@@@
Sl. 8.31. Cijevna ploda pregrijada pare ovjeiena na nose6u isparivadku cijev

@@@@

Sl. 8.32. Detalj udvr56enja horizontalnog snopa pregrijada pare

136

DEIAU.A.

DETAL,:.8.

NOSAc

Sl. 8.33. Detalji udvr56enja horizontalnih cijevnih snopovapregdjadapare

Na_izlaznoj komori pregdjadapare mora biti ugradenodgovarajudi sigurnosni ventil. on je podesen^tako da.seotvara prije negoli sigurnoiri ueniili .ru"purrro.r, bubnju (otprilike za 0,3 bara), da bi se u takvim shidajevima uvijek osiguralo strujanje pare kroz njegovecijevi i da bi se time zastitileod pregaranja. 137

VODE 8.3.ZAGRIJACI
Zagrijati vode ubrajaju se u tzv. naknadne ogrjevne povr5ine generatora pare u kojima se voda prije ulaza u parni bubanj zagriiava, a katkad i djelomice isparava. Voda se grije obidno do temperature koja je 20-50'C niZa od temperature isparavanja. Ako se u zagrijadu vode i djelomidno isparava, tada se onnaziva predisparivad. Zagrijad vode sastoje se od cijevi koje dine njihove ogrjevne povr5ine i sabirnih (razdjelnih) komora koje mogu biti okruglog ili pravokutnog poprednog presjeka. Za nlLe pogonske tlakove (do 30 bara) ogrjevne povr5ine desto dine rebraste lijevane cijevi, da bi se pove6ala efektivna povr5ina prijelaza topline na strani dimnih plinova, gdje je on znatno manji u odnosu na unutarnju (vodnu) stranu. Za vii,e radne tlakove i novije izvedbe zagrijati vode de56ese rade od delidnih cijevnih snopova, na koje se katkad posebno navlade rebra radi pove6anja ogrjevne povrSine (slika 8.34, 8.35, 8.36).

'-j_,",

l*i
'! .q.!f* 1 4fE--' tf-"*.

;; -;'{

.r'-

Sl. 8.34. Pogled na rebrasti zagrijad vode

138

Sl. 8.35. Detalj rebrastog zagrijada vode

=-:_=-

Sl. t.36. Presjek kroz rebrasti zagrijadvode

cijevi su u cijevnomsnopunosenei medusobno ukruiene cijevnim plodama, lamelamaili trakastim obujmicama,kao Stoje vidljivo na slici 8.37. Gornja komora zagrija(a vode mora imati prikljutak za odzradivanjepri punjenju, odnosnopokretanjugeneratora pare, a na donjoj komori treba da bude predvidenprikljudak za ispu5tanje vode radi prainjenja.

t
Sl. 8.37. Izvedbe udvr56enja cijevnih snopova zagrijada vode

Kod brodskih se generatora pare oko zagrijada vode postavlja obilazni vod (>by-pass<)kojim se moze vrsiti napajanje isparivad ako je zagrijat,vode oste6en i iskljuden. Na slici 8.34. i 8.35. prikazana je izvedba zagijata vode koji se sastoji od tri snopa delidnih cijevi na koje su navudena lijevana rebra. cijevi zagrijada vode medusobno su povezane >U<-koljenima koja su zavarena izvan dimnogprolaza. Prolazi cijevi kroz cijevne plode izvedeni su tako da se omoguie toplinske dilatacije zbog promjena temperatura, a da se istovremeno osigura brtvljenje, koje treba da sprijedi izlaz dimnih plinova. Prostor u kojem su smjestene komore i koljena toplinski je izoliran i opremljen demontaznim poklopcima radi pristupa komorama i koljenima pri popravku ili pregledu. Na komorama, nasuprot cijevnim prikljudcima , nalaze se poklopci radi pregleda, diSienja ili zadepljenja pojedinih cijevnih zmija ako propu5taju. Kao Sto je iz slika vidljivo, zagrijadki snop podijeljen je na tri dijela, a na odredenim razmacima smje5teni su otvori s poklopcimazalulaz dovjeka i prikljudci za propuhivade dade. Komore imaju na jednoj strani dvrst oslonac, dok je on na drugoj strani klizni radi osiguranja toplinskih dilatacija.

I
I

140

8.4.ZAGRIJACI ZRAKA
zagrijati zrakatakodersu naknadneogrjevnepovrsinegeneratora pare, kojima se zagrijavazrakzaizgaranje odredenutemperaturu na prije ulazau loZiste. Ugradnjom zagrljata zraka snizuje se izlazna-temperaturi dimnih plinova iz generatora pare i tako pove6ava stupanjiskoristivosti, ulazom zagrijaiog zraka a u loiiite stvarajuse povoljniji uvjeti za izgaranje. Zagtiiati ztaka u osnovisu rekuperativni i regenerativni.Rekuperativni zagrijadi mogu biti izvedeni obliku limenoplodastih u (iika B.3g),cijevnih- vodoravnih - vertikalnih (slika 8.39, 8.40), rebrastih(slika g.41). ili Regenerativni najdesie su rotacijski, tzv. >Ljungstrom<< izvedbe(slika g.42, g.43).

Sl. 8.38. Plodasti zagrijat,zraka

I
Sl. 8.39. Cijevni zagrijad zraka s horizontalnim ciievima

141

U zagrijadima zraka s vertikalnim cijevima plinovi prolaze kroz cijevi, a zrak oko njih, dok kod izvedbi s vodoravnim cijevima plinovi prolaze oko cijevi, a zrak kroz njih. Bolja je izvedba s vodoravnim cijevima zbog manjih problema; narodito pri zadepljenju prolaza na dimnoj strani.

___ iii_____\____

.--+ l i

ill

--i \

ZRAK
*.+

:----_____

:T,'Sl. E.40. Cijevni zagrijad zraka s vertikalnim cijevima

(Jj

r-\'.

put zraka

Sl. 8.4f. Orebrena cijev zagrijada zraka

t42

Sl. 8.42. Smjeitaj rotacijskog zagrija(a zraka

Zagrijar; zraka s delidnim cijevima ne izvode se s rebrim a za povelanje ogrjevne povr5ine, jer bi ona morala biti s unutarnje i vanjske strane, buduii da plinovi i zrak imaju podjednaki koeficijent prijelaza topline. Orebrenje samo s jedne strane ne bi dalo prave efekte. Stoga se orebrene izvedbe zagrijata zraka prave od lijevanih cijevi eliptidkog presjeka, koje imaju rebra i s vanjske i s unutarnje strane (slika 8.41). Rebra su postavljena u smjeru strujanja zfaka odnosno dimnih plinova da bi se smanjili otpori strujanja preko njih. Rotacijski (>Ljungstrom") zagrijadi zraka sastoje se od rotorskog dijela, kojeg dine paketi tankih valovitih limova preko kojih naizmjenidno struje dimni plinovi

t43

izravniivad totine seklorska ploda {radijalna brWa)

veza

soktorplinova $f

uredaj za rudno podeSavanie seklorskih Dlo6a

sektor zraka

,o\o,
plastkucista

Sl. 8.43. Detalji rotacijskog (>Ljungstrrim<)zagrijadazraka

Er-W# fft E

ffi

rA
Sl. 8.44. Pogled na lamelaste pakete rotacijskog zagrijata zraka

i.zrak. otretanjem rotora,,. dimni plinovi u svomprolazu neko vrijeme griju pakete limova, koji tada akumuliraju toplinu, a nakon toga, kada otietan;im dodu u struju zraka, on ih hladi i pr-euzima toplinu na sebe(slikag.43, g.44\. Rotor je zatvorenu delidnomlimenom oklopu, unutar kojeg se okre6e s malim brojem okretaja(5-10 l/min). Da bi se sprijediloprostrujavanjezraka odnosnodimnih plinova s jedne na drugu.str.anu njihovo mijesanje,predvidenesu posebnebrtve. Buduii da i rade na rotirajudim dijelovima, brtve se u pogonu destbtrose, sto je nedostatak rota_ cijskih zagrijala zraka. Drugi nedostatak je..nuznost pogonskog stroja (elektromotora)za okretanje, . jer zbog njegovakvara ili eventualnog p.ekida u opskrbi treba da"se obustavirad generatora "n"rg1o* pare,.da bi se iprijedilo deformirunl" iiietoua zagrijala zr aka zbog nejednolikog zagrijavanja. Prednosttakvih zagrijatazraka velika je efektivnaogrjevnapovrsina, male ugrad_bene di.m_enzije, je naroditoznadajnoza brodske-uvj"i" ,uau. sto Kod velikih generatora pare novijih izvedbi, gdje su izrazneremperature .. dimnih plinova zbog po.vedanja toplinskeiskoristivosilvrto niske (dak d"'1it;Cj, lim.enipaketi rotacijskih..zagrijada emajliraju da bi se sprijeeilo djelovanje se niskotemperaturne j korozi e.

145

9. ARMATURA GENERATORA PARE

Da bi se osigurali uvjeti za siguran i kontinuiran rad, generator pare mora biti opremljen pomodnim uredajima, koji se zajednidkim imenom nazivaju armatura. Prema mjestu ugradnje, armatura se moZe podijeliti na: - armaturu na toku goriva, - armaturu na toku vode, - armaturu na toku pare, - armaturu na toku zraka i dimnih plinova, Prema namjeni kojoj sluZi, armatura se dijeli na: zapornu armaturu. regulacijsku armaturu, za5titnu armaturu, kontrolnu armaturu.

Prema konstruktivnom obliku, armatura se moZe svrstati u: - grubu armaturu i - finu armaturu. Armatura na toku vode. pare i tekuieg goriva uglavnom je fina armatura, dok je na toku zraka i dimnih plinova preteZno gruba. Na slici 9.1. prlkazan je shematski plan armature jednog brodskog generatora pare na tokovima vode i pare. Izvedba i raspored armature uglavnom su odredeni zakonskim propisima, a ugraduje se tako da bude lako pristupadna te da se s njom moZe rukovati.

ARMATURA 9.1.ZAPORNA
Vei je iz samog naziva odito da je zaporna armatura namijenjena zatvaranju odsnosno otvaranju protoka radnih medija. Dijeli se na ventile, zasunei slavine. Kao zaporna armatura, ventili se, zbog povedanih sila otvaraju, pove6anih padova tlaka uslijed naglog skretanja strujanja i promjene presjeka te zbogoleLanog postizavanja brtvljenja, koriste uglavnom za manje tlakove. Na slici 9.2. prikazana je jedna izvedba zapornog ventila.

t47

.32
_-<1--' ?o

A Y vA,1 4,^, v Y V v Y v Ai l Ar', vr',4 v Y r vi iYA lt A A A vl A l ,l l Y, lv A A rA A v v v Y r

Sl. 9.1. Shemaarmature na toku vode i pare Legenda: l-glavni napojni vod, 2-regulacijski ventil napajanja, 3-napojni cjevovod, 4-zaporno-nepovratni ventil, 5-zaporni ventil, 6-pomo6ninapojni vod, 7-zaporno-nepovratni ventil, 8-zaporni ventil, 9-kriZnispoj, lO-zasun, l1-zasunna obilaznomvodu, l2-kriZni spoj, 13-zasun, 14-vod za punjenje pregrijada, l5-zasun, 16-ulazni cjevovod u zagrijat vode, . 17-izlaznicjevovod pare iz bubnja, l}-izlaz iz prvog stupnja pregrijaia, lg-trostrani regulacijski ventil, 2O-pogon regulacijskogventila, 21-spojni cjevovod prvog i drugog stupnja pregriia(,a,22-daz u regulacijski hladnjak za pregrijanu paru, 23-regulacijskihladnjak, Z4-iztai iz regulacijskoghladnjaka, Z1-izlaziz drugog stupnja pregrijata,26-izlazni parni zasun,27-sigur-

148

Sl. 9.2. Zaoorni ventil

Sl. 9.3. Zasun s dvodijelnim klinastim zatvaratem

Kao zapornearmaturede56e upotrebljavaju se zasuni(slika9.3) koji uzrokuju manji pad tlaka pri strujanju, lakse se otvaraju i zatvarajui bolje brtve. Zasuni mogu biti izvedenis jednodijelnimili dvodijelnimklinastim zatvaratem. Nedostatak_konstrukcijes jednodijelnim klinastim zatvaralemje teskoia da se podese dodirnepovrSine klina i brtvenihprstenova kuii5ta, Stoje rijesenokod dvodijelnih klinova, koji su pokretni u odnosu na umetak za razupiranje,sto omogu6uje kvalitetnije brtvljenje. Slavinese na generatorima pare najdesieugradujutamo gdje treba da djeluju kao brzozatvaraju1a rudna armatura. Zaporni ventili malih promjera i slavine koriste se za ispu5tanjevode i odsoljavanje (slika9.4), uzimanjeuzoraka(slika9.5), drenaZu odzradivanje. ventili i Ti su najveii dio vremenau zatvorenom polozaju,pa i njihovo najmanjepropustanje uzrokuje gubitke i tesko6epri rukovanju. zbog toga se pored svakog takvog ventila ugraduje jo5 jedan dodatni. Rukovanje je normalno s ventilom koji je ugradenprema vanjskoj stranil ako se on pokvari (propusta), zatyarase veniil koji je ugradens unutarnje strane,da bi se mogao popraviti kvarni dio.

nosni ventil, 28-sigumosniventil, 29-sigurnosni ventil, 30-prikljudak za orpjenjivanje, 31-prikljudak za doziranje kemikalija, 32-manometar,33-prikljudak za drenaiu',3i-prikljudakza odzradivanje,35-prikljudak za drenaLu,36-prikljudakza odzradivanje,37-prikljudahza ispuStanjepare, 38-zasun,39-termometar,40-prikljudak za odsoljavanje, 41-irikljudak za piaznjenje, 42-prikljudak za odzradivanje, 43-prikljudak za pomo6ne ruryt", 44-prikUudai za zasiienu paru, 45-prikljudak za regulacijski impuls, 46-prikljudak za ispustanje vode iz loLiita, 47-izlazpregrijane pare, 48-prikljudak za regulacijskiimpuls, +9-priitjueat za odzradivanje bubnja lmor: 6, U165

149

Ventil za uzimanje uzorka

Sl. 9.4. Zapomi ventil s pomidnim sjedi5tem za odsoljavanje

9 . 1 . 1P a r nv e n t i l . i
Ovaj ventil je specijalnonamijenjenodvodu pare izizlaznog sabirnikageneNa ratora pare prema potro5adima. brodovima obiino postoji glavni i pomo6ni ventil: glvani parni ventil propu5taparu u cjevovod za glavni stroj, a pomoini parni ventil propu5taparu u cjevovodza pomo6neparne strojevei uredaje. Ovi se ventili mogu otvarati i zatvaratiizravno na generatorupare, iz strojarnicei palubebroda. Ventil trebada bude samou krajnjim poloZajima potpunootvoren ili potpunozatvoren.

glava) ventil(napojna 9.1.2.Napojni

Brodski generatoripare obidnoimaju dva napojnaventila: glavni i pomoini. Glavni napojni ventil povezanje s glavnomnapojnompumpom, dok je pomoini spojens pomoinom pumpom. 150

Napojni ventil djeluje.automatski, otvara se pod tlakom vode iz napojne tj. pumpe,azatvarase zbog djelovanja tlaka vode iz generatorapare, kaoa ni rloi -cla napojna pumpa. Stoga.on ima sigurnosnuulogu, se pri e'ventualnom kvaru napojne pumpe ne vrati voda iz generatora pare. Uobidajenaizvedba napojnog ventila lstita Le; ie u obliku kutne izvedbe pog._?0'' gdje je sam pladanj ventila voden okomito s pomoiu posebnihkrilnih vodilica. vreteno pladnja moZe se pribliZavatiili udaljavati oo dime se reguliranjegov hod, odnosnoprotodnakolidina napojne vode. itaonla,

Sl. 9.6. Napojni ventil (napojna glava)

Legenda: l-vreteno, 2-vodilice pladnja, 3-sjediste,4-otvori u cilindru za vodenje, 5-prostor za prigu5ivanje udara

pare .lrp99" napojnog.ventila i generatora. ^oo postavarjase posebni zaporni ventil kojim se_napojni ventil moze odvojiti al"touunja"tlakagenerarora pare i ako potrebno, popraviti. U tom stuealu g"n"rutoi pu." ," napaja preko _je pomoinog napojnogventila. .Napojni i zaporni-ventil na pravcu napojne vode mogu biti odijeljeni ili spojeni u zajednidkomku6iitu te tako zajednodine tzv. nap6jnu glavu.

9.1.3. Ventil otpjenjivanje za i istiskivanje

ventil za otpjenjivanje spojen je na cijev koja ulazi u vodni prosror parnog . bubnja, a na sebi ima vise lijevaka okrenltih pi"-u povrsini vode. U radu se moZena povrsini vode u parnom bubnju skupljati pjena, koju treba povremeno izbacivati iz generatorapare. U tu svrhu sluze ventiti za otpjlnjivanje. 151

Ventil za istiskivanje(slika 9.7) spojenje na cijev koja ulazi pri dnu vodnog prostoraparnog bubnja i na sebi obidnoima lijevke okrenuteprema dnu. Ventili najde56e otvarajupolugom, azatvarajuoprugom,da bi se osiguse za istiskivanje ralo brzo djelovanje odnosnosprijedilopreveliko praZnjenjegeneratorapare u radu, Stobi moglo uzrokovatio5teienjazbog pregrijavanjamaterijala. Istiskivanjeje nuZnopovremenoobavljati, kako bi se sprijedilaprekomjerna koncentracijasoli u najniZim djelovima vodnog prostora generatorapare Sto se tijekom isparavanja vode.Prevelikakoncendogada zbogkontinuiranog ugu5denja je na mogude pjenjetracija soli u vodi uzrokuje taloZenje ogrjevnimpovr5inama, nje i postoji opasnostod povladenjakapljica vode u pregrijadpare.

I
*

Sl. 9.7. Ventil za istiskivanje

za i uzimanje uzorka 9.1.4.Ventili drenalu,odzradivanje

Ventili za drenaLt spojeni su sa najniZim todkama isparivada,pregrijada i zagrijaia vode, a sluZe radi potpunog praZnjenjaprije pregleda, popravka ili konzervacije. Kad se generator pare puni vodom, treba da se s vr5nih pozicija pojedinih dijelova ispu5tazrak, Stose omogu6ujeposebnimventilima za odzrativanje. pare, Da bi se u toku pogonamogla kontrolirati kvalitetavode u generatoru potrebno je povremenouzimati uzorke i obavljati analizu.Tome sluZeventili za hladnjaka,ispu5ta vodau posudu uzimanjeuzoraka,kojima se,s pomo6uposebnih za uzorke. 152

Ventili za drenaLu,odzradivanjei uzirnanjeuzorka normalno su u zatvorenom poloZajupa se stoga, zbog problemakoje bi uzrokovalo njihovo propu5tanje, obidno ugraduju po dva, jedaniza drugog.

9.2.REGULACIJSKA ARMATURA
Regulacijskoj armaturi g:ner1toT3 pare pripadajuventili koji su namijenjeni reguliranju protoka i tlaka. Regulacijskiventili izraduju se jednim, s dvi ili tri sjedi5ta. ventili s jednim sjedist-em mogu imati,dovod radnog medija iznad ili ispod zatvaraea, demuovisi i.velidina-sile o koja je potrebnazi otvarinje i zatvarairie. Nedostatak ventilas jednim sjedistem je intenzivnotrosenjeJosjJnih povrsina. Kod regulacijskihventila s dva ili tri sjedista (slika q.g,-9.s1 zatvaradisu rastere6eni je stogaza njihovo zatvaranjei otvaranjepotr#na pa mania sila.

Sl. 9.8. Rudni regulacijski ventil s dvostrukim siediStem

Sl, 9.9. Rudni regulacijski ventil s trostrukim siediStem

Pogon ventila moZe bit rudni, poluautomatskii automstski. ^ , _regulacijskih Rudnaregulacijaizvodi se izravno, okretanjemui"i"rru, ili daffiski mehanidkim prijenosom. Poluautomatskipogon ostvaruje se servouredaj;; kojim upravrja dovjek. Kod automatskog reguliranjakomanduservouredu;" iujl reguliranaveli_ dina,tako da se procesgbdjl bez dovjeka.pogon r"*our.dulu moZe biti hidraulidni, pneumatskiili elektridni. 153

9.3.ZASTITNA ARMATURA
Za5titnoj armaturi pripadaju nepovratni i sigurnosni ventili. Karakteristidnost te armature je da se ona aktivira (otvara i zatvara) izravno pod djelovanjem radnog medija.

Nepovratni 9.3.1. ventili

Nepovratni ventili imaju zadatak da propu5taju medij samo u jednom smjeru i automatski se zatvaraju pod djelovanjem tog istog medija ako se on vra6a. Kod generatora pare napovratni ventili postavljaju se na napojnom vodu, da sprijete povrat vode iz bubnja ako se pokvari napojna pumpa ili pukne cjevovod. Takoder se ugraduju na tladnoj strani napojnih pumpi, da sprijede povratni tok vode ako pumpa prestane raditi (zbog kvara na pumpi ili zbog prekida pogonske energije). Izvedba nepovratnih ventila moZe biti s pladnjem ili s klapnom (slika 9.10).

il

9.10. Izvedbe nepovratnih ventila: 1. s oprugom, 2. za vertikalnu ugradnju,3. s klapnom

9.3.2. Sigurnosni ventili

Sigurnosni ventili su uredaji namijenjeni spredavanju prekomjernogporasta tlaka unutar generatora pare. Ako tlak bude vedi od dopu5tenog, sigurnosni ventili se otvaraju i ispu5taju dio radnogmedija u atmosferu,a nakon pada tlaka na normalnuvelidinuopet se automatski zatvaraju. Broj , velidinai raspored sigurnosnih ventiladefiniranisu propisimaza gradnju generatora pare.1
' Iropiri t lurifikacijskihdruStava: Lloyd's Register, Bureau Veritas, Norske Veritas, Jugoregistari dr.

154

Kod generatora pare obaveznose postavljajuna parnom bubnju i na izrazu iz pregrljat'apare, a podesavajuse takl da se. prekomjernu pri povedanjutlaka najprije otvara onaj na pregrijidu, da bi se.uvij"t orlg,rruto-rirrJu";"pare pregri_ jadem i.tako sprijedilatoplinskapreoptere6"nJri"Jffitt;;t;;il ovisno o sili kojom se sup-roistavlja otvaranju,"diele,. iu ,ig,r.nosne ventile s oprugomi ventiles utegom.Kod brodskihgeneratora pare dopustena upotreba je samo sigurnosnih ventila s oprugom. -sigurnosni Prema nadinu aktiviranJa, ventili su direktni i indirektni. Kod direktnih sigurnosnih ventila (s[k; 9.11), radni rrak djeluj"^nu^pr"oanj, koji se, kad je tlak prevelik, podiZesvladavajuiisilu opruge. Ispod pladnja medij izrazi iz radnog prostorai tiko.smanjuje tlak u ri"ooriuiut'riglr.nosnih ventila s.direktnim.djelovanjem,je "1"-u. u..tesko6i brtvljenja (naroditotoo vEeeg tlaka i veiih dimenzija)i opasnosti priljeprjivanja (iapetenja). od Ti nedostaci odstranjenisu kod sigurnosnih ventila.sinoi.Ltiriim djelovanjem(slika 9.12),kod kojih seglavni ventil pokreie klipom, * u.ryavrja malim.impulsnim r#iii.na koji djeluje \ojiT radni medij iz prostorakoji se stiti od prekomjernog pri poveianju p;.;;;l;k;.

Sl. 9.11. Sigurnosniventil s direktnim djelovanjem Legenda: l-pladanj, 2-klip, 3-cilindai za vodenje, 4-regulacijskiprsten za p'gusivanje zatvaranja,5_regulacijski prsten, 6_regulacijski prsten Imor: 6, U1,56

155

I
il

il

I I I I I

4 L I I I

t _

t I

Sl. 9,12, Sigurnosni ventil s indirektnim djelovanjem Legenda: l-pladanj pilot ventila, 2-spojni vod pilot ventila i glavnog ventila, 3-klip glavnog ventila, 4-pladanj glavnog ventila lzvor:. 6, ll157

tlaka pladanj impulsnogventila se podize i para kroz impulsnu cijev dolazi u cilindar, gdje djeluje na povrsinuklipa i pokreie ga zajednos vretenomi glavnim pladnjem, propu5tajuii osnovnustruju pare u atmosferu. Kod sigurnosnih ventila s direktnim djelovanjemtreba da se konstruktivnim izvedbama sjedi5ta pladnjaventilasprijedititranje. Naime, zbogotvaranjaventila i poveiava se sila opruge, a istodobnose smanjujetlak pare zbog njenog izlazau atmosferu.U takvim uvjetima ventil moZepodetititrati jer se vrlo brzo mijenjaju radni uvjeti koji djeluju na njega, Sto uzrokuje nenormalanrad. zbog toga se 156

I
I
I

pladanj izvodi s povedanim promjerom iznad sjedista,a i sjedisteje oblikovano da paru nakon izlazau-odi tako da ona djeluje na poveianu povrsinupladnja pa povedana sila pare djeluje_nasuprot pove6anojsili opruge. osim toga, pladanjle s gornje straneudubljen da bi para, prolazeli preko njega, mijenjala smjer sirujanja i tako djelovalai dinamidki. , .. ve6ina sigurnosnihventila imaju ugraden regulacijskiprsten oko sjedista, kojim.sezapravo regulirabrzinaponovnogzatvaranja, odnosno ponovnog viadanja pladnja na svoje sjedi5te.Taj prsten okruZuje sjedisteventila pa se ofretanjem moZepodesavati njegov okomiti poloZajjer je udvrs6en pomoiu navoja.Njegos vim pomicanjemprema gore omoguiuje se stvaranjejednog parnog jastuka,ito usporavazatvaranjeodnosnopovrat pladnja na svoje sjedi5te.

9.4. KONTROLNA ARMATURA

Kontrolnim armaturama pripadajupokazivadirazine,manometritermometri. i

t
a

g.4.1 Pokazivac razine . i

Pokazivadi razine, su uredaji namijenjeni kontroli razine vode u parnom bubnju radi njenog odrZavanja na normalnoj vrijednosti. Svaki veii generator pare mora imati, u skladu s propisima, dva pokaziva(arazine s izravnim oditavanjem (slika9.13), pored kojih se moZe ugraditi takoder i tzv. spustenipokazivad razine s indirektnim oditavanjem (slika 9.14). Pokazivadi razine (vodokazna skala) na parnom su bubnju ugradeni tako da su-gornjim prikljudkom spojeni za parni, a donjim za vodni prostor. Na gornjem i donjem prikljudku nalazi se zaporna armatura za odvajanje oo racno=gcijela parnog bubnja, koja se normalno sastoji od obidnog zapornog ventila i ventlti za brzo. zatvaranje s polugom (slavine). Na donjem prikljudku G, osim toga, nalazi joS jedan poseban zaporni organ za drenaZu, koji sluZi za periodidno ispuhivanje uredaja, odnosno za kontrolu ispravnosti njegova rada. Svaki pokazivad razine mora na sebi imati jasno izrahenu oznaku najniLeg nivoa. Za tlakove do pribliZno 40 bara za pokazivanje razine koristi se tzv. staklo >klinger<, koje s unutarnje strane ima uzduZne Zljebove. svrha Zljebova je da r_eflektiraju svjetlosne zrake i tako stvore vidljivu razliku izmedu uod-trogi parnog dijela. Naime, zbog refleksije svjetlosnih zraka, parni dio vodokaznog s6kla j; srebrnaste boje, a vodeni je dio tamne boje. Za ve1e tlakove pokazivadi razine izvode se s liskunskim listidima kroz koje se promatra nivo. Prednost liskuna je njegova ve6a kemijska i termidka otpornost te ve(a postojanost pri promjenama temperature. Pokazivadi razine s listidima liskuna mogu biti izvedeni tako da se postavljaju iza ravnih debelih stakla na vodnoj strani, ili bez stakla, s debljim plodicima liskuna koje su udvr5iene u posebni delidni okvir.

I
d

r57

Sl. 9.13. Pokazivai razine Legenda: l-spojni prostor, 2-termootporno staklo, 3Jampa za osvjetljavanje, 5-spoj na parni prostor, 6-spoj na vodeni prostor

4-zaslon,

r58

pokazivad Sl. 9.14. Spu5teni razine Legenda: l-vodokazno staklo,2-zaporna teku6ina, 3-spoj vodeniprostor, na 4-spoj parni na prostor,5-kondenzna posuda, 6-spojna parniprostor,7-Larulje

Listi6i liskuna spredavaju izravni dodir vode iz parnog bubnja sa staklom, koje s vremenom tamni zbog alkalidnog djelovanja vode pa se.tesko raspoznaje visina razine. osim toga, kemijskim djelovanjem vode staklo se postepeno otapa i tako stanjuje. Pokazivadi razine s liskunskim listiiima osvjetljavaju se lampom postavljenom ispod ili iznad vodne linije, jer se odbijanjem svjetlosti o vodnu liniju dobije svijetla crta razine vode. Kod vodoravnog osvjetljenja parni bi i vodni prostor imao istu boju. Neki pokazivadi razine uopie nemaju staklo, vei samo deblje plodice liskuna, koje su s pomo6u vijka udvr5iene u delidni okvir. Kod ve6ih generatora pare desto je zbog bolje i neposrednije kontrole nuZno ugraditi tzv. spuStenepokazivaie tazine, da bi bili uvijek dostupni radi kontrole s pozicije na kojoj se nalazi pogonsko osoblje. Princip rada je da se u jednom stupcu nalazi konstantna razina vode (kondenzata), a u drugom varira paralelno s nivoom u bubnju. Na dnu spustenog vodokaza umetnuta je zaporna teku6ina ve6e gustoie od vode (npr. Ziva), dija se razina u kontrolnom dijelu mijenja usporedo s promjenom visine vodnog prostora pa se na taj nadin indirektno promatra i promjena razine u parnom bubnju.

159

9.4.2.Manometri
Radi lokalne kontrole tlaka na pojedinim dijelovima generatora pare koriste se manometri,diji je broj i raspored odreden zakonskim propisima. Manometar obvezno mora biti ugraden na parnom prostoru parnog bubnja (sabirnika pare), a ugraduju se jo5 na izlazu iz pregrijada i na ulazu u zagrijad vode. Na mjernoj skali manometra mora biti vidljivo, crvenom crtom, oznaden maksimalni radni tlak, na kojemu se otvara sigurnosni ventil. Kod generatora pare koriste se manometri sa zakrivljenom (tzv. Bourdonovom) cijevi, koja'se zaniie tlakove izraduje od mesinga, a za vise od nerdaju6eg delika. Da bi se sprijedio izravan dodir pare visoke temperature s mjernim dijelovima manometra (Broudonovom cijevi), on se spaja s radnim prostorom zakrivljenom cijevi, odnosno petljom u kojoj se para hladi i kondenzira, dime se spredavaju netodnosti u mjerenju i oste6enja.Tolerancija takvih manometara pribliZno je l%. Spoj manometra s prikljudnom (zakrivljenom) cijevi izvodi se s pomodu trostranog pipca, kojim se manometar u radu moZe isprazniti i iz njega ispustiti eventualne nedisto6eili se preko njega moZe ugraditi dodatni kontrolni manometar radi kontrole ispravnosti postoje6eg.

9.4.3. Termometri
za mjerenje temperatureradnih medija kod generatorapare najdesie se koriste termoelementiiz bakra i konstantana i,eljezai konstantana, za konte i trolna i preciznamjerenja koriste se stakleni termometri sa Zivom i plinskim punjenjem ili termometri od kvarcnogstakla sa Zivom.

9.5. GRUBAARMATURA
Gruboj armaturi generatora pare pripadajuuglavnomuretlaji koji su namijenjeni posluZivanjuvodova dimnih plinova i zrakaza izgaranje.To su ulazni otvori za dovjeka,otvori za promatranje,eksplozijskiotvori, zaklopkeu dimnim i zratnim kanalimate propuhivadidade. otvori za ulazakdovjekaizraduju se radi vizualnogpregledapojedinih dijelova generatora pare odnosnoogrjevnih povr5ina. otvori za promatanje uglavnomse postavljajuna loZisnomprostoru i sluze za kontrolu plamena odnosno izgaranja.Eksplozijski otvori sluZeradi za$tite dimnog prostorai kanala od prevelikogporastatlaka u njima. U takvim sludajevima oni se otvaraju i ispu5tajudio dimnih plinova u okolinu. Eksplozijskiotvori mogu biti izvedenis oprugamaili membranama. Zategulacliu strujanjazrakai dimnih plinova sluZe zaklopke(leptiri) s okretnim kretanjem ili zasunskiorgani s translatornimkretanjem. Da bi se ogrjevnepovrsineodrZavale sto dis6emstanju, kako bi efikasno u udovoljavalesvojoj funkciji, nuzno je u toku rada s dimne strane i s pomodu propuhivada dadeodstranjivatinaslage dadei pepela. 160

, K1o radni medij, kojim se propuhuju ogrjevnepovrsine,mogu posluzitizas! 6era ili pregrijana para, komprimirani zrak ili voda. Efekt dis-enja postiZese mlazom, a on je efikasniji Stoje veia njegova brzina na izlazt iz mliznica propuhivada. Propuhivadidade ugraduju se na prikladnim pozicijama,izmedu pojedinih dijelova ogrjevnih povriina, tako da svojim gibanJem(uzduznimI rotacilshm; obuhvateStove6i dio tih povrSina procesudi56enja. u Prema konstrukciji, propuhivadidadese u osnovi mogu podijeliti na fiksne i izvla(e& (teleskopske). Fiksni propuhivaii iade (slika 9.15) ugra<tujuse u dimne prolaze,gdje su niZe temperature(250-709 "c), sro omoguiuje da njihov radni dio (cijev sa sapnicama)bude stalno u dodiru s dimnim plinovima. U toku rada oni'se ne gibaju u uzduZnomsmjeru, ve6 samo kruZno. Za njihovo rotacijsko gibanje -Jz" ," koristiti rudni ili elektromotornipogon. Radna cijev takvog p.oprrhirrudu mora se izradivati od materijala koji je otporan na visoke tempeiature; najdes6e to je specijalna legura silicija, kroma i aluminija (tzv. sikromal). Da bi se zastitiomaterijal cijevi propuhivada pregrijavanja vrijeme kada od u on ne radi, tj. kada kroz njega ne struji radni medij koji ujedno hladi, ponekad se kroz njega propustaneka kolidina zraka, da bi se s pomoiu njega hlidito.

Sl. 9.15. Fiksni rotacijski propuhivad dade Legenda: l-dovod pare, 2-parni ventil, 3-radna cijev, 4-mlaznica, 5-pogonski landanik, 6-zupdasti prijenos, 7-spojnica,8-ozid

161

Izvla(eei ili teleskopski propuhivadi dade (slika 9.16) sluie za di5denjecijevi loZi5nih ekranaili pregrijada pare gdje vladajuvisoketemperature dimnih plinova pa je radnu cijev sa sapnicama,dok propuhivad ne radi, nuZno izvuei izvan izravnogkontakta s dimnim plinovima.Takvi propuhivadi imaju uzduZno rotaciji sko gibanjeradnecijevi.

PRESJEKA-A

St. 9.16. Teleskopski (izvlade6i) propuhivad dade Legenda: l-dovod pare, 2-teleskopska cijev, 3-mlaznica, 4.ond (u;olaclja), 5-pogonski landanik

Sl. 9,17. Vi5emlazni rotacijski propuhivad dade

162

Udestalost i trajanje propuhivanja ovisi o intenzitetu zaprljanja i vrsti naslaga koje se stvaraju na ogrjevnim povr5inama, a to se u pogonu najde5ie odreduje od sludaja do sludaja, na temelju iskustva i praienja stvarnog stanja. Posljedica destog propuhivanja je preveliki utro5ak radnog medija (najde56e je to para), a ako se propuhuje prerijetko, nastupaju gubici zbog smanjenja koeficijenata prijenosa topline, odnosno porasta temperature izlaznih dimnih plinova, a time i sniZenja ukupnog stupnja iskoristivosti generatora pare. Slika 9.17. prikazuje vi5emlazni rotacijski propuhivad dade koji je pogonjen pomodu elektromotora.

163

10. SISTEM GORIVO ZA

uma pogona. je proceskoji se zbiva u vi5e faza kroz koje prolazi destica .Izgatanie sloZen g9tiY3prij.enegopotpuno izgori.Ako je gorivo tekuie, procesizgaianjase sastoji od sljede6ihfaza: mijesanjasa zrakom, iagrijavanja.iriuruuunii, termidkog rai_ laganja, stvaranja zapaljivesmjese,paljenja i izgaiaiia. Svaka f-aza ima biran utjecaj.na odvijanje procesaizgarcnji, odnosno,ato uvletr za neku od njih nisu zadovoljeni,izgaranjene6ebiti potpuno. Jedan od najbitnijih za . .preduvjeta potpuno ugaranjeje dobro rasprsivanje goriva, dija kvaliteta najvi5eovisi o: I' nadinu.rasprsivanja(raspriiva,nje pod tlakom goriva, rasprlivanje parom ili komprimiranimzrakom, raspr5ivanje centrifugato- iilo-), 2. konstruktivnimkarakteristikama sapnice rispr5ivanje, za 3. viskoznosti goriva, 4. povr5inskojnapetostigoriva.

Uredaji sistema gorivoimaju zadata.! nrinreme osiguraju i izgaranje .za {1 najboljeiskbristenje,, g::liii^11"in koji 6eomoguiitinjegovo Jrtudura"rantjl-

10.1. RASPRSIVANJE TEKUCEG GORIVA

je Rasprsivanje pretvaranjemlaza tekuieg goriva u sitne kapljice da bi se omoguiilo Sto efikasnije mijesanjegoriva sa ziukom u vremenu koj" i.rrurno u realnim uvjetima za izgaranjeunutar loZi5ta. To je proceskoji nastajekao posljedica trenja izmedutekudeg gorivai plinske . smjesekoja ga okruzuje, a zbiva se kada je uik zbog sile tr"rr]i ve6i od tlaka zbog povrSinske napetosti,koja je posljedila djelovan]amedumolekularnih sila (kohezije). Kod rasprsivanja goriva potiebno je, osim ioga, svladatiotpore zbog djelovanjaviskoznosti, odnosnosile trenja pri medusobnJm'mijenjanju ietativno! poloZajapojedinih destica goriva. Prema tome, za raspriivanjeje nuZnotrositi odredenuenergiju a za po(etak , treba svladatitlak zbo.g-djelovanja povrsinske napetostidestice!o.iuu, koli se, u pojednostavljenom obliku, mole iziaziti Laplaceovimizrazom "
Pt:4

alPal

( 1 0 -1 )

16s

gdje je p,,lPal unutarnji tlak destice goriva kao funkcija kohezijskih sila, a[N/m] je povr5inska napetost, a d [m] promjer destice goriva. Velidina vanjskog tlaka koji nastaje zbog otpora trenja gibanju destice (kapljice) goriva kroz medij koji je okruZuje jednaka je

Pz:{ el V^t

(r0-2)

gdje je r/ koeficijent otpora gibanja desticegoriva, p [kg/ml je gusto6amedija koji okruZujedesticugoriva, a v [m/s] relativnabrzina destice odnosuna okolni u medij (plinsku smjesu). Iz prethodnogobja5njenjaproizlazida se raspr5ivanje zbiva kada je pr) pr, a maksimalna dimenzijadestice slijedi iz jednakostipt : pz, odnosno
2 , + oa : v Qv T

(10-3)

iz tega je , d-:80i[m] ff

(10-4)

Ako se u prethodnu jednadZbuuvrste konkretne vrijednosti za povrSinsku napetost loZivog ulja o:0,03 [N/m] i za koeficijent otporaplinskesmjese r!:0,4, dobiva se pojednostavljeni izraz za maksimalnipromjer destice goriva, odnosno

d-"" = -q

[mm]

( 10- s)

To je izraz koji vrijedi op6enito za raspr5ivanje tekuieg goriva (ioZivog ulja). Promjer raspr5enedestice goriva je, prema tome, obrnuto razmjeran gusto6i plinske smjese, odnosno sredine u kojoj se ona giba, te kvadratu relativne brzine destice u odnosu na okolni medij . 1) Za raspr5ivanje samim tlakom goriva, odnosno zbog razllke tlaka Ap izmedu tlaka goriva i tlaka u prostoru loZi5ta, iz Bernoullieve jednadZbe slijedi da je brzina destice goriva jednaka

,:rW t:]

(10-6)

gdje je p koeficijent strujanja kroz mlaznicu,A,p [Pa] razlika tlaka goriva i tlaka prostoru, a pr" [kg/m3]gusto6a goriva. u loZiSnom Buduii da je tlak ispred mlazniceznatno ve6i od tlaka u loZi5tu,moZe se uzeti da je Lp = p, & uzimaju6iu obzir gusto6ugoriva Or_u:960kg/m3,gusto6u medija koji okruZujedesticu goriva e:1,0 kg/m3i koeficijentstrujanjakroz mlaznicucp:0,6, iz prethodnihjednadLbiproizlaziizrazza promjer destice maksimalni goriva u ovisnostio tlaku, odnosno 166

,-".:Y

[mm]

(10-7)

gdje je p [Pu] tlak goriva ispred mlaznice. 2) Ako se raspr5uje gorivo parom, u izvedeni izraz za maksimalni promjer destice goriva moZe se, umjesto relativne brzine destice u odnosu ni okoini medij, uvrstiti brzina pare koja nastaje njezinom ekspanzijom. pretpostavljajuii adijabatsku ekspanziju, proizlazi da je brzina strulanli vodene pare

v=q\EE t+]

(10- 8)

gdje je p koeficijentstrujanjakroz mlaznicu,a Al [J/kg] adijabatskitoplinskipad pare pri raspr5ivanju goriva. Uzimajuii u obzir_preth.odne izraze(r0-5) i (10-g), uz koeficijentstrujanja kroz mlaznicue- 0,85, proizlazid.aje maksimalnip.o-j". destice goriva

d^ :H [m-]

( 10- e)

toplinskipad pare u realnim . Ovdje treba napomenutida se stvarniraspoloZivi uvjetima ne zbivaadijabatski, ve6politropski,pa je i promjer destice goriva nesto veii. 3) Kod _raspriivanjagoriva komprimiranim zrakom vrijedi isti pristup kao kod rasprsivanja parom, pa je brzina strujanja zraka koji nastajeekspinzijom uz pad tlaka Ap jednaka

. : p -u1 l 2 T p ,.o
a najvedipromjer e"r,i." goriva,uz koeficijen q:0,g7,jednak je t

(10_10)

a*"":ffi [-mJ
(10-s)

10-11)

gdje je Ap [Pa] pad tlaka zrakaza raspriivanje. 4) {og raspriivanja goriva djelovanjemcentrifugalnesile, tj. u rotacijskim goriomozese odreclitiiz preihoanoizvedenog Lruru ligi*], najvedipromjer destice

d,-:4

[-,n]

(10-12)

u goriva u Qfi.e.za [m/s] treba uvrstiti velidinusrednjebrzine gibanja destice rotacijskim gorionicima,kao rezultantu obodne I atriluin" bizine, kojiovisi o brzini rotacije i geometrijskomobliku rotiraju6egraspi5ivada. goriva, Tt"_bunaglasitida su prethodni izraziza odredivanjevelidinedestica za pojedine nadineraspr5ivanja, utemeljenina pojednostavljenim teoretskimraz167

matranjima, pa se takvi mogu uzimati samopri kvalitativnom usporedivanju.Sam vrijednostima i procesrasprSivanja je sloZen uvjetovanje mnogimiskustvenim vrlo i konstruktivnimrje5enjima,pa se tu ne moZedati njihova teoretskamatematska interpretacijakoja bi potpuno definiralaraspr5ivanje izgaranja. je raspr5ivanje Sto Kvalitetaraspriivanjabitno utjedena efikasnost je brLe, pa je i mije5anjesa zrakom kvalitetnije, a finije, isparavanjedestica i izgaranjeefikasnije.PoZeljnoje da se zagrijavanje,isparavanje izgaranjebude i Stokra6e.Naime, ako je razmakizmeduisparavanja zapaljenjaprevelik, nastaje termidko razlaganjeugljikovodika, pa se elementarniugljik izluduje u obliku goriva jo5 u tekuiem stanju, ili kao dada ako su kapljice koksa ako su dBstice pre3le plinovitostanje,ali sezbognedostatka zrakanisuzapaliledovoljnobrzo. u Ovisnoo radnim uvjetimai zahtjevimapogona,treba da seizabereoptimalan goriva. nadinrasprSivanja

ZA GORIVO 10.2. GORIONICI TEKUCE

goriva. raspr5ivanje Gorioniciseu osnovidijele premanadinukojim sepostiZe

goriva tlakom 10.2.L Gorionici raspr5ivanjem s

Principnjihovadjeloili Ti gorionicizovuse jo5 i mehanidki tladnigorionici. je taj da gorivo pod tlakom ulazi kroz tangencijalne kanale u vrtloZnu vanja komoru gdje dobiva rotacijsko gibanje, a nakon toga, u obliku Supljegsto5ca, izlazikroz sapnicuu loZi5te(slika 10.1, 10.2). Zbog velike brzine, kojom se gorivo kre6e uz stijenke vrtloZne komore i goriva jako se vrtloZeunutar samemasegoriva, tako da izlaznogotvora, destice

Glava tladnog rasprskada

l l
I

Sl. f0.2. Presjek kroz tladni rasprskadgoriva lzvor: 10,254

se na izlazuiz otvora,vrtroZne komore zbog djelovanjacentrifugalne pojedine sile destice rastavliajujedna od druge i*naitavljaju se dalje iotacijski gibati c.o.i.uu na ulazu u loZi5te. rzlaznije stozacgoriva.izsapnice supalj zbog toga sto se u vrtloZnoj komori stvara vrtlog s nekom obodnom brzinom ,, toli-rtilidi zakon zr = konst. U osi vrtloga, gdje je r:0, trebala bi obodna brzina lr uitr uestonadno velika, sto nije mogu6e,pa se u osi ne nalazigorivo,.vei jezgrazraka.promjer te jezgieovisi'o aksijalnoj i.obodnoj brztnimlaza goriva, o..e"1u ovisi i kut rasprsivanja. Taj je kut, pod kojim segibaju destice go.iuuu loZiite, izmedu60. i 10otrza ve6e(gravne) generatorepare, a obidnoje manji kod pomo6nihgeneratora pare manje!'tapa_ citeta. cestice koje nastajurasprskavanjem goriva nemaju isti promjer. velidina je rasprienihdestica 10 do 200 mikrometira. od Iskustvena relacijaza najve6uvelidinudestice rasprsenog goriva ima oblik

d ^ o : f f i r ^ ^ l

(10-13)

gdie 11 a[N/m] povr5inskanapetost destice.go:ua, d, [mm] promjer sapnice v [m2lsl kinematskaviskoznostgoriua, p - [kg/m3] gusto6i goriuu, a Ap [N/mr] razlika tlaka na ulazu i izlazu iz Japnice. vidljivo je da sedestica poveiavausporedo spove6anjem napetosti, promjera sapnice, kinematske viskoznosti gustoie,a smanjujekad sepou"'euuu rasprsi_ i tlak vanja. -Tlak goriva u tim gorionicima je izmedu 7 i 30 bara. Kad je trak goriva niZi ne dobiju se dovoljno sitne destice,a kad je visi nurtu;" piirremi u izvedbi i poveiavase potro5nja energijeza pogonpumpi. t69

Efikasno rasprSivanje goriva postiZe se kod viskoznosti od pribliZno 20 ' t0-6 ' do 40. 10-6 m2ls (3 do 5 E). Da bi se to postiglo, gorivo je potrebno predzagrijavati. Ovisno o njegovoj kvaliteti, temperatura predzagrijavanja obidno je od tOO ao 130'C. Kod ve6eg zagrijavanja prijeti opasnost od razlaganja (krekiranja) goriva, kad se izluduje ugljik, koji se naizlazu iz sapnice zapete i stvara naslage koksa koje ometaju pravilno raspr5ivanje goriva' Kvaliteta raspr5ivanja goriva znatno ovisi o stanju gorionika, a najvi5e o tangencijalnim kanalima i izlaznom otvoru vrtloZne komore. U toku vremena, zbog djelovanja abrazije, pro5iruju se kanali i izlazni otvori, pa je raspr5ivanje sve lo5ije. Tada treba zamijeniti umetak s vrtloZnom komorom. Kad imamo isti izlazni otvor i istu viskoznost goriva, kolidina goriva je proporcionalna drugom korijenu njegova tlaka pa, ako se uzme u obzir uobidajeni raspon tlaka (7 do 30 bara) , proizlazi da je podrudje regulacije gorionika u omjeru do | :2 s raspr5ivanjemtlakom goriva. Vede podrudje regulacije rada generatora pare s takvim gorionicima omogu6uje se ugradnjom vi5e gorionika i njihovim ukljudivanjem ili iskljudivanjem iz rada, ovisno o potrebama. Kao jto je vei redeno, promjenom tlaka mijenja se kut izlaznog sto5cagoriva, koji znatno utjede na kvalitetu mijeianja sa zrakom. Budu6i da je pri omjeru regulacije 1 : 2 promjena izlaznog sto5cagoriva relativno mala, pogor5anje izgaranja nije znatno. Ve6e podrudje regulacije kod gorionika s rasprskavanjem pomo6u tlaka goriva postiZe se izvedbama s povratnim vodom (slika 10.3), u kojemu se tlak regulira

duZinagorionika

tti
t) tl

ta. ilTi*r}loz

gorivas powatnimvodom tla(ni rasprskad

ventilom na povratnom cjevovodu, dime se tlak goriva u gorioniku odrZava pribliZno konstantnim. Prednost mu je to Sto je dovod u vrtloZnu komoru pribliZno konstantan, pa je vrtloZenje i raspr$ivanje jednakomjerno. Dio goriva koje se dovodi u gorionik se tro5i, a dio se povratnim vodom vra6a u dnevni spremnik ili u recirkulacijski sistem. Raspon regulacije je do 1 : 4.

17o

10.2.2. Gorionici rasprsivanjem s komprimiranim 2rakom

u tim se gorionicimarasprsivanje goriva pospjesujekomprimiranimzrakom -srednj^etladng .

i"n:f 10. "T.::,9f"1*]9.,ggl:,9.,,r,"o'o;ruk";;uk;;;iil'"";';t'iJiilr# 4), i visokotladnegorionikei;i,k"' 1dl;i.

lr:i:::"":LTl?,:1'l',::":i::1..-o lli'hrrakova
efikasnoraspr3ivanj-e, u omjeru Oo i , O. je

azom goriva :,-, i:'"tt: j ":: "i::. ::: ^',", -'louluni r'utu uJiiJ' aruin"s mr s;;";.-p;;.:.'..e"i".i".'Jl

regulacija zraka ulaz ul.ia

konlrolno staklo

fina regulacija

sl. 10.4.Gorionik s raspr5ivanjemgoriva pomoiu

niskotladnogzraka Imor: 8,220

stladenizrak

Sl. 10.5. Gorionik s rasprlivanjem goriva.pomo6u visokotladnog zraka lzvor: 8, 221

t
Gorionici s raspr5ivanjem komprimiranim zrakom imaju i odredene nedostatke zbog kojih se ne upotrebljavaju desto. U radu su vrlo budni zbog strujanja i ekspanzije zraka. Zapalienje goriva neSto kasni zbog hladenja, 5to je posljedica ekspanzije ztaka. Za rad takvih gorionika treba imati kompromirani zrak; dakle, kompresor koji troii energiju.

il
*

parom vodenom 10.2.3. s Gorionici raspr5ivaniem

Pri koriStenju vodene pare, kao pomoinog medija za pospje5ivanje raspr5ivanja goriva, razlikuju se, u principu, dva tipa gorionika: 1. gorionici s unutarnjim mije5anjem vodene pare i goriva, 2. gorionici s vanjskim mije5anjem vodene pare i goriva. Danas se, zbog svojih prednosti, uglavnom koriste gorionici s unutarnjim mije5anjem, gdje se gorivo i para mije5aju prije raspr5ivanja, injektorskim djelovanjem vodene pare te vrtloZnim strujanjem. U gorionicima s vanjskim mijeSanjem gorivo se rasprSuje djelovanjem mlaza vodene pare koja se nastrujava okomito na mlaz goriva izvan gorionika, odnosno na ulazu u loZiSte. Najde56i tip gorionika s unutarnjim mijeSanjem pare i goriva ie tzv. tip >>Y<<, koji je takvo ime dobio zbog oblika kanala unutar glave raspr5ivada. Para koja se s gorivom mije5a u izlaznoj sapnici raspr5ivadadjeluje na razbijanje i ubrzavanje mlaza goriva, a izlazne destice goriva dalje se usitnjavaju naknadnom ekspanzijom pare na ulazu u loZi5te. PotroSnja pare je otprilike 5% od kolidine rasprSenoggoriva. Regulacijsko je podrudje takvih gorionika, tz efikasno raspr5ivanje, do omjera 1 : 6. Velidina rasprienih destica goriva je izmedu 60 i 100 mikrometara, za razliku od tladnih raspr5ivada,gdje je velidina otprilike 150 mikrometara, i to samo pri potpunome optere6enju. Stoga je zbog efikasnijeg mijesanja sa zrakom mogude izgaranje s manjim pretidkom zraka, Sto izravno utjede na pove6anje stupnja iskoristivosti generatora pare. Zbog svojih osobina gorionici s raspr5ivanjem parom pogodni su za kori5tenje loZivih ulja s ve6om gustoiom i viskoznoSdu, odnosno za pogon u teZim radnim uvjetima.

Sl. 10.6. Glava gorionika s rasprSivanjem pomo6u pare

r72

t
t

10.2.4. Gorionici rasprsivanjem s djerovanjem centrifugalne sile

I
I

djelovanjemcentrifugalne obavlja se u rotacijskimgorionisile . RasPr5ivanje cima (slika 10.7), gdje se gorivo raspr5ujezbograzlititih brzina stiujanjidestica goriva u filmskom sloju i destica zraka koji ga okruZuje.

St. 10.7. Rotacijski gorionik Legenda: l-Salica,2-dovodgoriva, 3-elektromotor,4-ventilatorza primarni zrak, 5-regulacijska klapna zraka lzvor:6. 126

Gorivo se dovodi u konusnusalicukoja se okreie (najdesde 5000 do g000 od l/min), a ima oblik skradenog stoica veiim promjerom okrenutim prema loZistu. zbog rotacije Salice njezinog oblika, gorivo dobiva dvije komponentegibanja: i rotacijskoi aksijalnou smje.ru otvorenogdijela Salice prema loZistu.Za oiretaije Salice sluZielektromotorkoji ujedno okre6eugradeniventilatorza primarni zrak. zrak se dovodi oko izlaznogruba salicei presijecanjem filmskog mlaza goriva pospjesujenjegovo rasprsivanjete omogu6ujepodetno izgaranje.preostali dio ztaka za izgaranjedovodi se posebnimkoncentridnim kanalimaoko izlaznoskonusa raspr5ivada. Prednostirotacijskihgorionika su: 1. mogu6nost koriStenjateZih i manje kvalitetnih goriva, 2. Sirokopodrudjeregulacije(do omjera 1:g),

r73

3 . efikasno rasfr5ivanje uz ve6u viskoznost goriva pa je potrebno manje predzagrijavanje (60-80 'C), jer se gorivo dodatno zagrijava prolazom kroz rotiraju6u Salicu zbog zra(enja iz loLiita, 4 . manji tlak goriva koje se dovodi u gorionik (oko 1 bar). Nedostaci su:

postojanjerotirajuiih dijelova i veia mogu6nost kvara, nemogu6nost rada bez pogonskeenergijekoja pokrederotirajuiu Salicu, uzrokuje znatnu buku, uvjetuje veii otvor za ugradnju u zidu loZi5ta, zbog relativno vele izloLenepovr5inepodloZanje veiem o5teienju uslijed djelovanjaizravnogzra(enjaizloLiita,a takoderi koksanjuna izlaznojSalici. Zbog Sirokogpodrudja regulacijei tendencijeda se za loZenje generatora pare koriste sve nekvalitetnijagoriva, takvi gorionici sve se viSeprimjenjuju. 1. 2. 3. 4. 5.

gorionika 10.2.5. Pomo6ni dijelovi

Da bi gorionici mogli normalno raditi na njima mora biti,uz ostalo, predvideno nekoliko dinilaca. L. Zadriivai plamena (impeler) ima zadatak da sprijedava prekid plamena na mjestu naleta zraka. Obidno se sastoji od tanjuraste plode, smje5tene na vrhu gorionika, s radijalnim prolazima za zrak izvedenim tako da pospje5uju vrtloLenje zraka pri ulasku u loZi5te. U njegovom >>mrtvom<< prostoru omogu6eno je paljenje plamena a da on ne bude uga5en ili odne5en strujom zraka. 2. Uredaj za privod zraka (registar zraka) sastoji se od pomidnih regulacijskih zaklopki smje3tenih u kuii5tu gorionika, koje, osim Sto reguliraju kolidinu privedenog zraka, uvjetuju njezino vrtloZenje radi pospje5ivanja mije5anja s gorivom. Razlikuju se dvije glavne izvedbe: s radijalnim i s aksijalnim lopaticama. Prilagodbom poloi.aja lopatica mijenja se potrebna promjena kolidine privedenog zraka za izgaranje. 3. Ureilaj za zapaljenje goriva sluLi za podetno zapaljenje raspr5enog goriva. Kod starijih izvedbi uredaj se obidno jednostavno sastojao od otvora za unaSanje baklje s pomoiu koje se gorivo upalilo. SavrSenijeizvedbe imaju to izvedeno elektrodama, diji je rad ukljuden u program automatskog potpaljivanja. 4. Povratna zaklopka postavljena je na otvoru za umetanje rasprSivada,a ima zadatak da pri njegovu izvladenju zatvori otvor i sprijedi izbijanje plamena iz loZiSta. 5. Uretlaj za blokiranje goriva pri vailenju raspr5ivata ima zadatak da osigura zatvaranje dovoda goriva prije vadenja raspr5ivada. To je nuZno da bi se onemogudila gre5ka i da prilikom vadenja raspriivada gorivo ne bi curilo u okolni prostor, Sto bi moglo izazvati poLar. Taj je sistem obidno izveden s pomodu slavine na dovodnom vodu goriva, koja se otvara polugom, a u otvorenu poloZaju mehanidki onemogu6uje izvladenje raspr5ivada. Ako raspr5ivad Zelimo izvuli, polugu je potrebno pomaknuti ustranu, pri demu se zatvara dovod goriva. Izgled kompletnog gorionika s pomo6nim uredajima prikazan je na slici 10.8.

i ,{

I I

Lt4

Sl. 10.8. Izgled kompletnog gorionika s pomodnim uredajima lmor: 21. 33

10.3. UREDAJI PRIPREMU ZA I OPSKRBU GORIVOM

. Na slici 10.9 pikazana je shemakompretnog sistemaza opskrbu i pripremu g!ri-v_a. Gorivo je na brodu obidno smjestenou posebnim tankovima'dvodna, odakle se posebnom pumpomprebacujeu potroSne tzv. dnevnespremnike. ili Da bi-segorivo moglo transportirati cijevima,nuZnoje da se zagrijavadotemperature od otprilike 40 "c. u tankovima dvodna to se iini . po--oeu spiralnih grijalica oko usisa (tzv. Stednegrijalice), dok se u dnevnim spremnicima grije siiratnim grijalicamapoloZenihna dnu, koje zagrijavajucjelokupnukolidinu gorivi niskotladnomvodenomparom. - ugraduju se obidno dva dnevna spremnika,a svaki ima kapacitetdovoljan za dvanaestosatni kontinuiranirad svihgorionikas maksimalnom tolidino- goriuu. Iz jednog se dnevnog.spremnika gorivo trosi, a u drugom se priprema, odnosno puni, taloZi se voda i eventualnenedistoie koje se pour"rn"no ispultaju kroz prikljudak na dnu. Kapacitetpumpeza prebacivanje tolik da dnevnispremniknapuniotprilike je _ za 1 sat, da bi preostalovrijeme ostaloza odjeljivanje i taloZenje. . Iz dnevnihspremnikagorivo preuzimajupumpe tako da ono najprije prolazi usisnimfilterom, zatim pumpom, grijademi uirni- filterom te tako pripremljeno dolazido gorionika.Glavni.tladni vod spojenje za usisnustranupumpe-posebnim regulacijskimventilom koji vra6a visak goriva koje se ne trosi i 6ko odrzava konstantantlak ispred glavnogregulacijskog ventiia za gorivo. Tladni cjevovod

r75

Sl. 10.9. Shema sistema za pripremu i opskrbljivanje gorivom Legenda: 1-taloZni spremnik, 2-ventil,3-usisni filtar goriva, 4-prekretni ventil, 5-glavna pumpa goriva, 6-ventil, 7-odzradni ventil, S-ventil, 9-zratna posuda, l0-zagrijad goriva, 1l-tladni filtar goriva, l2-ventil, 13-ventil, 14-brzozatvaraju6i ventil, l5-sabirnik, 16-ventil, l7-brzozatvataju6i ventil, l8-spoj fleksibilne cijevi za gorivo, l9-fleksibilna cijev, 20-prikljudak na gorionik,2l-obllazni vod,22-ventil na obilaznom vodu,23-manometar,24-termomc' tar,25-pumpa gorivaza potpaljivanje, 26-usisni ventil, 27-tladni ventil, 28-elektridni zagijai. goiva za potpaljivanje, 29-filtar goriva za potpaljivanje, 3O-ventil, 3l{ladni filtar, 32-termometar

goriva iza gorionika spojen je takoder za usisnu stranu pumpe tzv. obilaznim ventilom ("by-pass"),koji je otvoren samoprije kretanja u pogon, kada se grije ditav sistem. Radne pumpe, filtri i grijadi su dvostruki, odnosnosa L00postotnomrezervom, da bi se osiguralastalnostrada. Pumpazaprebacivanjegoriva iz dvodna u dnevnespremnikemoZebiti samojedna jer radi diskontinuirano. je joS pumpi, desto ugradena posebna Osim spomenutih pumpaza pokretanje, kojom setladi gorivoza potpaljivanje(plinskoulje), koje nije potrebnozagrijavati, ili ona tladi isto gorivo posebnomlinijom, na kojoj je ugradenelektridnigrijad. Pumpeza gorivosu stapnes parnimpogonom,a de56e zupdaste vijdane. su ili Grijadi zagrijavaju gorivo na temperaturu potrebnu za postizanje traL.ene goriva, ovisno o vrsti goriva i gorioniku. Temperatura je viskoznosti zagrijavanja od 80 do 130'C. Usisni filtri odstranjujugrublje, a tladni finije nedistoie. 176

10.4. oSNoVNI PoGoNSKI UVJETI DoBRoRASPRSIvnTIT ZA

I IZGARANJE
ovdje se navodeglavni pogonskiuvjeti koji su nuLniza dobro rasprsivanje i izgaranjegoriva. L. OdrZavativrh raspr5ivada distim. Gorionik koji nije u pogonu izvttliiz loZi5ta da bi se sprijedilokoksanjegoriva zaostalog njemu. u 2. O5tedenja pro5irenjesapnicaraspr5ivada ili imaju bitan utjecaj na efikasnost rasprsivanja goriva. Stoga narodito treba paziti da se to ne dogodi prilikom di56enja. 3. Aksijalni poloZaj gorionika u zidnom otvoru treba da bude podesentako da rubovi konusnogulaza plamenane udaraju u stijenkeformiranogotvora. op6enito vrijedi da gorivo manje viskoznostidini uZi konidni mliz pa, prema tome, rasprsivad moZebiti vi5e izvudenod loZistai obratno. osnovni problem koji moZenastatije da mlazgorivadijelom udarau stijenkeotvora,sto uzrokuje koksne naslage,pogorsanje mijesanja sa zrakom, nepotpuno izgaranje, a ujedno i o5te6enje vatrostalneobloge otvora. 4. U radu valja nastojatiupotrebljavatirasprsivad sto manjim promjerom sapsa nica da bi se osiguraoSto veii tlak rasprsivanja. Takoder, treba voditi pogo.t sa Stovi5egorionika da bi se sprijedioulaz nepotrebnomzraku kroz privodne kanalegorionika koji nije u radu. 5. odrzavati temperaturugoriva koja je potrebnaza postizanjepropisaneviskoznosti goriva pri kojoj se za pojedinu vrstu gorionikapostiZuoptimalni uvjeti raspr5ivanja.

Sl. 10.10. Pogled s unutamje strane loZilta na krovno smjestenegorionike Izvor: 22, 70

177

' -q+fi#fl

;EF;L..a -

;+ @+r.rjniilwmF+r,:=::!t:+wdi-S$w$

I
j ,.r_

" *

";
l

_ --t

.t ",

-s4#
Sl. 10.11. Pogled unutarnje s strane loZiSta gorionike na smjeitene prednjoj na strani lzvor:21,31 6. Treba znati da je Zuikastobijeli dim iz dimnjaka indikacija da je izgaranje goriva izrazito loie (nedovoljno), dok je crni dim posljedica nepotpunogizgaranja. Prema tome, opasniji je prvi sludaj jer se neizgoreno gorivo isparava, moZe stvoriti eksplozivnu smjesu pa se iskrom moZe izazvati i eksplozivno izgaranje.

178

11 . K O N S T R U K C I J E O D S K I H BR GENERATORA PARE
U ovom poglavlju daje se opis najznadajnijih i karakteristidnihizvedbi brodpare s njihovim najvaZnijimosobinama. skih generatora

1 1 . 1 C I L I N D R I CG E N E R A T O P A R E . NI RI
Cilindridni generatori pare najstarije su konstrukcije koje su se razvTleza brodske uvjete rada, a danas se koriste jo5 samo za pomo6ne svrhe. Izvedbe su im uglavnom dimnocijevne ili kombinirane (dimnocijevne/vodocijevne). Isparivadke cijevi cilindridnih generatora pare su ravne, smje5teneizvan loZi5ta i najdeSdeuvaljane u cijevne plode. osnovni im je nedostatak velik sadrZaj vode, zbog dega predstavljaju znatnu opasnost od eksplozije, jer se naglo moZe osloboditi velika kolidina akumulirane topline. osim toga, sporo se dovode pod radni tlak koji zbog konstrukcije ne moZe biti visok (obidno je manji od 15 bara), a imaju i relativnu losu cirkuiaciiu vode. Medutim, cilindridni generatori'pare imaju i dobrih strana. Zbog velikog sadrZaja vode i akumulirane topline, manje su osjetljivi na promjene optireienja. osim toga, zbogizvedbe isparivada (pristupadan zapregled i disienje) nisu mnogo osjetljivi na kvalitetu napojne vode. Karakteristidan tip ove grupe generatora pare je tzv. kotao, koji je jedna od prvih konstrukcija razvijenih za brodske uvjete"Skotski< rada (slika 11.1). Isparivad im se sastoji od vanjskog cilindra, plamenica, povratne komore i dimnih cijevi. ovisno o kapacitetu, izvodili su se s jednom, dvije, tri ili detiri plamenice. Plamenice su cilindridne i valovite, radi poveianja ogrjevne povr5ine i elastidnosti kod kompenzacije toplinskih dilatacija. D.a bi se preuzele velike sile zbog djelovanja unutarnjeg tlaka, ugraduju se kotve i spreZnjaci, koji medusobno povezuju suprotne ravne povr5ine (dela cilindra te ravne stijene povratne komore). Konstrukcija im je masivna, kruta i glomazna. Medutim, manje su osjetljivi na kvalitetu vode, jednostavni su i elastidni kod naglih promjena optereienja.

179

\
A POGLED PRES.JEK B-B\

POGLED E

Sl. 11.1. >Skotskk kotao s tri plamenicc lzvor'.6,llll37

U podetku su bili loZeni kvalitetnim vrstamaugljena, a kasnije su izvedbe prilagodene kori5tenjuteku6eggoriva. Najde56i radni tlak bio je od 10 do 13 bara (najvi5edo 20 bara). Temperaturepregrijanja bile su u granicamaod 250 do 300 "C (najvi3edo 350'C). Pregrijadpare bio je obidno smje5tenu skretnoj dimnoj komori ili u izlaznomdijelu dimnih cijevi (>Schmidtov"pregrijad). Kao naknadna ogrjevnapovr5ina najde56e ugradivao se cijevni zagrljat,zraka.

11.2. SEKCIJSKI GENERATORI PARE

Prvi i glavni proizvodadovakvih konstrukcija generatorapare bila je engleska firma >Babcock& Wilcox<, a najveii broj ih je izraden izmedu dvaju svjetskih ratova.Danassejo5 primjenjuju, ali setakvi, kao novejedinice,vi5ene izraduju.

180

SI. 11,2. Smje5tajcilindri6nih ("Skotskih") generatorapare na brodu Imot: 6,ll/l39

181

;7

---. Y - -/-//
Y;=;-

QJ--=-'

----t:z
7:'

Sl. 11.3.a. Sekcijski generatorpare Izvor: 6, lU78

lg2

PRES'EK B-B

St. 11.4. SmjeStajsekcijskihgeneratora pare na brodu lzvor: 6, lll87

Karakteristidni su po vodnim komorama koje su izvedeneu obliku valovitih sekcijapoloZenihu odnosuna okomicu pod kutem od pribliZno L5". presjekai njihova je izvedbaogranidenje radni tlak za Komore su kvadratnog do pribliZno50 bara. cijevi, izOkomito na sekcijskekomore uvaljanesu konvektiveisparivadke pregrijadpare. Isparivadke cijevi su ravnepa su smje5ten medu kojih je najde56e revizijskimotvorima Sto prikladne za pregledi unutarnje di56enje, je omogu6eno na s poklopcimakoji se nalaze komorama,nasuprototvoru za uvaljivanjecijevi. je i LoZiSte sa straZnje s bodnih stranaobloZenoekranskimcijevima koje su izravnogudaranjaplamenau njih, pa su blizu gorionika gdje postoji mogu6nost vatrostalnomizolacijskommasom. stogaobloZene Ekranske cijevi se napajaju iz posebnihvodnih komora koje su s vodnim posebnimsilaznimcijevima. prostoromparnog bubnja povezane 184

Regulacijatemperaturepregrijanja najdesde izvedenas pomoiu povrsinje skog_hladnjaka smjeStenog vodnom dijelu parnog bubnja. u Kao naknadne ogrj-evne_ povrsine ugradivali su se zagrijadi vode ili zagrijaijzraka. Da bi se smanjili gubici zratenja topline u okoliiru i debljina izoiaiiie, oplata je izvedenas dvostrukimstijenkama,izmedukojih prolazi ziak prije utiza u loZi5te. - Gereratori pare takvih izvedbi gradili rr, ." ,'u kapacitete od 3 do 10 kg/s, radne tlakove od 10 do 50 bara i temperaturepregrijanja od 300 do 475oc. Najde5iesu se dvije ili detiri takve zrcalnosimetridne iediniceusradivalena trgovadkimi putnidkim brodovima,dok su se za ratne brodoverjede upotrebljavall.

Prednostitakvih izvedbije jednostavnost konstrukcije,pouzdanost pogonu u te pristupadnost pregledi odrZavanje. za Na slici 11.3. prlkazanje presjek sekcijskoggeneratorapare s ugradenim pregrijadem parg i zagrijadem vode. slika 11.4. prikazuje smjestajdetiri sekcijskageneratora pare na brodu. Nedostatakim je relativnovelika masaugradenog materijala,osjetljivostna poreme6aje cirkulacijiprilikom promjenaoptere6enja osjetijivostkodiretanja u i u pogon zbog neravnomjernihtoplinskih dilatacija, zbog degaje potrebno pbstupno i duZezagrijavanje.

11.3. GENERATORI PARES TRI ILICETIRI BUBNJA

predstavnici izvedbisu konstrukcijekoje je uvela engleska tih -. Ka_rakteristidni firma >Yarrow<(slika 11.5). To su vodocijevni generatori pare tipidne brodske konstrukcije koji su se podeli upotrebljavati nakon prvog svjetskograta, narodito na brodovirnaratne mornarice. _ _ Irug konstrukcijetih generatorapare bile su s jednim parnim i dva vodna bubnja koji su medusobno povezaniravnim cijevima. bili Zbog toga im je osnovninedostatak loia kompenzacija bio toplinskih dilata.. cija samih cijevi i teskoie zbog neradijalnogspajanjaillevi ni buLnjevima. Novije konstrukcijeimaju zakrivljenecijevi radijalnospojenena bubnjevima. Izvodili su se najdesies dvoprolaznim dimnim kanalima,a u jednomeje smjesten pregrijadpare. Na taj nadinomogu6ena regulacijatemperiture pregrijani pare je s pomo6udimnih klapni, kojima se dimni plinovi usmjerivaju nalednuili diugu stranu, a time i kolidina topline koja se predaje pregrijadu. U svoje doba odlikovali su se relativno velikim specifidnimoptere6enjem ogrjevnepovrsinei velikim rasponomkapaciteta (pribliZnbod 3 do lakg/s). naoni je tlak najde56e bio do 40 bara, a temperaturapregrijanja do 450 oC.

185

I
generator pare s detiri bubnia Sl. 11.5. >)Yarrow<< lmor: 6, lll57

PARE TIPA"INTEGRAL" GENERATORI VODOCIJEVNI 11.4.

t

Generatoripare tipa >Integral<sa svojim razliditim izvedbama,koje prema prvobitnoj licenci tvrtke >Babcock& Wilcox< gradi vi5e svjetskihproizvodada, za pripadaju vjerojatno najde5iekori5tenimizvedbama brodsku propulziju. To su vodocijevnigeneratoripare s dva bubnja i strmo ili koso poloZenim cijevima. Imaju ekraniziranoloZi5te,a kao naknadneogrjevnepoisparivadkim vrSineugraduju se zagrijad vode i zagriiat zraka. je Pregrijadpare smje5ten izmeduprvog i drugogsnopakonvektivnogisparivada. 186

11.6. >Integral( generator pare ("Babcock & Wilcox) lmor: 6, Ill23

ima pregrijad smjeSten samo u dijelu dimnog Izvedba >Integral selectable<< prolaza kroz snop isparivada. Na taj nadin je, usmjeravanjem strujanja dimnih plinova kroz prolaz gdje je smje5ten pregrijadki snop ili kroz dio gdje su samo konvektivne cijevi, omogu6ena regulacija temperature pregrijane pare. Generator pare ima dvostruku oplatu, izmedu koje prolazi zrak prije ulaska u loZi5te. Na taj se nadin smanjuju debljina izolacije i gubici zratenja topline u okolinu. Kod izvedbe gdje je pregrijadki snop smje3ten na ditavoj Sirini dimnogprolaza (slika 11.6), za regulaciju temperature pregrijane pare sluZi povr5inski hladnjak smje5ten u vodnom bubnju. Parni bubanj opremljen je unutarnjom opremom za djelotvorno odvajanje kapljica vode od izlazne pare, koja se sastoji od ciklonskih separatora i perforirane parne oduzimne cijevi. Efikasna cirkulacija vode omogu6enaje silaznim cijevima koje povezuju vodni prostor parnog bubnja te vodni bubanj i donje vodne komore ekrana. Uzlazne cijevi su ekranski i kompletan konvektivni snop. Kapaciteti generatora pare >Integral< su od 5,5 do 22,5 kg/s, radni tlak od oC. Temperatura 40 do B0 bara, a temperatura pregrijane pare od 450 do 510 napojne vode najde56eje od 150 do 200 "C, a temperatura izlaznih dimnih plinova u granicama od 170 do L90'C.

PAREBEZKONVEKTIVNOG 11.5. GENERATORI ISPARIVAETOC SNOPA

Zahtjeviza Sto ve6im kapacitetima i vi5im radnim parametrima (tlak i temperatura pregrijane pare) uvjetovali su razvoj novih konstrukcija brodskih generatora pare, koji su karakteristidni prema krovno smje5tenim gorionicima i isparivadu bez klasidnog konvektivnog snopa. Nekoliko izvedbi takvih konstrukcija, koje je razvila firma >Deutsche Babprikazano je na slici 1L.7. cock<<, To su generatori pare za glavne brodske svrhe (za propulziju), koji se najdeS6e ugraduju na velikim tankerima u kombinaciji s jednim pomoinim generatorom pare (slika 11.8). LoZiSte je potpuno ekranizirano i najde5de membransko. Ekraniziran je i drugi dimni prolaz, u kojem su naknadne ogrjevne povrSine (pregrijad pare, medupregrijad i cijevni zagrijat, vode). Na izlazu dimnih plinova ugraduje se zagrijat, zraka, najde56eregenerativnog tipa (Lj ungstrom). Isparivad dine ekranske cijevi loZi5ta i cijevi drugog dimnog prolaza. Dakle, nema klasidnog konventivnog snopa isparivada, pa se toplina isparivadu uglavnom predaje zradenjem. Potpuno ekranizirana izvedba ima znatnu prednost zbog relativno niske temperature vanjske stijenke koju treba izolirati, Sto omogu6uje jednostavnu izolaciju (mineralna vuna), elastidnost u pogonu i brz dovod u radni reZim pri kretanju iz hladnog stanja. 188

Sl. 11.7. Izvedbe generatorapare s krovno smje5tenimgorionicima lzvor: 25, 132

- _._Ktgutosmjestenigorionici daju oblik putanji plamena i dimnih plinova u obliku slova>IJ<<, je takoder pogonska sto prednost.Naime, ve6aduZinaplamena u, loZiStuomogu6ujeduZi dodir i efikasnijemijesanjezraka s desticama goriva, dime.sepostiie potpuno izgaranjekod malih pretidakazraka (1. : 1,05),-atime i ve6i stupanjiskoristivosti. - .Pregrijad pare, koji je smjestenu drugom dimnom prolazu, sastoji se od dvaju dijelova (primarnog i sekundarnog),lzmedukojihle ugraden sistem za regulacijutemperaturepregrijanepare s rashladnikomu vodndm dijelu parnog bubnja. Kod jedinicas velikim kapacitetom, koje imaju ugradenimedupregrijad pare, dr,ugidimni prolazpodijeljen je na dvije strane;u jednoj je smjesten medupiegrijad, a u drugoj ostaleogrjevnepovr3ine.Time se omoguduje rid generatoru pare pri manevriranjubroda (voznja krmom), kada nije potrebno meclupregrijavanje jer se dimnim zaklopkama mote zatvoriti prolaz dimnih plinova pr"io -"cuptlgrijadai tako sprijediti oste6enje njegovih cijevi kada kroz njih ne prolazi pira. Pritom ostali dio drugog dimnog prolaza, gdje nema meclupregrijadkih cijevi, normalno radi. Takve konstrukcije izvode se za kapacitetedo pribliZno 35 kg/s, radni tlak do 80 bara i temperaturupregrijanepare do 515 .C. Emajliranom izvedbomrotacijskog(regenerativnog) zagrijata zraka,koja je otpornana djelovanjeniskotemperaturne korozije, omogu6uje pogons izlainim se temperaturama dimnih plinova dak do 115oc, dime se postiZevrlo visok stupanj djelovanja(do 9a%).

189

:_g/

---it----

)*l-

Sl. 11.8. Smjeitaj glavnog i pomo6noggeneratorapare na brodu Legenda: l-glavni generatorpare, 2-rotacijski zagrijadzraka, 3-ventilator, 4-pomodnigenerator pare Izvor: 30, 4

11.6. GENERATORI PARE TIPA"D"

Poznata svjetska tvrtka >Foster Wheeler.. razvilaje svoje moderne konstrukcije brodskih generatora pare na temelju poznate tzv. >D< izvedbe, koja se je vrlo uspjesno uklopila u brodske uvjete pogona pa se desto primjenjuju s razliditim modifikacijama, narodito kao glavne jedinice za proizvodnju pare za pogon propulzijskih strojeva. Nakon prvobitne izvedbe generatora pare >D<<, slijedili su noviji tipovi poznati pod nazivima I<, >ESD II<, >ESD III<, >EDS IV< i >ESRD(. "ESD Na slici 11.9. prikazan je presjek >Foster-Wheelerova< brodskog generatora pare tipa >D<. Svoj naziv dobio je zbog oblika koji je nalik na slovo D, pa je takav prikladan za zrcalno-simetridnu ugradnju na brodovima s dvije, detiri ili vi5e istih jedinica, ovisno o potrebnom ukupnom kapacitetu. . Sastoji se od parnog i vodnog bubnja, koji su medusobno povezani snopovima konvektivnih isparivadkih cijevi. LoZiSte je ekranizirano, osim sa strane gorionika gdje je obloZeno vatrostalnom izolacijom. Pregrijad pare smje5tenje izmedu prvog i drugog konvektivnog snopa isparivada, a izveden je kao snop cijevi u obliku slova >IJ<. Prvi konvektivni snop cijevi sastoji se od triju redova okomito smje5tenih cijevi ve6eg promjera, koje, medu ostalim, imaju funkciju da Stite cijevi pregrijada od izravnog zra(enja plamena izloLlita. U drugom konvektivnom snopu ugradena je skretna stijena koja usmjerava strujanje dimnih plinova uzduZno niz snop iza kojeg ulaze u snopove zagrijah vode. Zagrijal vode izveden je s orebrenim cijevima radi pove6anja ogrjevne povr3ine. Izmedu snopova cijevizagrijada vode ugradeni su propuhivadi daile radi odrZavanja distode vanjskih povr3ina cijevi, odnosno zbog odstranjivanja vanjskih naslaga koje se pojavljuju u toku pogona, dime bi se znatno smanjio prijelaz topline, a time i efikasnost pogona. Na slici 11.10. prikazan je modificiran generator pare tipa koji se sastoji "D< od isparivada, pregrijada, zagrija(a vode i zagrijata zraka. Isparivad dine ekranske cijevi u dva medusobno povezana dijela loZi5ta i tri konvektivna snopa, od kojih jedan dijeli loZiste na dva dijela. Takvom izvedbom isparivada, odnosno loZi5ta, omogu6ena je velika elastidnost u pogonu s obzirom na proizvodnju pare. osim toga, promjenom udjela optere6enja u pojedinom dijelu loZi5ta regulira se temperatura pregrijanja jer se na taj nadin utjede na promjenu temperature dimnih plinova na ulazu u pregrijadki snop. Pregrijad pare smje5ten je izmedu dvaju konvektivnih snopova isparivada. Kao naknadne ogrjevne povr5ine ugradeni su rebrasti zagrija( vode i cijevni dvoprolazni zagrijalzraka s prolazom dimnih plinova kroz cijevi, azrakaoko njih. Uobidajene karakteristike generatora pare tipa >>D<< kapacitet proizvodnje su pare od 10 do 15 kg/s, tlak od 40 do 70 bara i temperatura pregrijane pare od 450 do 500'C.

191

Sl. 11.9. Presjek kroz generator pare tipa >D< (>FosterWheeler<) ' Izvor: 6, Il/46

r92

ry;litz
-J/,/',//

4'-2'B

(1 Y -,,\
{J

Sl. 11.10. Izvedba >>D<generatora pare s dva loZi5ta Izvor: 6, IIl52

11.7. GENERATORI PARE,,ESD..

Izvedbe generatora pare >>ESD<,kao Sto je vei navedeno, proizasle su iz prvobitne konstrukcije ,'D.., S tom razlikom 5to je ovdje pregrijad pare smjeiten izvan konvektivnog snopa (External Superheater D), prema demu su te konstrukcije dobile svoje skraieno ime. Na slici 11.11. prikazana je izvedba generatora pare >ESD I", gdje je pregrijad pare smjesten u dimnom kanalu ispred zagrijah vode. Na taj je nadin ogranidena temperatura dimnih plinova na ulazu u pregrijad, 5to je poZeljno zbog sniZenja temperature stijenki cijevi i nosadapregrijada, dime se takoder smanjuje opasnost od visokotemperaturne korozije.

Sl. 1l.ll.

Generator pare >ESD I< (>FosterWheeler<) lrvor: 21,22

je Karakteristidno za taj tip generatora pare da ima posebniregulacijski parni zagrijadzraka, gdje se zrak zagrijavaparom iza prvog stupnja pregrijada, dime je omogu6ena regulacijatemperature pregrijanjas pomo6uzaklopkekojom se odreduje kolidinazraka koji struji preko cijevi kroz koje prolazi para, dija se temperatura regulira. Kroz spomenutiregulacijski ohlatlivadpare (parni zagrija(,zraka) para prolazi izaprvog stupnjapregrijada, odnosnoprije ulazau sekundarni pregrijad. , Iza snopova pregrijada pare ugradena su tri snopa rebrastih cijevi zagrijata vode, izmedu kojih su smjesteniotvori zaulaz dovjekaradi pregledai dis6enja, te propuhivadidade. 194

Takva konstrukcijaodlikuje se pouzdanos6u radu, u lakom pristupadnosiu radi^pregleda di5ienjate mogu6no5iu i automatsteregutacilei"-p"rutu." pregri_ JanJa. Na slici 11'12.vidljiv je smjestajna brodu detiriju takvih iedinica.

,]

st' 11'12' ,t;fi31:lo*'du

detiriseneratora >ESDI< tipa

Slidan toj konstrukciji je generator pare tipa >ESD II< (slika 11.13), koji se u biti razlikuje samo pre-a traEinuregulacije temperature pregrijanja sto se obav_ lja re.gulacijskimsnopom zagrijahvo"de. Naime, nupolnu i"oi-ri[ri iza rebrastog zagrijat'a vode u glatkocijevni regulacijski snop, iza kojeg ulazi u parni bubani.

195

Sl. 11.13. Presjek kroz generator pare tipa >ESD II< ("Foster Wheeler<) Legenda: l-zagrijat, vode, 2-primarni pregrijad, 3-sekundarnipregrijad, 4-regulacijskisnop zagrijadavode Izvor: 2I, 42

Temperaturapregrijanja regulira se podesavanjem kolidine plinova koja struji jedinicei na taj nadinobilazisnopove preko te regulacijske pregrijada pare.prema tome, ako je potrebno smanjivati temperaturupregrijane pare, zaklopka 6e se otvarati pa 6e veii dio dimnih plinova nastrujavati regulacijski snop zagrijada zraka, a istovremeno6e se proporcijalno smanjiti kolidina dimnih plinova koja prolazi preko pregrijadapare. 196

I:---T

*ifi

i-)

*y,

Sl. 11.14. >ESD III< generator pare (>Foster Wheeler<.; Izvor: 32, 2

197

Na regulacijsku zaklopku kojom se regulira prolaz dimnih plinova moZe se djelovati rudno ili automatski. pare tipa III.., Na slici L1.14.prikazanje presjekbrodskoggeneratora "ESD parametrima(tlak do 80 bara, tempekoji je prilagodenradu s visim pogonskim pare do 510'C). raturapregrijane LoZiSteje potpuno ekranizirano,Sto znatno smanjuje potrebnu izolaciju. dime se postiZepoZeljnaduZinai oblik Gorionici su smje5tenina stropu loZiSta, plamena,a time iizgaranie uz mali pretidakzraka (1, : 1,05). Efikasnacirkulacijavode u svim pogonskimuvjetima postignutaje silaznim izvan dodira s dimnim plinovima, koje cijevima velikog promjera, smjeStenim povezujuvodni prostor parnog bubnja i donje vodne komore ekrana. dijela, izmedu kojih Pregrijadpare sastoji se od primarnog i sekundarnog u smje5tenim vodnom propara prolazi povr5inskimregulacijskimohladivadem, s pomo6ukojeg se regulira temperaturapregrijanja. itoru parnog bubnja, Iznad primarnogpregrijadapare ugradenje rebrasticijevni zagrija( vode, u kojem voda struji suprotnood smjera strujanja dimnih plinova. s Konstrukcijaje izvedena duplom oplatnomstijenkom,izmedukojih prolazi Time se smanjujugubici zradenjau okolinu, a zrak se zrak prije ulaskau loZi5te. predzagrijava, pridonosipoboljSanjuizgaranjai stabilnostiplamena. Sto

Sl. 11.15. >lIM< generator pare ("Kawasaki Heavy Industries<) Legenda: 1-parni bubanj , 2-vodni bubanj, 3-membranska stijena, 4-pregradna stijena, 5-pregrijad, 6-isparivadki snop, 7-zagijat, vode, 8-komora, 9-kornora, 10-sabirnik pregrijada' ll-silazne cijevi lzvor: 38, 3

198

11.8. GENERATORI S OKOMITIM PARE CIJEVNIM pnne SNoPoM PREGRIJACn

Japanska firma >Kaw-a-saki Heavy Industries<razvirajekonstrukcijugeneratora pare>uM( (slika11.15), koja je karakteristidnazbogoto-iiu porozaja snopa cijevi pregrijadapare, koji je izvedenu obliku obrnutog-rl;;;-;;". LoZiSteje . .potpuno ekraniziranoi izvedeno, -"-b.unrkim stijenkama,a goriorricisu smjeSteni njegovomkrovnom dijelu. na Dobre karakteristiketakvih konstrukcijasu elastidnost u pogonu,jednostav_ nost i pristupadnost pregledi odrZavanje. za Grade se za kapacilete--qr9lzvodnje 40 kg/s pare, do . tlaka do 60 bara i temperaturepregrijanja do 515 .C.
Na slici 11.16. prikazana je slidna konstrukcija . s ugradenimregenerativnim (rotacijskim) zagrijadem zraka, koju je razvlla ameridkatvrtka CombustionEnsi_ neering.

Sl. 11.16. Generator pare s krovnim qorioni_ cima (>Combustion Engineering") Izvor: 25. 132

r99

PARE MEDUPREGRIJACTv s 11.9. cENERAToRt

Generatori pare s velikim kapacitetom i visokim pogonskim parametrima pare (tlak i temperatura) izraduju se s medupregrijadem, dime se postiZe bolji toplinski stupanj iskoristivosti radnog ciklusa parnog sistema, a ujedno se smanjuje vlaZnost pare u posljednjim stupnjevima parne turbine. Kod brodskih generatora pare s ugradenim medupregrijadem mora se konstruktivno rije5iti problem njegove zaStite od prezagrijavanja cijevi za vrijeme manevriranja brodom, odnosno zavoLnje krmom, kada cijevima medupregrijada ne prolazi para jer tada radi turbina za voZnju krmom, za koju ne treba medupregrijavanje. Na slici 11.L7. prikazan jetakav generator pare tipa >IJFR<, tvrtke ,'Kawasaki koji, medu ostalim, ima ugradeni medupregrijad. Heavy Industries<<,

St. 11.17. >UFR" generatorpare s medupregrijadem(>KawasakiHeavy Industries<) vode, 4-regulacijskizagrijadvode, 5-zagrijad Legenda: 1-parnibubanj, 2-gorionik, 3-loZi5te, ' 8-sekundarnipregrijad, 9-dimna zaklopka, 10-dimna 6-p.imarni pregrijad, 7-mecluprostor, zaklopka, ll-vodna komora, lZ-ulazni snop primarnog pregrijada, l3-membranskastijena, l4-pregradna membranskastijena, l5-medupregrijad, l6-iilazm snop sekundamogpregrijada lzvor'.31,7

240

-,_ l::t:5^T^J" nlm gorlonlclma.

potpuno ekranizirano (membranska izvedba), s krovno

smje5te-

Na izlazu iz loZistadimni plinovi ulaze u dimni prolaz koji je okomito podijeljen na dva dijela. U.tim dimnim prorazima smjeste;i..,,nopoii pregrijada'pare (primarni i sekundarni)izagrljatavode, a u jednom,J se medupregri_ jad pare. Na tai nadinomoguduje zaititacijevi "jin "ir"zi se medup.,Jgrij"r-" manevriranju prr brodom. Naime, u takvim sludajevimazatvarajur" di*"rr""rukl,opke u dimnom qrola.z-y, je smjeiten.med'pregrijad, sdje dimesespredava strujanjedimnih plinova tim dijelom. Da bi brwrjenje^bitouotle, dimne ziklopke su iuost.uke, a izmedu njih ulazi zrak za brtvljenje. osim togi, takoderradi zastitecil"ui-"eupregrijada od preg.rijavanja, ispred njega se u smjeru strujanja dimnftilti.rouu nalazi dio snopacijevi sekundarnog pregrijadapare, koji nu .lu" pre.rririrutoplinu dimnih plinova5to,zbogneidealnog bitvtjenji, eventu"alno ptoo" tro, tuj imni proraz. osim toga, taj generator pare ima jos tre6i, tzv. obilazni dimni kanal, u . kojemu-su smjestenisnopovi cijevi regulacijskog orj"ra ,agrilata vode, koji zapravo sluZiza regulacijutempe.rarure pregrijanji. r"rp"i-uiJia pregrijanepare regulira se takoder dimnom.zaklopkom u obiturno- ai-noiunalu kojom se podesava kolidina dim.nihplinova sto prolaze kroz njega, ; ;t*" i kolidina koja prostrujava glavnim dimnim kanalima, gdje su smjlsTeni srropouipregrijadai medupregrijada pare. konstrukcijeimaju ove pogonskekarakteristike:tlak .^^.Takve izraznepare do 100bara, temperaturapregrijanja ao sIs oc, stupanj iskori;tivos;i pribrlLno9l% .

11.1 0 .S P E C IJA L N I GENERATORI PARE

.Da bi se prilagodilo specifidnimuvjetima i potrebama razliditih brodova, razvijenesu neke specijalne konstrukcijegeneratora pare. U principu se od nor_ malnih konstrukcijarazlikuju prema na8in.,predajetopline na'radnimedii (vodu, paru).

11.10.1 Dvotladni . generator pare

slici 11'18.prikazanaje shemadvotladnog generatora pare, koji se ponekad,nazivajos binarni generatorpare ili, prema - -- kojl ga je usavrsio, ---J' fr"oizvodadu >Schmidt-Hartmann<. osnovna mu je karakteristika se sastoji.od da primarnogi sekundarnog dijela (sistema). primarnomsistemu, U toji je u principunormalni"voJoJ;"uni g"i"rutoi pare, stvarase para vi5egtlaka, koja se odvodf u sistemizmjenjivadkih"cijevi (4) smje5tenih u,vodnomprostorububnja (7) sekundarnog sistemi-F'ara ovoie predaje toplinu, pri demu se kondenzira,a kondenzat.se odiodi natrag u vodni prostor primarnog dijela (5). sekundarni sistem sastoji se od bubnlu-12; ,, kojemu se

201

lti

tl

pares dvatlaka Sl. 11.1E. Generator ,l-izrnjenjivad topline, vode, 2-loiiSte, 3-konvekcijski snopisparivada, Legenda: l-zagrijad pare sekundarnog sistema, 8-pregrijad cijevkondenzata, Gsilazna cijev,T-bubanj 5-powatna

proizvodi parani1eg tlaka. U njega se dovodi napojna voda preko zagdjada vode (l).Iz bubnja sekundarnogsistemapara odlazi u pregrijad (8), a odavde na mjesto potroSnje. U primarnom dijelu cirkulira destilirana, potpuno dista voda, koja ne stvara taloge (kamenac) pa zbog toga ogrjevne povr5ine s unutarnje strane ostaju diste. Dodatnom vodom dopunjuju se samo eventualni mali gubici koji nastaju zbog neidealne nepropusnosti. U sekundarnom sistemu, u kojemu se proizvodi para za potro5nju, moZe se koristiti napojna voda lo5ije kvalitete jer se talozi nakupljaju na vanjskoj povr5ini cijevi, odakle se lak5e odstranjuju. lz tog proizlazi osnovna prednost takve konstrukcije tj. znatno manja osjetljivost na vodu lo5ije kvalitete. Dodatna prednost je Sto zbog relativno velikog vodnog prostora ima dobru akumulacijsku sposobnost. Radni tlak u primarnom sistemu ve6i je nego u sekundarnom, jer u protivnom ne bi postojala temperaturna razlika i prijelaz topline ne bi bio mogui. Cesto se koriste kao pomo6ni generatori pare na motornim tankerima, zajedno s generatorima pare na ispu5ne dimne plinove iz motora (utilizatorima). Na slici 11.19. prikazan je pogled na dva zrcalno simetridno smje5tena dvotladna generatora pare.

202

SI. ll,l9.

Pogled na dva brodska dvotladnageneratorapare

11.10.2. pare Generator tipa "Loffler"

pare takoderpripadaspecijalnim izvedbama. kao sto je . Taj tip generatora prikazanona slici 11.20. Iz sheme>Loffler< generatora pare (slika 11.20)vidljivo je da se para proizvodi posredno,a u loZenomdijelu samo se pregrilava.-pribliZno dvije tre6ine -bubnja pregrijane pare vodi se natrag u vodni prosfor (2), preko sapnicaza mije5anje(8), gdje se isparava,dok se tre6inaodvodi Oo poirolaea. u , - f?lu' koja nastajeisparavanjem parnom bubnju, odvodi se posebnomcirkulacijskompumpom (3) za par:uu pregrijad(4). Dobra stranate konstrukcijetakoder je to Sto se eventualne soli i kamenac u vode taloZeu bubnju, gdje ih je relativno jednostavnodistiti. Takva izvedbaima nedostatak ukljudivanjuu pogon jer je nuZnaparaiz pri nekog drugog generatorapare. Zbog tog nedostattaniie nasio siru primj"rr., nu brodovima.

203

Sl. 11.20. Generator pare tipa >>L6ffler<< Legenda: l-zagijat, vode, 2-parni bubanj, 3-cirkulacijska pumpa pare, 4-cijevi pregrijada, . 5-cijevi konvekcijskog pregrijada, 6-izlaz pare, 7-para za grijanje mije5anjem, 8-parne saonice

pares loZistem tlakom 11.10.3. Generator pod tipa "Velox"

Taj tip specijalnog generatora pare prikazanje shematski slici 11.21. na Iz shematskog prikaza(slika 11.21)vidljivo je da takav sistemza proizvodnju pare posjeduje plinskuturbinu i kompresorzraka.Naime, zrakzaizgaranje dovodi se u loZi5te(a) pod tlakom od nekoliko bara, dime se omoguiuju velike brzine strujanja dimnih plinova preko ogrjevnih povr5ina, a time i veliki koeficijenti prijelaza topline. Na taj nadin se smanjuju ogrjevne povr5ine.Brzina strujanja dimnih plinova preko ogrjevnih povriina moLebiti i preko 200 m/s. Napojna voda se preko zagrijada vode (1) dovodi u zasebni parni bubanj (2). Cirkulacijskapumpa (3) tladi vodu preko isparivada, koji se sastoji od cijevi u loZi5tui konvektivnog dijela (5), pa je vra6a u bubanj gdje se para separira. Odavdepara odlazi preko pregrijada(6) na mjesta potroinje. Regulacijatemperature pregrijanjamogu6aje usmjeravanjem dimnih plinova preko pregrijada(6) (5), Sto se dini posebnomregulacijskom ili isparivada dimnom zaklopkom. Dimni plinovi pod tlakom ttlaze zatim u plinsku turbinu (7) gdje se njihova energija iskoriStavaza pretvorbu u mehanidki rad, a na izlazu prolaze joS kroz zagrijat, vode (1), gdje se dodatnorekuperirasadrZana toplinskaenergija.Plinska turbina pogoni rotacijskikompresor(8) zraka zaizgaranje,koji pod tlakom ulazi (a). Na istoj osovinispojenje jo5 motor-generator, u loZi5te koji sluZikao pogonski stroj pri kretanju u pogon ditavogsistemaili kao elektridni generatorako je u plinskojturbini viSakenergije. 204

Sl. 11.21, Generator pare tipa ,rVelox.< Legenda: l-zagrijat vode, 2-parni bubanj, 3-cirkulacijska pumpa, 4lozi5te, 5-isparivadki snop, 6-pregrijadpare, 7-plinska turbina, 8-kompresor zraki za izgaranje,g-elektiomotor/ generator

zbog svojih malih ugradbenih dimenzija, a narodito zbog mogu6nosti vrlo brzog..upudivanjapoggniz hladnogstanja(pribliznoza 10 min), takvi generatori u pare destose primjenjuju na manjim ratnim brodovima.

1 1 . 1 1G E N E R A T OP A R E A I S P U S N D I M N E L I N O V E . RI N E P

(uTtLlzAToRt)

Na brodovima s motornim pogonom potreba za toplinskom energijom (vrela vod.a, niskotl*u para) danas se najde56ezadovoljavi iskori5tavanJern osjetne topline ispusnih dimnih plinova iz glavnih motora, dime se ujedno poboljsava ukuprri toplinski stupanj iskoristivosti pogonskogsistema. - Temperaturaispusnihdimnih plinova iz motora je od 2g0.c do 340.c kod dvotaktnihDiesel motora, odnosno370do 420"C kod srednjehodnih detverotaktnih Diesel motora, s napomenomda je kolidina dimnih plinova detverotaktnih motora.iste priblizno dvostrukomanja negokod dvotiktnih motora. lztoga snage je vidljiva prikladnosti opravdanost rekuperacijeosjetnetopline ispusnihdimnlh plinova iz motora s pomo6uutilizatorakoji se,-ovisno kafacitetu, nadinuugrao divanja, nadinu povezivanjai namjeni, izvode razlitito.

205

Izvedbe generatora pare na ispu5ne dimne plinove, odnosno utilizatori mogu biti cilindridni s vodoravnim ili vertikalnim dimnim cijevima, cilindridni s vertikalnim vodnim cijevima, vodocijevni s bubnjem, vodocijevni sa prisilnom cirkulacijom, utilizatori s vlastitim zagrijatem vode, utilizatori s vlastitim pregrijadem pare i kombinirani, kao Sto je prikazano na slici 11.22. Utilizatori s vodoravnim dimnim cijevima (slika 11.2211)izraduju se varene konstrukcije, a radni tlak im je, zbog oblika, ograniden otprilike na L0 bara. Izraduju se samo kao isparivadi. Imaju prednost zbog jednostavne konstrukcije, a nedostatak im je neprikladnost za ugradnju u dimnjak broda zbog svojeg oblika i relativno velikih dimenzija. Utilizatori s vertikalnim dimnim cijevima (slika ll.22l2) imaju slidne osobine kao s vodoravnim cijevima. Brzina dimnih plinova kroz cijevi je do 30 do 35 m/s. Oni se ugraduju u dimnjak i istovremeno sluZekao prigu5ivadizvuka i iskrohvatadi. Kapacitet se regulira obilaznim vodom dimnih plinova ili promjenom razine vode, odnosno visine uronjenosti dimnih cijevi. Utilizatori s vertikalnim vodnim cijevima (slika11.2213) grade se za proizvodnju zasiiene pare tlaka do 15 bara. Radi pobolj5anja cirkulacije vode obidno se u simetrali utilizatora ugraduje jedna cijev veieg promjera koja ima funkciju silazne cijevi ili se ugraduje nekoliko cijevi ve6eg promjera na izlaznoj strani dimnih plinova. Pogodni su za ugradivanje obilaznog voda dimnih plinova, s pomodu kojeg se regulira kapacitet. Utilizatori s kosim ili strmim vodnim cijevima (slika 71.2214)obidno se grade za prirodnu cirkulaciju. Pogodni su za veie radne tlakove, pa se mogu primijeniti kod granidnih tlakova za utllizatore, odnosno do 20 bara. Ugraduju se u dimnjak, obidno s obilaznim vodom. Utilizatori s prisilnom optodnom cirkulacijom sistema >La Mont<<(slika 11.2215) izraduju se sa ili bez vlastitog bubnja. Bududi da imaju prisilnu cirkulaciju, oblik im se moZe prilagoditi raspoloZivom prostoru pa su stoga vrlo prikladni za primjenu na brodovima. Imaju prednost zbog manje mase i ugradbenih dimenzija, a nedostatak zbog sloZenijeg odrZavanja. Ako nemaju vlastiti bubanj , tada se obvezno ugraduju u spoju s loZenim generatorom pare. Utilizatori s prisilnom protodnom cirkulacijom (slika 11.2216) rade prema principu jednocijevnih generatora pare. Zbog pove6anja ogrjevne povr5ine, izraduju se najde56eiz orebrenih cijevi. Posebno se odlikuju vrlo malim ugradbenim dimenzijama. Utilizatori s prisilnom cirkulacijom mogu se, kod ve6ih jedinica, izradivati s vlastitim zagrijadem vode i pregrijadem pare (slika ll.22l7). Pritom se zagrijad vode postavlja iza, a pregrijad pare ispred isparivadkog snopa. Koriste se na velikim motornim tankerima gdje postoji takoder potreba za pregrijanom parom. Pregrijanje obidno iznosi 30 do 50'C. Prednost koju imaju tzv. binarni generatori pare, odnosno dvotladni generatori pare, a koja proizlazi iz znatno manje osjetljivosti na kvalitetu napojne vode, Sto je narodito znadajno za brodske uvjete pogona, glavni je razlog da se takva koncepcija primjenjuje takoder kod utilizatora. Osim toga, di56enjecijevi s vodne strane relativno je jednostavno zbog pristupadnosti (vanjska povrSina cijevi) pa se obidno izvodi mehanidki.

206

l
/:t /:/ u
, :

f
I

,..,5*{--l---r! 'rJF----------rur
k:nr 1

lffi=" l*''r' ' l"llllllllllllllll

t<!ilu4!!{H

/:

t
o n

l i l i l i l iIl i l l l i l l t l l l l l l l Il l l l l l l l l l

|lll |lil ll iitlliiIlllii ll t i l t l i

1]

ll'

6)

e)

10)
ct.{>

1 1 ) rf-r--

rffi
u
|]a[-o,l

\777 \J
0

Sl, 11,22, Glavni tipovi brodskih utilizatora 1. cilindridni utilizator s horizontalnimdimnim cijevima, 2. cilindrilni utilizator s vertikalnim dimnim cijevima, 3. utilizator s vertikalnim vodnim cijevima i prirodnom cirkulacijom, 4. utilizator sa strmim vodnim cijevima i prirodnom cirkulacijom, 5. utilizator sa prisilnom optodnom cirkulacijom, 6. utilizator sa prisilnom protodnom cirkulacijom, 7. utilizator s pregrijadem zagrijadem vode, 8. utilizatorsa dva tlaka, 9. kombiniraniutilizators dimnim i cijevima, 10. kombinirani utilizator sa vodnim cijevima, 11..utilizator s obilaznim vodom, 12. utilizator u spoju s loZenim generatorompare lzvor: 3,22

201

Na slici Il.2218 prikazana je principijelna shema dvotladnogutilizatora. Primarni cirkulacijskikrug dini cijevnazmija podijeljenau dva paketa.Prvi je paket smje5ten kanal bliZeispuhudimnih plinovaiz motora, pa je pod utjecajemvi5ih u temperatura.S pomo6ucirkulacijskepumpe kondenzatse potiskuje u taj cijevni snop gdje isparava.Stvorenapara viSegtlaka odlazi u drugi cijevni paket primarnog kruga, koji je uronjen u posudugdje se isparava voda niZegtlaka (sekundarni krug). Posudasekundarnog kruga takoderima dimne cijevi kojimaprolazeispu5ni plinovi iza dimnog kanalaprimarnogkruga, predajuii dodatnu toplinu za isparavanje. Takvi utilizatori mogu raditi samostalno u spoju s nekim loZenimgeneili ratorompare. Za primjenu na brodovima vrlo su prikladni tzv. kombinirani utilizatori. Kombiniranisezovu zato jer semogukoristiti toplinom od loZenja, zatim osjetnom toplinom ispu5nihdimnih plinova iz motora ili istovremenos oboje, ovisno o potrebnoj proizvodnji i raspoloZivoj energiji (slika 11.2219, 1.1..22110) Razlikuju sekombiniraniutilizatoris dimnim cijevimai kombiniraniutilizatori sa vodnim cijevima. Osnovnaprednostim je velika fleksibilnostu radu, a nedostatak je nejednoliko toplinsko rastezanjeu odvojenom radu (samo loZenja ili kori5tenjeispu5nihdimnih plinova). Na slici 11.221\l prikazan je principijelni izgled dimnocijevnog utilizatora s ugradenimobilaznimvodom, kojim se regulira proizvodnja. pikazuje shemu spoja utilizatora s prisilnom cirkulacijom s Sllka 11.22112 loZenimgeneratorom pare.

11.12.OSNOVNINACINIPOVEZIVANJA UTILIZATORA
U nastavku ovog poglavlja prikazuje se nekoliko ornounifr nadina povezivanja brodskih utilizatora s loZenim generatorima pare.

generatora 11.12.1. pare SpojutilizatoraloZenog i dvotladnog

Na slici 11.23.prikazan je nadin spajanjautilizatora sa sekundarnimsistemom generatora loZenogdvotladnog pare. U takvoj vezi utilizator ima funkciju isparivada obliku cijevnog snopa s u prisilnom cirkulacijom, koji je spojen s parnim bubnjem sekundarnog sistema loZenogdvotladnog generatora pare. Mje5avinapare i vode iz isparivadkog snopa utilizatora ulazi u parni bubanj, gdje se separirapara koja se odvodi na mjesto potro5nje. Pri boravku broda u luci, kada glavnipogonskimotor ne radi, potrebnuparu proizvodi loZeni generatorpare, dok pri plovidbi morem radi samo utilizator ili paralelnipogon utilizatorai loZenog generatora pare, ovisnoo potrebamau pojedinom sludaju. 208

sl' 1l'23. Spoj utilizatora sa sekundarnimsistemom dvotladnoggeneratorapare Legenda: l-zasiiena para, 2_loZeni binarr

'

pumpa,8-napojni vod seklndarn;s;ffi;;;;-;;lai zasi6ene iz sekundarnog pare sistema

ispirivar usekundarnom,i,t"-"-, s'-u'il"'i':"i:xfffir1?.',:.?;'-:j"Jil,'.::f;,fr?il:: 7-cirkulacijska

!) unizatora,rv-iztaz

Na slici 11.24. prikazan je presjek bubnja sekundarnog sistema dvotladnog generatora pare, koji ima funkciju posude za separaciju pur""t" izmjenjivada gdje zasidena para viseg tlaka (primirn^og sisremu) ,ireloj vodi niZeg ;r"J;l;;"plil tlaka (sekundarnog istema). s

$. f1.24. Parni bubanj sekundamogsistema dvotladnoggeneratorapare lzvor: 33, lg

209

Ako je na brodu potrebna pregrijana para, tada se u utilizatoru takoder vode, kao Stoje prikazano ugradujepregrijadkisnop, a destojoS i snop zagrijai,a 11.25. na slici

t l

Sl. 11.25. Shema spoja utilizatora i loZenog dvotladnog generatora pare Legenda: 1-loZeni dvotladni generator pare, 2-bubanj sekundarnog sistema, 3-utilizator sa pregrijadem pare, 4-cirkulacijska pumpa, S-napojna pumpa, 6-izlaz pregijane pare iz utilizatora,T-rlaz vode u utilizator, 8-ulaz u bubanj sekundarnog sistema, f-izlazzasi(enepate, 10-ulaz vode za nadopunjavanje primarnog sistema, 1L-izlaz pregrijane pare iz loLenog generatora pare, l2-ulaz napojne vode, 13-ulaz ispuinih plinova, 14-izlaz dimnih plinova. Izvor:35,

Izvedbeutilizatoras prisilnomcirkulacijommogu biti razlidite.Na slici 11.26. prikazan je utilizator tipa >La Mont<, koji se sastoji od snopa glatkocijevnih Na vlaznai izlaznakomora isparivada. ulaznomdijelu spiralakojima su povezane utilizatora smje5tenje posebni snop pregrijadkih cijevi koje sluZeza su5enjei pare (20-30'C). malo pregrijavanje Na slici I1.27. i 11.28.prikazanesu izvedbeutilizatoras orebrenimcijevima, povr5inama (pregrijad i naknadnim zbogpoveianjaogrjevnepovr5ine, s ugradenim pare, zagrijadvode).

2r0

^ - \

\_Sl. 11.26. Utilizator tipa >La Mont< lzvor: 34, 83

__/

Sl. 11.27. Orebreni utilizator s pregrijadem pare i zagrijademvode

Sl. 11.28. Orebreni utilizator s pregrijadempare

11.12.2. generatorom Spojutilizatora pomodnim s loZenim pare

Na slici 11..29.prikazana je shema povezivanja dimnocijevnog utilizatora s pare. loZenimgeneratorom

Sl. 11.29. Spoj dimnocijevnog utilizatora s loZenom generatorom pare Legenda: 1-ulaz dimnih plinova, 2-utilizatot, 3-izlaz vrele vode iz utilizatora, 4-loLeni generator pare, 5-izlaz zasi6ene pare, 6-cirkulacijski vod, 7-ulaz napojne vode, 8-ulaz napojne vode

212

utilizator s vertikalnim dimnim cijevimazbog svojeje jednostavnosti prikladan.zaugradnju na brodovimapa se izvodi takoder s piiriino- cirkulacijomi u spoju s loZenimpomoinim generatorom pare. Utilizatoiu tom sludajumoZeraditi na.dva nadina:u spoju s lozenim generatorom pare, kada radi s prisilnom cirkulacijomi odvajanjempale u parnom bubnju lozenoggeneratora pire, ili s prirodnom cirkulacijomi vlastitim parnim prostorom. Pri ugradivanju takvih jedinica najdes6e izvodi obilazni vod za dimne se plinove, s pomoiu kojeg se reguliraoptere6enje, u protivnomregulacijastvara jer te5koie. Na slici 11.30.prikazanaje izvedba vertikalnogcilindridnogutilizatoras dimnim cijevima.

st. 11.30. Utilizator

s vertikalnim dimnim ciievima lanor: 34, 82

213

Slidne karakteristike i nadin ugradnje ima i vertikalni cilindridni utilizator s vodnim cijevima,koji je prikazanna slici 11.31.

Sl. 11.31. Utilizator s vertikalnim vodnim cijevima Intor: 34,82

prikazan je nadin ugradnje na brodu utilizacijskogsistemakoji Na slici 11,.32. se sastoji iz dva utilizatora, smje5tenau grotlu brodskog dimnjaka, i jednog pomoinog generatora pare koji je loZen. 214

Cd c)

N r X

F a N

d)>

N d)

(t)

215

pare generatora loZena 11.12.3. Spojutilizatora dva pomodna s

s dva poje Na slici LL.33.Prikazan nadin povezivanja brodskog utilizatora mo6na loZenageneratora Pare.

generatorapare Sl. 11.33, Spoj utilizatora s dva pomo6naloZena pare, 2-vodocijevnigeneratorpare, 3-utilizator,4-cirkularcglnO", l-cilindridni generator cijska PumPa,5-zaPornaarmatura

Takavsistemprimjenjujesekadakapaci-tetutilizatoranijedovoljandapokrije eesto je ta razlikamala, pa bi u tom potr"U" troOstitr ituZUl tij&om plovidb^e. Zbog.togase postavlja Itrreul,,loZenig"n".utoi pu." tudio s.malim optere6enjem' je_kapacitet manji od uobidajenog j"Ju,i po,,'o6nlgeneratoipu." s loZi5tem,diji konstrukcije,najde56e je iednostavne lupu"ii"tu po-Je.rog-leneratorapare. On ("steambloc<). Oba.loZena generatorapare cilindridne izvedbe i plamenicom cirkulacijskompumpom te s poi"runu su usporedos utilizatoromzajednidkom pomo6nagenejednog o-ba moiu sistemi ventila, koji omogudujupovezivanje lfi pare generatora rad ratora pare istovre-"no t utilizitorom i samostalan loZenih ili samogutilizatora. Naslicill'34'prikazanajeshemasistemakojisesastojioddvapomo6na pare te utilizatoras prisilnomcirkulacijomi ugradenimzagrijaloZenageneratora 6em vode i pregrijadem Pare. rad samostalan utilizatorakoji proizvodepregrijanu Takav sistemomogu6uje pare' Na toj pur", tuo i sve kombiriacijeparalelnograda s loZenimgeneratorom napajanjeutilizatora,koji upotrebljava vode-za ihe-i bitno je uoditi preazagil3ue pare. vrelu vodu loZenihgeneratora

2r6

-l

. ! o c !

trtrN x x x
o p
. . : h

9'tr *

g , ea !
F ! I d F +

* o

.9 ts o; E 1 6 90n , x v N 5 ;
F

- : .o o x; = g

- J 9 H

>'HP.v 'f E''-

* $ * .e NA* E
' - 9 F r

' F.ii H
6 E A

E,.:.+;
atr
:

c
!

b.3EE
s : H,'c\
F

;;EE
.:N \o 9

- = =

. 1 , sa E

F ! , { $ o,X tr-o E tr;

.r B F.; '6* a tr',4 X o J . t s ;

b- H'?

F.,FES . F & U eO : Y - i .
!BOh
! ( ^ :

Fl<

Fi:3E;
c ; ! :

-=c '
u - /

t o -l x o E u
R a E

.g H i:F5

i Ft:n
x

d,x'=x s
.. -l

T c : J - E .". i x o ::
ai
.ol n'l

;'t ='-

9 P E !

6.v-v,!

F Y

( ol

{
(t

217

parnim bubnjem 11.12.4. utilizator vlastitim s Samostalni

Kod manjih jedinica danas se na brqdovima desto ugraduju i samostalni utilizatori s vlastitim parnim bubnjem u kojemu se separira para koja se odvodi izravno do potroSada.Takvi utilizatori imaju prisilnu optodnu cirkulaciju, a cijevi orebrene zbog poveianja ogrjevne povr5ine (slika 11.35). su im najde56e

Sl. 11.35. Samostalniutilizator s vlastitim parnim bubnjem

l,

2t8

12. KONSTRUKTIVNI MATERIJALI ZA GRADNJU GENERATORA PARE

12.1. POGONSKI UVJETI MATERIJALE ZA
Materijali od kojih su izradeni konstruktivni dijelovi generatora pare izloieni prije.svega,djelovanju povisenihtemperatura,radnof tlaka, a desto i raznim .su' korozivnim utjecajimaradnih medija. Na isparavadki dio.generatora pare (bubnjeve,komore, cijevi) djeluje unutarnji tlak o kojemu ovisi i radnatemperatuia rrat;e priutizno isti u svim dijelovima isparivada,dok je temperaturastljenki materijala^ovisna o temperaturi dimnih plinova u dijemse podrudju naraze o zaprljanostipovrsina te lnurrug" s unutarnje t_yi1lr5" strane).Normalno je temperatuiaitijenki'oiieiovairpariuueu od 20 do 50."C visaod temperature isparavanja. vi5a temperatuiastijenki je kod ozradenih dijelova isparivata (ekrana), dok jb niZa kod irrin gjj" i"frlnu u"ei* dijelom prelazi konvekcijom. najteZimuvjetima rada zbog djelovanja visokog . - Pregrijadipare iztozeni.su. tlaka, temperature,a destoi visokotemperaiurne korozije. iemperatura stijenki ovdje je najvi5eovisna-o temperaturiradnogmedija, koja je, ovisnoo temperaturi pregfjanjl, ve_6a negokod isparivada. Normalno1etempeiaturastijenkip;;;;,J;; od 30 do 50'C ve6aod temperaturepregrijanepare u njemu. zagrija(i vode nisu izlozeni teLim temperaturnimuvjetima, vei uglavnom djelovanju unutarnjeg tlaka. Medutim, buduii da se naiaze u podrud]u nizih temperatura dimnih plinova, mogu biti izlol.eni djelovanju nisk^otemperaturne korozije. zagrijau zraka nisu pod tlakom radnog medijai nalazese u podrudju najnizih temperaturadimnih plinova. primarni itetni utjecaj na materijaikoji ovdje moZe nastatije djelovanjeniskotemperaturne korozije. osim ta tri dinioca,na konstruktivnimaterijalgeneratora pare mogu djelovati naprezanjazbog toplinskih dilatacija (pri kretinju i zaustavljanju pogoni iti pri promjeni optereienja), a katkad i eroiija izazvina dvrstim Sesticama u dimnim plinovima, Stoje vi5e izrai.enopri izgaranjudvrstoggoriva. O svim spomenutim pogonskim utjecajimatrebavoditi radunapri izboruvrste i kvalitete materijalaza pojedine konitruktivne dijelove g"n".uto.u pur".

219

12.2. ZNAEnITe oSNoVNE MATERIJALA

Materijali koji se upotrebljavaju za gradnju generatora pare, a posebno dijelova pod tlakom, moraju imati odgovaraju6e ateste o kvaliteti i o uspje5nim propisanim ispitivanjima. NajvaZnija svojstva materijala su: 1. Prekidna vladna dvrsto6a- naprezanje pri mirnom opteredenju, koje se raduna kao omjer optere6enja pri kidanju i podetnog poprednog presjeka ispitivanog uzorka. 2. Granica razvladenja - naprezanje pri kojem, usprkos poveianju istezanja, optereienje opada ili ostaje nepromijenjeno. Kod rada s poviSenim temperaturama raduna se s dvrsto6om oqi to je ono naprezanje pri kojemu je istezanje

0,2"/".
3. Trajna dvrsto6a oE- naprezanje koje pri odredenojtemperaturii u odredenom periodu uzrokuje kidanje materijala. vremenskom 4. Trajna granicarazvla(enja c,-naprezanje pri kojem, uz odredenutemperaturu i u odredenom periodu,nastajedefiniranotrajno istezanje. vremenskom Naprimjer: qo*ro:60 N/mm2 pri 650 "C; znati da naprezanjeod 60 N/mm2, uz radnu temperaturuod 650 oC,nakon 100000 radnih satiizaziva trajno istezanje od l"h.

12.3. SMJERNICE UPOTREBU ZA ETIITNPNI POVISENIM PERATURAMA TEM

Cvrsto6adelika smanjirjese razmjerno porastu temperaturetako da se. ovisno o stupnju legiranja i predvidenim radnim uvjetima, utvrduje granica njegove primjene. Pritom najve6i utjecaj na izbor materijala ima radna temperatura. Ako je radna temperatura u podrudju temperature zasidenja ili je niZa od nje, tada se najde5ie mogu koristiti ugljidni delici. Kod visokih tlakova i vedih dimenzija mora se prijeii na upotrebu legiranih materijala, da bi debljine stijenki ostale u prihvatljivim granicama. Naprimjer, za bubnjeve promjera 1400 do 2000 mm upotrebljavaju se manganski delici, a kod visokih tlakova i jo5 ve6ih dimenzija uvode se molibdenski te krom-molibdenski delici. Dijelovi pregrijada pare takoder se izraduju iz ugljidnih ili manganskih delika ako temperatura ne prelazi 430 "C. Kod vi5ih temperatura koriste se feritni delici s dodatkom molibdena, koji znatno povisuje dvrsto6u delika pri povi5enim temperaturama, a pritom mu ne umanjuje Zilavost. Uz dodatak kroma, silicija i vanadija, ti se delici mogu koristiti do radnih temperatura od 540 oC, kojom je ogranidena upotreba niskolegiranih materijala. Kod jo5 vi5ih temperatura mora se prije6i na visokolegirane materijale, dija je primjena ogranidena temperaturom od 550 "C. Ako temperatura prelazi 550 'C, upotrebljavaju se samo austenitni delici dija je struktura uvjetovana sadrZajem nikla. Danas je granica primjene austenitnih delika kod temperature od 650'C.

220

U tablici 12.1. dani su op6i pregledi i odredbe za izbor materijala za izradu dijelova generatorapare pod tlakom [10].
Tablica 12.1. Upute za primjenu materijala kod generatorapare
Dio generatora pare

Radnatemperatura do temperatureisparavanja

Materijal C-delici
C-delici Mn-delici

zagrijadivode (cijevi, sabirnici) isparivadi (bubnjevi, sabirnici)

isparivadi (cijevi)

temperatura isparavanj a

temperatura isparavanj a

C-delici

Pregrijadipare (cijevi,sabirnici)

temperaturado 400 'C od430do460'C od 460do 540 "C od 540do 550 'C od 550do 650 'C

C-delici

Mo-delici Cr-Mo-delici

visoko legirani Cr-delici austenitniCr-Ni-delici

12.4.KLASIFIKACIJSKI PROPISI PRORACUN I CVNSTOCE GLAVNIH DIJELOVA GENERATORA PARE

.9.:^1g:q dijelova.generatorapare pod tlakom proradunavase u skladu s klasifikacijskim propisimaprema tojim si izraduju, a koje odredujebrodovlasnik odnosnonarudilac. Najde56e koristeni propisi su oni klasifikacijskog drustvaLloyd,s Registarof Shipping,pa se u nastavkuprikazuju neki njihovi iztratcitrii ," ,a""se na kons_ trukciju brodskih generatorapare [I2].

12.4.1. Konstruktivni ilak

Konstruktivni tlak maksimalnije radni tlak, odnosnoonaj na koji se podesavaju sigurnosniventili generatora pare. za taj tlak proradunavalu se ailetovi generatora pare pod tlakom.

12.4.2.Temperatu stijenke ra
Temperatura stijenke (metala), prema kojoj se odreduje dopu5teno naprezanje materijala, stvarna je temperatura metala koja se pojavljuje u pogonskim radnim uvjetima na konstruktivnim dijelovima pod tlakom. Temperatura stijenke koja se uzima u obzir pri proradunu odreduje se prema

,
I

ovim uvjetima: 1. za dijelove isparivada koji su uglavnompod utjecajemkonvekcije /: temp.isp.* 25 "C; 2. za dijelove isparivadakoji su veiim dijelom izloLeni zradenju /: temp.isp.* 50'C; 3. za dijelove pregrijadai medupregrijada pod utjecajemkonvencije /: temp.pare* 35'C; 4. za dijelove pregrijadai medupregrijada pod utjecajem zra(enja /: temp. pare+ 50 "C; 5. za dijelove zagrijadavode /: temp. vode* 35 "C;

12.4.3.Materijali
' pare moraju biti Materijali koji se koristeza konstrukcijudijelovageneratora izradenii testiraniu skladu s propisima.Sve karakteristikemoraju biti ispitanei zajam(eneodgovaraju6imatestom.

12.4.4. Dopu5teno naprezanje

Dopu3teno naprezanje,prema tim propisima, ono je naprezanjekoje se uzima u obzir pri proradunudebljinestijenkedijelovapod tlakom. Kao vrijednost za dopuSteno naprezanje uzima se najmanja od ovih vrijednosti: 1. za posudepod tlakom u kontaktu s dimnim plinovima

o:fft' o:ry 'o:bff

2. za posudepod tlakom koje se ne dodiruju s dimnim plinovima

(r2-1)

":# ' o:ry 'o:ftff

gdje je
oo,z

(12-2)

- granica razvlatenja, odnosno naprezanja pri definiranoj temperaturi pri materijala, kojoj nastaje trajno istezanje od0,2o/o; - prekidna vladnadvrsto6a kod sobnetemperature(20 'C) ; heo) oe,rooooo trajna dvrsto6a definiranojtemperaturimaterijalakod 100000radnih pri sati.

222

12.4.5.Faktorspoja (vara)
"^ ^5od 12.2\:

!:: :.

varenih spojevauzimaju se pri proradunuovi faktori spojeva (tablica

Tablica 12.2. Faktori spojeva Klasa vara

I

Faktor spoja

1,,0
0,85

2
J

0.tr

Pritom su klasifikacijevara udinjeneprema sljedeiem: l. klasa 1: ( 1 ) dijelovi loZenihgeneratora pare pod tlakom ve6im od 3,5 bara; (2) parom zagrijavanih g"n.rutora pare pod tlakom veiim od 9ij"Jgti 11,5bara; (3) dijelovi u koiima le r.a{ry_!g s [bar] pomnoZen unutarnjim pro_ mjerom [mm] veii od 14700; (4) ostalidijelovi pod tlakom kojima je debljinastijenke ve6aod 3g mm. 2. klasa 2: (l) dijelovi lozenih generatora pare koji nisu ukljudeni u klasu 1; (2) aijgtgyr.g3rgm.zagrijavanih generatora koji nisuukrjudeni t iuru t; pare u (3) ostali.dijelovi pod tlakom. vedimod 17,5bara,ili gdje t"_p"iui"* stijenke prelazi150.C,ili gdie radni tiak a"fiit: [bai]p"';;.;;;', nom stijenke [mm] prelazi 160; (4) maksimalnadebljina stijenkeje 3g mm. 3. klasa3: (1) dijelovi pod tlakom koji nisu ukljudeni u klasu I ili 2; (2) maksimalnadebljina stijenke i6 mm. ;e
Tablica 12.3. Kontrola i obrada varova ovisna o klasi

223

12.4.6. Minimalna pla5teva, debljina stijenke be5avnih cilindridnih pod unutarnjim bubnjeva komora i tlakom
Minimalna debljina cilindridnog plaita (btbnja, komore, cijevi) odreduje se prema formuli

t:ffi+0,75

[mm]

(r2-3)

gdje je s - minimalnadebljina stijenke plaSta[mm], (radunski) p - konstruktivni tlak Ibar], Dn - unutarnji promjer pla5ta[mm], J - faktor slabljenjazbog rupa ili otvora na pla5tu, ao - dopu5teno naprezanje[N/mm2]. Kada na pla3tu nema nikakvih rupa, uzima se faktor qlabljenjaJ:1,0. Kod pravilnog rasporedarupa na pla5tu (kao na slici), faktor slabljenjaje
J = -

-HS@+
, d / l

+
I

t-d t

( r 2- 4)

I
I

-pfr-qq
l 1 6 , . l l
224

-o-@

Kod nepravilnog rasporeda rupa na pla5tu(kao na slici), faktor slabljenJaJe

, tt r t2-2d t1+ t2

J : -

(r2-s)

Ovdje su dani samo izrazi za proradun cilindridnog pla5ta. Za proradun dvrstoie ostalih konstruktivnih detalja upuduje se na specijaliziranuliteraturu (propisi klasifikacijskihdru5tava:Lloyd's Registerof Shipping,Bureau Veritas, Jugoregistar dr.). i

13. AUTOMATSKA REGULACIJA GENERATORA PARE

bitna je funkcija u radu generatorapare, koja ima - Automatska regulacija. zadatakda osigurakontinuiran, funkcionalan,ekonomidan siguranpogon. i Namjenaparoproizvodnog postrojenjaje da u skladus treiutnim p6trebama potrosada proizvodi paru odredenog tlaka i temperature. Kod danasnjihpostrojenja velikih kapaciteta,s naglim promjenamapogonskihuvjeta, takvim sl zahtjevima ne moZeudovoljiti rudnimpodesavanjem, sa-o autornatizacijom ve6 pogona koja mora zadovoljiti sve sloZene pogonrk. zahtjeve. postrojenjavrlo je kompleksnopodrudjepa _ Automatika parnih energetskih 6e se ovdje obraditi samoosnovniprincipi i pojmovi koje je potrebnb pornuuuti radi pradenjanjenog funkcionalnog djelovanja. regulacija.generatora pare sastoji se u osnovi od tri glavna i -Automatska medusobnopovezana funkcionalnasistema.odnosno: 1. regulacijeoptere6qnja, 2. regulacijenapajanja, 3. regulacije temperature pregrijanja. S obzirom na pogonsku energiju kojom se vrsi regulacija, ona moZe biti pneumatska elektridna. ili Prednostipneumatske regulacijesu: - elastidnost pogonu i prikladnostza teLe uvjete rada, u - nema opasnostiod poLara, - mogudnost akumuliranjapogonskog medija (komprimiranog zraka), pa sezbog prestankarada kompresoraprekida odmah rad regulacije. je . -Nedostatak to.da komprimirani zrak mora biti dist (bez ulja i prasine)i odvlaZen. Stomanjim sadrZajem (sa vlage), zbog&ga se mora posebnopripremati i obraditi s pomo6ufiltra i su5ionikaloOvtaZiviea;. Prednostielektridneregulacijesu: - velika preciznost, - brzi odaziv, - manjeugradbene dimenzije. Da bi se iskoristileprednostijednog i drugogtipa, destose izvodi i kombini_ rana regulacija,tj. elektropneumatska.

225

13.1. REGULACIJA OPTERECENJA

Regulacija opteredenja obuhvaca regulaciju kolidine goriva koja se dovodi loZiStu, ovisnoo kolidini pare koja se u pojedinom trenutku odvodi i2 generatora pare. Glavni impulsni signal u sistemuregulacije optere6enjamoZe biti tlak pare i protok izlaznepare ili oboje zajedno. Glavni je parametarregulacijetlak pare koji treba da regulacijuodrZavakonstantnom bez obzirana opiereienje genera, tora pare,odnosno protok izlazne pare.Kada tlak pada, znatidarasteopteredenje, pa treba poveiati proizvodnjupare i obratno; kada tlak raste,znadidaje trenutna potroinja pare manja od proizvodnje, pa smanjivanjemkolidine goriva treba smanjiti proizvodnju generatora pare. Prema tome, odstupanjetlaki od traL,ene (postavljanje)velidine mjera je razlike izmedu dovedenei odvedenetopline iz generatora pare, koju regulacijatreba svestii odrZavatisto bliZe nuli. je Na slici 13.1. prikazana principijelnashemaregulacijeoptere6enja generatora pare. Signalkoji je proporcionalan tlaku pare prenosi se do regulatora(R) preko pretvarada (transmitera) tlaka (PT), gdje se usporeduje postavnom s vrijedn956u. rzlaziz regulatora(R) je signalkoji u svakomtrenutku predstavlja proporcionalnuvelidinu kolidini topline potrebneza odrLavanje konitantnogitata. tal signalprolazi kroz stanicuza izbor nadinaregulacije(lVA - rudno/automatski), odakle dolazi do regulacijskog ventila kojim se, preko odgovarajuieg servouredaja, odreduje kolidina potrebnoggoriva.

i (\1) n

-r
I I I

PT

L__. T' I I I I -_l_ t l lH/Al f

I

-rO / '9
i
I I

FT

L-

L-

----

--J

Sl. 13.1. Shema regulacije optere6enja

226

Da bi se ubrzao odaziv regulacije, u sistem regulacije uvodi se jod signal protoka preko pretvarada (FT), dime se, reagiranjem promjenuprotokapare, na prethodi promjeni tlaka i tako postiZe finija regulacija s manjim varijacijama reguliranogparametra(tlaka pare).

i t -i r.r
pneumatski vod ,r. _____elektriini vod

l r

r?l-ft

r7p:elektro-pneumatski ;. -prenosnik signala

vod

sl' 13.2. Shemaautomatskeregulacije optere6enjadvaju brodskih generatorapare Izvor: 26, 8

227

Usporedo s promjenom kolidine goriva regulira se i kolidina zrakazaizgaranje. To obavlja posebni regulator za odnos izmedu zraka i goriva, koji dobiva ulazni signal protoka goriva, a istovremeno radi korekcije usporeduje s trenutnim signalom protoka zraka. Na tom dijelu takocler postoji stanica (H/A) za biranje nadina regulacije zraka - rudno/automatski. Rudno se obidno koristi kod nekih korekcija ili poreme6aja u sistemu regulacije. Slika 13.2. prikazuje primjer automatske elektro-pneumatske regulacije izgaranja dva glavna brodska generatora pare u paralelnom radu.

13.2.SISTEMZA UPRAVLJANJE GORIONICIMA

Kod usavr5enihizvedbi generatora pare, sistemu regulacije optereienja odnosno kolidine goriva za izgaranje, pridodaje se sistem za upravljanje gorionicima s tzv. logikom djelovanja. Njegova osnovna funkcija je da upravlja gorionidkim uredajima tako da se osigura sigurnost pogona, odnosno da se sprijeii mogu6nost eksplozije u loZi5tu. Logika sistema za upravljanje gorionicima daje logidni slijed djelovanju blokadnih ventila goriva,. klapni za regulaciju kolidine zraka, uredaja za paljenje i ispiranje gorionika te sistema za provjetravanje loZi5ta. Redoslijed i vrijeme trajanja pojedine operacije definirani su programom logike, ovisno o tome da li se pali prvi gorionik, sjede6i gorionik ili se gasepojedini ili svi gorionici u normalnim ili izvanrednim (emergency) situacijama. Zadatak kontrolnog sistema za upravljanje gorionicima je da osigura pravilno provjetravanje loZi5ta radi spredavanjaeksplozije prilikom prvog paljenja gorionika, da kontrolira da li se gorivo rasprskava uz odgovarajuiu temperaturu i tlak te da se nakon potpale kontinuirano odrZava plamen u loZi5tu. Bilo koji poremeiaj koji u toku pogona moie ugroziti sigurnost rada ili uzrokovati nepodudaranje s programom logike prilikom potpale djeluje na tzv. blokadne brzozatvarujuie ventile za gorivo, koji se tada automatski zatvaraju i obustavljaju daljnji rad generatora pare. Kontinuiranost i stabilnost plamena u loZi5tu kontrolira se foto6elijama, koje u sludaju eventualnog poremeiaja djeluju na zatvaranjebrzozatvarajuiih ventila, da bi se sprijedio ulazak goriva kada nisu osigurani uvjeti paljenja i izgaranja.

13.3.REGULACIJA VISKOZNOSTI GORIVA

Efikasnost procesa izgaranja znatno ovisi o pravilnom odrZavanju tlaka viskoznostigoriva ispred gorionika. Kvaliteta goriva desto se mijenja, a time njegova viskoznost,koju treba da se radi efikasnograsprskavanja pode5ava
odrLava na velidini na kojoj gorionici optimalno rade. To se dini zagrijavanjem na odgovarajudu temperaturu. Na slici 13.3. prikazana je principijelna shema regulacije viskoznosti goriva. Viskoznost se mjeri uredajem (viskozimetrom) kod kojega se promjena mjerene

228

r-----79!-

r-rC/

GORIVO PREMA GORIONICIMA

zAGRUAC GORIVA

Sl. 13.3. Regulacija viskoznostigoriva

velidineoditujeu promjeni razlike tlaka na ulazu i izlazunnjega. Tako izmjerena velidinase, preko pretvarada razlike tlaka (Dpr), prenosido rEgulatora (Rj, gdje se usporedujes potrebnomvelidinompa se u skladus time pod"esava ,"guiu.Iirili ventil za ulaznu paru kojom se-zagrij.avagorivo temperatuie kod koje poriiz" do se potrebnaviskoznost rasprskavanje. za

13.4. REGULACIJA NAPAJANJA

Sistemregulacije napajanja treba da automatskipodeSava ulaznu kolidinu napojne vode s obzirom na kolidinu izlaznepare. Kod generatora pare s parnim bubnjem to se dini odrzavanjemrazinevode u njemu ia traZenojvisini. Sistem regulacijerazinevode u parnom bubnju moze biii tzv. jednokomponentni, dvo_ komponentniili trokomponentni. Jednokomponentna regulacija(slika 13.4),kao sto seiz samognazivauodava, temelji.se na mjerenju samo jedne velidine, a to je razinavodi u bubnju. To mjerenje moZebiti na principu plovka ili velidine.urtik" tlaka koja se prijenosnikom (DPT) prenosido re,gulatoia (R), gdje se usporeduje trazenomvrijednosiu s pa se- temelju toga podesava na otvaranjeregulacijskog ventilaza napajanje,dime se odrZavapotrebna razina vode. Takva vrita regulaiije, zbog svoj" tromosti i nepreciznosti, udovoljava. zahtjevimageneratora pare malog kipaciteta, s malim promjenamaoptereienjai s minjim ralnim tlukorri-u. Njezin *'nourrl nedostatak je pojav.alaLnogsignalaporasta razinevode u podetnomtrenutku, kod naglog poveianja optere6enja,zbo-g intenzivnijegisparavanja odredenog i porastaspecifidnog volumena vrele vode u bubnju. ia pojava Lzrokuje suproini impuls na

229

Sl. 13.4. Jednokomponentna regulacija napajanja

Sl. 13.5. Dvokomponentna regulacija napajanja

Sl. 13,6. Trokomponentna regulacija napajanja

regulacijski ventil u podetku perioda djelovanja regulacije. Naime, umjesto otvaranja, zbog vedeg oduzimanja pare nastaje zatyaranje, tako da imamo duZe njihanje regulacije prije nego se opet uspostavi stabilno stanje. Opisani nedostatak djelovanja laLnog signala otklanja se primjenom dvokomponentne regulacije napajanja (slika 13.5), jer se osim razine vode u bubnju mjeri i protok izlazne pare. Na taj nadin podetni signal za djelovanje regulacije daje impuls protoka pare, a korekcija se vr5i s obzirom na potrebnu razinu vode u bubnju. JoS kvalitetnija regulacija, s brzim podetnim odzivom i kratkim wemenom stabilizacije, postiZe se trokomponentnom regulacijom (slika 13.6), gdje se kao treii regulacijski impuls uvodi protok napojne vode. Princip te regulacije je da se mjeri i odrZava ravnoteza izmedu protoka izlazne pare i ulazne napojne vode. Zbog pojave bilo koje razlike tzv. diferencijalni relej (DFR) djeluje na regulator (R) kojim se napajanje regulira brzo i kvalitetno. OdrZavanje razine vode u zadanom podrudju vrlo je vaZno radi sigurnosti pogona, pa su poremeiaji s nedopuStenim odstupanjima povezani aktiviranjem alarmnih signala (zvudnih i svjetlosnih), a u jo5 teZim sludajevima djelovanjem blokada - zatv ar anjem brzozatv araju6ih ventila za gorivo. Naime, zbog prekomjerne razine vode u bubnju opasno je da se voda povude a u pregrijad, koji se tada >zasoljava<<, u joi teZim sludajevima moZe se dogoditi hidraulidni udar u parnoj turbini zbog ulaza neisparene vode. Ako voda padne ispod dopu5tene granice, u opasnost se dovode ogrjevne povriine isparivada, gdje zbog nedostatka vode vrlo brzo moZe nastupiti pregrijavanje odnosno pregaranje materijala, a time i havarija generatora pare.

PREGRIJANJA TEMPERATURE 13.5.REGULACIJA

tempeSistemza regulacijutemperaturepregrijanjaima zadatakda odrZava raturu izlaznepregrijane pare na odredenoj velidini, uz Sto manja odstupanja. 230

jr $

?"f; iz^::::;l::i::'!::::l;:t:,";i;q;.'6#"?ilix-T':x;J j#;'":',1ll;"lilTi;,ll'"1T,ffJ'l1ffi lll;#,?.::",:i:t*:l';,'"# fi d;'?tilq'HT"Hf"'iffi 5ffj$9,i"',:li"#':":^*:,,1";-y:iffii:"#ff l: ffi'":li::Jg;*:::l,llr^':^'-1;rd;1i;lt;,rffi #"':oJ[:

rada,

t:J,'#T::',i,T#*:ll^::,1'.1"-'-1,r14;ti".:;"T o"-*ItilI ;:ilff ";o';,;;""i,,loll;J?lh::,ff obidno ie iS"C. ture.pregrijanja

a naroiito iuoi J

pogona y Stetno utjedu toplinsko na opteree"ni.e,1l#"1flitlJi1",^1"1! toku.

promJene optereienja. Nai
" J---J" vY pvv6 P'vr

Veie promjene temp

_::^_:^ ^- :

ffi,* :t*varaj

n;i-n**" n"Ls"e"I'ti"ii,i"""'#:T1r1,1 l'"T$i':::*:::,,::"?:""r,,1'j:ff moze u6ureguriciju,' a'seu osnovi r<o1 il;;;;ilT'i#:i""",1;

1. regulacijas dimne strane. 2. regulacija parnestrane. s

13.5.1. Regulacijadimnestrane s
Princip tog nadinare::]::li:1"" p-rnj:nl kolidine. dimnih ptinova koji prekoogrjevnihpovrsina pregrijaiapare.i.rural senaeinmijenjapredana struje koridina top.line.odnosno prilagodavi ie ternperatura pregrijanja u skladu s trazenom velidinom. Nastrujavan"u"i"]li dimnih prinovapreko.pregrijada regurirasezaklopkama kanalu, koje se pokre6uu skladus dj;lo;a;je; offiuru;uieg regula_ ;:;:""* Na slici 13.7. prikazane su tri izvedbe regulacije temperature pregrijanja s dimne strane' Kod sistema1) pregrijadje ugraden u dijelu dimnog kanala, dok je u preostalomprostoru ugraden-konu"ttiu.-ni ,"op irpiii*rul^oi-nizaklop_ kama (4,5) odreduje se kolidina dimnih plinova koji struje preko pregrijadai na taj nadin se postiZeZeljeni efekat regulacile.

fr-

l) Legenda: 1-loZiste,2-pregdiad,3-konvektivnl snop isparivada, 4_regulacijske ormne. zaktopke iza pregrljada, c-regutactJske dimne zaklopkeiza konvektivnogsnopa isparivada

Sl. 13.7. Regulacija temperaturepregrijane pare

3) Legenda: '1 -zagrijad vode, 2-pregrijai pare, 3-pregrijaC pare, 4-medupregrijaC, s-pregrijacpare, 6-regulacijskizagrijadr,ode

s dimne strane

zJl

Na slidnom principu djeluje sistem 2). U jednom dijelu dimnog kanala smjeSten je pregrijadki snop cijevi, a u drugom dijelu regulacijski snop zagrijada vode. Pregrijanje se regulira usmjeravanjem dimnih plinova dimnim zaklopkama iza tih ogrjevnih povriina. Sistem 3) je primjenljiv kod generatora pare s ugradenim medupregrijadem' Dimni kanal je podijeljen na tri dijela: u jednom je smje5ten medupregrijad, u drugom pregrijad, a u tre6em regulacijski zagriiat' vode. Dimnim zaklopkama na izlazu pode5ava se protok kroz njih, a time i temperatura pregrijanja i medupregrijanja. Namjena dvostrukih dimnih zaklopki iza kanala s medupregrijadem je da potpuno zatvore prolaz dimnih plinova preko medupregrijada kada brod manevrira (voZnja krmom), odnosno kada nije potrebno medupregrijanje. Na taj se nadin, kada nema strujanja pare kroz cijevi medupregrijada, spredava njihovo pregaranje zbog nedovoljnog hladenja.

Regulacija parnestrane s 13.5.2.

Sistemi za regulaciju temperature pregrijanja s parne strane rade na principu Nedostataksistema hladenjempare s hladenjapare na izlaskuili u medustupnju. na izlasku je to 3to je materijal pregrijadapodvrgnut visokim temperaturama (ve6im od traZene),jer se hladenje provodi tek nakon toga. Stogase taj nadin pregrijanja (do primjenjuje samo kod manjih jedinica s niZim temperaturama 400'c). Danas se uglavnom koristi hladenje u medustupnju,tj. izmedu prvog i da Time sespredava materijaldrugogstupnjapregrijada drugogstupnjapregrijada. bude nepotrebnopodvrgnutvisokim temperaturama. ili rashladnika, direkPara se moZehladiti indirektno, s pomo6upovr5inskih zasiienepare) u hladnijegmedija (napojnevode, kondenzata, tno, u5trcavanjem struju pare. Na slici 13.8. prikazanje nadin regulacijetemperaturepregrijanjana izlazu, parom, a na slici 13.9. ubrizgavanjemnapojne vode mije5anjemsa zasi6enom izmeduprvog i drugog stupnja pregrijada.

Sl. 13.8. Regulacija temperature pregrijane pare mijeianjem

sa zasi6enom parom

232

s
DRUGISTUPANJ PREGRIJACA

-1

Sl. 13.9. Regulacija temperature pregrijane para ubrizgavanjem napojne vode

Danas se za regulaciju temperaturepregrijanja vrlo desto koristi sistem s hladenjemu medustupnju pomoiu povrsinskog s rashladnika smjestena vodnom u prostoruparnog bubnja ili u vodnom bubnju (slika 13.10).

--.I I
I

t +
DRUGISTUPANJ PREGRUACA

-&;------i
sl. 13.10. Regulacija temperature pregrijane pare pomodu povrsinskoghladnjaka

Na slidnom principu djeluje i sistem prikazan na slici 13.11, s tom razlikom Sto je ovdje povr5inski rashladnik ugraden u zradni kanal ispred gorionika. Tu se para hladi zrakom koji odlazi prema gorionicima, a samo pode5avanje omogu6eno je promjenom kolidine koja struji preko rashladnika odnosno koja ga obilazi. Strujanje zraka usmjerava se zaklopkama u zradnom kanalu. Sistem automatske regulacije pregrijanja moZe biti jednokomponentni, dvokomponentni ili vi5ekomponentni, ovisno o tome koliko je mjernih mjesta ukljudeno u regulacijski krug. Najjednostavnija, a i najnepreciznija je jednokomponentna regulacija, gdje na regulator djeluje jedna mjerna pozicija (na izlazu iz pregrijada). Nedostatak je Sto regulacija podne djelovati tek nakon Sto se poremetila odredena velidina na izlazt iz generatora pare, dakle sa zakaSnjenjem i odstupanjem. Znatno povoljnija i danas najde56ekori5tena je dvokomponentna regulacija temperature pregrijanja. Ovdje na regulator preko pretvarada djeluju velidine temperature koje se mjere iza prvog i drugog stupnja pregrijada. Naime, dim nastane neka promjena u toku pogona, odmah se to uodava na mjernom mjestu iza prvog stupnja pregrijada, Sto djeluje na regulator da zapodne s regulacijom prije nego je poremeiaj nastao na izlazu iz generatora pare. Time je postignuta znatno ve1abrzina odziva regulacije ive1a preciznost djelovanja.

Nl

xl

! r V 1 4 Il v l
ila-

/ l l,________*.,.
llt

'-l
I

'--

sl.

13.11. Regulacijatemperaturepregrijanepare pomo6u povr5inskoghladnjaka u zradnomkanalu Legenda: 1-primarni snop pregrijada, 2-sekundarni snop pregrijada, 3-regulacijskiohladivad pare, 4-regulacijskedimne zaklopke

234

13.6. AUTOMATSKI GENERATORA RAD PARE

Danasseizvodebrodskigeneratori pare s potpunoautomatiziranim pogonom, koji omoguiuje kontinuiran, ekonomidan siguran radbez prisutnostieoul"tu u i strojarnici. Pritom su sve funkcije regulacijemedusobnopovezaneu zajednidki sistemkoji udovoljavaspomenutim zahtjevima.Na slici 13.12.prikazana shema jL tipidnogpneumatskog regulacijskog sistema brodskogregulatoiapare. ukljudena je regulacijaoptere6enja, napajanjate temperature pregiilanja. Kao sto je vidljije vo, regulacijaoptere6enja dvokomponentna, temelji se na tlaku i protoku a pare.Regulacijanapajanjaje trokomponentna mjerenjemprotoka pare,protoka s vode i razinevode u bubnju. Regulacija temperature pregrijinja je dvokomponentna, na bazi temperaturei tlaka izlaznepregrijanepare.

Sl. 13.12. Shema kompletne automatske regulacije brodskog generatora pare Legenda: l-prijenosnik signala protoka, 2-prijenosnik signala tlaka pare, 3-regulator tlaka pare, 4-daljinskog podelavanje optere6enja, 5-sumarni relej, 6-glavna servostanica, 7-servostanica za gorivo, 8-birad signala, 9-prijenosnik signala razlike pritiska, 10-radunska jedinica, ll.-relej odnosa gorivo/zrak, l2-daljinsko pode5avanje odnosa gorivo/zrak, l3-regulator odnosa gorivo/zrak, 14-regulator ventilatora, 15-servouredaj ventilatora, 16-prijenosnik signala odnosa gorivo/zrak, l7-prijenosnik signala razine vode, 18-prijenosnik signala protoka napojne vode, 19-sumarni relej, 20-regulator napajanja, 2l-servostanica napojne vode,22-pijenosnik signala temperature,23-temperaturni relej,24-pode5avanje ventilatora, 25-regulator temperature, 26-rudna servostanica temperature, 27-birad signala lzvor: 22,23

235

14.VODAZA BRODSKO PARNO POSTROJENJE

utjecajana kontinuirani sisuranrad, pa je tom problemupotrebno stainoobraCati veliku paZnju,jer u protiv"nom posljedicemogu biti vrlo te5ke.
Priprema i obrada vode za generatore pare imaju jedan od najznadajnijih

14.1. VRSTE VODE

,Zlpimi,enu 1 , srrovavocla2. morska voda, 3 . destilirana voda. na brodovima razlikujemo, prema kvaliteti, tri glavnevrste vode:

14.1.1. Sirova(prirodna) voda

sto se tide sadrZanih sastojaka, najdis6a -prirodnavoda je kisnica.Dok pada kroz atmosferukisnica otapa plinove iL okoline, odnosno,ilrjii_oiotrid i kisik. Zbog ugljik-dioksidaraste nleiino svojstvootapanjarazliditif,'minerala s kojima se dodiruje prolazecinadzemnimi podzemnim^povrsinama. Nu tu; nadin kisnica otapai kalcij-karbonat,koji drzi u olopljenom stanjuu obliku kalcil_hidrog"rrtu._ bonata,u skladus jednadZbom:
CaCO, + H2O + CO2 = Ca (HCOr)2

|1f;#,F;SAu?:1":,',11ll1lTi,:1t3?stezii-hi81d;ii;;;,;';ii"io, * '":1!f j;,;;;;?t):;;ri#i;;rbi ji'"":,;f

sio"'il1;;"t 1lic1'^ai9r<-sii ;;;i6ttd#li :1,Y,.l*l1lll',,'".l:r.?N,g:, i kisik Or. malim kolidinama),ugljik-dioksidiO,
lX\l^*^,i1!:11' !'l hidrogenkarbonate. m uo u, riG;-;;il;,;;ilffi e, a

Y:*^,:j"ry

,_q!.d:r. iz s \1aztitite.9ryq"sastojke stijena kojimase

irI*,;:';::lf rt"o "lli*-?iP^: T:-*:11 YPSI'l,T:X-ll;l'iI"j T:lt Yc.(.N-o:),, ""t'.if:'"o;;*eo;,;,.r:-#:

;i;
kalcija,magnezija natrija, j"qyi hidrogenkarbonite iri Y":ii f :]:1ll*: ni vo kisem I.{ai ddi du Io .

pare najnepoZeljnijisu sastojcikalcijevih Za primjenu vode u generatorima i magnezijevihsoli, koji na ogrjevnim povr5inamadine tzv. kamenaci sastojci koji imaju korozivno svojstvo(kisik, ugljik-dioksid,kloridi).

14.1.2.Morskavoda
u SadrZaj mineralnihsastojaka prirodnoj sirovojvodi je od 0,05do 1,0kg/m3 Karakteristidan uzorak morske vode ima sastav: Ca kalcij-hidrogenkarbonat, (HCO), - L80 g/m3, kalcij-sulfat,CaSOo 1220glm3, MgSO4- 1960glm3, magnezij-sulfat, MgCl2-330 glm3, magnezij-klorid, natrij-klorid NaCl - 25600 glm3, manje kolidine ostalih mineralnihsoli.

voda 14.1.3. Destilirana

morskevode,ima visokstupanj Destiliranavoda, koja sedobivaisparavanjem (carry-over)iz isparivada. ispravnomdjelovanju Pri disto6eako nema odno5enja uredaja dobivenavoda sadrZimanje od 4 mg/l otopljenih ukupnih tvari. Medutim, izlaznavoda sadrZi otopljeni ugljik-dioksid s kojim se dodiruje Zbog toga voda postaje kisela pa je nuZnanjezina kemijska unutar isparivada. obrada da bi se korozija svelana najmanju mogu6umjeru. Tamo gdje je nuZna izlazna voda takve kvalitete da sadrZimanje od l mgA otopljenih soli, poZeljnaje dodatnaobrada,Stose dini prolazomktoztzv. ionske otopljenih izlazna kvalitetavode sasadrZajem Na izmjenjivade. taj senadinpostiZe soli manjim od 1 mg/1,a istodobnose odstranjujeugljik-dioksid.

PARES PROBLEMI GENERATORU U 14.2. POGONSKI VODNE STRANE

Osnovna svrha pripreme i obrade napojne vode za generatore pare je da se sprijede nepoZeljne pojave zbog kojih nastaju pogonski problemi, o5te6enja i zastoji u radu.

14.2.1. Kamenac
TaloZenje kamenca na ogrjevnim povr5inama generatora pare uzrokuje smanjenje prijelaza topline sa strane dimnih plinova na vodu i paru, zbog dega se smanjuje efikasnost rada, a ujedno raste toplinsko opteredenje materijala, Sto moZe vrlo brzo uzrokovati pregrijavanje materijala, promjenu njegove unutarnje strukture i puknu6e cijevi.

238

14.2.2.Korozija
Unutar generatora pare moZenastatinekoliko oblika korozije, ali najdesiai uj edno najintenzivnija j e t|v ..pi t ti n g-korozija zbog dj;i;;;i; ;iouo o.rog ki sika u vodi.l Takva korozija uzrokujevrlo*brzorok-alno,iunjiuu"l" inut".ijala, a konadna je posljedicapropusranjeradnog-dijela generatora pare. osim toga, produkti korozije se strujanjemog"g:".i titozi nuiojedinim oi;"i""r-"^-etalne povrsine, stvarajuii talogetvrdih oksidnih.naslaga, p.oveea;;i";a;; koj! p.il"noru topline, sto opet moze uzrokovatipregrijauunJ" *ui.riJata crlevi i nlino'vl oste6enje.

14.2.g. Odno5enje

:*::^X:':::1..':1pf:i:l g 1 I ::

cijevi pregrijadai lopatica tuibina. TaloZenje soli na stiienkama pregrijadauzrokuje pregrijavanje materijala cijevi i njihovo oSteienje. TaloZenjesoli na lopaticamauzrokuie smanjenje efikasnostirada turbine. p.o..1tl otpora srrujanjui poveianje aksijalnesile,koja moZe dovestido oSteienia aksijalnog(odrivnog) lelaia.

; il; ;;;:;", u1 r.iprir""i" ffi ;;,: n_., irtsJ;"th'Jii soli na unutarnjim ;; #"; ::l 3.1.jli,f To uzrokujeiarozenie ::.y P.l"il,"jj" | (eng.. carry-.9ver), "" rh stiienkama

Nedistoie u napojnoj u99i. obliku otopljenih sori i suspendiranih dvrstih ". (u u euj zb gi sp u o a

rJv;il; ;;;,; ;

#;;":"

1 4 .3 .P R IP R E MA OB R A DANAPOJNE I VODE
Priprema i obrada napojne vode vrlo je .bitna radi spredavanja pogonskih problema koji mogu nastati na vodnoj strani ogrjevnitr powsl'na lJn"ru,oru pur". '

14.3.1,Spredavanje stvaranja kamenca

Kamenac ima sloZensastav.Karakteristidrrisastojci kamencai taloga unutar generatorapare su kalcij-karbonat,kalcij-sulfat, silikatni spojevi, tatlil_rosraq magnezij-hidroksid, magnezij-fosfat i.erjeznii bakarni otsioi. te Fizikalne osobine.kamenca vrlo su piomjenljiv;, ; ;;;ajvise o sastavu i uvjetima u kojima nastaje. uzrodnici tvrdoie vode su topive soli kalcija i magnezija. Kada se one nalaze nup-9J.ngj za generatore vodi pare, stvarase ialog t"amenca. Kalcijeve i magnezijeve soii mogu se podijeliti u Jui;" .tupi"".

tUpotrebljava se i

naziv rupidastaili kisikova koroziia.

239

1. Hidrogenkarbonati kalcija i magnezija, koji se lako razgraduju pod utjecajem topline, stvaraju tzv. alkalnu tvrdoiu koja se katkad zove i privremena (karbonatna tvrdo6a). Razlaganje tih hidrogenkarbonata pod djelovanjem topline moZe se predstaviti jednadZbama: Ca(HCO)r Mg(HCO), ---------------CaCO3 + CO2 + H2O, MgCO3 + CO2 + H2O.

Na taj se nadin ugljik-dioksid oslobada unutar generatora pare i uzrokuje kiselost kondenzata pare. Tragova magnezij i kalcij-hidrogenkarbonata moLe biti takoder u destiliranoj morskoj vodi. Oni se razlaLu unutar generatora pare, stvarajudi netopive karbonate, koji, ako se ne odstrane odsoljavanjem, stvaraju taloge na stijenkama ogrjevnih povr5ina. 2. Kloridi, sulfati i nitrati ne razlaLu se u procesu isparavanja. Oni dine tzv. nealkalnu tvrdoiu, koja se zove i stalna (permanentna, ostatna, nekarbonatna) tvrdoda. Kod generatora pare s niskim radnim tlakovima (do 15 bara), gdje je ukupno dodavanje napojne vode u zatvoreni ciklus manje od 2"h, obidno se koristi unutarnja obrada vode s natrij-fosfatom ili natrij-hidroksidom. S pomo6u tih kemikalija spredava se taloZenje ostatnih soli, koje se onda odstranjuju odsoljavanjem vode, odrZavajudi pritom njihovu koncentraciju unutar generatora pare u dopuStenim granicama.

Sl. 14,1. Izgled presjeka cijevi s unutra5njim naslagama kamenca

240

Takoder, u destiliranoj morskoj vodi moZe biti tragova kalcij i magnezij-sulfata, klorida i nitrata, koji se opet, dodavanjem natrij-fosfata i natrij-hidroksida, odrZavaju u otopljenom stanju, i tako se spredava njihovo taloZenje. Stvaranje naslaga i taloga na stijenkama ogrjevnih povrsina smanjuje prijelaz topline, poveiava izlazne gubitke osjetne topline dimnih plinova i povisuje ridnu temperaturu metala, dime se on postupno pregrijava, mijenja unutarnju strukturu i konadno puca. Intenzivno talozenje naglo smanjuje slobodni presjek strujanja radnog medija (vode), pa moZe nastati lokalni prekid cirkulacije, a onda i vrlo brzo p,rcanje cijevi i prisilno obustavljanje pogona generatora pare. Na slici 14.1. prikazan je izgled presjeka cijevi s naslagama kamenca, Sto je posljedica neodgovaraju6e obrade vode u pogonu generatora pare. Glavni nosilac Stetnih sastojaka u vodi generatora pare je ulazna napojna voda, pa stoga njezinoj >disto6i<treba obratiti najve6u paZnju: 1) kada god je to mogu6e, upotrebljavati samo kvalitetnu destiliranu (evaporiranu) morsku vodu; 2) spredavati pojavu odno5enja (carry-over) iz isparivada (evaporatora); 3) spredavati gubitke kondenzata iz sistema, da bi se svela na minimum kolidina dodatne vode; 4) spredavati mogu6a zagad,enjaslanom vodom. Ona mogu nastati zbogpropu5tanja kondenzatora, odno5enjaiz isparivada (evaporatora) i zbog razliditih drugih zagadenja povratnog kondenzata. Kad napojna voda koja se dodaje u generator pare nije prethodno potpuno demineralizirana, nuZno je provesti odgovarajudu unutarnju kemijsku obradu, koia treba da: (1) sprijedi stvaranje kamenca zbogtaloLenja spojeva koji dine tvrdodu vode; (2) muljevite taloge udini neprianjaju6im na metalne povr5ine; (3) sprijedi pjenjenje unutar parnog bubnja, a time i mogu6nost nastajanja uvjeta za odno5enje (carry-over); (4) sprijedi unutarnju koroziju zbog djelovanja otopljenih plinova u vodi. Kemikalije koje se obidno koriste za kemijsku obradu vode unutar generatora pare su natrijeva luZina i razliditi oblici natrij-fosfata (natrij-dihidrogenfosfat, natrij-hidrogenfosfat i natrij-fosfat). One imaju svojstvo da veZu nepoZeljne kalcijeve i magnezijeve soli koje dine tvrdoiu vode, spredavajuii tako njihovo taloZenje na ogrjevne povrsine, a novonastali spojevi se pri prekomjernom porastu koncentracije odstranjuju postupkom kontinuiranog ili diskontinuiranog odsoljavanja. Kad se za napajanje generatora pare upotrebljava voda lose kvalitete, primjena natrij-fosfata za unutarnju kemijsku obradu moZe takoder uzrokovati teSkoie zbog stvaranja tvrdih naslaga fosfata. Tada je bolja obrada bez fosfata, odnosno kombinacija tzv. alkalnog tretmana s poliakrilatima. Bez obzira kakav se nadin obrade vode primjenjuje, nuZno je povremeno, u odredenim intervalima, a ovisno o kvaliteti vode, odsoljavati radi iipustanja muljevitog taloga, suspendiranih destica Leljeznog i bakarnog oksida donesenih iz napojnog sistema i otopljenih soli koje se koncentriraju u vodi (ugus6uju) zbog kontinuiranog isparavanja. Na taj se nadin odrLava disto6aodnosno kvaliteta vode u dopu5tenim granicama unutar generatora pare.

241

14.3.2.Spredavanje korozije
Korozija je u biti reakcija oksidacije,koja moZepoprimiti razliditeoblike. NajdeS6i oblici olte6enja zbog korozije u generatorimapare su pitting ili rupidastakorozija, korozijsko odnoSenje korozijski zamor. Na slikama L4.2, te 1,4.3. 14.4.prikazane posljedice i su djelovanjakorozije na unutra5njim stijenkama ciievi.

St. 14.2. Izgled unutra5nje povriine cijevi pod djelovanjem >pitting<-korozije

Sl. 14.3. Korozivno djelovanje vode zbog niske pH-vrijednosti

242

Sl. 14.4. Posljedica korozivnog odno5enja materijala zbog djelovanja ugljidne kiseline u powatnom vodu kondenzata

je u dodiru s vodom. kiselomili alkalnom.podloZan procesu je . . Meqalkoji oksidacije,a oksidirajudi.agens obidno je vodikov ion. Na taj nadin-Leijezo se znatnobtie otapau kiseloj tekuiini koja ima visokukoncentraciiu vodikovihiona. Bududi da je korozija elektrokemijskiproces.moze se pojednostavljeno prikazati kao Fe ------------+ Fe2+ 2 elektrona. + Reakcija se nastavljauz prisustvokisika, pa slijedi 4 elektrona + 02 + 2H2O -_-->4OH-. ova jednadZba objasnjava proceskorozijeu distojvodi, u kojoj oslobadanjem hidroksidnogiona raste pH vrijednostvode na mjestu zbivanjapro."ru, sve dok ' metal, voda i produkti korozije ponovno ne budu u ravnoteZi. su -. Procesikorozije koji se zbivaju unutar generatorapare sloZene reakcije, ali se u osnovi moZe navesti da su izravno ili neizravno uzrokovani kisikom, ugljik-dioksidomili nekim solima kao Stoje magnezij_klorid. Pojavakorozijskogzamoramaterijalanastaji kada se metal dodiruje s koro.. zijskim medijem, a istodobnoje podvrgnutpromjenljivim (izmjenidnim)naprezanjima. Pojavatzv. kaustidnog loma posljedica dodira delikas otopinomkoncentrije rane natrijeveluZinena pozicijamagdje je koncentracija naprezanja (npr. varovi koji nisu odZareni). Prema tome, da bi se izbjegle navedenepojave korozije, nuZnoje ukloniti utjecajneuzrokekoji pogodujunjihovom nastajanju, to sedini pravilnimpostupa cima obrade vode: termidkim otplinjavanjemi t<emllstimodvajanjemsloilodnJg kisika.

243

rit i r f r i

a ' l'

/4,9,3, TermrCko olplnybranl?

Postupak termidkog otplinjavanja sastoji se od zagrijavanja napojne vode do temperature na kojoj voda ima najmanju sposobnost da sadrli slobodni kisik (100 - 130"C) i njenog raspr5ivanja u protustruji s parom koja ga zatim odvodi kroz odu5ni prikljudak otplinjivada. Na taj nadin uspijeva se odstraniti otprilike 90 do 95% slobodnog kisika iz napojne vode.

14.3.4.Kemijskoodvajanjekisika
Za normalani trajan pogonpotrebnoje da udio slobodnog kisika u napojnoj pare s radnim tlakom do 40 bara, odnosno vodi ne prelazi0,02mglu generatorima 0,01 mg/l kada je radni tlak od 40 do 80 bara. Takvi uvjeti obidno se ne mogu posti6isamotermidkim otplinjavanjem,vei hidrazinomili natrij-sultreba dodatnoupotrijebiti joi kemijsku obradu, najdeS6e fitom. Hidrazin (N,HJ se kontinuirano dozira u napojnu vodu, pri demu se kisik + odstranjuje kemijskomreakciiomN2H4 Oz:2HzO * Nz. jer Dakle, kao produkt reakcijenastajedu5ik,koji nije Stetan je inertanplin. Natrij-sulfit (Na2SO3) obidno se koristi za odstranjivanjeslobodnogkisika kod radnih tlakova do 40 bara, a njegovakemijska reakcija je 2NarSO3*02:2Na2SOa.

14.3.5.Spredavanje odno5enja kapljica

Odno5enjelje zaprljanje izlaznepare kapljicamavode iz bubnja, odnosno solima koje ona sadrZi. U toku rada postoji uvijek odredenoodno5enjevode s parom na ulazu iz pregrijanja,to uzrokuje bubnja, ali u teZimprilikama, osim Stovarira temperatura posljediceu radu pregrijadai turbine. Naime, soli koje su sadrZane i vrlo Stetne u vodi unutar parnogbubnja bivaju povudene kapljicamavode pa mogu stvarati s talogena unutarnjoj strani cijevi pregrijada,lopaticama turbina i armaturi. Stoga je takva pojava vrlo Stetna,jer o5te6ujecijevi pregrijah zbog lo5ijeg prijenosa generatora pare i turbine, pove6ava topline, smanjujeefikasnost aksijalnesile u njoj te unutarnje zaprljanjezapornei regulacijske armature. potrebnoje Stoefikasnijeodvajanje Prematome, da bi sete pojavesprijedile, desticavode od izlazne pare, a na to utjede nekoliko dinilaca koji mogu biti mehanidki kemijski. ili Najznadajniji mehanidkiutjecajni faktori su konstrukcija generatorapare, razina vode u parnom bubnju i pogonskiuvjeti rada.
t U rt*noj rt-dnoj literaturi desto se za to koristi engleska ijeE ,carry-overo.

244

pjl^':::dij.l_p1l!l e. r3""s [i,u"i 9pe/ii u,runi.r"t" i i, "r,i,r".t;#;fi : i uziaznih cijevinu iip l:"'""".q: :f"t^"1:_:1112-nrh ll*#:::':uredaja za separaciju pare.

Kemijski faktori su koncentracija u vodi unutargeneratora sori pare, arkarnost i unutarnjakemijskaobradavode. Konstruktivni faktori toji utjedu na pojavu odnosenja prvom u su redu radni

"nr."rd;;;";t'il

Razina vode u parnom bubnju ima p_osebno velik utjecaj na opasnostod povladenja kapljicavode s izlaznompurom. Moze sesvrstati ko'nstrut<tivni i faktor koji je.definiranpolozajemnormaln^e razinev9!e u bubnju, u iu pogonrki faktor, jer razinavode u radu varira oko normalne.visine-, ouirni o al"r,ouurr;u regulacije napajanjai promjeni optere6enja. sto 1e razinavode visa,opurirtrt od zasoljavanja pregrijadai parne turbine je veia. Pogonski uvjeti takoder znatnoutjeduna distoduizlaznepare. radu pri s vi5im optereienjem opasnost.odpovladenjakapljica vode s izraz'nom parom je veia. osfm.t!gf' nagle promjene optere6enla generatorapare, kad se mijenja razina vode-i tlak, mogu zna(ajno.pridonijeti prJbl"-r, oonbs"njutupii"u vode iz bub_ nja. Nagla poveianja potrosnjepaie uirokuju odredeni i"a u'"i", a zbog togai ekspanzijuvode unutar bubnja; dakrepoveianje razine;;"ji. oper uzrokuje opasnost povladenjadestica do vode. Kemijski faktori koji utjedu na odnosenjesori s tzraznom parom iskazujuse dvamaglavnim oblicima: pjenjenjem i selekiivnimoanos"".;""isoli s parom. je . .Pjenjenje pojava stvaranjamjehuriia na povrsini uoo". pri pucanju tih mjehuridastvaraju se sitne destiie vode koje puru tuguno sa sobom. sto je sadrzajsoli u vodi veii, nastalimjehuriiisu "a"".i stauilnlii, pa pl"nu r.utr.uda moZe ispunitiditavparni prostor._pjenjenje vode u parnombu"bnju *oz" uiti uzrokovano sadrZajem ili organskih ulja -aie.iia. Selektivnoodnosenjesoli s paiom nastajezbog svojstvapare da otapa neke sastojkeu vodi: natrij-sulfat_, nairij-klorid, .rit.i1-hiirotsia i iatrrl_fosfat.Medu_ tim, treba.-da napomen_emo- taj utjecajni faktor treba uzimaii ,, ouri. samokod vi5ihradnihtlakova (viseod {1 bara).Dakle, kod tlakova 100 tojiru ounus uobidajeni brodskih generatorapare seiektivnoodnoseni" . pu'rorn normalno ne bi " lud-" da trebalo stvarapogonskeprobleme. Ako je u toku pogona uodenopjenjenje, valja otkloniti uzrok onedi5ienja . vode u gene.ratoru pare (prodo, -oirk""uod", p.odo, iii ostalih organskih materija) i intenzivno odsoljavati vodu iz generarorapare, "f;u da bi se smanjila koncentracija soli. Kol generatora pare.koji su zbog bilo kojih razroga podloZnipjenjenju po. . trebno je u vodu dodavatiposebnekemikalije"ko;" io'poiuuu. "-lni";u

14.4.KONTROLA KVALITETE VODE

t ,:5::10""::*i,,11 s_e__u odredef-^ yr"T"lskim intervalima, najmanje a

#i; i,:l,f: odnosnoako-ie na nekoj poziciji voda I" ll:otira velidina, oneciseena, fotreuno je uzorki uzimati i analizirati ie(6e (dn .I.,o-'i+o no on+\ analiz.irati
de56e(do dvaputa na sat).

o::"::

kvaltetavo e.. ko. teiail;p;;;;ffi i d A kvali

245

U tablicama 74.t. i t4.2. prikazane su karakteristike napojne vode i vode unutar generatora pare kakve treba da se odrZavaju u uvjetima normalnog rada. Pogonsko osoblje koje je odgovorno za kontrolu i odrZavanje kvalitete vode na brodu mora najprije pravilno procijeniti i interpretirati dobivene vrijednosti, a onda Sto brZe poduzeti odgovaraju6e mjere. U protivnom, vrlo brzo mogu nastati znatna o5tedenja generatora pare i parnih turbina. generatore pare napojne voduza vodocijevne karakteristike Tablica14.1,Preporudene
Radni tlak/bar Kloridi (max.) mg/l kao CaCO3

pH

Otopljeni kisik (max.)mg/l

Bakar (max.) mg/l Cu

'Lel9zo (max.) mg/l Fe

0do15 15do 30 30 do 40 40 do 60 60 do 80 lz-tor:15,24

5 5 1,0 1,0 1,0

8,5do 9,5 8,5do 9,5 8,5do 9,5 8,5do 9,5

0,04 0,02 0,01 0,007

0,01 0,005

0,01 0,01

Tablica 14.2. Preporudene karakteristike vode u vodocijevnim generatorimapare

Tvrdoia (rnaks.) mg/l CaCO. Kloridi (maks.) mg/l kao CaCO. ViSak sulfita ili hidrazina mg/l NarSO3 mg/l NrHn Silicij (maks.) mg/l

Radni tlak bar 0do15 15do 30 30 do 40 40 do 60 60 do 80

Alkalitet mg/l kao CaCO3 50 do 300 150do 300 100do 150 50 do 100 50do 80

Fosfati mg/lPOi 30 do 70 30 do 70 20 do 50 20 do 50 15 do 30

Otopljene soli mgl

sio,

0 0 0 0 0

300 150 100 50 30

1 500 1 000 500 500 300

50- 100 50- 100 30- 50

0, 0, 0, n 0,

- 0,3 - 0,3 _ n1 _n1 - 0,3

5
J

lzvor'. 75,23

ii

246

15. KvARovtI oSTEcENJA

GENERATORA PARE
:::ylf#::'::: f.: l':*I:L r
ff:li'*T*:t":*:
provodilo preventivno odrZavanjesprijed'oir;;;;i;;"il""."*"ru'ir""-rj!f i

f:::litys3 g d g

b " r"jlio uil. ;;"-,,ffi;;#ffi "ff ,#; "

izladytu bro.iski generatori pro_ pare

Pritom posebnu paZnju valja obratiti svim radni j"""il'ri-",","r#i",'#;#":,i,fi:"i'l'",'."']*f"t',iff ru,u. zagrijat. vode), zagrijadu i?'#i"f zraka,sigurnosnim ventilima,urectaj z" ;;ri;"" i;l;rr"i li_"..,li. i"i?f.: ima

se kvarovi osteienja i na Y,"*'T,lll.:,:"c n;glTl,: "1-':"j" karakteristidni

s n r e i e v r n i e i n r l uI o - i ^ - : ^ i spredavanje otklanjanje.

;; ;;;i,;;;' ;;##;;,;xTi,#; ;

15.1. BUBNJEVIKOMORE I
Najde.ie o.te6enjebubnjeva s unutarnje lran-e nastajeu vidu tzv. pittingkorozije,koja ima karakteristidan izgledtiasiastilr udubljenj'a osr.i- rubovima. s ona nastajekao posrjedica sadrzaja srobodnog tisila u vodi, a njezin meha_ nyur jlrnudi se djelovanjemierija s razriditom t"or""ri.*rion' tiritu. Ako na nekoj lokaciji (npr. ispod nekog ialoga) nedostaje tisitu .r-oonosuna okolinu, tada kisikom bogatijal,okacija pJprima"(atodno,a rotu"fu,;;;1" kisika anodno djelovanje.Posljedica togaji nasiajanjeizralenihudubljenjana anodi, pa buduii je procesdestoautokitalitski, uito da r" brzo degradi.ror.rourrimaterijal. Kada se na povrsini,Tur..riirr3.pregredom uod" tuku. pojave.to je znak da sedobro ne odstranjuje srobodni kisil iivode rermidkim lotirii,;iuue.m)iri kemij_ skim (dodavanjemkemikalija) postupkom. Pri unutarnjem i vanjskom.pregredu p9."-qnypaZnju valja obratiti pregledu varovasvihprikrjudaka dodatatani uuuan:. i Nur,n'.,,]t" t"ri,pr.*. odzarivanje bubnja'radi otpustanja unutarnjih napiezanja. pravirno nije izvedeno ako je ili eventualno bilo dodatnihvarenjana butnju nit or, "stol" odzarivan;e izvrseno, ve6 na varovima se mosu pojaviti duboke pukotine, t.lJ e" ,l"ai uzrokovati vrlo ozbiljne probleme.2bog togutreba da i" ,rru da nije aoprrlt".rooodatnovarenje na stijenkamabubnja niton odZarivania.

247

15.2. CIJEVI
Osnovni uzroci o5te6enja cijevi generatora pare mogu se ve6inom svrstati u ove: pregrijavanje materijala, korozija, konstrukcijski nedostaci i gre5ke pogonskog osoblja. O5te6enja materijala koja pritom nastaju u konadnoj fazi mogu biti: lom zbog prekoradenja vladne dvrstoie, lom zbog prekoradenja trajne dvrsto6e i lom zbog zamoramaterijala. Lom zbog prekoradenja vladne dvrstode moZe nastati na dijelovima pod tlakom koji rade pri niZim temperaturama pa ne dolazi do pojave puzanja materijala, koje je karakteristidno za rad pri vi5im temperaturama. U takvim uvjetima rade uglavnom zagrijaii vode. Korozija i erozija u toku pogona moZe toliko smanjiti debljinu stijenki da zbog prekoradenja naprezanja, uslijed smanjenja zdravog presjeka materijala, nastane lom materijala. Lom zbog prekoradenja trajne dvrstoie karakteristidan je za dijelove koji rade na povi5enim temperaturama (pregrijadi, medupregrijadi). Trajnost materijala ovisna je istovremeno o velidini naprezanja i radnoj temperaturi. Prema tome, lom zbog prekoradenja trajne dvrstoie moZe nastati poradi pove6anja naprezanja (smanjenja presjeka zbog korozije i erozije), zbog povi5enja radne temperature ili kombiniranog djelovanja tih utjecaja. Lom zbog zamora materijala karakteristidan je za dijelove koji su podvrgnuti ciklidkim promjenama optere6enja. Takvo optereienje moZe biti mehanidko (vibracije) ili toplinsko (razliditi termidki Sokovi s naglim i udestalim promjenama temperature materijala).

materijala 15.2.1.Pregrijavanje
Kada nastane bilo kakvo o5teienje cijevi generatora pare, nuZno je najprije utvrditi pravi uzrok, da bi se mogle poduzeti odgovaraju6e mjere radi spredavanja daljnjih Stetnih posljedica. Prvi korak u tome smislu je vizualno ispitivanje mjesta o5te6enja, dime se, uz odredeno iskustvo, moZe utvrditi da li se o5tedenje dogodilo zbog pregrijavanja materijala ili zbog nekog drugog razloga. Najde56i primarni uzrok pregrijavanja materijala su talozi na unutarnjim stijenkama, Sto se mora utvrditi njihovim detaljnim pregledom. Sam izgled presjeka puknuia desto moZe upozoriti na to da li je cijev pukla zbog porasta temperature materijala ili zbog dugotrajna i postupnijeg pregrijavanja. Postupno i dugotrajnije pregrijavanje materijala, Sto se obidno dogada kad imamo talog na unutarnjim stijenkama cijevi, uzrokuje ispupdenje koje se postupno uzdiLe. Na kraju se pojavljuje puknu6e s tupim i debelim rubovima. Karakteristidno je da u procesu dugotrajnijeg pregrijavanja materijala ispupdenje (dir) oko puknuia nije j ako izraLeno. Sto je proces pregrij avanja materijala postupniji i dugotrajniji, to je plastidna deformacija zbog puzanja materijala manja i rasporedena je na ve6oj duljini cijevi. Pritom su vanjske stijenke cijevi prekrivene vidljivim naslagamaLeljeznogoksida, koji nastaje zbog pregrijavanja materijala. 248

ll''
ll

l,;

Na slici 15-1.prikazanoje karakteristidno puknuie r.ijeviprouzrokovano postupnim pregrijavanjemmaterijala, dok slika is.2. prikazuje'sludajkoji ," ,tio zb.og naglogpregrijavanjamaterijala.uodljive su bitne razlike:dugotrajnijepregrijavanjeima ostedenje obliku blagoguzdignu6a, kojemul" putotinu, u na ostrim i debelim rubovima, a kad je rijed o naglom pregrijavanju,ispupdenje je izraienije, s velikim raspuknu6em iu rubovl tanki i iriien,rii. diji

Sl. 15.f. Izgled oiteienja pregrijavanja

cijevi zbog postepenog

Sl. 15.2. Puknude cijevi zbog naglog pregrijavanja

Medutim' treba da napomenemo takvo razlikovanje klasifikacija da i puknu6a cijevi jos ne otkriva pravi uzrok, ari zna(i prvo pribliZenjeistini ,, sLt&ti.un;u mogu6ihuzroka. pregrijavanje.materijala desieje.kod isparivadkih cijevi, a najdeideje ..Naglo posljedicaprekida cirkulacijezbog porerneiajau napajanju, ,rrrokouuno zast;g jem napojnihili cirkulacijskih pumpil kvuro- urerlajiza automatsku regulaciju. Medutim, takvi prekidi, naroditoako su kratkotrajni, ne moial'u.r"uil"t . r,rrokovati puzanjematerijarai pucanjecijevi, sto znatnoovisi i o prethodnom stanju odnosnooste6enju cijevi (korozija, eiozija) i o udestalosti slid;ih poJava. U to.msludajumjesto puknu6acijevi nema toliko izrahene opisanekarakteri.. stike pa je za utvrdivanjeuvjeta potrebno primijeniti i metalogr'afsku analizu. Pri metalografskoj analizi.koristi svoJstvo'delika pri p-ovisenim se da tempera_ turama (viSeod 480'c za ugljidne delike) mijenja svoju unuiarnju struktu;, ro brLe i izraLenijeSto je temperatura vi5a.

249

Slika 15.3.prikazujefotomikrografsku snimkustrukturenormalnogugljidnog pare. To je normalna delika,kakav se obidnokoristi zaizradn dijelova generatora struktura delika, koja se sastojiod ferita i perlita. Svijetlepovr5inepredstavljaju ferit, a tamnije perlit. Takvu strukturu telik zadri,ava temperature pribliZno do od 420"C, odnosnopromjene koje se u tim uvjetima zbivaju traju duZeod vijeka pare pa nemajubitnih utjecajana mehanidka trajanja dijelovageneratora svojstva materijala. je Na slici t5.4. prikazana strukturamaterijalakoji je pro5aotzv. sferoidizaod ciju, Stokod ugljidnihdelikanastajena temperaturama 400 do 750'C. Vidljivo je da vi5e nema tamnih perlitnih zrnacazbog pretvaranja cementitau ovalnu zrnastustrukturu. Takva promjena strukture nastajeto brLe Sto je temperatura viSa;kod 400 do 450"C ona se zbiva vrlo sporo, a pri 700 do 750"C moZenastati vec za nekolikosati.

' ' '4.. l\' '_r . i \ .

r t\,

Sl. 15.3. Mikrostruktura normalnog ugljidnog delika Izvor: 28, ll3

Sl. 15.4. Pojava sferoidizacijeu podrudju temperatura 400 do 750 "C Izyor: 28. ll3

Kada je delik podvrgnuttemperaturiod pribliZno750"C, nastajepojavarazTada nestajuperlitna zrncazbogprijelazaugljika u ugljidenja(dekarbonizacija). plinovite sastojkeu kontaktu s kisikom koji je u dimnim plinovima, a struktura materijalapoprima oblik kao na slici 15.6. Na temperaturivi5oj od 750'C podinje nastajatipojava tzv. meduzrnate oksidacije,pri demu delik oksidira u dodiru s kisikom, Sto se naroditobrzo dogada

2s0

na granidnimpovr5inama kristala. Pritom slabemedukristalne veze, rastu kristali i naglo se smanjuje dvrsto6a.Na slici 15.7. prikazan je metalografskisnimak strukturematerijalaugljidnogdelikapodvrgnutog temperaturiod priblizno850.C.

Sl. 15.5. Izgled cijevi pregrijada pare kod koje se pojavila oksidacija unutarnjih povrSina na temperaturi vi5oj od 500 "C

i't,.

'

t't=l
f l

-i
' l I

t '

' ii'+.
tt . ,a'

. :

, .'-s*. r

st. 15.6.

Struktura delika pri pojavi razugijidenja na temperaturi pribliZno 750 "C Izvor: 28, lI3

st. 15.7. Mecluzrnata oksidaciia strukture delika pri temperaturivisoj od 750'C

251

15.2.2. Korozija unutra5nje strane s

IJ osnovi, svi oblici korozije koji se pojavljuju na dijelovima generatora pare pod tlakom nastaju zbog reakcije metala s kisikom, ali pod specifidnim uvjetima koji ubrzavaju taj proces, kao Sto su povi5ena temperatura, naprezanje, pH-vrijednost i utjecaj razliditih kemijskih spojeva. Zajednidka je posljedica uvijek degradacija materijala. S obzirom na djelovanje tih utjecaja, u cijevima generatora pare mogu se pojaviti karakteristidni oblici korozije: pitting, kaustidna korozija, kiselinska korozija i vodikova korozija. Najde56i oblik korozije unutarnjih stijenci cijevi je pitting, diji je nadin nastajanja i mehanizam djelovanja vei obja5njen. Na slici L5.8. prikazana je posljedica uznapredovale pitting-korozije na unutarnjoj stijenci cijevi.

Sl. 15.8. >Pitting< korozija na unutra5njim stijenkama cijevi

i

Kaustidnakorozija moZese pojaviti u dva razliditaoblika: kao medukristalna korozija i kao kaustidna udubljenja. Medukristalnakorozija nema vidljivih vanjskihznakova,a o5teienjamaterijala nastaju iznenadno,destos vrlo te5kim posljedicama. Njih uzrokuju luZnate otopine visoke koncentracije,a najde56e pojavljuju kao krti lom, bez ikakvih se prethodnovidljivih znakova.Tek metalografskim ispitivanjemo5te6enog uzorka moZese otkriti pravi uzrok. Pukotine ne prodiru u kristale, ve6 napredujusamo medukristalni lom. Uzroci medukristalnog izmedunjih, formirajudikarakteristidni loma su: 252

l . propustanje vode iz generatora pare kroz razne 2 . oSte6enjamaterijala pod djelovanjem natrijeve
generatora pare,

luZine sadrZaneu

unutar

koncentrirano naprezanje materijala u podrudju o5te6enja.

r\g'usr''''rwuuprurrurrura. u li. n r K r o s K o p puk i':g:l_:i:lT .\:lltl-im meduprortori-ril#;kGils K r m ;i;,io t l n a m a iz generatori pare.Kad je

Ji

uz-y,ocl mogudi su na mjestima uvaljivanja cijevi u bubanj ili komore il

:yjJ,::dr]fr:::9"

:: j"l:,:^?nastaj nede dogoditi.

kaustidni napad. Ako bar;"au,, oo spomenura ,.o"# [:::,::'::!tj:i1,i_",1'Jotina.za j ane kaustidne

rorori;u. L?jil,i1i":.::T:i:1,1'l",imedukristalna.kaustidna rra"?;'*";';#j; takvim s..-jerti-a;.;; i#;;r'r""ir"rj i;;""'; Y:1._11^"^".9", l:'T-ul?u,na

rrrrJvv@ rualll4

kvaliteta'uoJ" ,ig"n"rarorupare ratoru pare

ll

gdje

medukristal;" k.;;;ij

" "ii

l-lJ"rrrifi

;;

Stoga se moZe utwdi,i * : modernijih konstrukcijageneratorapare, gdje vi5enemauvaljivanihi zakovidnih spojeva,koji su pogodniZa Ia,rstienumedukri_ stalnukoroziju, postoje vrlo male moguinosti tu ii"zi^ n"r,":]";". Kaustidnakorozija, s posljedicama oblikupovrsinskihnepravilnih u udubljenja' potpuno je razliri.iaoo opirun" -"arrnirtutne korozije, i moie se pojaviti na stijenkamacijevi, ispod raznih taloga. Ispod takvih ;lol; ili na pozicijama tzv' filmskog isparavanjaiz vode re tnoze izluditi natriieua'iuzirru .r'poud"noj koncentraciji(dak do nekoliko.postotaka), koja zatim.t#";";;titni magnetitni sloj metala, nakon degapodinj-e intenzivnooinosenje -ut.ir;uLu. za razrikuod pi.tting-kor.ozije, ovdje su udubljenja pliia, nepravilnai podjednako raspostra_ njena na ditavoj napadnutojpovislni. Takav obrik korozi;.i t"!i. nastajekada se provodi pravilanproglam obrade vode, kada su unutarnje poursrn"cijevi distei kada su dobri uvjeti cirkulacijeunutar generatora pare. unutarnjih stijenki uzrokuje intenzivnostanjivanjemate5:i1Tl1.\:rozija

y:T^:?:r:!::f,u':'t :'1,?:?:

generatorapare.

ud ;;*i;;i;;;';; ; :* "::*:"ntl ::j:l povratnog kondenzata, mozepro.rrioeitismanjenje" sto

:Jl"_,i,:if:'lf_lyli

nastati pr"r"i";;#;i: llje-i moZe j a ruopo.rq r8s"' oy*:q pore e6a naro "at* m eito. z
"ruiit"i"- "il;;;;

povrsine.-U normalnom ,uau g"n.rutoraparenema

quJrvsrrJv

tu4t9-

;;"" j.,;

Vodikova korozija je pojava koja se normalno ne javlja . na brodskimgeneratorima pare jer nastaje kod radnih ilakoua ve6im od I20 bara, pa se ovdje neie detaljnije obradivati.

15.2.3. Korozija vanjske s strane

Korozijska oste6enjacijevnih povriina s vanjske strane (na strani dimnih plinova) ovise ponajprije o vrsti odnosnosastavugoriva koje se koristi. Tu se zbog sumpornekiselinena n"iZetemp"iuturnirn dijelovima |i-:ij: l-t^*1"*TI:Il lzagrr;afrvode i zraka) i korozija na visokotemperaturnim dijelovima (pregrijadi i medupregrijadi), je r.'zrokovana spojevimateskih metaia u sastavu pepela \oja kori5tenog goriva. Te su pojave vei detiliniie obradene.

253

15.2.4.Erozija

Ir
l

Mogu se navesti detiri osnovna uzroka erozije koja sa strane dimnih plinova o5teduje cijevi generatora pare: 1. nejednolika raspodjela strujanja dimnih plinova i velik sadrZaj abrazivnih destica u pepelu goriva, 2. za&pljenja u dimnim kanalima, zbog(ega se pove6ava brzina strujanja, 3. propu5tanja pare ili vode, 4 . i s p u h i v a n j ed a d e . Erozija zbog nejednolike raspodjele strujanja dimnih plinova nastaje kao kontinuirana pojava, narodito na izlaznim ogrjevnim povr5inama, gdje je utjecaj ve6ih koncentracija krutih destica u dimnim plinovima.

;
l1

Erozija koja nastaje kao posljedica propuitanja vode na nekoj poziciji unutar generatora pare znatno je intenzivnija nego kada kroz o5teieni dio istjede vodena para. U biti, samo strujanje pare ne uzrokuje znatnu eroziju, vei znatno vi5e destice pepela koje su zahvadene takvom strujom. Slidno je djelovanje i pri strujanju pare ilizraka na izlasku iz ispuhivadadade.

; :

15.2.5.Zamormaterijala
O5teienja zbog zamora materijala takoder su prilidno desta u eksploataciji generatora pare. Lom zbog zamora materijala posljedica je ciklidkih promjena naprezanja, koje u pogonu generatora mogu nastati zbog mehanidkih ili termidkih razloga. osnovni mehanidki uzrok loma zbog zamora materijala su vibracije. one mogu nastati zbog djelovanja plinova oko cijevi. Takva oste6enja obidno nastaju po obodu cijevi u podrudju njenog ukruienja. Kada se frekvencija vrtloga, nastalih zbog strujanja, poklopi s vlastitim vibracijama cijevi, one podinju vibrirati popredno s obzirom na smjer strujanja dimnih plinova. Kada su trajanje i udestalost takvih pojava dovoljno velike, nastat 6e lom karakteristidan za zamor materijala. Najde5de se to dogada kod zaslonskih cijevnih stijena i izlaznih redova cijevnih snopova, a malokad kod vise6ih cijevnih snopova. Na slici 15.9. prikazan je karakteristidan izgled loma zbog mehanidkog zamora materijala. Pukotine se pojavljuju na obodu cijevi, popredno jedna na drugu. Drugi glavni uzrok zamora materijala potjede od termidkih razloga, odnosno zbog naglih promjena temperature metala na cijevnim povr5inama. Najde5ie je to zbog udestalog ovlaZivanja toplih stijenki hladnijim medijem. Npr., cijevi oko ispuhivadadade mogu biti podvrgnute takvim utjecajima; narodito ako se pogonsko osoblje ne brine o pravilnoj pripremi (drenaZi, odvodnjavanju) ispuhivada dade prije njegova stavljanja u rad. U o5te6enja zbog termidkog zamora materijala svrstavaju se i ciklidke promjene koje nisu izazvanenaglim promjenama temperature ,ve(razlikama u toplin-

254

skim dilatacijama materijala. Tipidni primjeri za to su razni spojevi koji ne omogucuju. slobodne toplinske dilatacije materijala, a takoder i^stidni varovi dvaju razliditih materijala koji nemaju potpuno isti koeficijent toplinskog rastezanja (npr. stidni var cijevi feritne i austenitne strukture). je , Na slici 15.10. prikazan makrografski snimak poprednih pukotina materijala zbog termidkog zamora materijala.

=-lr1'"

-'.'

Sl. 15.9. Popredne pukotine na cijevi zbog mehanidkog zamora materijala lzvor: 28, 107

Sl. 15.10. Pukotine u stijenci cijevi zbog termidkog zamora materijala lzvor: 28, ll3

255

16. POGON ODRZAVANJE I BRODSKIH GENERATORA PARE

16.1. PRIPREMA POGON ZA
Prije nego Sto se generator pare pripremi za rad, valja ga izvana detaljno pregledati, a ako je otvoren, onda i iznutra. Pregledom treba da se utvrdi da li su di56enje i popravci dobro udinjeni, da li su svi dijelovi koji su skinuti za vrijeme di56enja i rada opet na mjestu, jesu li medusobno spojeni i da li su odstranjeni alati i materijal kori5teni u radu. Nakon pregleda, kada je ustanovljeno da je sve u redu, zatvore se svi otvori za pregled i prolaz na generatoru pare. Na mjestima gdje vanjska oplata pokriva otvore, dijelovi oplate se ne zatvaraju, da bi se moglo kontrolirati brtvenje poklopaca dok se generator pare dovodi pod radni tlak. Odzradni ventil na isparivadu se otvori da bi zrak pri punjenju vodom mogao izlaziti odnosno dabizrak mogao ulaziti kad se voda djelomidno ispu5ta. Otvore se glavni i pomo6ni napojni ventil da bi se isparivad mogao puniti vodom, azatyore se svi ventili kroz koje bi voda mogla izlaziti za vrijeme punjenja. Napojnom pumpom puni se isparivad najprije kroz pomo6ni napojni ventil, da bi se ispitao njegov rad, a zatim kroz glavni napojni ventil. Kroz pomo6ni napojni ventil puni se voda dok se ne pojavi u vodokazu, a kroz glavni napojni ventil voda se puni do otprilike 1/4 visine vodokaza. Puni se do visine nesto nize od normalne razine,jer se grijanjem voda rasteze pa se tako podiZe na normalnu razinu. Ako je isparivad bio pun vode, ispu5ta se dio vode sve dok razina ne dode do dna stakla vodokaza, a zatim se dopunjuje dijelom kroz pomodni, a dijelom kroz glavni napojni ventil, pribliZno do ll4 visine vodokaza, da bi se ispitao rad napojnih ventila. Za punjenje generatora pare smije se koristiti samo kondenzat iz spremnika ili pripremljeni destilat morske vode. Odzradni i odvodni ventil na pregrijadu se otvore da bi mogli izili zrak i voda i da bi se jednolidno zagrijale cijevi pregrijada. Lagano se popuste ventili na isparivadu i na pregrijadu da bi se, zbogveleg produljenja motke ventila od ku6i5ta, prilikom zagrijavanja, lak5e otvorili ventili nakon dovodenja generatora pare pod radni tlak.

257

I'

Sigurnosniventil kontrolira se otvaranjem rudnom polugom. Ispita se rad vodokazatako da se iz njega ispusti voda i ponovno zatvori izlazni ventil, pri demuvoda mora doii na istu visinu u vodokazu. Otvori se spojni i izlazniventil manometra. Kontrolira se odvod plinova do vrha dimnjaka i skine se poklopacdimnjaka (ako se tamo nalazi). Pregledase uredaj za ubacivanje goriva i odiste filtri za gorivo. Kontrolira se komora zraka oko rasprskada odisti eventualnonakupljno i gorivo zbog opasnosti poZara. od Ispitaju se regulatori zraka svakograsprskada, da li dobro zatvarajui da tj. li se slobodnookreiu.

16.2.DOVODENJE PODRADNI TLAK

ventilator umjetnepromajeukljudi se priblizno 5 minuta, da eventualne pare goriva izadu iz loZi5ta,zbog opasnostiod eksplozijepri potpaljivanju goriva. Zatvore se ventili goriva do pojedinograsprskada. Ukljudi se pumpa goriva i otvori cirkulacijski ventil da gorivo cirkulira kroz zagrija(, razdjeljivadgoriva ispred gorionika. i Otvori se dovod pare do zagrijaia goriva i odvod kondenzata kontrolira se i temperatura goriva, koja mora biti takva da gorivo ima viskoznostpribliZno 20.10-6m2/s (3'E). Najmanja plodica za rasprskavanje postavi se u rasprskad goriva koji je najudaljeniji od cijevi u loZi5tu. Prigusi se dovod zraka do rasprskadana potrebnu kolidinu za zapaljenje najmanje kolidine goriva, a isto se tako regulira tlak goriva za pryo zapaljenje. da - __uvyde se zapaljenabaklja kroz straZnji otvor kod rasprskada, plamen baklje dode ispred rasprskada, sasvimse otvori ventil goriva tog rasprskada, i a zatvori se ventil za cirkulaciju goriva. Rasprskano gorivo iz rasprikadi zapali se prolaze(i kroz plamen baklje. Ako se gorivo ne zapali za nekoliko sekundi, zatvori se ventil goriva tog rasprskada sasvimse otvori regulatorzraka oko rasprskada zradnostrujanje i da odnesepare nezapaljenog goriva iz loLlita. Kad se loZisteprozradilo,pokusa ie ponovno zapaliti gorivo. Novije izvedbegeneratora pare imaju automatiziranpostupakpotpaljivanja gorionikaprema definiranomprogramu,s redoslijedomoplracija toll prili svega treba da osigurasigurnost.odnosno se sprijedimoguia eksplozija lozistuzuog da u nedovoljnog provjetravanj a. Nakon potpaljivanjaregulira se tlak goriva i zrakada se dobije konstantan plamen s podetkomblizu rasprskada. Da ne propustespojevizbog dodatnog toplinskogoptereienja,generator pare postupnose zagrijavamalom kolidinom goriva. _ zatvori se donji ispusni ventil na komori pregrijada dim se pojavi para. Povremeno taj ventil otvaraza vrijeme dizanjatlaka pare, da seispusiikondense zitanapara. Ispusniventil zrakana pregrijaduostajeotvoren da bi mogla izlaziti para koja se razvija pri potpaljivanju. 258

l
l,

Nakon Sto se postigne tlak pare pribliZno 4 bara, zatvori se odzradni ventil isnarivada i pojada izgaranje goriva di se postigne radni tlak pare u predvideno vrijeme, ovisno o vrsti i konstrukciji generatora pare. za to vrljeme otvara se tzv. startni ventil n; izlaznoj komori pregrijada da bi se omogueio izlaz pare za vrijeme daljnjeg podizanja ttaka, a prije rittjutenja na glavni parovod. Na taj se nadin stite cijevl pregrijada od pregaranla, 1er ie osigurava strujanje pare kroz njih, a time i njihovb hladenje. fada staitni ventil Je otvoren, moZe se zatvoriti ventil za odzradivanje pregrijada. Regulaclja izgaranja sada se kontrolira prema temperaturi dobivene pregr! . jane pare' koja ne smije prije6i najve6u vrijednost odrZavanu u radu. Cesto se kontroliraju_!oia d]ma i plamena, narodito nakon svake promjene kolidine ubadenog goriva...Kad Zelimo pbve6ati kolidinu goriva, najprije ie poveea kolidina zraka, a zatim kolidina goriva, dok se pri smanje"njugoiiuu smanji gorivo, a zatim zrak. Tako se izbjegne nepotpuno izgaranje"goriva. "ulprije odvodni se ventil parnog cjevovoda, na foji treba priltJririti generator pare, otvori da izade sva vodaiz njega. Taj cjevovod polagano se zagrijava do pogonske temperature, pri demu kondenzirana para izlazi kroz otvoreni odvodni "ventil. Cjevovod se zagrijava malim otvaranjem parnog ventila ili obilaznog ventila (ako postoji na cjevovodu). Postupnim zagrijavanjem i odvodnjavanjeln cjevovoda ubjegne se propuStanje spojeva ili vodni udar. se tlak pare u cjevovodu i generatoru pare izjednadi, otvori se parni .Kad ventil, pri demu se zatvor-estartni ventil pregrijari i svi irugi ventili na njemu. rzgaranje goriva regulira se prema potrebi proizvodnje {ur", u pritom i.-p"ratura i tlak izlazne pare treba da budu konstantni.

16.3.KONTROLA POGONU U
visina vode u parnom bubnju kontrolira se na vodokaznomstaklu. Povremenose kontrolira ispravnostrada vodokaza.Kad je ispravan,visina vode__malo mijenja, a kad je za(epljen,visina vode je konsiantna. se .Kontrolira se izgaranjegoriva, koje treba da bude potpuno, sa sto manjim pretidkom zraka. goriva mijenjaju se prema potrebi da se izbjegne. njihovo prljanje . - Rasprskadi i slabo rasprskavanje, pak uzrokuje nepotpuno izgaranjJ.cim se pogon" sto opazecrne pruge u rasprsenu " gorivu, rasprskad mijenja jer to upozorava je se da rasprskad uprljan. pregrijanepare. Oni moraju biti konstantni . f(ontroliraju se tlak i temperatura i u dopu5tenim granicama. proizvod. Temperaturapregrijanepare poveiava se usporedos povedanom njom pare, veiim vi5kom zraka,visom temperatuiomnapojnevode i pbveianim prljanjem isparivada. Temperaturupregrijanepare sniZava poveiana vlaga zasi6enepare i prljanje pregrijada. pregrijanepare naglo pada i ponovno se diZe pri pjenjenju u . Jem-Reratura bubnju zbog visoke koncentracijesoli u vodi ili zbog visoke alkalnosiivode."Sto ima viSesoli u vodi ili Stoje vi5aalkalnost vode,vi5esei de56e mijenja temperatura

259

pregrijanepare, jer tadazbog pjenjenjanastajeodno5enje kapljicavode iz bubnja u pregrijad. Najmanje dvaput dnevno uzima se uzorak i analizira voda iz isparivada, dodaju se potrebnekemikalije, a zatim se otpjenjuje i odsoljavada se u dopu5tenim granicama odrZekoncentracijasoli, alkalnosti kisik. ogrjevnepovr5ines vanjske Najmanje dvaput dnevnodistese propuhivadem prijelaza smanjenje strane,pri demuseodstranjujudadai pepeoi tako izbjegavaju se otpora strujanju,korozija i poLar.Propuhivadi koristesamo topline i povedanje kad vatra gori, i to jedan za drugim.

16.4.POREMECAJI POGONU U
pare jesu: poremedajnapajapogonageneratora NajdeS6i uzroci poreme6aja nja (niska ili visoka razinavode), poreme6ajprovjetravanjate puknudecijevi. potrebnoje pravilno postupitikako bi se izbjeglejo5 U svim tim sludajevima teZeposljedice.

16.4.1.Niska ili visokarazinavode

Kad se u pogonu ne vidi razina vode u vodokazu, moraju se udiniti odredene radnje da bi se izbjeglo o5tedenje dijelova isparivada generatora pare. Zatvori se dovod goriva do svih rasprskada da se Sto vi5e smanji isparavanje vode. Zatvori se dovod napojne vode u isparivad da do uZarenih dijelova isparivada ne dode relativno hladna voda ako je ima malo, a ako je ima mnogo, da ne prekipi. Zatvore se spojni ventili vodokaza, otvori ispust i vodokaz propu5e najprije parom, a zatim vodom (da ne bude zadeplien). Zatim se zatvori ispust, otvore se parni i vodni spoj i promatra voda u vodokaznom staklu. Ako je razina visoka, voda se diZe; ako je niska, voda ne dolazi u staklo. Ako je malo vode, zatvori se registar zraka i zaustavi ventilator umjetnog provjetravanja da se generator pare polagano hladi; ne smije se dodavati voda u isparivad da se ne o5teti zbog dodira hladne vode i pregrijanih dijelova isparivada. Voda se dodaje nakon Sto se generator pare ohladi i nakon Sto se pregledom ustanovi da isparivad nije o5teden. Ako je mnogo vode, ispusti se vi5ak vode do normalne razine; otvore se ispusni ventili na pregrijadu da izade eventualnavoda iz njega; ponovo se zapale rasprskadi goriva i normalizira pogon.

16.4.2.Slaboprovjetravanje
Ako je ventilator u kvaru, zatvorise dovod goriva do svih rasprskada.Nakon Sto se ventilator popravi, ukljudi se i provjetri se loZi5te. Svim gorionicima, osim onome koji se potpaljuje, zatvore se dovodi zraka. Gorionici se pale jedan po jedan.

260

16.4.3. Puknuiecijevi

Zaustavi se dovod goriva do svih rasprskada. Ako je.cijev pukra zbog niske razine vode, zaustavi se dovod vode i odvod pare. Otvori se odzradniventil pregrijada. cijev.nije pukla zbog niske razinevode, drzi se normalan vodostaj; ako ,^ _ 1k9 1emogu6e,dok se generator pare ohladi. zatvoisepurni u"ntit, a otvori odzradni ventil pregrijada. Otvori se sigurnosni ventil da se snizi tlak. ventilator umjetnog provjetravanjaradi da bi struja zraka odvodila paru iz loZi5takroz dimnjak. Nakon pada tlaka pare zaustavise rad ventilatoraumjetnog provjetravanjai zatvore se registri zraka da_segeneratorpare polagarro ttuai."Nut"n rrrua"riju, grve cijqli-u loZi.tu, mogu se oO-ui tzriiientti, Jot," nepristupadne :X:,:r.,t*I cuevr unutar snopa obidno zatvore s obje strane posebnim ierjeznim depovima,a zamjenjuju se kod veiih popravaka,jei treba vaditi,"" ;t;;il; bi se doilo do onih koje su oSteiene.

16.5.ZAUSTAVLJANJE RADA
Zaustavise rad jednog po jednog rasprskada odmah i se izvadeda se nepotrebno ne zagrijavaju. zatvori se izlazniventil pregrija(a, aotvori se njegov odzradniventil, koji se prigl5uje da tlak pare polako pidi. ventilator umjetnog pr.ovjetravanjaradi nekoliko minuta nakon zatvaranja goriva da bi se prozradiloiozi5ie.ventilator se zatim zaustavii zatvore registri se zrakasvihrasprskada zrakne ulazi u loZiste, da kako bi ," g"n"ruto. pare polagano hladio, jer zbog brzih promjena temperaturenastaju oipn"tuilu koja uzrokuju propuStanje spojeva. Zatvori se ulaz da gorivo ne koksira zbog pregrijavanja. ii_"g!rd,go.ruu. Pri.svakom paljenju rasprsliada otvorise.odzrue"i u"niit pr"iriiueu prije negoli -"^ se zapali mlaz goriva da para prolazi kroz cijevi pr"grilueu.' Prije negoli se zatvori.napbjniventil, visinuuooEu'irunju podignese za cca 100mm iznad normalnevisine, 1". re hladenjemsmanjujevolurnenvooe. Kad se tlak snizi otprilike na 3 bara, otvori se oairaeni ventil isparivada da u ne nastanepotlak-pri hladenju pare i njezinol tonae"zuci;i. "j?Tu, tlak Kad padne priblizno na L bir,^otvore se odvodi iz razdjelnih komora pregrijadada izadekondenzirana para. Odisti.senakupljenogorivo o-korasprskada u komori i zraka. Nekoliko,sati posto se zatvorerurprikudi goriva -.2" ," prrovno pokrenuti ventilatorumjetnogprovjetravanja,akb je potiebno da se ubria hladenjegenerajo,ra pare. laj se postupak ne preporudujejer se svako urro ttua".rje mora izbjegavati. Jedinaiznimka moZe^bitineki nuZin popravak. Generatorpare samose u nuZdismije hladiti irpirstu"j"tople vode i punje" njem hladnomvodom! 261

Generator pare nakon hla<lenjaobidno se isprazni, otvori i pregleda izvana, a iznutra se pregledai popravlja kada je dobro prozraden.

IZVANPOGONA 16.6.RADOVI

Da bi segeneratorpare i duZedrLaoizvanpogona,mora sebriZljivo pripremiti korodiranjapojedinihdijelovabudu minimalne. kontrolirati da mogudnosti i desto i KuiiSte i drugi vanjski dijelovi odistese od nedistoda rde. Stalnose moraju odrZavatidisti i suhi. Zra(ne komore kudi5ta,odvodni kanali dimnih plinova i dovodni kanali zraka destose kontroliraju i disteod nedistoiai rde. Svi otvori na ku6i5tu, dovodi zraka i odvodi dimnih plinova zatvore se da ne i ulaze nedisto6a vlaga. LoZiStei registri zraka svih rasprskadadrZe se zatvoreni, osim povremenog otvaranjazbog kontrole stanja, nakon degase ponovnozatvore. pare koji ne radi dulje od 24 satapotpuno se ispuni Vodna stranageneratora pare dobro (mokro konzerviranje) sevoda potpunoisprazni,a generator ili vodom osu5i(suhokonzerviranje).

Mokrokonzerviranje 16.6.1.
Ono je jednostavnije, a za5tita je dobra dok generator pare ne radi kraie vrijeme i kad je temperatura okoline vi5a od temperature ledi5ta vode (0"C). Kada se generator pare ohladi, ne isprazni se, ve6 se doda nova kolidina kemikalija ako je potrebno, da voda bude dovoljno alkalidna kako bi se izbjegla korozija. Zatim se napuni dodatnom napojnom vodom, dok voda ne izade kroz odzradni ventil pregrija(a, a potom se ventil zatvori. Polagano se otvaraju odzradni ventili isparivada i pregrijada zbog sigurnosti je sav zrak iza5ao te, ako je moguie, odrLava se tlak otprilike od 2 bara. da

ll
tiil

flr

16.6.2.Suhokonzerviranje
Primjenjuje se za duZi period, bez obzira na temperaturu okoline, a izvodi ili se upotrebomnekog apsorbirajuiegsredstva zamjenomzraka nekim in0rtnim plinom. Pri prvom nadinu koristi se najde5ieZivo vapno ili kalcij-klorid (kao apsorbipare. rajuie sredstvo)da se smanji relativnavlaga unutar generatora pare ispraZnjen provjetren,odstraniseiz njegasvazaostala i Kad je generator voda. svi Krpama se osuSe pristupadniunutarnji dijelovi. sredstvom. U bubnjevese postavevelike plitke posudes apsorbiraju6im zatvoresvi otvori na generatorupare. Postavese poklopci i nepropusno ' Zatvore se svi ventili i pipci da ne ulazi zrak. 262

ffi ;;;;#;,sik, ::,::tj':TT::'.T.:1,1T_kbntrotiraseiztazpri"*";ffi zaustavise njegovo uvodenje.

16.7. PREGLEDICISCCTC I

od zraka, se uvodi {i.i,,i{iiil;;;fi, ,*liji;," "i*:*il.i:l1l:, ou'. dnu, da ;l?fj, 1'1l l:ry_fiT irp*tna tako iltk"fi;,"d ;;;;"il;;;l

zatvore se svi ulazi zraka u roZistei stavi se poklopac na dimnjak. Pri drugomnadinuupotrebljavase dusik, kao inertni plin, da nadomjesti zrak \ --' -unutar generatora pare,.Sto usporavakoroziju. otvori.i osu5i,a zatimse nepropusno zatvori. S::""-t"9ll,l: ::,:rpTurni,

Povremenose generatorpare pregledava unutarnje s i vanjskestraneda se odrZavao dist i ispravan.

16.7.1. Unutra5nji pregted

Nakon .to se generatorpare iypr-q1i, otvori i prozradi, , odstranise zaostala voda i (krpama) osusesvi unutarnji dijelovi, u ,r.ir" dijelovi koji smetajupregledu. "u"ntuul.ro-r" unutrasnje povrsinekoje su u dodiru s.vodom(bubnjevi, razvodnekomore, cijevi) mogu biti prekrivene kamencem,brutoi ,ri"-l rcirnlnu" se otude ili ostruZe,a blato i ulje odstranese tako da se dobiju dirt" ."tuine povrsine.Isto tako, te povriine i one koje su u dodiru s parom mogu biti korodirane, pa se dobro odiste delidnomdetkom.
Kamenac u generatoru pare znak je lo5e kvalitete vode. Kamenac je narodito.opasan na cijevima u loZi5tu, gdje vei u tankom sloju uzrokuje pregaranje crJevl.

odstianjivanje. uitillr"r ios"g v"e, rada odje_ fll';!]nf,"TT|:*1,"-i?,"?"".sovo ljivada kisika (otplinjivada).

x:g:r::I :9: 1:, I

prosroru vodne j: p?,lorn iznad rinije. ill*-i:T"Y",,:i:!:#)Ti:-.,y J";"il; n cil ui . nipi.e I u e m"a ;#;; 1ff Dr[d

;r"fi;'J'il;; I ua su rose

Nakon isparivada.pregledava zagrijadnapojne se vode. U njegovimcijevima.ako. napoj"na je voduioiu, rtupila se kamenac, koji se odstranida bi cijevi bile metalno disie. se pregledapregrijadpare, u dijim se cijevima moZetakoderskupiti ,-^- 5ooujlo I(amenac (ako isparivad prekipi), toli se mora odstriniti.

ffi,ffi,i:il#;ili:Ti l,'1";"y*:i:"::,"*lT:,11?y,!:i^gi;i,"ri-r""k;ff Stoje potrebno ustanovitii odsiranii.

P,11,.,

r11e_1,v_rsini uo u bubnj evima. Illg::' * i *:::.:^: o"im oram gT: povrsine parnim g f kom y,,:.ll,T k;;il

^t Ti:I :

"',,ilid

;#fi ;'i" l,"i'i"ol'ili;

pregled Vaniski 16.7.2.

S vanjske se strane pregledavaima li skupljanja Sljakei dade ili korozije. Posebnose paZljivo pregledajucijevi iza pregrijadajer se tamo skuplja najviSe nedisto6e. Vanjski pregledudini se obidnokad generatorpare ostajeizvan pogonadulje od 48 sati. Na cijevimau loZi5tukatkad seskupi Sljaka,koja seotude,a cijevi se ostruZu. Pregledase da li na cijevima ima znakovapucanja,izbodenjaili pregrijanja. Pregledase izolacija loZiSta,narodito oko bubnjeva, jer se mogu njihovi limovi pregrijati. izolacije,a manje istro5ena napuknuta Izmijene se svi dijelovi vi5eistro5ene i izolacija zakrpase odgovaraju6im materijalom. pare, koje su obidnopokriveneSljakom. Pregledaju i odistecijevi pregrijada se Stlata se otude ili odstrani mlazom tople vode, a ako ne ide, onda tuckanjem. vatrostalnimaterijal loZi5ta.Cijevi se Pranje se nastoji izbjeei,jer voda o5teduje peru od vrha prema dolje. Cijevi pregrijadadestose krive zbog visoke temperature.Stogase izravnaju da bi se dobio jednak rasporedstrujanja plinova zbog jednolidnogzagrijavanja. Na zagrijaiima vode i zraka nalazese dada i pepeo, koji se ostruZu, a zatim komprimiranimzrakom otpuhnu. Cada apsorbiravlagu iz zraka, a buduii da u dadi ima sumpornihspojeva, nastajesulfatnakiselina,koja korodira cijevi zagrijatakad on ne radi. Pri vanjskom di5ienju ostruZu se i limovi odvoda plinova do dimnjaka i dimnjak, jer se i na njima skupljaju dadai pepeo. Cijevi zagrijata zraka katkad su probu5enezbog djelovanja niskotemperaturne korozije, pa se moraju mijenjati da zrak ne dode na stranu plinova, Sto moZeuzrokovatizapaljenjedade.

pregledi ispitivanja i 16.7.3. SluZbeni

i Generatorpare, kao i ditavo brodskopostrojenjei sam brod, pregledavaju druStava, koji na temelju tih pregledai ispitivaklasifikacijskih ispituju strudnjaci pare, nja izdaju brodu >Certifikat<o ispravnostibroda, postrojenjai generatora Stoje potrebno za osiguranjebroda i tereta. KlasifikacijskadruStvaimaju svoje strudnjake(eksperte)za kontrolu proizvodnje, ispitivanjematerijala,strojevai uredaja za gradnju brodova. SvakadrZavas razvijenim pomorstvomima svoje klasifikacijskodruStvoza ima >Jugoregistar<), velike drLaves velikom a potrebe svoje flote (Jugoslavija dru5tvai za potrebe drugih drZava.Ona trgovadkomflotom imaju klasifikacijska su medunarodnopriznata, jer imaju mnogo dobrih strudnjaka (Engleskaima ima >BureauVeritas<itd.). >Lloyd's Register<,Francuska dru5tvaimaju propisepremakojima njihovi ekspertiobavljaju Klasifikacijska pregledei ispitivanja, a ti se propisi malo razlikuju izmedu pojedinih druStava medusobno. 264

pare propisanisu materijal, armatura,periodidni !1.s.eyera1ore i izvanredni pregledii ispitivanja. Dok se gradi brod, gradi se i generator pare, sto nadzirestrudnjak odredenog klasifikacijskog druitva. Strudnjacikontroliraju materijal i nadzjrugradnju, a nakon ugradnjeu brod obav-ljaju ispitivanjai izdaju svjedodzbu kraslfitaciji'g;"";;;a o pare. N1f9n-dobivanjasvjedodZbe klasifikaciligenerat8rp"." o . *"2" podetiredo_ vito raditi. Medutim, svakegodineekspertikl;siikacij;kd;;;il"" obavljaju tzv. redovitaispitivanja. - _ Poslije veiih kvarova obavi se tzv. izvanrednoispitivanje,bez obzira na to kad je generatorpare bio redovito ispitan. Ispitivanjemse ustanoviop6e. stanje,eventualna oste6enja, nadinodrzavanja i to da li njegovostanjeomogueul"opeo sigurnostu pogonu. Da bi se to ustano_ vilo, generatorpare najprije ie. oetatlnopregteaa iznutri i izvana, oslabljenim na se mjestimaeventualnomaterijal uuii aa se ustanovidebljina ,t1"rr" ili se izrezu probni Stapovida se ustanovikvaliteta materijala,pu ," ;;;;; iobivenim p.a"_ cima udinepotrebni popravciili izmjene. Poslijewakog pregledai eventuilnogpopravkate nakon . . dovodenjapod tlak, ispituju.se sigurnosniventili koji treba iu p.opu.t" paru dim tlak u generatoru pare prijede dopu5tenu velidinu. . . Klasifikacijskipropisi definiraju period i nadin ispitivanja generatorapare , hidraulidkom probom. D9k traje hidraulidkaproba pregredajuse svi dijelovi . ^ da se utvrdi da li su deformiraniodnosnoda li spojevi^pro"puitiju Ako pritom nastanudeformacijeiii propustanja, prekida se ispitivanje,generator pare se isprazni da se udine potrebni radovi, poslije kojih se ispririunle ponavlja. , rad. Kada generator pare izdrhiispitivanjepod tlakom, dobije dozvolu za normalan

265

17.EKONOMICNO VODENJE POGONA

GENERATORA PARE
u.gror poglavlju iznose se osnovnespoznajekoje . su potrebne da bi se osigurali uvjeti za sto ekonomidniji rad generatorapare. Taiav zahtjevsve se 'orazitlj.e postav.lja pred,konstruktorei p6gonskoosoblje jer je sve veca cijena pa je kontinuiranonasioianjeda se -utri-uino smanjepogon_ l_",t".::fflergije Poveianjeefikasnosti generatora pare moguie je postiii smanjenjem gubitaka energijeu pogonu.l
Ukratko se moZe saZeti da se maksimalna efikasnost generatora pare postiZe kada su svi toplinski gubici i gubici koji nastaju p.o""r,i ., ir!;r*J" minimalni.

17.1. GUBICI TOPLINE IZLAZNIH DIMNTH PL]NOVA

Dimni plinovi koji.izraze kroz dimnjak u okolinu sadrZe, zbog poviSene tem_ perature,odredenu kolidinuneiskoristene toplirre-ona se,^t"ii od,ir;"tnrtoprin" -vrage dimnih plinova i latentne topline vodene pare koja nustuje-i, sadrZane u gorivu i izgaranjemvodika. Budu6i da taioplina nije isktrillna, to je, prema svojd velidini, najve6igubitak energije. Buduii da se zbog tehnidkih i ekonomskihr,azloganikad ne iskoristavatoplina dimnih plinova nize Jd temperature ," t"i.i ui ,e"tono";ri;; vodena para,a prema tome i vratila sadrZana latentnatoplina, mozemo. govoriti samo o iskori5tavanju gubrcrma i ";;;;k, osJetne topline dimnih plinova. o tim gubicimamoraju piije svitrrazmisljatip.ffiunii generarora pare, diji je.zadatak.daogrjevnepoursinbkonstruiraju"tuti, alaot"o!,i"'Lptin'ulni izlazni gubitak osjetnetopline dimnih plinova. Postoje dva znadajna ogranidauajudafaktora sniZenja izraznetemperature dimnih plinova: - prvi proizlazi iz velidine tzv. temperature ro5enja, na kojoj se kondenzirasumporna kiselina iz dimnih plinova, i tola uzrokuje vrlo intenzivnu koroziju svih metalnihdijelova;
Grbt"t g"r*atora pare detaljno su obradeni u poglavlju 4.

267

I t

- drugi je posljedicasmanjenjasrednjelogaritamske razlike temperatureizmedu dimnih plinova i prijemnika topline, zbog degavrlo naglorastepotrebnaogrjevna materijala. povr5ina,a prema tome i dimenzijete kolidina ugradenog Uobidajene su izlazne temperaturedimnih plinova u dana5njimbrodskim generatorima pare od 160do 180'C. Najmodernijekonstrukcijes regenerativnim izlaznutemperaimaju joS n12u (Ljungstrom)zagrijadem zraka velikog kapaciteta turu dimnih plinova (115- 120"C).Medutim, kod takvih izvedbi izlazneogrjevne korozije, Stose dini povr5inetreba da se za5titeod djelovanjaniskotemperaturne emajliranjem. Osim izlazne temperature, na gubitke topline izlaznih dimnih plinova bitno utjedekolidinadimnih plinova odnosno,s tim u vezi, pretidakzrakauz koji izgara gorivo. Ako je izgaranjes ve6im pretidkomzraka nego Sto zahtijevajuuvjeti za vi5ak zraka, koji proporpotpuno izgaranjegoriva, tada se nepotrebnozagrijava kolidinu neiskori5tene topline. cionalnotome odnosi u okolinu pove6anu To ovisi o nadinu vodenja i regulacijepogona pa se o tome mora brinuti pogonskoosoblje. Optimalnim odredivanjempretidka zrakaza izgaraniepostiZe generatora pove6anje gubitakaodnosno stupnjaiskoristivosti senajveie smanjenje kontrolu procesaizgarapare. Stogaje u pogonupotrebnoprovestiodgovaraju6u optimalnih rezultata. nja, na temelju degase moZeregulirati radi postizavanja

PROCESAIZGARANJA 17.2.KONTROLA
Da bi se izbjegli gubici zbog nepotpunogizgaranja goriva ili zbog rada s procesizgarania prevelikimvi5kom zraka,potrebnoje, kako je ve6 napomenuto, pare budu Sto manji odnosnoda se u loZi5timavoditi tako da gubici generatora postigneoptimalanstupanj iskoristivosti. je karakteristidna velidinakoja ima najvediutjecaj Pretidakzrakazaizgaranje pare, a na koje se moZedjelovati u toku pogona. na gubitke u radu generatora TeLnjaza Stoekonomidnijimvodenjempogonauvjetuje potrebu za konstantnim pra6enjem faktora pretidka zraka (i,,), jer su izlazni gubici osjetne topline dimnih plinova proporcionalnis njime. Prematome, procesu loZi5tutreba voditi sa Sto manjim pretidkom zraka, a da pritom nema nepotpunaizgaranja.Naime, ako znamo vrijednost faktora pretidka zraka, moZe se zakljuditi da li se pogon pravilno vodi, pa se prema tome moZeutjecati na njegovo poboljSanje. Faktor pretidka zraka moLe se odrediti direktno ili indirektno. Kod direktnemetodeses pomoiu mjernih uredajaodredujeprotodnakolidina zraka za izgaranje, a na osnovi poznatog sastavagoriva izradunavase minimalna kolidina zraka za izgaranje. Na taj nadin faktor pretidka zraka proizlazi iz izraza ) - vt.s " BVt.^r, (17 - 1)

gdje je Vt, izmjerena kolidina zraka [mfl1/s],B kolidina goriva [kg/s], z Vr,^io mjerni uredaji todni, tada minimalnakolidina zraka [mfl,/kg].Ako su raspoloZivi je ta metoda daje pouzdanerezultate.Medutim, nedostatak to Sto se njome ne 268

moze utvrditi da li je jer dimnih plinova, izgaranjenepotpuno, se ne mjeri sastav odnosnoeventualniudio ugljik-monoksida(co) u dimnim plinovima. Indirektnametodaosnivase na odredivanjusastava dimnih plinova,na temelju degase zatim odreduje faktor pretidka zraka. . . Najpoznatiji ureclaj za analizusastavadimnih plinova je tzv. orsatov aparat (prikazanna slici 17.1). Princip.radaje apsorpcija^ugljik-dioksida (cor), -monoksida(CO) i kisika (O) iz uzorkadimnog plina. "!tiit-

Sl. 17.1. Orsat uredaj za analizudimnih plinova Irgenda: l-mjerna bireta, 2-posudaza izjednalenje razine, 3-posudaza apsorbciju CO2, 4-posuda apsorbciju za co, 5-posuda apsorbciju02, 6-spojna za cijev, 7-ventil,a-tompenzacijski balon, 9-trostrani ventil, l0-hladnjak, ll-filtar, l2-ptmpici za'dimne plinove

odredena kolidina dimnog plina, obidno volumen od 100 cm3,usisavase u mjernu biretu s pomo6u posude za izjednatenje razina, u kojoj je voda pod atmosferskim tlakom. Nakon Sto se mjerna bireta napuni plinom,-zipodinjenjegovopotiskivanje pojedineposudes apsorpcijskim u kemikilijama, odkojih jedna ima svojstvoda apsorbiracor, druga co, a tre6a or. Da bi se poboljsaiauprorpcija, posudes kemikalijamaimaju staklenecjevdice, koje poveSavaju kontaktnu povrsinuizmedu plina i kemikalija na ovlaZenim stijenkami. plin se u te posude potiskuje naizmjenidno; najprije u jednu, zatim u drugu pa u tre6u. Kodivakog potiskivanja volumenplina umanjujeseza udio apsorbiianbg p[na, dija sekolidinl odituje na mjernoj bireti, gdje se razina vode podiZe u- skladu j umanjenim volumenom preostalogplina. Na taj se nadin posebnoodreduje volumni udio je kolidinaplina uglavnom udio du5ika gq2,s(%); 9-cor."1.r,'1, ,Qco*1v"1i,??r."\*r.Preostala ler se volumni udjeli drugih plinova mogu zanemariti. je napomenutida rezultati takvog mjerenja daju postotke volumnih -. vazno ydjela pojedinih sudionikasvedenihna suhe dimn" piittou", jer se voden para a iz plinova kondenzirau njihovu hladenju. 269

Danas se u pogonima mnogo koriste i procesni analizatori,koji kontinuirano mjere i registriraju sastavdimnih plinova, na temelju dega se moZe odredivati pare i odrZava generatora agaranje,a time seznatnoutjedena stupanjiskori5tenja se optimalni pogon.Takvi analizatoridimnih plinova koristese razliditimkaraktemjerenihplinova, ali ih ovdje ne6emo ristidnimkemijskim i fizikalnim svojstvima posebnoopisivati. Kod velikih jedinica desto su pogonski analizatori dimnih plinova vezani na krugove za automatskuregulacijuizgaranja. regulacijske Znade li se sastavdimnih plinova, faktor pretidka zraka moile se odrediti s pomodu izraza dobivenih razmatranjem opisanogu daljnjem tekstu' Minimalna kolidina dimnih plinova, koja se teoretski moZe postiii, ptoizlazi iz uvjeta u kojima seizgaranjevr5i bez pretidkazraka,odnosnouz )t: L. U skladu (3 s time iz jednadZbe - l7) slijedi + 0,79VL,tu 1,24(gwsrrw*)[mfi/kg] Vp,*in: !,85w"*0,7ws*0,8woqr* Prematome, moZese takoder pisati
Vp1:V6'n^+Q1) Vr,-r [mr]ikg]

(17 - 2)

(r7 -3)

Ekvivalentno izrazu (3 -23) iz (17 - 2) odretluje se minimalna kolidina suhih dimnih plinova ypr,,,-io 1,85wc r 0,7ws* 0,8w*, + 0,79 [,.6 : odnosno = Vpr,, Vpr,,,. (1- 1) Vr,*' [mri/kg] ir* [mfi/kg]

(t7 - 4) (17-s)

oznadi volumni sadrZaj ugljik-dioksida u suhim dimnim plinovima Ako se S gco,,s(y") u o/o, moLe se postaviti odnos
%cor,"(v.) - Vpt,r,-l' 9cor,"1v"1^^t %,,,

(t7 -6)

maksimalni volumni sadrZaj ugljik-dioksida u suhim dimnim gdje je gco"."(y"\^o plinovima u o/o,koji se dobiva kada se proces izgaraniaodvija uz minimalnu (teoretsku)kolidinu zraka, a da pritom sav ugljik izgori u ugljik-dioksidPrema tome.
(Pcor,"1%1^o=

1,85w 100 1,85w.*0,7wr* 0,8wn. +0,79 VL.^in [%]

(r7 -7)

karakteristidnaie za svaku vrstu goriva jer izravno ovisi Velidina e cor,"1%1^o o njegovu sastavupa se, uz pojedini poznati elementarnisastav,mora posebno izradunati.Zateku(a goriva iznosi od 15 do 18%. Izraz (17 - 6) se moZedalje modificirati kao
9cor,"1w1*Qcor,"1x1 Vpr," Vpr,r,-io
Ypt,r,-io

(17 - 8)

Qcor,"1us

270

a uvrStavanjem izraza (17 - 5) slijedi

Qcor."(y.)^o- Qcor,"(y") l) VL,^i, _().Vpr,r,-r, 9cor,"1u"'1

(r7-e)

Bududi da se za proces izgaranjamoZe s dovoljno todnosti pretpostaviti da je teoretska(minimalna)kolidina suhih dimnih plinova %,,;; pribliZnojednaka teoretskoj(minimalnoj)k:tjlg potrebnogzrakazi izgaranje'ir,ilrj . ur,,i,,= ypo_l" iz gornje jednadZbe dobije se
A--

9cor,"1/"1^o Qcor,"1v"1

(17 - 10)

Dakle, ako se zna velidinag cor,,1n,1, se izradunati moZe faktor pretidkazraka 1.. Medutim, valja imati na ai-io'vrijedi onou taJa l" irgarun;" potpuno, "-i, odnosnokada u dimnim plinovima nema ugljik_monoksida. -. Faktor pretidka zraka moi.ese izradunatii ako se zna sadrZajdusika u suhim dimnim plinovima. Naime, zanemarili se sadriaj sumpor-dioksila u dimnim pli_ novima, bilanca du5ika proizlazi iz * gco,"1v"1* 9cor,"1x1Qor,"1v"1+ &r,un = 100 [%]

(r7-1r)

Na{aljg, pretpostavi je .. li 99.da izgaranjepotpuno, vi5ak du5ikaA p^,,,rzlu suhim dimnim plinovima dobije se tao razlika^stvarno'ir-i"."* kolidine ilu5ika i minimalne kolicine gN2,s1"k1mint odgovaru -ini*ufnoj koja (teoretskojj ,fte:$1"). kolidini zraka(tz )":t).tz toga'iiij;di Au j"

g4,l2,s(%)min:ff tnl
Prematome, moZese pisati - g# L Q*r,"1*1= 94.rr,r1v"1

QN".s,.t

(7 -12)

(17 - 13)

Na drugi nadinse visakdusika eNz,"tu.) izralunatii ako se L moLe znasadrZaj kisika.-uz pretpostavky j. izgaranj'e'foipuno, da savugryit-monoksid tj. izgori 9?, u ugljik-dioksid, visakkisikau suhimoimnimpiinovima leoiil ie
I:f L Qor."1*',: Qorr1v"1W (17 -14)

Kolidina du5ikakoja odgovaratom kisiku je 1a 79[ :1i A g4n,.,121 Lgo,."1"D=;. por,"1*1 Pco.,r.z.r\ -:f ( ) W Izjednadavanjem jednadlbi (I7 _ 13) i (I7 _ tS) proiztazi

(17- 1s)

1-

2l Qfir,"1*1

- z -'"2"*) 2l e*,'qu"1s (vo,.<*,

(r7 - 16)

27r

Dakle, iz araza (17 - t6) moZe se na osnovi poznate analize suhih dimnih plinova izradunati faktor pretidka zraka. Ako je izgaranje potpuno, a u dimnim prethodni izraz postaie plinovimanema ugljik-monoksida,

t-

2t
Qo,.tnt 2l -'79 -----:-----%z'"(%)

(r7- r7)

Ako se, nadalje, pretpostavi da je Vp;,- VL, tada je fiur,,(*):'l9o/o, paizraz postaje

^ rt-

2 1 11- pr,aa

(17 - 18)

Na slici 17.2. prikazan je odnos izmedu sastava dimnih plinova (CO2, 02) i vi5ka zraka za izgaranje kod razliditih vrsta goriva [19]. Dakle, znade li se udio CO2 ili 02, moLe se s dovoljno todnosti odrediti viSak zraka za izgaranje, a ovisno o njemu iizlazni gubici osjetne topline dimnih plinova (poglavlje 4, slika 4.4).

Ero
o 1 4 2

= 2 e z =
f

>10 a = r g
N

o ,r{ o +
a

5 e UGUENI)

100 VISAKZRAKA (%)

Sl. 17.2. Ovisnost sastavadimnih plinova o vi5ku zraka i vrsti goriva

272

17.3. GUBICI ZBOGNEPOTPUNOG IZGARANJA

U procesu izgannja mogu nastati uvjeti koji uzrokuju nepotpuno izgaranje goril?. Tako.nastaju.gubici.i_bog sadrzajas.o1i"1"n susto;ui.a .,-ii-r,im plinovima (ugljik-monoksid, vodik, ugljikovodici,eaai; i zbogostataka l-tit gorivih sasto_ jaka (koks). Na nepotpuno izgaranje najvi5eutjedu: ..::.1. - "t . ''::'-''::....,..,. - mali pretidak zraka, " -.1o5.9 rasprskavanje goriva (gorivo nije dovoljno zagrijano,rasprskadi su zaprlja_ ni, nije dovoljan tlak rasprskivanja), - preoptereienost generatora pare (pogoriani uvjeti mijesanja zrakai goriva). Kao Sroje vidljivo, poveianje prelieta z:ata. smanju;" iuUltt" nepotpunog izgaranja, ali istodobno pove6avag.rbitk" topline izlaznih"arirn phnova. prema tome, potrebno je da se odredi i odrZavaoptimalanpretieat ziaia, pri kojemu ee zbroj gubitaka topline izraznih dimnih ptirrouu i n"porpunog !"uitur.u izgaraniabiti minimalan. "bog Radi primjera prikazanaje na slici 17.3. ovisnostukupne iskoristivostio .. udjelu u -eor,,1w1 dimnim plinovima za jedan generatorpare. vidljivo je da se optimalan-pogon postiZe_pri.udjelu od 0,5yo. Daljnje smanjenje udjela gor.,"1x1 uzrokuje naglo_pove6anje .?gr.u*, udjeli eco,4,r"fdakle,narLlenepotpuno izga_ ranje, koje naglo povedava gubitke u irguru.rjir.

ISKORISTIVOSTI UKUPNIGUBITAK

n
s_ F u) o
F r E

a
a =
f

o10

zRACENJE

ucLJtCNt MoNoKstD 0
I ' J A

st. 17.3. Ovisnost gubitaka o sadrZajukisika u dimnim plinovima

273
,.dfth'

dimnim plinovima varira od Mora se naglasiti da optimalni udio (Por"1r1u odnosno posebno ovisi o generatorupare i o vrsti goriva. sludaja do sludaja, Prikazanevelidinena dijagramu odnosese na konkretan primjer [19], pa se za velidine.Medutim, kvalitativniodnos ostalesluiajevene moguuzeti kao apsolutne izmedu promjena slidanje u svim primjerima.

POGONA NA 17.4.UTJECAJ OPTERECENJA EKONOMICNOST

Gubici topline koji nastaju zradenjems vanjske straneoplate generatorapare su u okolni prostor sadrZani u tzv. gubicimazratenia.r Kolidina topline koja se gubi na taj nadin pribliZnoje konstantnas obzirom pare, a posljedicatoga je porastudjela tog gubitka (u generatora na opteredenje (vidi sl. 4.5, 4.6, 4.7). optere6enja "/") pri smanjenju

Ir

ll

ll.

E25
F

o
F
t

9zo
L
l

6
(9 15

KAPACITETA) (POSTOTAK OPTERECEUE Sl. 17,4. Ovisnost gubitaka o opteredenjugeneratorapare t p.,t"firi:" "Uradeni u poglavlju 4.

274

Takva ovisnostprikazanaje na slici 17.4.vidljivo je da se istodobnos pora_ stom opteredenjasmanjuju. ukupni gubici do odretren"uri;"J""rti, odnosno do optereienjaotprilike od g0%, kada opet rastuzbog rtj"*j;;;iih gubitakaosjetne topline.dimnih plinova.'Treba napomenutida sei ovdje nazna1enevelidine odnose na.konkretanprimjer [19], ari su prikazanetva[tativ'ne i odnosikarak_ ;..r";;;; teristidniza veiinu generatora paie.

17.5. UTJECAJ ODSOLJAVANJA EKONOMICNOST NA POGONA

;,,fl:?]it::'S""sj:1j""T,"..0:,?1.,':_:o.il"ero o'oir1llLladgnje u.cijevi soli pr+rij;l; i "jir'*Jl;k;;j;,';iliil;';#il: ;;;;id;;'i;;ff:

Zbog odsoljavanja se viete" dio voae n",

,3,$:l X:*

ce ntracij soliunu arseneratora u t pare #::,;,10: ll ".j:,_ll ton

:rfl:r::1",:sim obradu vode.

l*1: j::-:*::;\:,1^'".11',::'l","li:griiuqip's';;';;;il;;:v'#ffi: gubitka toplinidodatni gubiiak k;;il;lit; u;;;;"J"? je i

17.6.UTJECAJ ODRZAVANJA EKONOMICNOST NA POGONA

ispusta iz generatora pare, sto je-.gubitak topline "t.p'""rfrtJ'frr"ou koju rspustena voda odnosi sa sobom. Prema tome, kolidina vode koja se iipusta pri odsoljavanju treba da bude

:*,:f",::3,:T-:il1?'1":"{.d"""k;ir*,r;il;'*"ffi,?;:,il'::"J'# r"*tl:'l,":rlflr"":l:lll"^,".,::d:T:ih a;;;;;;;;"t'ili;;#r*i'_:] plinoria, ""

:"::t:,:.?t" rJevne povr5ine. misliti o tome faktor; i u odgovaraju6im intervalima distiti og_
re EuurLl(e.

;;"',"*Tlii,lX?T.r"ii; 1"1^T.1.:,i::1ly!,:1:d":q.r."*ih.p"y,il;.^N;ffi

jJi,,:l jlT, j,: i::f1

ost d e torapare, :_*:::lli I -na on-o.1idnra a senra ".ek

Koliko pojedina vrsta materijala utjed.e. Smanjenje na prijenosa topline, to zgryo.glkazuju velidine koeficijenatavodljivosti topline razliditihmaterijalau tablici17.1.
Tablica l7'1' vrijednosti koeficijenta vodljivosti topline raztiditihnaslaga cijevima na
Koeficijent toplinske vodljivosti [W/m K]

Materijal

delik kamenac dada

45

fr,frbrosjedno)

18. MOGUCNOSTI RAZVOJA BRODSKIH GENERATORA PARE

Generatori pare.najznadajnijisu dio pogonskogsistema vvrrvr@Lvrr pd.rE rtarz\acaJnrJl su dlo pogonskog sistema brodova s parnom propulzijom, pa je zbog toa t u2no primjeru:ivati ,?:r""-CtJttehnidkespoznaiei oidt" spoznaje rje5enjakoja pridonosenjiliovu uspjeSnijem raOu. Osnovneznadajke.urazvoju bioAsdn generarora pare su: - raspoloZivost pouzdanost i u radu, - srgurnost pogonu, u - efikasnost eksploataciji. u Svaki od tih lahtjeva podjednakoje vai,anza titav brod, a njihovu se rjesa-

;;;;,,ir #l,i#, ::rl:, :?:: urjedujedan na drugog. da najde5ieTlXll,l',":obuhvitno, Ako se zere anariziratiprvaci razuojai.daljnjeg usavrsavanja brodskih gene_ ratora pare, tada se to moZera5dlanitina sf;eOleei 1. poveianje termodinamske iskoristivostikruZnogciklusa, 2. povehnje toplinskeiskoristivostigeneratora pare, 3. usavr--{avanj e konstruktivnihdijelo"va, 4. pobolj5anjeprocesaugaranja, 5. usavr5avanje kontrole, ."g,riu"ij" i automatizacije pogona.
18.1.POVECANJE TERMODINAMSKE ISKORISTIVOSTI RADNOG CIKLUSA
Termodinamskaiskoristivost radnog ciklusa parnog postrojenja izravno ovisi o pogonskimparametrima.skojima rad-igenerator pare. porastom radnog tlaka i jzlazne temperaturepregrijane p areiz geTeratora pare pove6avase termodinamski stupanj iskoristivosticititusa,a ta je"dinjenica ultna'u,;;;;;, i usavrsavanju generatora pare; svakako.dogranicekoja je ekonomski oprulJlnu s obzirom na kvalitetu i mehanidka svojstva-raspolozivo! materijalate investiciiske pogonske i tro5kovenastale. zbog povi5enjapbgonskih"parametara. rz toga proizlazi da je osnovni"dinilac razv?j? generatora pare stalni porast radnih parametara,od,n9,sno traka i temperature izraznepare.ovdje treba konsta_ tirati da su velidineradnih parametara tuj"z" pare u brodskimpostrojenjimanesto manje u odnosuna stacionarna postrojenja,sto je posljedicaizrazeniiih zahtjeva 277

jer"se ;;" ne

"riiJilj

i u raspolozivo56upouzdano56u radu, odnosnomanjim problemima za pogonskom na uvjeta eksploatacije brodovima. zbog specifidnih odrZavanja postrojenjeprije trideseTako je na primjer tipidno parno brodskopogonsko pregrijanjado 480'C, dok tak godinaradilo s tlakom do 60 bara i temperaturom su dana5njipogonski parametri do l2O bara i 540'C, s tendencijomda i dalje rastu u skladu s razvojemtehnologijematerijala. Sada5njistupanj tehnolo5kograzvojaomogu6ujenajvi5eradne temperature i materijalapribliZnodo 650'C, demuse postupnopribliZavaju brodski generatori pare. Jedan od nadinada se pobolj5atermodinamskistupanj iskoristivosticiklusa je uvodenje medupregrijavanja pare. U pro5losti je ugradnja medupregrijada, u zbog pove6anihinvesticijskihtro5kovai problema sa za5titommedupregrijada samo na veie manevriranjabrodom (voZnjakrmom), bila ogranidena uvjetima jedinice,odnosnonabrze prijevoznikekontejnerai velike tankere.Zbog sveve6e pogona, pogonskesnagekoje imaju medupregrijade potrebe za ekonomidno56u pare u ciklusus medupresvesu manje (cca15 MW). UobidajeniparametrisvjeZe grijavanjemsu 100bara/5L0'C. Kao Sto je spomenuto,dodatni problem koji mora biti efikasnorije5en za je za5titapri manevriranjubrodom pare s medupregrijadem pouzdana generatore pa i voZnji krmom. Tada nema protoka pare kroz njegovecijevi medupregrijada ih treba odgovarajuieza5tititiod pregaranja. Kod dana5njihkonstrukcijato se uspje5norije5avadvokanalnomizvedbom dimnog prolazau konvektivnomdijelu generatorapare (iza lozi5ta),u kojemu je dimnim Pri medupregrijad. voZnjikrmom, posebnim u jednom od prolazasmje5ten prolaz dimnim plinovima kroz taj dio generatorapare, zaklopkama zatvarase dimese Stitiod o5teienja.

ISKORISTIVOSTI TOPLINSKE 18.2.POVECANJE PARE GENERATORA

Povedanjemtoplinske iskoristivosti izravno se utjede na smanjenje potro5nje pare. Pritom konstrukcijageneratora goriva, Stoje stalnareLnjapri usavr5avanju je najutjecajnijaizlaznatemperaturadimnih plinova, odnosnostupanj rekuperau cije topline sadrZane njima. SniZenjeizlaznetemperaturedimnih plinova postiZese ugradnjom ve6ih naknadnih ogrjevnih povrSina (zagrijala vode i zagrijata zraka), pri demu uvijek dinioca:prvi je problem vezanzaniskotempeogranidavaju6a imamo dva osnovna koroziju, a drugi je posljedicanaglog porasta ogrjevnih povr5inazbog raturnu smanjenja razlika temperatura pri prijenosu topline, 5to je narodito znatajno za raspoloZivim brodske uvjete ugradnje, gdje uvijek treba radunatis ogranidenim prostorom. neprikladni Rekuperativni(cijevni) zagijatizrakaili vode s tog su stajali5ta izlaznihdimnih plinovaniZeod pribliZno140'C. Medutim, za sniZenje temperature (rotacijskih)zagrijada zraka postiZese smanjenjeizlauvodenjemregenerativnih zne temperaturedimnih plinova dak do 110"C. Njihova konstrukcijaomogu6uje 278

izvedbe prihvatljivim ugradbenim s dim.enzijama. za5tita a protiv djelovanjanisko_ temperaturne korozijepostiZese primjenom za5titnog ,to;u. "ru.iti.unoi

18.3.KONSTRUKTIVNI DIJELOVI OGRJEVNIH POVRSINA

usavrsavanjem konstrukcijageneratora pare stalnose teZisto manjoj kolidini

. ri"a.nr su clrana masamaterijalaogrjevnih povr5ina. na minimum,dime1eznatnoredu_ veliki napredak razvoju konstrukcija -i.oje brodskih generatorapare b'o je .u uvodenje membranskihstijenki rozista, su ujedno-oimnonepropusne, sto omogudujerad generatora pare s tladnomuentitacijLm.ort-;;;", kod izvedbi s stijenka,m.a nisup"t."uri masivni vise vatrostalni izoracijski T:T?Ti:\ii slojevi, crme se znatnoumanjuju.masa ugradenog materijalate problemi u vezi s odrZa_ vanjemi popravcimu. otin' ,ogu."ti.. ,Jposrize brzegukrju_ divanja radgeneratora ii rir"o""giln;u. mogu.i-,oii)nurno u pare ooJi,*'J,r'ffinor,i membran_ skih stijenki: - moguinostkompretne predfabrikacije pojedinihsekcijau tvornici, ---r- $ !'vr - poveiana dvrstoia i elastidnost tonsirutcile, - manji problemi odrZavania. - pojednostavljeno odrZavanje distoie ogrjevnih povrsina,

Na taj sunadin razvijene konstrukcijerelativno s. velikimloziinimprostorom, potpuno ekranizirani3, toplinaprelaz.i,gfrr"l_,iil;;; .Cgj" Konvektivnidijeloviisparivada

;iJlf:iligo#;j;:'lill'

aridasepiit'*

""

nirusi,igu,no,t-posona poveiaju i ne

Afl'il1;Tilll"i'liill"lime

bez uvarjivanih spojeva,sto dodatno.poveiiva c;etotufnu dvrstoiu konstrukcije,pouzdanost pogonu pojednostavljeno u i odrZavanie.'

ie 'utoa.' nasrajanje navanjskoj korozije Konstrukcijemod_ernih "pLdava su generatorapare_potpuno- varene,

18.4.POBOLJSANJE PROCESA IZGARANJA

pro^cesa izgaranja najuZoj vezis cjerokupnom u je efikasno.iu raoa generarora "^r^T::ll:denja pare. pritom je osnovnit;llr:u^d";;;,;;ffi,puno izgaranje go'va uz sto manii pretidakzraka. Suprotno. tom zahtjev"u. nameee potreba se koriStenja rosiiihlvaritetagoriva,pu'r." sve pr'ugodbom ii".aui aja gorivo za i konstruktivnimoblikom loZis"ta treua ou-osiguraju "*o optimalni uvjeti rada. Karakteristidnost brodskih izvedbi ten"rutora paie je zbijenostkonstrukcije zbog manjih ugradbenih pSrr:"*r" .;";; i ;a"spec**na optere_ _dimenzija, ienja pojedinihdiierova.ogrjevni"h " poursrni..Tome-morai",ol"ir:r"ati gorionici i loZiste. se po iedinici-vlru."n;-;;;;dovoditi jer ,nurio uejuiorieina toprine. Zbog takvih pogoninrr potrebai ."1"i"^lo a razvijenaje konstrukcijabrodskih generatorapare sa stropnim gorionicima, kojima ,;;;;fi;"';;;;iine razmjestene

279
-

ltfi

Na tako da plamenu i dimnim plinovima daju putanju u obliku slova >>IJ<. taj se nadin pove6avaduZinaplamena,produZujevrijeme mijeianja goriva i ztaka te tako omogudujeizgaranjegoriva s minimalnim pretidkom zraka.Uobidajeniprepare bio je otprilike 15%, ali tidak zraka zaizgaranje u brodskim generatorima izvedbi gorionika uspjelo sniziti primjenom stropnogloLenjai usavr5avanjem se moZesnizitidakdo 3%. s na 5 do 107o, time da seu optimalnimuvjetimaizgaranja gubitka topline izlaznih dimnih Osim Sto to umnogome utjede na smanjenje pare, sniZenjem rada generatora plinovaodnosnona poveianjeukupneefikasnosti ro5enjaizlaznlhdimnih snizujesetakodertemperatura pretidkazrakazaizgaranje korozije. To je od plinova, dime se znatnoumanjuje opasnost niskotemperaturne pare, koji rade s vrlo niskim vrlo vaZnadinjenicaza modernebrodskegeneratore dimnih plinova (pribliZno 120"C). izlaznimtemperaturama Na mnogim se brodovimadanasugradujesamojedan glavni generatorpare, Stoznadi da mora biti vrlo pouzdanu radu, posebnofleksibilanpri optere6enju, gorionikai njihova regulacija. karakteristike a to moraju omogu6itiodgovaraju6e Stoga se u razvoju konstrukcije gorionika naposettaLi pove(anje tzv. omjera regulacije,odnosnoomjera podrudja optereienja u kojemu oni mogu efikasno glaverasprskada, radi na principu djelovakoji konstrukcijama raditi. Specijalnim vibracija, postignutje omjer regulacijedak do 15 : 1. ultrazvudnih nja Vrlo vaZnaistraZivanjai znatni napori poduzimaju se da bi se na brodovima mogle upotrebljavati sve nekvalitetnije, ali zato znatno jeftinije raspoloZivevrste goriva. Energetskekrize u proteklom periodu vi5ekratnosu potenciralemogu6nosti kori5tenjaugljena za pogon brodskih parnih postrojenja.Problemi u vezi s time goriva, manipulacijagorivom, automatizacijapogona i zaitita su uskladi5tenje iste kolidine energijeu gorivu potreban dovjekoveokoline. Da bi se uskladi5tile je za ugljen pribliZno dvostruki ve6i volumski prostor u odnosu na loZivo ulje. Nadalje, velidinageneratorapare za loZenjeugljenom takoder je znatno veCa,a pepelai Sljake,Stouvjetuje dodatne tome valja dodati uredajeza odstranjivanje tehnidkeprobleme. Mogudi nadinkoristenjaugljenaza brodskepotrebeje izgaranjetekuie mjeSavineloZivog ulja i ugljene pra5ine.To nije potpuno nova koncepcija; takvih pokusajabilo je ve6 nakon prvog svjetskograta kao i u toku drugog svjetskog iata, ali bez ve6ih praktidnih uspjeha. Medutim, spoznajao sve ogranidenijim na nafte potide istraZivanja tom podrudju.Dosadasu rijekolidinamaraspoloZive problemi koji se pritom pojavljuju, Sto pruZa opravdanaodekivanja Senibrojni pare viSeprimjetakvi sistemiloZenjabrodskihgeneratora da 6e se u budu6nosti njivati. Moguinost loZenja s izgaranjem goriva u tzv. fluidiziranom sloju takoder se istraZujeradi primjene na brodovima. Osnovnesu prednostiizgaranjau fluidiziokoline jer seznatnoumanjujekolidinaizlaznog ranom sloju smanjenjezagadenja upotreberazliditihvrsta gorivalo5ijekvalitete,koja i sumpor-dioksida, mogu6nost plinovita, teku6a ili kruta. Nedostacisu slidni onima koje imamo pri mogu biti kori5tenju krutih goriva. Prema tome, glavni razlozi koji u budu6nostimogu omogu6iti izgaranjeu fluidiziranom sloju na brodovimavezani su za cijenu i vrstu goriva, te propisi o za5titi dovjekoveokoline, koji sve znadajnije raspoloZivog uredaja. utjedu na razvoj energetskih 280

18.5.USAVRSAVANJE KONTROLE, REGULACIJE I AUTOMATIZACIJE POGONA

Pove6anje_ kapacitetai ostalih radnih parametarageneratorapare uvjetuje sve veie potrebeza sls]:vom kontrole, reguracijei autJmatskl! upravrjanja. veiina novijih brodovas parnompropitri.io- i-" o,;;;;;ori . ruou strojarnice bez posade,-no.uvjetiza to iu tunkcionarnosi pouzdan"ort i ,, iuou kompretnog mjerno-regulacijskog kompleksa.po.stalo uobidajen" a;;" ,graduju posebna je procesna radunala,koja upravrjajucijelim pogonomkompletnog:energetskog postrojenjana brodu, osiguravajuiioptimalanrai u svimnlelovim?azama (kretanje, normalni relim, zaustavljanje, izvinredni reZim). Bez obzirana svelaksefizidke napore pogo.trkogosoblja koje upravlja takvim slozenimstrojnim kompleksima,treba ,rui;"[ imati"na aJ.u u vezi s tim i sve v_eie potrebe da se ti ljudi strudnousavr5avaju. ""i" Stoganekai ovo djeroposluzikao mali prilogi pomo6stjecanju takvog znanja.

281

Prilog1.
Velidina stanjazasi6ene pare

0,00 0,01
I

2 3 4 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95
100 105 110 r15 120 125 130 135 140 145 150 155

r60 r70
t75 180 185 190 195 200 205 2t0 21,5 220 225 230 ro)

0,006 108 0,001 0002 0,006I12 0,001 0002 0,006566 0,001 0001 0,007 055 0,001 0001 0,007 575 0,001 0001 0,a08I29 0,001 0000 0,008 718 0,001 0000 0,01227 0,001 0003 0,017 04 0,001 001 0,02337 0,001 002 0,031 66 0,001 003 0,0424I 0,001 004 0,05622 0,001 006 0,07375 0,001 008 0,095 82 0,001 010 0,1234 0,001 012 0,1574 0,001 015 0,1992 0,001 017 0,2501. 0,001 020 0 , 3 1 1 6 0,001 023 0,3855 0,001,026 0,4736 0,001029 0,5780 0,001 033 0,7011 0,001 036 0,8453 0,001 040 r,0133 0,0010,f4 I,208 0,001 048 r,433 0,001 052 1,691 0,001 056 1,985 0,001 061 2,321 0,001 065 2,701 0,001 070 3,r3I 0,001 075 3,614 0,001 080 4,155 0,001 085 4,760 0,001 091 5 41? 0,001 096 6,181 0,001 102 7,008 0,001 108 7,920 0,001 115 8,924 0,001121 10,03 0,001 128 It,23 0,001 134 1' << 0,001r42 13,99 0,001 149 15,55 0,001 157 17,24 0,001 164 19,08 0,001 173 21,,06 0,001 181 23,20 0,001 190 25,50 0,001 199 27,98 0,001 209

206,3 206,2 t92,6 179,9 168,2 157,3 r47,2 106,4 77,98 57,U 43,40 32,93 25,24 19,55 75,28 12,05 9,579 7,679 6,202 5,046 4,134 3,409 2,829 2,361 I,982 r,673 r,4t9 t,210 r,036 0,8915 0,7702 0,6681 0,5818 0,5085 0,4460 0,3924 0,346/. 0,3068 o,2724 0,2426 0,2165 0,1938 0,1739 0,1563 0,1408 0,1272 0,1150 0,1402 0,09463 0,086 04 0,078 35 0,07145

-0,04 0,00 4,17 8,39 12,60 16,80 21,01 41,99 62,94 83,86 104,8 t25,7 1,46,6 167,5 188,4 209,3 230,2

25t,r 272,0 293,0 313,9

?14 0

376,9 398,0 4r9,1 M0,2 461,3 482,5 503,7 525,0 546,3 567,7 589,1 610,6 632,2 653,8 675,5 697,3 719,1 741,1 763,1 785,3 807,5 829,9 852,4 875,0 897,7 920,6 943,7 966,9 990,3

2502 2502 2s03 2505 2507 2509 2511 2520 2s29 2538 2547 2556 2565 2574 2583 2592 260r 2610 2618 2627 2635 2644 2652 266,0 2668 2676 2684 269r 2699 2706 2713 2720 2727
z tJ.J

-0,0002 9,158 0,0000 9,158

0 015t

2739 2745 2751 2757 2762 2767 2772 2776 2780 2784 - 788 2791 2794 2796 2798 2 800 2801 2802

8,455 0su9 8,354 0,5721 8,258 0,6383 8,166 0,7035 8,078 0,7677 7,993 0,8310 7,9rl 0,8933 7,832 0,9548 7,757 1,01s 7,684 1,075 7,613 1,134 7,545 1,193 7,480 1,250 7,417 r,307 7,355 1,363 7,296 7 )1s 1,419 1,473 7,183 r,528 7,129 1 , 5 8 1 7,077 1,634 7,026 1,687 6,977 r,739 6,928 1,791 6,882 1,842 6,836 r,892 6,791. 1,943 6,748 r,992 6,705 2,042 6,663 2,091 6,622 2,139 6,582 2,L88 6,542 2,236 6,504 2,283 6,465 2,33I 6,428 2,378 6,39r 2,425 6,354 2,471 6,318 2,5r8 6,282 2,s64 6,246 2,610 6,2r1

0,0306 0,0459 0,0611 0,0762 0,1510 0,2243 0,2963 0,3670 0,4365

9,r31 9,105 9,079 9,053 9,027 8,902 8,783 8,668

R 550

283

235 240 245 250 255 260 265 270 275 280 285 290 295 300 305 310 315 320 325 330 335 340 345 350 355 360 365 370 372 374 374,1,5

30,63 33,48 36,52 39,78 43,25 46,94 50,88 55,06 59,50 64,20 69,t9 74,46 80,04 85,93 92,L4 98,70 105,6 112,9 120,6 128,6 137,1, t46,I 155,5 165,4 175,8 186,8 198,3 2t0,5 215,6 220,8 227,20

2802 0,06525 1014 0,00l2l9 2802 0,05965 1038 0,001,229 2802 0,054 61 t062 0,001 240 2 800 0,050 04 1086 0,001 251 11 1 0 2799 0,045 90 0,wr263 2796 I 135 0,4213 O,NIN6 2794 71 1160 289 0,038 0,001 1185 27W 303 0,035 59 0,001 2786 0,03274 1 2 r l 0,001 317 2780 13 1,237 0,030 0,001332 2774 0,02773 1,263 0,001 349 2768 0,02554 r290 0,001 366 1317 2760 384 0,0235r 0,001 1345 275r 404 0,021 65 0,001 -74L 0,01993 1373 0,001425 ,148 2730 0,018 33 t4a2 0,001 27L8 L432 0,016 86 0,0nr473 2704 48 1463 500 0,015 0,001 19 1.494 2688 529 0,014 0,001 2670 t527 0,001 562 0,0t299 2650 0,011 1560 0,001 598 85 2626 0,01078 1596 0,001 639 2599 686 0,009763 r633 0,001 2568 741 0,008 799 7672 0,001 2530 0,001 809 0,007 859 L 7 t 7 2485 0,006 940 t 7 & 0,001 896 2428 016 0,006012 1818 0,002 2343 0,w4973 1890 0,002214 2287 0,w4439 1936 0,m2364 | 2155 0,003 458 2046 0,002 841 2107,4 0,003 17

2,656 2,702 2,748 '7AA

)

2,839 2,885 2,937 2,976 3,022 3,068 3,115 3,161 3,208

< R)) 5,785 5,747 ? t{5 5,708 5,669 3,303 5,628 3,400 5,586 5,542 3,450 5,497 3,s01 5,449 5,398 3,ffi6 3,662 5,343 3,7r9 5,283 5,218 3,780 3,849 5,r44 5,060 3,92r 4,958 4,002 4,Ltl 4,8L4 4,724 4,779 4,517 4,349 4,4429

6,r76 6,141 6,106 6,071 6,036 6,001 5,966 5,930 5,895 5,859

ilrl

284

Prilog 2.

Veli6inastanja pregrijanepare

0,01 0,03 0,04 0,5 0,06 0,08 0,1 0,2 0,3 0,4 0,6 0,8
1r0

1,5 2,0 2,5

J

6,983 24,10 28,98 32,90 36,18 41,53 45,83 60,09 69,12 75,89 85,95 93,51 99,63

ttr,4 120,2 127,4

11? 5

t43,6 151,8 158,8 170,4 \' r79,9 188,0 195,0 201,4 247,1 212,4 223,9 233,8 242,5 250,3 257,4 263,9 275,6 285,8 295,0 m 303,3 100 311,0 120 324,7 t4 336,6 160 347,3 180 357,0 200 365,7 220 373,7 221,,20 374,I5

4 5 6 8 10 t2 l4 l6 18 20 25 30 35 q 45 50 60 70 80

0,001 000 0,001 003 0,001 004 0,001 005 0,001 006 0,001 008 0,001 010 0,001017 0,001022 0,001027 0,001 033 0,001 039 0,001 043 0,001 0s3 0,001 061 0,001 068 0,ffi|w4 0,001 084 0,001 093 0,001 101 0,001 115 0,Nrr27 0,001 139 0,001 149 0,001 159 0,001 168 0,m1.fi7 0,001r97 0,o01216 0,001235 0,001252 0,001269 0,001 286 0,001319 0,001 351 0,001 384 0,001 418 0,001 453 0,00L527 0,001 611 0,001 710 0,001 840 0,002037 0,00267r

I29,2 29,34 45,67 101,0 34,80 721,,4 28,19 t37,8 23,74 151,5 18,10 173,9 74,67 191,8 7,650 251,5 5,229 289,3 3,993 3t7,7 2,732 359,9 2,087 101 7 7,694 4t'7,5 1,159 467,1 0,8854 504,7 515 1 0,7t84 0,6056 561,,4 0,4622 604,7 0,3747 640,1 0,3155 670,4 0,2403 720,9 0,1943 762,6 0,1632 798,4 0,L407 830,1 0,1237 858,6 0,1103 884,6 0,099 54 908,6 0,0799L 962,0 0,066 63 1 008 0,057 03 I 050 0,M975 l 087 0,04404 1.122 0,03943 1 155 0,03244 1214 0,02737 1267 0,02353 1,317 0,020 50 1364 0,018 04 1408 0,0r428 t492 0,01150 1572 0,009308 1651 0,N7 498 1,735 0,005 877 t827 0,003728

2514 2546 2555 2562 2568 2577 2585 2610 2625 2637 2654 2666
) Aa<

2693 2706 2716 2725 2738 2748 2756 2768 2776 2783 2788 27E2 2795 2797 2 801
28V2 2802 2 800 2798 2794 2785 2774 2760 2745 2728 2689 2642

0,1060 0,3544 0,4225 0,4763 052W 0,5925 0,6493 .0,8321. 0,9441 1,026 r,745 r,233 1,303 1,434 1,530 7,ffi1 1,,672 L,776 r,860 1,93L 2,046 2,138 2,216 2,2U 2,344 2,398 2,447 2,s54 2,646
) 1)<

R q71

8,s79
8,476 8,396 8,331 8,230 8,151 7,909 7,770 7,677
? 5?1

7,43s 7,360 7,223

1 1)1

2,797 2,861 2:921 3,U7

7 1))

2s85 25L4
2418 2196

3,208 3,287 3,361 3,497 3,624 3,747 3,877 4,015 4,295

7,052 6,991 6,894 6,819 6,758 6,660 6,583 6,5t9 6,465 6,418 6,375 6,337 6,254 6,184 6,123 6,069 6,019 5,974 5,891 5,816 5,747 5,682 5,620 5,500 5,380
5 'S?

5,113 4,941 4,580

285

p:

1,0bar
v m3/kg

1,5bar s kJikg K

"c
0 20
N

,
kJ/kg

,
m3ikg

kJ/kg

s kJ/kg K

60 80 100 120 1N 160 180 200 220 240 2ffi 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 5@ 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

0,001 0002 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029
1,696

0,1 84,0 167,5 251,,2

1?5n

-0,0001 0,2963 0,572r 0,8309 r,075

7,362 7,467 7,566 7,660 7,750 7,835 7,917 7,996 8,072 8,145 8,217 8,286 8,353 8,418 8,482 8,5M 8,605 8,664 8,722 8,779 8,835 8,889 8,943 8,996 9,047 9,098 9,r48 9,r97 9,246 9,294 9,341 9,337 9,432 9,477 9,522 9,565

2676

0,000001 0,00: oo2 0,00 008 0,00 0t7 0,00 029 0,00 044
1,188
1 t51

r,793
1,889 1.,984 2,078 2,t72 2,26 2,359 2,453 2,546 2,639 2,732 2,824 2,917 3,010 3,0r2 3,L95 3,288 3,380 3,565 3,658
1 750

27r7 2756
2796 2836 2875 291,5 2955 2994 3034 3075 3 115 3 155 3t96 3237 3278 3320 3361 3403 3446 3488 3531 3574 3617 366r 3705 3749 3793 3 838 3 883 3928 3974 4020 4066 4112 4 158

'1,317 1,381 1,,444 1,,507 1,,570 7,633 1,695 1,,757 1,819 1,881 t,943 2,005 2,067

2,r29
,101

2,252 2,3t4 2,376 2,439 2,499

J <41

3,843
1 q15

4,028

4,r20 4,2L3 4,305 4,397 4,490 4,582 4,675 4,767 4,859 4,952

2,623 2,684 2,746 2,808 2,869 2,931

t o0? ? 0s4

3,tr6 3,r78
? t?o

3,301

0,1 84,0 t6'7,6 251,2 335,0 4r9,1, 27tr 2752 2793 2833 2873 2913 2953 2993 3033 3073 31,14 3154 3 195 3236 3278 33t9 336r 3403 3M5 3 488 3 530 3574 3617 366L 3704 3749 3793 3 838 3 883 3928 3973 4019 4065 4lr2 4 158

-0,0001 0,2963 0,5721, 0,8309 t,075 1,307

7,269 7,371, 7,467 7,644 7,727 7,806 7,883 7,957 8,028 8,097 8,165 8,230 8,294 8,356 8,4r7 8,476 8,535 8,591 8,647 8,702 8,756 8,808 8,860 8,911 8,961 9,010 9,058 9,106

9,r53
9,199 9,245 9,290 q 1i4 9,378

p:

2,0bar
v m3/kg
I

2,5bar s kJ/kg K
v m3/kg i kJ/kg
i

'c

kJ/kg 0,2 84,0 167,6 )<17 335,0 419,1 503,7

kJ/kg K

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 2N 220 2N 2ffi 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 s00 s20 540 560 580 600 620 640 660 680 7N 720 740 760 780 800

0,001 0001 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,00L029 0,001 044 0,001 061 0,9349 0,9840 1,033 1,080 r,1,28 r,175
1 aaa

-0,0001 0,2963 0,s720 0,8309 1,075 L,307 r,528

7,230 7,328 7,420 7,507 7,591 7,671 7,748
7 R))

0,001 0001 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029 0,ffi|044 0,00i061
0,7M0 0,7840 0,8232 0,8620 0,9004 0,9385 0,9763 1,01,4

s03,8
2743 2786 2827 2868 2909 2949 2990 3 030 3071 31,12 3I52 3r93 3235 3276 33 1 8 3359 3402 3444 3 487 3529 3573 3616 3660 3704 3748 3792 3837 3882 3927 3973 4019 4065 47t1, 4 158

n') 84,1 167,7 25L,3 335,1 419,2

-0,0001 o,2962 0,5720 0,83@ 1,,075 13m r,528

7,1t8 7,2L8

r,363 r,410
1,456 1,503 r,549 1,596 r,642 1,689 1,735 1,78I 1,,828 1,,874 r,920 1,967 2,013 2,O59 2,r05 ')
l<)

1,269 1,316

2748 2789 2830 287I 29r1, 2951 2991 3032 3072 3tI3 3 153 3r94 323s 3277 3 318 3 360 3402 3 445
J46 I

7,3r2
7,4N 7,485 7,565 7,643 7,7t7 7,789 7,859 7,927 7,992 8,056 8,119 8,180 8,239 8,298
R ?5S

2,918 2,244 2,290 2,337 2,383 2,429 2,475

3 530 3 573 3616 3 660 3704 3748 3793 3837 3882 3928 3973 4019 4065 4ltL 4 158

7,894 7,963 8,031 8,096 8,160 8,223 8,284 8,343 8,401 8,458 8,514 8,569 8,622 8,67s
R'7)1

8,778 8,828 8,877 8,925 8,973 9,020 9,066

9,1r2 9,r57 9,201 9,245

r,052 1,089 1,,127 1,164 r,201 I,239 1,276 1,313 1,350 L,387 1,424 1,462 t,499 1,,536 1,573 r,610 t,647 r,684 t,721 r,758 1,795 1,832 1,869 1,906 1,943 1,980

8,410 8,465 8,519 8,572 8,623 8,674 8,724 8,774 8,822 8,870 8,917 8,963 9,009 9,054 9,098 9,L42

p:

3 bar
v m3/kg
I

4 bar s kJ/kg K
v m3/kg
a

"c
0 20 40 60 80 100 t20 LQ 160 180 2W 220 240 260 280 300 320 3q 360 380 400 420 MO 460 480 500 520 540 560 580 600 620 &0 660 680 7W 720 7N 7ffi 780 800

kJ/kg

kJi kg

s kJ/kg K

0,001 0001 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029 0,001 044 0,001 061 0,6t67 0,6506 0,6837 0,7164 0,7486 0,7805 0,8t23 0,8438 0,8753 0,9066 0,9379 0,9691 1,000 1,031 1,063 1,094 1,L25 r,1,56 t,t87 r,218 r,249 L,279 1,310 L,341
1 a1)

1,403 t,434 1,465 t,496 I,5n 1,557 1,588 1,619 1,650

0,3 84,1 167,7 251,,3 335,1 4I9,2 503,8 2739 2782 2824 2866 2907 2948 2988 3029 3070 31 1 1 3 151 3t92 3234 3n5 33r7 3359 3401 3443 3486 3529 3572 361.6 3659 3703 3747 3792 3837 3 882 3927 3973 4 018 406/, 4r1,1 4r57

-0,0001 0,2962 0,5720 0,8308 1,075 r,307 r.528

7,025 7Jn
1 ))') 1 ?1)

7,397 7,478 7,556 7,631 7,703 7,773 7,Ut 1 qnl 7,971, 8,034 8,095 8,155 8,2r3 8,270 8,326 8,381 8,434 8,487 8,539 8,590 8,640 8,689 8,738 8,785 8,833 8,879 8,925 8,970 9,01,4 9,058

0,00 000 0,00 002 0,00 008 0,00 0t7 0,00 029 0,00 044 0,00061 0,00 080 0,4837 0,5093 0,5343 0,5589 0,5831 0,ffi72 0,6311 0,6549 0,6785 0,7021 0,7256 0,749L 0,7725 o,7959 0,8192 0,8426 0,8659 0,8892 0,9t25 0,9357 0,9590 0,9822 1,005 1,029 1,,052 I,075 1,098 L,tzl 1,145 1,168 1,,r91 L,214 1,237

u,2

0,4

t67,8 25L,4 ??5' 4t9,3

s03,9
589,1 2774 2 818 2&ffi 2902 2944 2985 3026 3067 3 108 3149 319L
t zJz

-0,0001 0,2962 0,5720 0,8308 t,075 1,,307 t,527 r,739 6,981 7,079 7,171 7,258 7,340 7,4r9 7,495 7,568 7,638 7,706 '71)
1

3274 3 315 3357 3 400 3442 3 485 3528 357L 3 615 3 658 3702 37n 3791 3 836 3 881 3926 3972 4018 406/. 4 110 4L57

7,837 7,899 7,96L 8,020 8,079 8,136 8,r92 8,247 8,301 8,353 8,405 8,456 8,507 8,556 8,604 8,652 8,699 8,'746 8,791. 8,836 8,881 8,925

0 20 40 60 80 100 L20 L40 160 180 zffi 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 MO 4ffi 480 500 s20 540 s60 580 600 620 640 660 680 7W 720 740 7ffi 780 800

0,001 000 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,mr029 0,001 044 0,001 061 0,001 080 0,3835 0,404s 0,4250 0,4450 0,4647 0,484r 0,s034 0,5226 0,54t6 0,5606 0,5795
1 5qR4

0,5
R4 1

167,9 ? 1 S?

0,6172 0,6359 0,6547 0,6734 0,6921 0,7108 0,7294 0,7481 0,7667 0,7853 0,8039 0,8225 0,8411 0,8597 0,8783 0,8968 0,9154 0,9340 n 05?s 0,97r0 0,9896

4t9,4 503,9 589,2 2766 281L 2 855 2898 2940 2982 3023 3065 3 106 3147 3 189 3230 3272 331.4 3356 3 398 3441 3484 3527 3 570 3614 3657 3702 3746 3790 3 835 3 880 3926 397L 40I7 4063 4lt0 41,56

-0,0001 0,2962 0,5719 0,8307 1,075 L,307 t,527 1,739

6,863 6,965 7,059 7,t48 1 )a) 7,3I2 7,388 7,461 7 <1) 7,60r 7,667
7 7?)

0,001 000 0,001 002 0,001 008 0,001 017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001 080
0,3165 0,3346 0,3520 0,3690 0,3857 0,4021, 0,4183 0,4344 0,4504 0,4663 0,4821 0,4979 0,5136 0,s293 0,54s0 0,5606 0,5762 0,s918 0,ffi74 0,6230 0,6386 0,654r 0,6696 0,6851 0,7007 0,7162 0,73L7 0,7471 0,7626 0,778I 0,7936 0,8090 0,8245

0,6 u,4
168,0 251,6 335,4 4I9,4 504,0 589,3 2758 2 805 2850 2894 2936 2979

-0,0001 0,2962 0,5719 0,8307 r,075 1,307

1 5)7

1,739 6,764 6,869 6,966 7,057 7,r42

1 ))2,

3UzT 3062 3r04 3L45

3187 3229 3271.
J JIJ J J))

7,795 7,856 7,916 7,975 8,032 8,088 8,1,43 8,197 8,250 8,302 8,353 8,403 8,452 8,501 8,549 8,596 8,642 8,688 8,733 8,777 8,82r

3397 3440 3483 3 s26 3569

J OIJ

3657 3701, 3745 3790 3 835 3 880 3925 3971 4017 4063 4t09 4156

7,300 7,374 7,44s 7,514 7,581 7,646 7,709 7,771 7,831 7,889 7,947 8,003 8,058 8,112 8,165 8,2t7 8,268 8,318 8,367 8,416 8,464 8,511 8,5s8 8,603 8,648 8,693 8,737

n'

8 bar
v m3lkg
I

10bar
^t

T 'c 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 s60 580 600 620 &0 660 680 740 720 740 760 780 800

kJ/kg

kJ/kg K

v m3/kg

,
kJ/kg

s kJ/kg K

0,00 000 0,00001 0,00008 0,00 0r7 0,00 029 0,00 043 0,00 060 0,00080 0,00 r02 0,2471 0,2608 0,2740 0,2869 0,2995 0,3tr9 0,3241 0,3363 0,3483 0,3603 0,3723 0,3u2 0,3960 0,4078 0,4196 0,4314 0,4432 0,4549 0,4666 0,4783 0,4900 0,5017
0 5114

3355 419,6 504,1 589,4 675,6

0,8 84,6 t68,2 25r,7

0,0001 0,2961 0,5718 0,8306 1,075 1,306 r,527 1,,739 1,942

6,712 6,815 6,909 6,998 7,081 7,|ffi 7,235 7,307 7,377 7,M4 7,509 7,635 7,695 7,754 7,812 7,868 7,923
1 All

0,525r 0,5367 0,5484 0,5600 0,57L6 0,s833 0,5949 0,6065 0,6181

279L 2839 2884 2929 2972 3015 3057 3 099 314L 3 183 3225 3268 3 310 3352 3 395 3438 3 481 3524 3567 3 6ll 3655 3699 3744 3 788 3 833 3 878 3924 3970 4016 4062 4 108 4 155

8,030 8.082 8,134 8,184 8,233 8,282 8,330 8,377 8,424 8,470 8,515 8,559 8,603

0,001 000 0,001 001 0,001 007 0,001 017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001 080 0,001 102 0,1944 0,2059 0,21,69 0,2276 0,2379 0,2480 0,2580 0,2678 0,2776 0,2873 0,2969 0,3065 0,3160 0,3256 0,3350 0,3445 0,3540 0,3634 0,3728 0,3822 0,3916 0,4010 0,4104 0,4197 0,4291 0,4384 0,4477 0,457r 0,4664 0,4757 0,4850 0,4943

1,0 84,8 168,3 25r,9 419,7 504,3 589,5 675,7 2777 2827 2875 2921 2965 3 009 3052 3 09s 3137 3 180 3222 3264 3307 3 350 3392 3 435 3478 3522 3 s65 3 609 3 653 3697 3742 3787 3832 3877 3923 3969 4 015 4061 4t07 41,54

-0,0001 0,2961 0,57t7 0,8305 1,075 1,,306 r,527 r,738 1,,942

6,584 6,692 6,79r 6,883 6,968 7,049 't 1)< 7,t98 7,269 7,337 7,403 7,467
'7 <)O

7,589 7,648 7,706 '7 761 7,818 7,872 7,926 7,978 8,029 8,080 8,129 8,178 8,226 8,273 8,320 8,366 8,411 8,456 8,500

p:

12bat
I

14bar s kJ/kg K
m3/kg i kJ/kg

'c

T
m3/kg

kJ/kg I,2 85,0 168,5 )<) 1 335,8 4t9,9 504,4 589,6 675,8 763,2

s kJ/kg K -0,0000 0,29ffi 0,5716 0,8302 1,074 1,306

0 20 q 60 80 100 r20 140 160 180 2N 220 240 zffi 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 &0 660 680 700 720 740 760 780 800

0,00 000 0,00 001 0,00 007 0,00. 077 0,00. 029 0,00.043 0,001 060 0,001 080 0,001 t02 0,001 I27 0,t692 0,1788 0,1879 0,1968 0,2054 0,2t39 0,2222 0,2304 0,2386 0,2467 0,2547 0,2627 0,2707 0,2787 0,2866 0,2945 0,3024 0,3103 0,3181 0,3260 0,3389 0,3417 0,3495 0,3573 0,3651 0,3729 0,3807 0,3884 0,3962 0,4040 0,4118

-0,0001 0,296r 0,5717 0,8304 r,075 1,306 t,527 1,738 1,942 2,I39
6,587 6,69r 6,786 6,874 6,956 7,034 7,109 7,180 7,248 7,315 7,379 7,446 7,502 7,562 7,620 7,677
77)

28r4 2865 2912 2958 3 003 3047 3 090

J TJJ

3176

32r9 3261 3304

J54l

3 390 3433 3476 3520 3s63 3607 3 6s1 3696 3740 3785 3 830 3876 392L 3967 4013 4 060 4106 4r53

'l

7,786 7,840 7,892 7,944 7,994 8,044 8,093 8,141 8,188

R t15

0,001 000 0,001 001 0,001 007 0,001017 0,001 029 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 102 0,001 127 0,t429 o 1<1s 0,1s96 0,t674 0,1749 0,1823 0,1896 0,1967 0,2038 0,2108 0,2177 0,2246 0,2315 0,2384 0,2452 0,2520 0,2588 0,26s6 0,2724 0,279r 0,2859 o,2926 0,2993 0,3060
n 7,1)1

t,4 85,2 168,7 )<) ) 336,0 420,0 5M,6 589,8 675,9 763,3

r,527
1,738 1,,942 2,139 6,494 6,603 6,702 6,792 6,877 6,956 7,032 7,104 7,173 7,240 7,305 7,367 7,429 7,488 7,546 7,603 7,659 7,714 7,767 7,820 7,877 7,922
1 A1)

8,28I 8,326 8,371 8,415

0,3194 0,3261 0,3328 0,3395 0,346r 0,3s28

2801 2854 2904 295r 2997 3042 3 086 3I29 3172 32r5 3258 3 301 3344 3387 3 431, 3474 3 518 3 561 3 605 3 650 3694 3739 3784 3829 3875 3920 3966 40t2 4059 4105 4152

8,021 8,069 8,116 8,163 8,209 8,2s4 8,299 8,343

p:

16bar
v m3ikg

L8bar s kJ/kg K
v m3/kg
t

"c
0 20 N ffi 80 100 r20 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 4/+O 460 480 500 520 540 560 580 600 620 &0 660 680 7W 720 740 7ffi 780 800

,
kJ/kg

kJ/kg

s kJ/kg K

0,0009994 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 102 0,001,t27 0,001 1s6 0,1310 0,1383 0,1453 0,1521 0,1587 0,1651 0,L7r4 0,t777 0,1838 0,1900 0,1961 0,2021 0,2082 0,2142 0,2202 0,2261 0,2321 0,2380 0,2440 0,2499 0,2558 0,26t7 0,2676 0,2734 0,2793 n )Rst 0,29t0 0,2969 0,3027 0,3086

t,6 85,4 168,9 252,4 336,1 420,2 504,7 s89,9 676,0 763,4 852,4
2843 2895 2944 2991 3 036 3 081 3\25 31.69

-0,0000 0,2960 0,571,5 0,8301 1,074 1,306 1,526 1,738 1,941 2,t39 2,331
6,524 6,626 6,720 6,806 6,887 6,964 7,037 7,r07 7,r74 7,239 7,303 7,364 7,424 7,482 7,540 7,595 7,650 7,704 7,756 7,808 7,859 7,909 7,958 8,006 8,054 8,100 8,1,46 8,t92 8,237 8,281,

32r2 3255 3298 3347 3 385 3428 3 472 35 1 5 3 559 3604 3648 3693 3737 3782 3828 3873 39r9 3965 40 1 1 4058 4r04 4tsl

0,000 9993 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 101 0,00r127 0,001 156 0,1150 0,1217 0,t282 0,1343 0,t402 0,1460 0,1517 0,1573 0,1629 0,1684 0,t738 0,1793 0,1847 0,i900 0,1954 0,2007 0,2060 0,2rr3 0,2166 0,2219 0,2272 0,2324 0,2377 0,2429 0,2481 0,2533 0,2586 0,2638 0,2690 0,2742

1,8 85,6 169,0 252,6 336,3 420,3 504,8 590,0 676,2 763,5 852,5 2832 2885 2936 2984 3 031 3076 3r2l 3 165 3208 3252 3295 3339 3382 3426 3 470 3 513 3557 3602 3646 369r 3736 378r 3826 3872 3 918 3964 4 010 4057 4103 4150

-0,0000 0,2959 0,571,4 0,8300 1,074 1,306 r,526 t,738 t,94L 2,t38 2,330
6,45r 6,558 6,654 6,743 6,826 6,904 6,977 7,048 7,tl6 7,t82 1 )4< 7,307 7,367 7,426 7,483 7,539 7,594 7,648 7,jffi 7,752 7,803 7,853 7,902
7 ()<1

7,998 8,045 8,091 8,137 8,181 8,226

l#

0 20 ' 640 0 80 100 I20 I40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 MO 480 500 520 540 s60 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

0,0009992 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 060 0,001 079 0,001 101 0,001127 0,001 156
0,1021 0,1084 0,1144 0,1200 0 trs{ 0,1308 0,1360 0,t471 0,1461 0,1511 0,1561 0,1610 0,1659 0,1707 0,r756 0,1804 0,1852 0,1900 0,1947 0,1995 0,2043 0,2090 0,2137 0,2t85 o ))1) 0,2279 0,2326 0,2373 0,2420 0,2467

2,0 85,7 169,2 252,7 336,5 420,5 505,0 590,2 676,3 763,6 8s2,6
2820 2876 2928 2978

-0,0000 0,2959 0,s713 0,8299 1,074 1,305 1,526

1'711

1,94I 2,1,38 2,330 6,383 6,494 6,594 6,685 6,770 6,849 6,924 6,995 7,064 7,130 7,1,94 7,256 7,3t6
7 17\

0,000 9990 0,001 001 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001 043 0,001 0s9 0,001 079 0,101 101 0,00t126 0,001 156 0,001 190
0,084 36 0,089 51 0,09433 0,098 93 0,1034 0,I076 0,1118 0,1160 0,1200 0,I24r 0,1281 0,1320 0,1360 0,1399 0,1438 0,1477 0,1515 0,1554 0,1592 0,1630 0,1669 0,1707 0,1745 0,1783 0,1821 0,1858 0,1896 0,7934 0,1,971

86,2 169,7
)\7 )

336,9 420,9 505,3 5qn s 676,6 763,9 852,8 943,7

0,0000 0,2958 0,5711. 0,8297 I,074 1,305 1,526 1,737 r,940

z,LJ I

302s 3071
3 116 3L61. 3205 3249 3292
J JJO

3 380 3A3 3467 35 1 1 35s6 3 600 3644 3 689 3734 3779 3825 3871 39r7 3963 4 009 4056 4 102 4149

2851 2907 2gffi 3 010 3 059 3 105 3l5l 3L96 324r 3285 3329
JJ/J

7,432 7,489 7,544 7,597

/,OJU

7,702 7 7\a 7,803 7,852 7,901 7,949 7,995 8,042 8,087 8,132 8,1,76

3 4I8 3462 3 506 3 551 3595 3 640 3 685 3730 3776 3821. 3867 39t3 3 960 4006 4053 4 100 4147

2,329 2,518 6,3s2 6,46r 6,558 6,647 6,730 6,807 6,880 6,95r 7,018 7,083 7,146 7,207 7,266 7,324 7,38r 7,436 7,490
7 \41

7,596 7,647 7,697 7,747

7 7qS

7,843 7,890 '7 oa'l 7,982 8,027 8,O72

293

p:

40 bar
m3/kg i kJ/kg

45 bar s kJ/kg K 0,0002 0,2955 0,5706 0,8289 1,073 1,,304

v m3/kg i kJ/kg
4 5

"c
0 20 40 60 80 100 r20 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

s kJ/kg K 0,0002 0,2954 0,5704 0,8286 1,072 1,303 1 7?5 1,938 ) 17\ 2,326 2,514 2,700 6,038 6,t77 6,285 6,38s 6,476 6,559 6,636 6,709 6,779 6,845 6,949 6,97r 7,031 7,090 7,L47 '7
)At

0,000 9982 0,000 9999 0,001 006 0,001 015 0,001027 0,00r042 0,001 058 0,001 078 0,001 100 0,001 125 0,001 154 0,001 188 0,00t228 0,05r72 44 0,055 0,0s8 83 0,062 00 0,06499 0,067 87 0,070 66 0,073 38 0,07604 0,078 66 0,081 25 0,083 81 34 0,086 0,088 86 0,091 35 0,093 84 0,096 31 0,098 76 0,1012 0,1036 0,1061 0,1085 0,1109 0,1133 0,1,157 0,1181 0,1205 0,1229

4n 87,6 L7t,0 254,4

?1R 1

422,0 506,4 591,5 677,5 764,6 853,4 944,1 1 038

r,524

1,735 t,939
2 1?5 ) 7)'7

2,51,5 2,701, 6,135 6,258 6,364 6,459 6,546 6,627 6,702 6,773 6,841 6,907 6,970 7,031 7,09r 7,t49 7,206 7,261 7,31.5 7,368 7,420 7,471 7,521 7,570 7,6t9 7,666 7,7t3
1 1<q

0,000 9980 0,000 9997 0,001 006 0,00101s 0,001027 0,001 041 0,001 058 0,001 077 0,001 099 0,001 125 0,001 1s4 0,001 187 0,00r227 0,04454 0,048 13 0,051 34 0,05429 0,057 06 0,059 70 0,06225 0,06472 0,067 L4 0,069 51 0,07r84 0,0741,5 0,07643 0,07869 0,080 93 0,083 16 0,085 37 0,087 57 76 0,089 0,091 94 0,094 11 0,09627 0,098 43 0,1006 0,1.027 0,1049 0,1070 0,1091

88,1 I77,4 254,8 ??R5 422,4 506,7 591,8 677,8 764,9 853,6 944,3 1038

r,524

2836 2902 2962 3 018 3070 3r20 3 168 3216 3262 3 308 3354 3 400 3 445 3 490 3536 3 581 3627
-to/-t

3719 376s 3811 3 857 3904 3 951 3 998 4045 4092 4r40

7,805 7,850

2 808 2 880 2944 3003 3057 3 109 3 159 3207 3255 3 301 3 348 3394 3439 3485 3 531 3577 3623 3669 37t5 3761 3 808 3 854 3 901 3948 3995 4042 4090 4138

'7 )<1

7,3r0
7,362 7,41,4 7,4U
7 511 1 <A''

7,610 7,657 7,703 7,749

p:

30 bar
v m3/kg i kJ/kg
.t

35 bar kJ/kg K
m3/kg

'c
0 20 40 60 80 100 120 1.40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 s00 520 540 560 580 600 620

,
kJ/kg 87,1, 170,5 254,2 337,7 421,6 506,0 591,1 677,2 764,4 853,2 944,O I 038

0,000 9987 0,001 000 0,001 007 0,001 016 0,001 028 0,001042 0,001 0s9 0,001 078 0,001 101 0,mL126 0,001 155 0,001 189
0,06816 0,07283 0,07712 0,081 16 0,085 00 0,088 71 0,09232 0,095 84 0,099 31 0,1027 0,1061 0,1095 0,1128 0,1161 0,1194 0,1226 0,1259 o,t29l 0,1323 0,1356 0,1388 0,1420 0,1,45I 0,1483 0,1515 0,1547 0,1578 0,1610 0,1641

s kJ/kg K

3,0 86,7 r70,1 253,6 42t,2

5n<7

0,0001 0,2957 0,5710 0,8294 r,073

I 5?5

s90,8 676,9 764,1 853,0 943,9 2823 2 885 2942 2995 3 045 3094 3141. 3 187 3233 3278 3322
JJO/

r,736
1,940 2,1,37 2,328 2,s17
6,224 6,343 6,448 6,542 6,629 6,709 6,784 6,856 6,925 6,991 7,054 7,116 7,176 7,292 7,347 7,402 7 4\< 7,508 7,5s9 7,610 7,660 7,708 7,756 7,804 7,850 7,896 7,941 7,986

0,000 9985 0,001 000 0,001 006 0,001 016 0,001 028 0,Nr042 0,001 0s9 0,001 078 0,101 100 0,001 125 0,001 155 0,001 189 0.Nr229 0,060 82 0,06477 0,06842 0,071.87 0,075l7 0,078 36 0,081 46 0,084 49 0,08748 0,090 43 0,09334 0,09622 0,099 09 0,1019 0,1048 0,1076 0,1104 0,tr32 0,1159 0,1187 0,1215 0,1242 0,1269 0,1297 0,1324 0,1351 0,L378 0,1405

0,0001 0,2956 0,5708 0,8291. 1,073 1,304 t,52s 1,736 1,,939 2,136 2,328 2,s16 2,702
6,236 6,349 6,449 6,540 6,623 6,701 6,774 6,884 6,91l 6,976 7,038 7,099 7,158 7,216 7,272
r,3zt

u0

660 680 7N 720 740 760 780 800

3412 3 456 3 501 3546 3 591 3636 3 681 3727 3772 3 818 3864 3910 3957 4003 4050 4097 4145

2861 2923 2979 3032 3082 3 l3l 3r78 3224 3270 3315 3361. 3406 3 451 3496 3 541 3 586 3631 3677 3723 3768 3 815 3 861 39W 3954 4 001 4 048 4W5 4142

7,380
7 47a 7,485 7,536 7,586 7,635 7,683 7,730 7,777 7,832 7,868 7,91,3

p:

50bar
v m3/kg
t

60 bar s kJ/kg K
v m3/kg

T oc 0 20
N

kJ/kg 5,1 88,6 r71,,9 ,5< 1 338,8 a))'l

kJ/kg

s kJ/kg K 0,0003 0,2950 0,5698 0,8278 1,,071

60 80 100 t20 140 160 180 2W 220 240 260 280 300 320 3N 360 380 ,m0 420 MO 4ffi 480 500 520 540 560 580 600 620
ffi 660 680 700 720 740 760 780 800

0,00( 9977 0,00( 9995 0,001 006 0,001 015 027 0,001 041 0,001 058 0,001 0,001 077 0,001 099 124 0,001 153 0,001 0,001 t87 226 0,001 275 0,001 0,04222 0,045 30 0,04810 70 0,050 0,053 16 0,055 51 79 0,057 0,060 01 0,062 18 0,064 31 0,06642 0,06849 0,070 55 0,07259 0,07461 0,07662 0,07862 0,080 60 0,08258 0,08454 0,086 50 0,08845 0,090 39 0,09232 0,09425 0,096t7 0,098 09

507,r 592,1 678,r

765,2 853,8 944,4 1038 1 135

0,0002 0,2952 0,5702 0,8283 1,072 1,303

1 571

t,734 1.,937 2,r34

) 7)\

2,513 2,698 2,884

6,089 6,2IT 6,31.6 6,4t1 6,497 6,576 6,651 6,722 6,789 6,854 6,91.6 6,977 7,036 7,W3

0,0009972 0,000 9990 0,001 005 0,001 014 0,001 026 0,001 041 0,001 057 0,001 076 098 0,001 123 0,001 0,001 152 18s 0,001 0,001225 0,001273 0,03317 0,03614 0,038 74 0,04111 0,043 30 0,M539 0,047 38 0,04931, 18 0,051 0,053 02 0,05482 0,056 59 0,058 34 0,060 08 0,061,79 0,06349 0,06s 18 0,066 86 0,068 53 19 0,070 0,071 84 0,073 48 0,075 i1 0,07674 0,078 36 0,079 98 0,081 59

6,r
Rq5

r72,7 256,1, 339,6 423,5 507,8 592,8 678,6 765,7 854,2 944,7 l 038 I 135

1302
1 <))

1,733 1,936
, 111

2,324 2,51t 2,696 2,881

< or7 6,069 6,188 6,29'L 63U 6,468 6,546 6,620 6,689 6,756 6,820 6,882 6,942 7,000 7,057 7,1,r7 7,t66 7,220 '7
)'7)

2857 2926 2987 3044 3098 31.49 3 198 3247 3294 3341 3387 3434 3480 3526 3 572 3 618 3665 37lt 3757 3 804 3 851 3 898 3945 3992 4040 4088 4L35

2805 2 885 2954 3017 3074 3t28 3 180 3230 3279

JJLI

7,r49 7,204
7,258
1 ?,4')

7,3r0
7,4r2 7,462 7,5t1,
7 550

7,606 7,652 7,698 7,743

3375 3422 3469 3 516 3 563 3609 3656 3703 3750 3797 3844 3892 3939 3987 4 035 4083 413L

7,323
1 177

7,422 7,470
7 51R

7,564 7,6t0 7,655

p:

70bar
v m3/kg
I

'c

80 bar s kJ/kg K
v m3/kg
t

kJ/kg
1 1

kJ/kg 8,1 91,,4 174,5 2s7,8

741 )

0 20 40 60 80 100 t20 r40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 s40 s60 s80 600 620 640 660 680 7M 720 740 760 780 800

s kJ/kg K 0,0004 0,2946 0,5690 0,8267

0,000 9967 0,000 9986 0,001 005 0,001 014 0,001 026 0,001 040 0,001 057 0,001 076 0,001 098 0,001122 0,001 151 0,001 184 0,001223 0,001.271. 0.001 331 u,u29 46 0,03198 0,03420 0,03623 0,03812 0,03992 0,041 65 0,04337 0,04494 0,046 s3 0,048 09 0,04962 0,051 14 0,05264 0,05472 0,055 59 0,057 05 0,058 50 0,05994 0,06137 0,06219 0,06420 0,065 61 0,067 01 0,068 41 0,069 80

90,4 173,6 256,9 340,4

4)4 )

508,5 593,4 679,2 766,2 854,6 945,0 1 038 1 135

0,0004 0,2948 0,5694 0,8273 1,071 1,302 1,522 I,732 1,,935 2,131
't 23a

r237
2839 29L8 2987 3049 3 t07 316l 3214 3264 3314
J JOZ

2,509 2,694 2,879 3,066

5,933 6,068 6,182 6,282 6,371 6,454 6,530 6,602 6,671. 6,736 6,799 6,860 6,920 6,977 7,033 7,088 7,r42 7,194 7,246 7,296 7,346 7,394 7,442 7,489 7,s87

34t1. 3458 3 506 3 553 3601 3648 3695 3743 3790 3 838 3 885 3933 3 981 4029 4078 4L26

0,0009962 0,000 9981 0,001 004 0,001 014 0,001 025 0,001 040 0,001 056 0,001 075 0,001 097 0,007122 0;001 150 0,001 183 0,001222 0,00r269 0,001 328 0,02426 0,026 81 0,028 96 0,030 88 0,03265 0,03431. 0,035 89 0,037 40 0,038 87 0,040 30 0,04r70 0,043 08 0,04443 0,04577 0,047 09 0,048 39 0,049 69 0,0s0 97
o n5, ?{

425,0 509,2 594,1 679,8 766,7 855,1 945,3 1 038

t tJ:)

r,070 1,301
1,521 1,731. 1,934 2,130 2,321 2,508 2,692 2,876 3,063 5,794
5 AS'

1236 2787 2879 2955 3023 3 084 3142 3196 3249 3 300 3 350 3399 3447 3496 3 544 3592 3640 3687 3735 3783 3 831 3879 3927 3976 4024 4073 4t2l

0,053 51 0,05477 0,05602 0,057 26 0,058 50 0,0s973 0,060 96

6,079 6,187 6,283 6,369 6,449 6,524 6,595 6,662 6,726 6,788 6,848 6,907 6,964 7,019 7,073 7,126 7,178
7 ))O

7,279 7,328 7,376

7 4)1

7,470 7,s16

p:

90bar
v m3/kg

100bar s kJ/kg K
m3/kg i kJ/kg

T oc 0 20 40 60 80 100 t20 t40 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400 420 440 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640 660 680 700 720 740 760 780 800

,
kJ/kg 9,1,
o, 1 1'75 4

s kJikg K

0,000 9958 0,0009977 0,001 004 013 0,001 0,001 025 0,001039 0,001 056 0,001 075 096 0,001 0,001 121 149 0,001 182 0,001 o,00t220 0,00t267 0,001 325 402 0,001 0,02269 0,02484 0,02669 0,02837 0,02993 0,03140 0,032 80 0,034 15 46 0,035 0,03674 0,037 99 0,03922 0,04042 0,04r62 0,042 80 0,043 96 0,045 t2 0,04627 0,047 41, 0,048 53 0,049 66 0,05077 0,05188 0,052 98 0.0s4 08

258,6
1A) n 425,7 509,9
544 7

0,0005 0,2944 0,5686 0,8262 1,069 1,300 r,520 t,730

1 q13 ) 1)A

680,4 767,2 855,5 945,6 I 038 tl34 1236 1345

2,3t9 2,506 2,690 2,874 3,060

? ,<?

0,00( 9953 0,00( 9972 0,001 003 0,001 013 0,001 025 0,001 039 0,001 055 074 0,001 0,001 095 0,001 r20 0,001 148 0,001 181 0,001 2r9 0,00. 265 -) 0,00. zz 0,00. 398 0,0r926 0,02147 0,02331, 0,02493 0,02641, 0,027 79 0,029tt 0,030 36 0,03158 0,03276 0,033 91 0,03s 04 0,036 15 24 0,037 32 0,038 39 0,039 0,04044 0,04148 0,04252 0,043 55 0,04457 0,045 58 0,046 58 0,047 59 0,M858

5q54 681,0 767,8 855,9 945,9 I 038 Lt34 1235

I J+J

10,1 93,2 176,3 259,4 342,8 426,5 510,6

0,0005 0,2942 0,5682 0,8257 1,069 t,299 r,579 1,,729 r,932

t 1)1

2,3r8 2,5M 2,688 2,871, 3,056 3,249

5,7t5 5,880 6,01r 6,r21 6,218 6,306 6,386 6,46r 6,s32 6,599 6,664 6,726 6,786 6,845 6,901 6,957 7,OII 7,064

2834 2921, 2995 3061 3LzT 3r78 3233 3285 3337 3387 3436 3485 3534 3 583 363r 3 680 3728 3776 3825 3873 3922 3970 4019 4 068 4LI1

5,836 5,979 6,098 6,200

A )O)

6 77\ 6,453 6,525

6 544

2784 2883 2965 3 036 3 100 3 160 3216 3271

3 JZJ

6,660 6,723 6,785 6,844 6,901 6,957 7,012 7,066 7,118 7,169 7,220 7,269
1 all

7,365 7,412 7,458

3375 3425 3 475 3 525 3574 3623 3672 3720 3769 3 818 3867 3976 3965 4014 4063 4ttz

7,tts

7,166 7,2L6 7,265 7,312 7,360 7,406

I
p: I20bar
v m3/kg
T

140bar s kJ/kg K
v m3/kg
a

T .C

kJ/kg t2,l 95,1 178,0 26L,r 344,4 428,0

51? 1

kJ/kg

s kJ/kg K

0 I o,oooee43 20 | 0,0009963 40 I o,oo1 oo3 60 0,001 012 80 0,001024 100 0,001 038 120 0,001 054 140 0,001 073 160 0,001 094 180 0,001 118 200 0,001 146 220 0,001 178 240 0,00I216 260 0,001,261 280 0,001317 300 0,001 390 320 0,001 494 340 360 380 400 420 440 460 480 s00 520 540 560 580 600 620 640 660 680 7W 720 740 7ffi 780 800 0,016 19 0,018 11 0,019 69 0,02108 0,02236 0,023 55 0,02467 0,02575 0,02679 0,027 79 0,02877 0,02973 0,030 68 0,03160 0,03252 0,03342 0,03431 0,035 19 0,03607 0,036 93 0,037 79 0,038 64 0,039 49 0,040 33

s96,7 682,2 768,8 856,8 946,6 I 039 1I34 1234 L34l

0,0006 0,2937 0,5674 0,8246 r,067 r,298 r,5t7 r,727 1,,929

) 1)<

t46r

2,31,5 2,500 2,684 2,866 3,0s0 3,240 3,Ms

5,675 5,841 5,97r

0,000 9933 0,000 99s5 0,001 002 0,001 011 0,001 023 0,001 037 0,001 053 0,001072 0,001 093 0,001 117 0,00t1,44 0,001 176 0,00r2I3 0,001257 0,001,3t2 0,001 382 0,001 480 0,012 00 0,01421 0,01s 86 0,017 23 0,018 44 0,019 s5 0,02059 0,02157 0,0225r 0,02342 0,02429 0,02s 15 0,025 98 0,026 80 0,027 61 0,02840 0,029 19 0,02996 0,03072 0,03148 0,03223 0,03297 0,0337L 0,03444

q4'7 )

511< 598,0 683,4 769,9 857,7

14,1 97,0 t79,8 262,8 346,0 49,5

0,0007 0,2933 0,5666 0,8236 7,066 t,296 1,515 7,725 r,927 ,'t'r)
) 71')

1039 LI34 1233 1339 | 456 2676 2 818 2921. 3 006 3079 3146 3208 3267
J JZ4

2,497 2,680 2,86r 3,044 3,433

5,435 5,664 s,824 5,951 6,0s9 6,154 6,240 6,319 6,394 6,464 6,53L 6,595 6,656 6,716 6,774 6,830 6,885 6,938 6,99L 7,042 7,092 7,141 7,I89
7 )41

2795 2 898 2982 3 055 3I2l 3182 3240 3296 3 350 3402 3454
J )UJ

3 556 3 606 3 656 3705 3755 3 805 3 854 3904 3954 4003 4 053 4103

6,081 6,178 6,265 6,345 6,420 6,49r 6,5s8 6,622 6,684 6,744 6,802 6,859 6,9L4 6,968 7,020 7,072
7 l)t

7,172 7,220 7,268 7,31,s

3379 3432 3485 3 537 3 589 3 640 3 690 374L 379I 3842 3892 3942 3993 4043 4493

Prilog3.
Volumen zrakai dimnihplinova ovisnosti donjojtoplinskoj u o vrijednosti teku6ih gorivai o pretidku zrakaza izgaranje lzvor:[2,3.2251

P
ET6 -Etg o
2
J

rb

')/

=
o
Y

e
E N

z
U J

r0

4L

4i

44

ooNJA ToPLTNSKA vnueoNosr[E tksl

300

Prilog4.
Volumen zraka i dimnih plinovate udio co2 i 02 u suhim dimnim plinovima u ovisnostio pretidkuzraka kod prosjednogte3kog-loZivog ulji lzvor: [2,3.2271

a
I 10
i,;

En t
'i

JE
t g

$i

- R e s E E q E q E E Eg q g E F g A e F t E g E R F g g g E g g f ; E R qf H f i i
N N N a a l ! h h g r @ 6 o o l - - * - - - - -

art

,lr:
v I !

gRRnRn$fl s"gfi $.$.$.3"i"9g.H"$"E"esqqHR s hR$SE

J c

qq q q q q R s^E BsEs.s 8.b.Bq {q q q q R sE B 1 s.d.d.$E.8.E$.Es.E8" E .t

F
E
H + d d F A O O h N < h O H O O O 6 i 6 { H O 6 O O t h F 6 O i - 6 N q H @ h d F d n F F 6 6 h H N O - F d 9 N O d d N d d N N N d d 6 6 6 0 6 n t h 9 9 F 6 i H N 6 6 t - h 9 F @ O i O t h 9 O 9 0 N h O @ r @ d h @

arq.r
H i

aI ar q fi q cr dr di fi ci fI dr dl dr di Fr fI dl q dr i- $- a^ s. r- s- !- r- r. r- r. vi vi vr vr vr ur
d i i d F d H d i d H -

!
c

F
C

s"3.EE"s.s"5.s"s.s.$"E3.ggBB.E"s"B"s
i 9 6 d i o h i 9 t 6 H N r d o

,t
!

a 6

F s s s q dL5 s 8 8 t 8 t 5 8 s 8 t dl dl cl cl cl cl dl dl dl 61.r.!
E
i i i i i i i d

FI Fl dI dI dl fl fi fl q dr Fi fi n" r- n- s- v- s^ r- q- !. *" rr q q vI
F d H i i t s F d i i i t s d d i i i i t s i d i i l -

r R K 3 $ S 3 S 8 S 8 8e s F S 9 S R t E ee t R

6 9 F

d 6 t s

n 6 F N - F

O h

n 6

F
E

z
.l F q.l

,3

$ b c g d d NdS d d d $d EdEddd3dSd3d 3d $ d d d d dEt d FFd dd dFd F dP F F F P F F F$S S E S $ S F$g dd d d d d d d d dd d

F o h e 9 @ o o i H o h F d 9 0 9 q o F a 9 0 i 9 F 6 : o b 9 F a i @ d F 6 h

x
v
J

sgg5$$$qqg3$$e$3BR$$$:n3$$$$
g g. ss.s.$ $" 8.RR n 3 gqg \ Ht $ H $" ga g $" $.Ht q *$ g q q q RfiA $ *
q q n-qqqqq
i i d i i i

z {J
P: Q

.3
v

*NHBBESEE9gRNF$$hSFSBs$EghERFHPER
qvlqq
d d

vr vrvlqqqvlVleH < d i i r -

e-e-e^e^ei i i

r- r^r-r^F-F-

- - ^ qqo-o_
i i i i i N

oN

c/)

2
rr)

sl

!(

.s
x
lt

Agggs$$AgA3535$3s$$gHggsg3
6 Q O r m Q @ 9 q O 9 0 9 6 F N F t F r r { : o d 6 h n 6 9 h h H - N d jj.i.ijjjjjjjjji::ii iTNNNdNNNNN dNNNNNd NdNN

u)

as.s"qqtsags.F"RF.R.H.s.s.5"s{n3.3"s"qqgqRR

gg333s$ 5SEgggggSSeEEEtsE g5$3gg ssEeE$$ *HR

i d d i i d d t d d i i i i i i

(,) . F
v

gSHSE 8 $ x 3 g = B g S E E E g S g : E F R H * $ * F g S X g E s:S H F $
d N o o o 6 0 0 6 0 0 0 6 0 0 0 0 0 0 6 6 6 6 6 6 6 * a * * + < s ? + h h h h jjj.i-ijjjjjjjjj.ijjjjjji-iJ,.i,-iJ-i-.i-i--i--a--a--i--a--i-.i-.i-l-t

v
! . i

S GR =S 9 F 3 E= F S 3 F F 8 F R 8 8 N h E E S S S S F S B S 8 D 5 R 6 S F3 e 5 e $ s $ s s s E S E E E S E E t h S t e t 5 S jSj 8j 8j 8 3 3 3 8 8j 88 9 9 j= I j j j j
dd ddddd dd ddddddddddddd i -i-i-i-i .j .i .i
6 0 6 0 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 .

gFFETR$FF$FF$$SnFH$B5g$$$$B$$$$HHH fr $*h$
j j j j j j j j -i j .j *. j j j j j j .i j j i-i-i .i j j j .i .i .i .i j j j .i j i -i i

$ s s t t E t 9 : s R R 3 $ s E F b : 8 e 8 g 8 R F & R R F : A 5 R R= s r $ 8 I 3 3 8 3 3 j3 j8 ji.-i3 3 3 j8 j8 j3 8 3 8 8 8 S S 8 gj =j e == jSj Sj e ej : j: s r e RRR 3 j j j j j

.i .j .j .i -i.i -i-i .i -i i-i .j -j i -ii -l -i -i

arl

to ctt

RR$a Ha q e e $ nH f; As.!. F $ H e Ha Hg q AH$ n $ I $.$.t 8.e H H H

i i T d H d i H N N 6 t s N N N N

o o.

gE

$s

eReEsRsEERss8RqgFgEAnAFgEentEgERHgAEE

I
iE
o

$g

R?SSESEsEEERRRsF?qFFEFsEFFSgSgSiSqE

& t . - -l l

5R[$g$d$6$$$5F$$tH$$$$$$sg
_ N N N N O O

-l o

-lN

!l?
-l*

R3$sgiFg;; ls$fi grtn$gr*ffi fi F:

F F - F - F : I N N N .

$$*$3$n'$3grR$$g$$$$F3Fs$$i$ Ssi $*$$;$$$Ft$$*$g$i$$F$*$$$fr ffiffiFffi ru#$F

i i i N N N o o o 6 ?

+ *$$$ r$$$R$sra$fr gg5ffi $$$ss sf

-l * "l*

rr)

,_.,t F t!

z z TJ
O rI.]
(h

+ aF3*stRxtFrRr$*$s$gi$$$
l* lx
F F H F < < N N N N N N N 6 6 $ + h i . ; F

.rl E * ll -*
o

z r!
v)

!l?
tt{ -l{

**$$g$R$$$$$$$$F$FR$Fg$ R FiH$ ii $ F$ gugg*$F$*s*u$w sn$sg$*uggFg x$;3$$$$tg$rF$*sFtgg$g$FF uTSg ffiS* S

.rl E - ll **

ffi

!lt'
'.ll*.
z

olt
flE

gi 88"+ \n$ * RI RNs h P?i.${q@

6s FESEHNxSx+lisn$xssHF$i$rg$*sggg$

$E

Prilog7.
Koeficijenti lokalnihotpora strujanja lzvor: [2,4.2431
LUKOVI R - i l i -R d a

"%
0,1
nt5

bla--ll2 bla:2

b l a: 3

150' 30" 135" 450 t20" 60" 90" 90"

0,11 0,3 0,55 1,5

0,13 0,3 0,62 1,65 0,12 0,04

0,18 0,06

0,1 0,25
t t \

0,09 0,23 0,48 1,,3 0,09 0,03 0,13 0,04

o r5

0,5 t,3
1
J

t,4 0,1 0,03

0,1,4 0,04 0,16 0,05

30' 30'
450
A<o

0,1 0,1 0 , 0 1 1 0,032

l J

0,r7 0,13
n11

0,15 0,05 0,18 0,06 nr5 0.08

60" 60"

0,05
I

0,22 0,07 0,3 0,1 2 3

0.0s
0,2 0,07 5

c-p

90' 90"

0,4 0,1

0,23 0,07
4

LUKOVI OD 90' (KOLJENA) SASTAVLJENI OD SEST ELEMENATA

4
d

o,27 0,2r o ) )

0,24 0,28

SIRENJE PRESJEKA fSE ODNOSI NA v,

L
A2

0 0 , 1 0,2 0,3 0,4 0,5

0,6 0,7 0,8 0 , 9

1 0,85 0,67 0,51 0,38 0,27 0 , 1 7 0 , 1 0,0450,012 15' 0,25 30" o 5 5 45" 0,69 60' 0,76
n )') o 5 0 , 1 8 0,16 0,1250 , 1 0,38 0,28 0,2

0,07 0,05 0,02

-L
)Yt

At Y2

0 , L 4 0 , 1 0,06 0,03

0,65 0,55 0,37 0,24 0 , 1 7 0 , 1 1 0,07 0,03

0,72 0,62 0,44 0,27 0 , 1 8 0 , t 2 0,07 0,04 90' 0,83 0,70 0,57 0,42 0,29 0.2 0 , 1 30,07 0,04

304

SUZENJE PRESJEKA f SE ODNOSI NA v,

A2

Ar
Y

0 , 1 0.2 0,3

J,4

0,5 0,6 0,7

0,8 0,9

42,

0,5 0,6

j,42 0,38 0,33 0,28 0,23 0,18 0,13 0.08

rll )"

A2
v2

"l fr
[ ;

0,u 0,21 0,1850,1650,L4 0 , 1 2 0,0950,0650,035

0.335 0,3 0,26 0,23s0,20 0,17 0,13 0,0950,04

0,06 0,05s 0,05 0,0450,04 0,0350,0250,02 0,015 0,12 0,110,10 0,09 0,475 0,06 0,05 0,04 0,02 0,18 0 , 1 6 0,145 0,t25 0,106 0,09 0,07 0,0550,02s

KOEFICIJENT LOKALNOG OTPORA KOJI SE ODNOSINA BRZINU POKAZANUNASKICI

ULAZUKANALS OSTRIMRUBOVIMAKOJILEZE URAVTIIMULAZA

ULAZUKANAL SAISTURENIM RUBOVIMA

i= 0,, : L,o
o,os.{.0,2
6 PRI ->0,04
CI

t=0,85
t=0,05

ULAZUKANAL SAZAOBLIENIM RUBOVIMA

PRI r/d: 0,05 KADASURUBOVIRAVI\il KADASURUBOVIISTURENT PRI r/d = 0,1 zA OBA SLUCAJA PRIr/d.:0,2 ZA OBA SLUCAJA

e:0,25 f - d, t:0.r2 I=O

NAZIV

SKICA

KOEFICIJENT LOKALNOG OTPORA KOJI SE ODNOSINABRZINU POKAZANUNASKICI

ZA RUBOVE U RAVNINI I ZA ISTURENE RUBOVE a:3V a:50" a=90"

I]LAZUKANAL

t--0,2 d --0,4 = 0,2 --0,2s

I >-o,3d :0,2 = 0,r5 :0,25

ZA PRAVOKUTNI KANAL SE UZIMAJU VECE VRIJEDNOSTI KUTA A

PRIKLruCAKZA DOVOD

sA zAsuNoM
BEZ ZASUNA

=0,3
':0,2

t]LAZUKANAL ISPODKAPAKA

t=0,3
VRIJEDNOSTI ' VRIJEDE SAMO ZA POKAZANI OBLIK KAPAKA

IZLAZTZKAI-IALA PODKAPAK

t - 0,65

TZLAZIZKANALA

c: L,r

ULAZUKANAL KROZRESETKU, DIJAFRAGMUILI JEDAN (PRVI) BOCNIOTVOR (OTVORISOSTRIMKRAJEVIMA)

4,1

l e Y 1:\t'zoz;-r)
L, O,N, PRI BoCNoM ULAZjIJ A VELICINI trDODAJE SE JEDINICA

Al

KOEFICI JENTLOKALNOGOTPORA KO{_sFoDNOStNA BRZTNd POKAZANUNASKICI

RIMKRAJEVIMA)

(oTVORr oST_ s

IZLAZIZKANALA KROZRESETKU ILIDIJAFRAGMU

FTI,,
AtY

+(f.o,n, i

l+

BoCNrorvon

IZLAZIZKAI]ALA KROZJEDAN (POSLJEDNJT')

nrSptxant

(orvoRrsosr_
RIMKRAJEVIMA)

DIJAFRAGMA UNUTARKANALA

t=("u,-r*o.ro, !,

{+

POTPUNOOTVO_ REN SIBER ILI LEPTIR

r-i\
f z

l l l | l

(--n )-'+)

\-

307

POPIS OZNAKA POGLAWJE 1. Axp Ae A* B

CL

D Do
Hd

It*t"

ie i" it i3, Qa Qt Qo Q* Qr
Qo;

povrSina isparivada povriina pregrijada [m'] [tn'] povr5inazagrijadavode tkc/sl kolidina goriva [kJ/m3K] specifidna toplina zraka na ulazuu loZiSte tkc/sl koliCinaproizvedene pare tkc/sl KO|ICtna pare "nOrmalne< IkJlkg] oonJa toplinavriiednost goriva IkJ/kg] entalpija napojnevode [kJ/kgJ entalpija pare [kJ/kg] entalpija vode [kJ/kg] entalpija vodena ulazuu parni bubanj [kJ/kgJ entalpijapare n aizlazuiz parnog bubnja lkwl toplinapredana isparivadu lkwl topllnadovedena loZiste u [kw] toplina predanapregrijadu lkwl roplna predanazagrijadu [kWna]

[-']

vz'

v;
[rn3/kgJ

"il,1

volumenpare volumenpamog prostora specifidni volumenpare na rzrazu parnogbubnja lz

POGLAVLJE 2.
t':

9.*

t3' rs

il'
i*
llw iP

P
Qiw Q^p Qw 4"
Qn

Qo^

Qop

4on

4,"
Qw tu vL vl

specifidno toplinsko optere6enje loZi5ta [kWm,] specifidno toplinsko optere6enje isparivada [kg/mrs] specifidno maseno optereienje isparivada [kWm'z] specifidno toplinsko oprer-e6enje pregrijada [kWm,] speclxenotoplinsko opteredenje zagrijadavode [kg/mrs] ili specifidno optereienje [m3/mzs] vooenog ogledala ili [kgim3s] specifidno optereienie [rn3/m3s] volumenaparnogprostora temperaturazraka na ulazu u loZiite lmilkel koliiina_zrakaza izgaranje -rKggonva [-'] volumenloZiSta

r Ti
ti tl .4

uu'

rcl

v'

entalpijasuhozasicene pare entalpija vrele vode [kJ/kgj entalpija pare na izlazttn parnog bubnja [kJ/kg] entalpijapare na ulazuu medupregrijad [krfte] entalpijapare na izlazuiz medupregrijada [kJrkg] entalpija vode iza zagrijadavode IkJ/kg] entalpija napojnevode lkJeel entalpijapare [kPa] tlak lkJ&el toplinapredanaisparivadu lkr&el toplinapredana medupregrijadu [kJrkg] toplinapredana pregrijadu [kJ/kg] roptlna zagrijavania [kJ/kg] toplina predanarigri.l"eu vode lkJ/kel toplina isparavania t"Kl apsolutnat"Inp"ruturu rsparavanja tg temperatura isparavania podetna rcl temperatura rcl teoretskatemperatura pregrijavanja lkYkgl unutarnjaenergija suhozasi6ene pare lkJrkel unutarnjaenergija vrete vooe [m'&g] specifidni volumen suhozasiiene pare [m,/kg] specifidnivolumenvrele vode
[kJ/kg]

[kJ/kgK] srednja specifidna toplina

309

x
p

ltdkel lkJ/kel
[kJ/kg]

tp

udio suhozasi6ene pare unutarnja energija isparavanja vanjskaenergija isparavanja

W14 WO, t?5 ww

[tg/tg]

lt/kel
ltgltg] [t dtg] [m3/m3] [m3im3] [m3/m3] [m3/m3] [m3/m3] [kg/m,] [kg/-t] [kdmt] [kg/m'] [kdm'] [kdm'] [k/m,] [kg/mt] [kg/m'] [m'zls] [mfl/kg]

POGLAWJE 3.

cr c2
Cp'pr

9a,

[kJ/m3K]

konstanta konstanta specifidnatoplinaplinova kod konst.tlaka

baza prirodnog logaritma donja toplinska vrijednost gomj a toplinska vrijednost entalpija dimnih plinova po I kg goriva entalpij a ugljik-dioksida entalpija sumpor-dioksida entalpija du5ika entalpija kisika entalpija vodene pare minimalna kolidina kisika za 1 kg goriva minimalna kolidina zraka za 1 kg goriva stvarna kolidina zraka za 1 kg goriva tlak , temperatura poaetna temperatura konadna temperatura kolidina ugljik-dioksida u dimnim plinovima po 1 kg gonva kolidina vodene pare u dimnim plinovima po 1 kg goriva kolidina zraka za izgaranje 1 kg goriva minimalna kolidina zraka zaizgaranje 1 kg goriva kolidina du5ika u dimnim plinovima po 1 kg goriva kolidina kisika u dimnim plinovima po 1 kg goriva kolidina dimnih plinova po 1 kg goriva kolidina suhih dimnih plinova po 1 kg goriva kolidina sumpor-dioksida u dimnim plinovima po 1 kg goriva maseni udio ugljika u gorivu

9Hro qNz Qo, Qso, 8co, Quro O!, Qo" Qpr Qpt"

Hd Hs Ipr lco, iro, i*, io, it o ftro,.^jn tnr,*

1711,

[kJ/kg] [kJlkg] [kJ/kg] [kJ/rn] [kJ/m3] [kJ/rn3] [kJA,I3] [kJ/m3] lkdkg] ltgltg]

fto,
Q, 9tryc) AVt I

lteltel lPal

maseniudio vodika u gorivu maseni udio kisika u gorivu . maseniudio sumpora u gorivu maseniudio vlage u gorivu volumniudiougljikdioksida volumni udio vodenepare volumni udio du5ika volumni udio kisika volumni udio sumpor-dioksida gusto6augljik-dioksida gusto6a vodenepare gustoda du5ika gusto6a kisika gusto6a dimnih plinova gustoia dimnih plinova kod normalnogstanja gustoiasumpor-dioksida gustoia goriva kod temperaturet gustoda goriva kod 15'C kinematskaviskoznost vi5akzrakapo 1 kg goriva koeficijent vi5kazraka

p
t tr
tZ

V.o,

rcl rcl rcl

POGLAVLIE 4.

lmi/kel
lmilkg]

B cc
CL Cf,
DMP

V""o

VL Vt,^ V*. t/oz

lmi/kel [m,l/kg] [mi/kg] [rni/kg] [m,]/kgl [mfl/kg] [miikg]

D" De dc
8rg"\ 8zg") 8zw"\ 8q\xl 8s9., 8qv",

kolidinagoriva tkC/sl [kJ/kgK] specifidnatoplinagoriva [kJ/m3K] specifidnatoplina predzagrijanog zraka [kJ/m3K] specifidnatoplinadimnih plinova kolidina medupregrijane tkC/sl pare kolidinaodsoljenevode tkdsl kolidinapregrijanepare tkC/E kolidinapare za [tdtg]

t%] t%l t%l t%l I%l I%l

fl

Vpr vpr,, V"o,

Wg

ltgltel

8\x\

t%]

rasprskavanje 1 kg goriva gubitak osjetne topline dimnih plinova gubitak zradenja u okolinu gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja gubitak zbog dade gubitak zbog lete6eg koksa gubitak zbog propadanja goriva kroz reietku gubitak zbog izgorivog u troski

310

gubitak zbog osjetne toplinetroske Hd donja toptinskawijednosr [kJ/kg] goriva l' entalpija vrele vode [kJ/kg] t'". entalpijapare naizlazu [kJ/kg] iz medupregrija6a tnr^ entalpijapa;e na ulazu [kJ/kg] u medupregrijad iNv entalpij; dp;jne vode [krtg] ,l entalpijaprig.ilun" pu." lflttg] i, entalpijaiasiien"pui" IkJ/kel tt 5iegenova konstanta Q, toplinadovedena IoZiSte [kJ/kg] u po I kg goriva Qzttoplina dovedena [kJlkg] zrakom po 1 kg goriva osjetnatoplina [kJ/kg] .Qc predzagrijanoggoriva , osjetnatoplini pare za ep [kJ/kg] rasprskavanje kggoriva 1 _ tL temperatura fC] predzagrijanogzraka t temperaturaokoline fC] tpr temperaturadimnih fcl plinova V.,^^ minimalna kolidina zraka [mftAg] za izgaranje kg goriva I _ Vpr kolidinadimnihptinova [milkgl po 1 kg goriva volumni udio 9cor1u"1lY"') ugljik_dioksida Qco&) t%l volumni udio ugljik monoksida 4cp stupanjiskoristivosti generatorapare . ^ koeficijent pretidkazraka t%l POGLAVLIE 5.
A Ai Ak Aw Az A.r AzI

ge<u

Ct-z Cpt 4 d! f f, f" y, 1pr.. iu f /

[W/m,Kl lJlTrX] [mJ [-]

lHftg] [kJ/kg] [kJ/kg] [WmrKi [m]

o p
Pco, Pu,o r

[mj fbar]
[bar] [bar] [m]

o
Qt,r,

twl
[w]

Q*
Qz Q""
Qzv Qzupr Qn Q.tpr 4, Qu

twl
twl twl
tWl tw] twl twl [W/m'z] [W/m'?]

Qpp,pr twj

[-'] [m,J [m'J [.1i tm1 [rn,] [m,] [-'] [.'] tkgsl [tn] [WmrKt

A.n Azz ! b C,

povr5ina povr5ina isparivada konvektivna povrsina povrSina pregrijaiapare povr5ina ozradena efektivno ozradena povrSinau loZi5tu povr5inaplamenakoja zrat povr5inazagrijada vode povriina zagrijadazraka potro5njagoriva Sirina koeficijentzradenjacrnog tijela

QzCo, [W/m'?] Qz\o [W/m] Qzco,,r [Wm'?] Q,t"o,t

Qqt,t

[W/m'?] [Wm,] tKl tKl [K] [rn] fcl fcl

T T.
T" r ttt tpt,;o

koeficijent prijelaza topline zradenjem specifiina toplinaptinova promjer hidraulidki promjer t<orekciiskiiaktor korekciiski faktor korekciiski faktor donjatoptinska vrijednost entalpija pLinova kod stvarnetemperature enralpija zrakanaulaat u lozste koeficijent prol azatop]ine debljina sloJa plina koji zraei opseg tlak parcijalni tlak CO2 parcijalni tlak HrO polumjer toplina toplina koju plinovi predaju u isparivadu toplina pregrijavanjapare toplina koju plinovi predaju u pregrijadupare toplina zradenja toplina koju zradicrno tijelo toplina zagrijavanjavode toplina koju plinovi predaju zagrijaduvode toplina zagrijavanja zraka toplina koju plinovi predaju zagrijaduzraka toplina zradenja toplina zradenjacrnog tijela toplina zradenjaCO, toplina zradenjaH2O toplina zradenjaCO2kod temperaturet toplina zradenjaHrO kod temperaturet toplina zradenjaplinova kod temperature/ apsolutna remperatura apsolutna temperatura crnogtijela apsolutnatemperatura stijenke korak izmeduciievi temperatura rruiu na ulazuu loZi5te izlaznatempentura plinova

311

lpr,'r

r"
t"r t,
Vt,,^
w wo a dron

%
0^t

a^
dy

A2

\t

4o

o
T

rt
5z

I l Lt A /rg

ulaznatemperatura plinova stvarnatemperaturau rcl loZi6tu izlazna tempentuta n t"cl loZiita teoretskatemperaturau fcl loZiStu minimalnakolidina zraka [tni,/kg] zaizgaranje 1 kg goriva brzina tr/sl brzina svedena na Im/s] normalno stanje IWm'?K] koeficijent prijelaza toplinekonvekcijom [Wm'?K] korigirani koeficijent prijelazatopline [Wm'?K] koeficijent prijelaza topline konvekcijom kod pare IWn,K] koeficij ent prijelaza topline konvekcijom kod plinova IWm'zK] koeficij ent prij elazatopline konvekcijomkod zraka IWm'?K] koeficijent prijelaza topline s vanjskestrane [Wm'zK] koeficijent prijelaza topline s unutamje strane stupanjiskoriStenja loZi5ta stupanj izoliranosti povr5ina stupanjcrno6e [Wm'zKa] Stefan-Boltzmannova konstanta faktor ozradenosti koeficijent ekraniziranja faktor zaprljanja cijevi koeficijent vi5kazraka vodljivostmaterijala [W/mK] razlika temperatura fcl logaritamskarazlika fcl temperatura

fcl

Ap" [Pa] Apo*o, [Pa] Lp[Pa]

uzgon koristan uzgon pad tlaka u udamim cijevima

POGLAVLIE 7, A d
dh

['n']

I h K k

[-] [-] Ids'] lml

o
Re sr' Jz t"

t-l
[-] lml

v, z
rk

til

rcl rcl
[rn'/s]

)\
Qpr

&&"
8o

[kdm'] [kd-'] [kd-'l [kd-,]

&"

LP* APrpr LP" Lpa

lP"l [Pa] lPul [Pa]

POGLAVLIE 6. C D D" I
Q^ 9o oAPt

Lp, LPt
AP,pt LPo

lPal lPal lPal

I ,,1

tkc/sl tkc/sl Irr/s'] lkdm'] [kdrn'l [kdm'] tPal

cirkulacijski broj kolidina proizvedenepare kolidina medija u cirkulaciji gravitacija srednjagustoda gustodau silaznimcijevima gustocau zagrijadkom dijelu cirkulacijskogkruga pad tlaka u silaznim cijevima

tP4
[Pa] [Pu] tPd [Pa]

Ap, Ap,pr LpLp,

povrSinapresjekastrujanja promjer cijevi hidraulidki promjer gravitacija visina dimnog kanala koeficijent rasporeda cijevi apsolutnahrapavost opseg nastrujavanog presjeka Reynoldsovbroj korak izmedu cijevi temperaturaokoline temperaturaplinova radni kapacitetventilatora broj redova cijevi stupanj iskoristivosti ventilatora koeficijent trenja kod strujanja gustocaplinova gustoCaplinovakod normalnogstanja gustodazraka gusto6a zraka kod normalnogstanja koeficijent lokalnog otpora koeficijent lokalnog otpora za 1 red cijevi potlak na idazu iz loZiita pad tlaka u dimnom kanalu zboglokalnih otpora padtlakauzradnomkanalu zboglokalnihotpora razlikatlakaudimnom prolazu radni napor ventilatora pad tlaka zbog otpora trenja pad tlaka u dimnom prolazu zbog otpora trenja pad tlakazbogotpora trenja u zradnomprolazu uzgon uzgonplinskog prolaza uzgonzradnogprolaza razlikatlaka u zradnom prolazu

312

POGLAVLIE 10.
d d^u Pr Pz o o I

POGLAVLIE 13. Vr,-io vt..^ Vrt., [mfr/kgj [mi/ke] [mftikg] minimalna koli tina zr aka zaizgaranje minimalnakolidina dimnih plinova kolidina suhihdimnih plinova minimalna kolidina suhih dimnih plinova maseniudio ugljika maseniudio vodika maseniudio duiika maseniudio sumpora maseniudio vlage koeficijent viSkazraka volumni udio CO, u suhim dimnim plinovima maksimalnivolumni udio CO2u suhim dimnim plinovima volumni udio CO u suhim dimnim plinovima volumni udio N, u suhim dimnim plinovima volumni udio O, u suhim dimnim plinovima

[-J [m] [Pa] [Pu] tm/rl [N/m] [kg/m']

v
Li L.p U/kgl [Pa]

promjer destica goriva maksimalni promjer destica goriva unutarnji tlak destica goriva vanjski tlak destica soriva brzinaiestice povr5inska napetost loZivogulja gusto6a koeficijent strujanja kroz sapnicu koeficijent otpora gibanja destice goriva adijabatskitoplinskipad padtlaka 12.

Vpr,",-ro [mfr/kg] t{g wH2 wN, ws ww [tg*g] [kgltg] [kg/kg] lkdkg] ttdtel
[Y"]

).
9cq.a6

POGLAWJE D^ d I p s
O6

Qa"rlxwof/")

[-l tml [bar] [*m] [-] [N/mmr]

unutamjipromjer pla5ta promjer rupa za.cijevi faktoroslabljenla radunskitlak debtjina stijenke korak izmeduo dozvoljenonap.'lft"'- "ii*i

eco,"1u"y l/o,l gN2,s(%) t%l 9o''4x1 t%l

rl
*

[ ;

I
373