Está en la página 1de 147

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

PRIRUNIK
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

PRIRUNIK ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA

Pripremili: Niko Grubei, zamjenik ministra pravde BiH Jusuf Halilagi, sekretar Ministarstva pravde BiH Milana Popadi, pomonica ministra pravde BiH Nikola Sladoje, pomonik ministra pravde BiH Sadeta kalji, pomonica ministra pravde BiH Lektor: Lejla Nuhodi tampa: Izdava: Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine Trg BiH 1, Sarajevo

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

UVODNA RIJE elei olakati polaganje strunog upravnog ispita kandidatima sa srednjom, viom, a u budunosti i visokom kolskom spremom, Ministarstvo pravde BiH odluilo je izdati ovaj prirunik. Prirunikom je u potpunosti obuhvaeno gradivo za spremanje strunog upravnog ispita za sve stepene strune spreme. Kao polazna osnova za izradu Prirunika koriten je Program strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine. Na kraju Prirunika priloeni su: Odluka o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br.46/04 i 50/05), Program strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br.46/04 i 50/05) i obrazac zahtjeva za polaganje strunog upravnog ispita, s objanjenjem. Kandidatima napominjemo da je potrebno uiti one dijelove Prirunika koji su obuhvaeni Programom polaganja strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine, za strunu spremu za koju pripremaju polaganje strunog ispita. Prirunik moe posluiti i kao podsjetnik dravnim slubenicima i zaposlenicima u svakodnevnom radu te za pripremu drugih ispita. Ministarstvo pravde BiH iskreno zahvaljuje USAID JSDP koji je finansirao izdavanje ovog prirunika.

Sarajevo, 6. decembra 2006. godine

MINISTARSTVO PRAVDE BiH

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

OSNOVE USTAVNOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE


1. Uvodne napomene Ustavni sistem predstavlja cjelinu ustavnih principa i pravila kojima se ureuje dravna, privredna i politika organizacija. Kako je ustav pravni akt s najviom pravnom snagom, ustavna pravila predstavljaju osnovna pravila cjelokupnog pravnog sistema jedne drave. Ustavni sistem Bosne i Hercegovine( u daljnjem tekstu:BiH) ine: Ustav BiH, Ustav Federacije BiH s ustavima kantona i Ustav Republike Srpske. Ustav BiH ini osnov i ima prednost u odnosu na ustavnopravna pravila entiteta. Isto tako, Ustav Federacije BiH nadreen je ustavima kantona. BiH je sloena drava koja se sastoji od dva entiteta s visokim stepenom autonomije: Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta BiH. Ustavom BiH nisu utvrene osnove unutranje organizacije entiteta i niih jedinica vlasti u entitetima. Ovim je entitetima data mogunost da samostalno urede svoje modele organiziranja vlasti i upravljanja, tako da se institucije i oblici unutranje organizacije vlasti izmeu dva entiteta BiH u velikoj mjeri razlikuju. U okviru Federacije BiH, kantoni su svojim ustavima predvidjeli odreene specifinosti, uglavnom prihvatajui model organizacije i institucija vlasti istovjetan onom u Federaciji BiH. Ustav BiH, zakoni i propisi organa BiH, u okviru njenih ustavnih prava i ovlatenja, obavezujui su za entitete. Tako su u raspodjeli nadlenosti izmeu BiH i entiteta institucijama BiH date izriite izvorne nadlenosti u odreenim oblastima. Izvorna nadlenost znai donoenje, izvravanje i primjenu zakona i utvrene politike u odreenoj oblasti na cijeloj teritoriji BiH, to u okviru ovih nadlenosti podrazumijeva: da organi BiH donose zakone, kao i druge propise za izvravanje zakona iz ovih oblasti (ako je to ovlatenje utvreno zakonom); da entiteti mogu donositi zakone iz ovih oblasti samo na osnovu izriitog i preciznog prijenosa datog u zakonu BiH i da ovi zakoni imaju sudsku zatitu od Ustavnog suda BiH. BiH nije obian zbir entiteta i tri konstitutivna naroda. U okviru njenih institucija usklauju se pojedinani, esto proturjeni interesi, s opim interesom u demokratskoj proceduri, uz onemoguavanje prevlasti ili privilegija entiteta, konstitutivnih naroda i dr. Ovim se ukazuje na jo dva aspekta bh. federalizma: prvi, upuenost na meuentitetsku saradnju zasnovanu na principu dobrovoljnosti, i drugi koji nije zasnovan na osnovama iskljuivosti vlasti, prinude i naredbodavnim odnosima, ve na odnosima saradnje i ravnopravnosti, na osnovu konsenzusa. Opi okvirni sporazum za mir u BiH, parafiran 21. novembra 1995. u Daytonu i potpisan 14. decembra iste godine u Parizu, sadri 11 aneksa, kojima su dogovoreni osnovni principi dravnopravne organizacije te civilnog i vojnog aspekta mirovnog sporazuma. Aneks IV. Sporazuma sadri Ustav BiH, kao najvii pravni i politiki akt jedne drave. Sastavne dijelove Ustava BiH ine i Aneks I.: Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji e se primjenjivati u BiH i Aneks II.: Prijelazne odredbe. Ustav BiH stupio je na snagu nakon potpisivanja Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao ustavni akt kojim se amandmanski mijenja i nadreuje Ustav Republike BiH. Ustavom BiH utvrena je obaveza entiteta da, u roku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu, amandmanski izmijene i usklade svoje ustave s Ustavom BiH. U uvodu Ustava BiH navedeno je da: oslanjajui se na potivanje ljudskog digniteta, slobode i jednakosti; posveeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju; uvjereni da demokratske strukture vlasti i pravini postupci najbolje stvaraju mirne odnose unutar pluralistikog

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

drutva; u elji da promoviraju opu dobrobit i privredni razvoj kroz zatitu privatnog vlasnitva i promociju trine ekonomije; voeni principima i svrhama Povelje Ujedinjenih naroda; opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavisnost BiH u skladu s meunarodnim pravom; odluni da osiguraju puno potivanje meunarodnog humanitarnog prava, inspirirani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, meunarodnim ugovorima o graanskim i politikim pravima i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava; podsjeajui na Osnovne principe usuglaene u Genevi i New Yorku, Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i graani BiH ovim utvruju Ustav BiH. U 12 lanova Ustava BiH utvreni su: kontinuitet, demokratski principi, sastav, kretanje robe, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i dravljanstvo BiH, ljudska prava i osnovne slobode, nadlenosti i odnosi izmeu institucija BiH i entiteta, Parlamentarna skuptina BiH, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH; Ustavni sud BiH; Centralna banka BiH i izmjene i dopune Ustava BiH, te prijelazne odredbe. 2. Kontinuitet, demokratski principi i sastav Republika BiH, ije je slubeno ime od stupanja na snagu Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH Bosna i Hercegovina, nastavila je svoje pravno postojanje po meunarodnom pravu kao drava, s unutranjom strukturom izmijenjenom Ustavom BiH i u postojeim meunarodnopriznatim granicama. Ona ostaje drava lanica UN-a i moe zadrati lanstvo ili se prijaviti za lanstvo u organizacijama sistema UN-a i drugim meunarodnim organizacijama. BiH je demokratska drava koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta BiH. Ustavom BiH garantira se sloboda kretanja irom BiH, te da BiH i entiteti nee ometati punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala irom BiH i da nijedan entitet nee provoditi bilo kakvu kontrolu na meuentitetskoj granici. Glavni grad BiH je Sarajevo. BiH e imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skuptina BiH i potvrdi Predsjednitvo BiH. 3. Dravljanstvo Postoji dravljanstvo BiH, koje regulira Parlamentarna skuptina BiH, i dravljanstvo svakog entiteta, koje reguliraju entiteti pod uslovom da su svi dravljani bilo kojeg entiteta samim tim i dravljani BiH. Nijedno lice ne moe biti arbitrarno lieno dravljanstva BiH ili dravljanstva entiteta ili na drugi nain ostavljeno bez dravljanstva. Niko ne moe biti lien dravljanstva BiH ili entiteta po bilo kojem osnovu kao to su: spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili bilo koji drugi status. Sva lica koja su bila dravljani Republike BiH neposredno prije stupanja na snagu Ustava BiH su dravljani BiH. Dravljanstvo lica koja su roena poslije 6. aprila 1992. godine, a prije stupanja na snagu Ustava BiH, regulirat e Parlamentarna skuptina BiH. Dravljani BiH mogu imati dravljanstvo druge drave, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor izmeu BiH i te drave kojim se to pitanje ureuje, a koji je odobrila

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Parlamentarna skuptina BiH, u skladu s Ustavom BiH. Lica s dvojnim dravljanstvom mogu glasati u BiH i u entitetima samo ako je BiH drava njihovog prebivalita. Dravljanin BiH u inozemstvu uiva zatitu BiH. 4. Ljudska prava i osnovne slobode Demokratski karakter ustavnog ureenja moe se cijeniti stepenom garancije ljudskih prava i sloboda. Ovim pravima tite se tjelesni, duhovni, politiki, kulturni, ekonomski i socijalni integritet i ljudsko dostojanstvo svakog lica, posebno u postupku pred organima vlasti. U ostvarivanju propisanih garancija osnovno je to u kojem su stepenu stvorene praktine pretpostavke (politike, pravne, ekonomske, kulturne i dr.) da se proklamirano i ostvaruje. Ustavom BiH zagarantirano je da e BiH i oba entiteta osigurati najvei nivo meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za BiH, kao to je predvieno Sporazumom o ljudskim pravima. Ustavom BiH utvreno je da se prava i slobode u konvencijama i njihovim protokolima direktno primjenjuju u BiH i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Sve nadlene vlasti u BiH obavezale su se da e saraivati s organizacijama i osigurati neogranien pristup organizacijama utvrenim u ovom sporazumu; bilo kojem meunarodnom mehanizmu nadgledanja ljudskih prava uspostavljenom za BiH; nadzornim organima uspostavljenim bilo kojim meunarodnim sporazumom ili navedenim u Konvenciji o zatiti i kanjavanju zloina genocida iz 1948., Meunarodnim sudom za bivu Jugoslaviju i bilo kojom drugom organizacijom koju je ovlastilo Vijee sigurnosti UN-a. Sva lica na teritoriji BiH uivaju ljudska prava i slobode, to ukljuuje: a) pravo na ivot, b) pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju, ni neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili kazni, c) pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili potinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu, d) pravo na linu slobodu i sigurnost, e) pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u vezi s krivinim postupkom, f) pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku, g) slobodu misli, savjesti i vjere, h) slobodu izraavanja, i) slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima, j) pravo na brak i zasnivanje porodice, k) pravo na imovinu, l) pravo na obrazovanje, m) pravo na slobodu kretanja i prebivalite. Sva lica u BiH bit e slobodna od diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to su: spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno i socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi status. Ustavom BiH garantirano je uivanje navedenih prava i sloboda kao i onih predvienih u meunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I. Ustava BiH. Ustavom BiH posebno se istie pravo svih izbjeglica i raseljenih lica da se slobodno vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom VII. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, da im se vrati imovina koje su bili lieni za vrijeme neprijateljstava od 1991. godine i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu koja im ne moe biti vraena. Sve obaveze i/ili izjave u vezi s takvom imovinom koje su date pod prisilom nitavne su. BiH i svi

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posebno upravljaju entiteti ili koji djeluju u entitetima duni su potovati osnovna ljudska prava i slobode navedene u Ustavu BiH. BiH e ostati ili postati stranka ugovornica meunarodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I. Ustava. Ustavom BiH predvia se obaveza svih nadlenih organa vlasti u BiH da sarauju i osiguraju neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za BiH; nadzornim organima koji se uspostave bilo kojim meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I. Ustava; Meunarodnim sudom za bivu Jugoslaviju i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlatenoj od Vijea sigurnosti UN-a s mandatom koji se tie ljudskih prava ili humanitarnog prava. 5. Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine Ustavom BiH navedene su sljedee oblasti koje su u nadlenosti institucija BiH: a) vanjska politika, b) vanjskotrgovinska politika, c) carinska politika, d) monetarna politika, kao to je predvieno odredbama Ustava BiH o Centralnoj banci BiH, e) finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH, f) politika i reguliranje imigracije, izbjeglica i azila, g) provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui i odnose s Interpolom, h) uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacionih sredstava, i) reguliranje meuentitetskog saobraaja, j) kontrola zranog saobraaja. 6. Nadlenosti entiteta Vano je istai da je Ustavom BiH izriito data presumpcija nadlenosti entitetima, tako da su oni nadleni za sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu Ustavom BiH povjerena institucijama BiH. Entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim dravama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Svaki entitet moe takoer sklapati sporazume s dravama i meunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skuptine BiH, koja takoer moe zakonom predvidjeti da za odreene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna. Svaki entitet pruit e svu potrebnu pomo BiH kako bi joj se omoguilo da potuje meunarodne obaveze BiH, s tim da e finansijske obaveze u koje je uao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skuptine BiH i Predsjednitva BiH, ostati obaveza tog entiteta, osim ako je ta obaveza neophodna za nastavak lanstva BiH u nekoj meunarodnoj organizaciji. Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zatitu lica pod svojom jurisdikcijom, odravanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e funkcionirati u skladu s meunarodnopriznatim standardima uz potivanje meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda utvrenih Ustavom BiH i preduzimanjem ostalih odgovarajuih mjera. Ustavom je predvieno da e BiH preuzeti nadlenost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta, koje su predviene aneksima Opeg okvirnog sporazuma za

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

mir u BiH (Sporazum o arbitrai, Sporazum o ljudskim pravima, Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima i Sporazum o Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika) ili koje su potrebne za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti i meunarodnog subjektiviteta BiH, u skladu s podjelom nadlenosti izmeu institucija BiH. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vrenje ovih nadlenosti. Takoer, Predsjednitvo BiH moe odluiti da sugerira meuentitetsku koordinaciju u stvarima koje su u nadlenosti BiH, predviene Ustavom BiH, osim ako se u konkretnom sluaju jedan entitet tome usprotivi. Entiteti i sve njihove administrativne jedinice u potpunosti e se pridravati Ustava BiH, kojima se stavljaju van snage zakonske odredbe BiH i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija BiH. Opi principi meunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta. U periodu od est mjeseci od stupanja na snagu Ustava BiH entiteti e poeti pregovore s ciljem uvrtavanja i drugih pitanja u nadlenost institucija BiH, ukljuujui koritenje izvora energije i zajednike privredne projekte. 7. Parlamentarna skuptina BiH Parlamentarna skuptina BiH ima dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom, koji se sastaju u Sarajevu. Dom naroda ima 15 delegata, od kojih su dvije treine iz Federacije BiH (ukljuujui pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba). Nominirane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije BiH biraju hrvatski, odnosno bonjaki delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skuptina Republike Srpske. Devet lanova Doma naroda ini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Predstavniki dom ima od 42 poslanika, od koji se dvije treine biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna treina s teritorije Republike Srpske. Poslanici u Predstavnikom domu biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu s Izbornim zakonom BiH. lanovi oba doma Parlamentarne skuptine BiH imaju poslaniki imunitet, to znai da ne mogu biti pozvani na odgovornost u okviru dunosti u Parlamentarnoj skuptini BiH. Parlamentarna skuptina BiH nadlena je za: a) donoenje zakona potrebnih za provoenje odluka Predsjednitva BiH ili za vrenje funkcija Parlamentarne skuptine BiH po ovom ustavu, b) odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija BiH i za meunarodne obaveze BiH, c) odobravanje budeta za institucije BiH, d) odluivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora, e) ostala pitanja koja su neophodna da se provedu njene dunosti ili koja su joj dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta. Da bi bile usvojene, sve zakonodavne odluke moraju odobriti oba doma. Odluke Parlamentarne skuptine BiH nee stupiti na snagu prije nego to budu objavljene. Sve odluke oba doma donosit e se veinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Ako veina glasova ne ukljuuje jednu treinu glasova delegata ili poslanika s teritorije svakog entiteta, predsjedavajui i njegovi zamjenici e se komisijski sastati nastojei da, u roku od tri dana od dana glasanja, postignu saglasnost. Ako ta nastojanja ne uspiju, odluke e donijeti veina onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv odluke ne ukljuuju dvije treine ili vie delegata ili poslanika izabranih iz svakog entiteta. Predloena odluka Parlamentarne

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

skuptine BiH moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes bonjakog, hrvatskog ili srpskog naroda veinom glasova iz reda bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu predloenu odluku morat e odobriti u Domu naroda veina bonjakih, hrvatskih i srpskih delegata koji su prisutni i glasaju. Kada veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na vitalni interes, predsjedavajui Doma naroda odmah e sazvati zajedniku komisiju koja se sastoji od tri delegata - po jednog iz reda bonjakih, hrvatskih i srpskih delegata, s ciljem rjeavanja tog pitanja. Ako komisija ne uspije rijeiti pitanje u roku od pet dana, predmet se prenosi na Ustavni sud BiH, koji e u hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost sluaja. Dom naroda moe se raspustiti odlukom Predsjednitva BiH ili vlastitom odlukom o samorasputanju, pod uslovom da je odluku o samorasputanju odobrila veina koja ukljuuje veinu delegata najmanje dva naroda, bonjakog, hrvatskog ili srpskog. 8. Predsjednitvo BiH Predsjednitvo BiH sastoji se od tri lana: jednog Bonjaka, jednog Hrvata, od kojih se svaki bira neposredno s teritorije Federacije BiH i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske (tako da svaki glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednitvu BiH), u skladu s Izbornim zakonom BiH. Bilo koje upranjeno mjesto u Predsjednitvu popunjava se iz odgovarajueg entiteta, u skladu sa zakonom. Mandat lanova Predsjednitva BiH izabranih na izborima traje etiri godine. lanovi Predsjednitva BiH mogu se kandidirati jo jednom, nakon ega se ne mogu kandidirati etiri godine. lanovi Predsjednitva BiH imenuju izmeu sebe jednog lana za predsjedavajueg. Poslije toga, nain izbora predsjedavajueg odreen je rotacijom. Predsjednitvo BiH nadleno je za: a) voenje vanjske politike BiH, b) imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika BiH, od kojih najvie dvije treine mogu biti izabrane s teritorije Federacije BiH, c) predstavljanje BiH u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije lanica, d) voenje pregovora za sklapanje meunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i uz saglasnost Parlamentarne skuptine BiH, ratifikacija meunarodnih ugovora, e) izvravanje odluka Parlamentarne skuptine BiH, f) predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH, uz preporuku Vijea ministara BiH, g) podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva BiH Parlamentarnoj skuptini BiH na njen zahtjev, ali najmanje jednom godinje, h) saradnju, prema potrebi, s meunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH, i) vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti koje mu prenese Parlamentarna skuptina BiH ili na koje pristanu entiteti. Predsjednitvo BiH nastojat e sve odluke usvajati konsenzusom. Odluke Predsjednitva BiH mogu usvojiti dva lana ako svi pokuaji da se postigne konsenzus propadnu. Ali, lan Predsjednitva BiH koji se ne slae s odlukom moe proglasiti odluku Predsjednitva BiH destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran, pod uslovom da to uradi u roku od tri dana nakon njenog usvajanja. Takva odluka bit

10

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

e odmah upuena Narodnoj skuptini Republike Srpske, ako je tu izjavu dao lan s njene teritorije, bonjakim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako je tu izjavu dao bonjaki lan ili hrvatskim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako je tu izjavu dao hrvatski lan. Ako takav proglas bude potvren dvotreinskom veinom glasova u roku od 10 dana nakon upuivanja, osporavana odluka Predsjednitva BiH nee imati uinka. Predsjednitvo BiH obavlja dunost civilnog komandanta Oruanih snaga. 9. Vijee ministara BiH Predsjednitvo BiH imenuje predsjedavajueg Vijea ministara BiH, koji preuzima dunost nakon to Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH odobri imenovanje. Predsjedavajui e imenovati ministre i zamjenike ministara, koji e preuzeti dunost nakon odobrenja Predstavnikog doma. Predsjedavajui i ministri ine Vijee ministara BiH i odgovorni su za provoenje politike i odluka BiH u oblastima iz ustavnih nadlenosti BiH, dodatnih nadlenosti ili nadlenosti Predsjednitva BiH u koordinaciji meu entitetima, o emu podnose izvjetaj Parlamentarnoj skuptini BiH, ukljuujui najmanje jedanput godinje izvjetaj o rashodima BiH. Najvie dvije treine svih ministara mogu biti imenovani s teritorije Federacije BiH. Vijee ministara BiH podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skuptina BiH izglasa nepovjerenje. 10. Ustavni sud BiH Ustavni sud BiH ima devet lanova. etiri lana bira Predstavniki dom Parlamenta Federacije BiH, a dva lana Narodna skuptina Republike Srpske. Preostala tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjednitvom BiH. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti dravljani BiH ili bilo koje susjedne drave. Sudije se u prvom mandatu imenuju na period od pet godina, osim ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija i ne mogu biti ponovo imenovani. Nakon tog perioda, Parlamentarna skuptina BiH moe predvidjeti zakonom drugaiji nain izbora troje sudija stranaca, s tim to tu dunost mogu obavljati do 70. godine ivota, osim ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Ustavni sud BiH podrava Ustav BiH i titi ustavnost i zakonitost. Ustavni sud BiH jedini je nadlean da odlui o bilo kojem sporu koji se javlja po Ustavu BiH izmeu dva entiteta, ili izmeu BiH i jednog ili oba entiteta, te izmeu institucija BiH, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na to da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dravom u skladu s Ustavom BiH, ukljuujui i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet BiH i da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu s Ustavom BiH. Ustavni sud BiH takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. Ustavni sud BiH nadlean je u pitanjima koja su mu proslijeena od bilo kojeg suda u BiH u vezi s tim da li je zakon od ijeg vaenja njegova odluka zavisi usaglaen s Ustavom BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, sa zakonima BiH ili u pogledu postojanja ili domaaja nekog opeg pravila meunarodnog javnog prava koje je znaajno za odluke Ustavnog suda BiH. Odluke Ustavnog suda BiH su konane i obavezujue.

11

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

11. Centralna banka BiH Prvi Upravni odbor Centralne banke BiH ine: guverner, kojeg imenuje Meunarodni monetarni fond nakon konsultacija s Predsjednitvom BiH, i tri lana koje imenuje Predsjednitvo BiH, od kojih su dva iz Federacije BiH (jedan Bonjak, jedan Hrvat, koji zajedno imaju jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, na mandat od est godina. Guverner nee biti dravljanin BiH ni bilo koje susjedne drave. U sluaju istog broja glasova, glas guvernera je odluujui. Nakon toga, Upravni odbor Centralne banke BiH imat e pet lanova, koje imenuje Predsjednitvo BiH na mandat od est godina. Odbor e imenovati meu svojim lanovima guvernera na mandat od est godina. Centralna banka BiH jedina je institucija ovlatena za tampanje novca i monetarnu politiku na cijeloj teritoriji BiH. Nadlenost Centralne banke BiH odreuje Parlamentarna skuptina BiH. U prvih est godina poslije stupanja na snagu Ustava BiH, Centralna banka BiH nee moi davati kredite tampanjem novca, niti funkcionirati kao valutna komisija. Nakon tog perioda, Parlamentarna skuptina BiH moe ovu nadlenost povjeriti Centralnoj banci BiH. 12. Finansije Parlamentarna skuptina BiH svake godine, na prijedlog Predsjednitava BiH, usvaja budet koji pokriva izdatke neophodne za izvravanje nadlenosti institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH. Ako se takav budet ne usvoji blagovremeno, budet za prethodnu godinu bit e koriten na privremenoj osnovi. 13. Ope odredbe U opim odredbama Ustava BiH utvreno je da nijedno lice koje se nalazi na izdravanju kazne, izreene presudom Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, i nijedno lice koje je pod optunicom suda, a koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred ovim sudom, ne moe biti kandidat ili imati bilo koju imenovanu, izbornu ili drugu javnu dunost na teritoriji BiH. 14. Amandmanska procedura Ustavom BiH utvrena je amandmanska procedura za njegove izmjene. Ustav BiH moe biti mijenjan ili dopunjavan odlukom Parlamentarne skuptine BiH, ukljuujui dvotreinsku veinu onih koji su prisutni i glasaju u Predstavnikom domu. Ustavom BiH utvreno je ogranienje, tako da se nijednim amandmanom na Ustav BiH ne moe eliminirati ni umanjiti bilo koje od prava i sloboda navedenih u Ustavu BiH, niti izmijeniti ova odredba o ogranienju. Ovim se uvodi ustavna zabrana bilo kakve revizije Ustava BiH koja se tie zagarantiranih ljudskih prava i sloboda. 15. Stupanje na snagu i prijelazne odredbe Ustav BiH stupio je na snagu nakon potpisivanja Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao ustavni akt kojim se amandmanski mijenja i nadreuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.

12

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

OSNOVE SISTEMA DRAVNE UPRAVE BiH


U Opim odredbama Zakona o upravi (Slubeni glasnik BiH, br. 32/2002) ureeno je da su organi uprave BiH, ministarstva i druge institucije BiH odreene zakonom, a osniva ih zakonom Parlamentarna skuptina BiH. Odreeni poslovi uprave mogu se zakonom povjeriti institucijama s javnim ovlatenjima (javne korporacije, komore, javna preduzea-drutva, agencije i sl.). Osnovni princip rada organa uprave BiH u okviru njihove nadlenosti je: efikasno i potpuno ostvarivanje prava i sloboda graana predvienih Ustavom BiH i Aneksom I. Ustava BiH. U organima uprave BiH slubeni jezici su: bosanski, hrvatski i srpski, a slubena pisma su: latinica i irilica. Stranke se mogu sluiti i drugim jezicima na troak organa uprave. U organima uprave BiH osigurava se odgovarajua nacionalna zastupljenost dravnih slubenika i zaposlenika u skladu s posljednjim popisom stanovnitva u BiH. Rad organa uprave dostupan je javnosti, osim izuzetaka utvrenih zakonom. BiH je odgovorna za tetu koju organi uprave BiH nanesu treim licima, ali ima pravo nadoknade od dravnih slubenika i zaposlenika kada je teta uinjena namjerno ili krajnjom nepanjom. Sredstva za rad organa uprave i institucija s javnim ovlatenjima osiguravaju se u budetu institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH. 2. Poslovi uprave a) Provoenje zakona i drugih propisa Organi uprave u okviru svojih nadlenosti provode zakone i druge propise njihovom neposrednom primjenom, zatim rjeavanjem upravnih stvari u upravnom postupku, vrenjem upravnog nadzora i drugih upravnih poslova iz svoje nadlenosti. Organi uprave u obavljanju ovih poslova duni su pratiti stanje u oblasti za koju su nadleni, ali su i odgovorni za stanje u toj oblasti. Odgovornost se sastoji od podnoenja izvjetaja i informacija Predsjednitvu BiH, Vijeu ministara BiH i Parlamentarnoj skuptini BiH, po njihovom programu ili zahtjevu, kao i kada organ uprave procijeni da treba mijenjati stanje u pojedinoj oblasti ili kada treba preduzeti posebne mjere, te u drugim sluajevima. b) Vrenje upravnog nadzora nad provoenjem zakona i drugih propisa Prilikom vrenja upravnog nadzora organi uprave nadziru provoenje zakona i drugih propisa, te zakonitost rada i postupanja organa uprave i institucija koje imaju javna ovlatenja. Upravni nadzor obuhvata: a) nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima, b) nadzor nad zakonitou rada institucija koje imaju javna ovlatenja, c) inspekcijski nadzor. Za svaki od ovih segmenata koriste se razliiti instrumenti s ciljem efikasnijeg realiziranja pojedinih vrsta nadzora. Nadzor nad zakonitou akata u upravnim stvarima realizira se: a) rjeavanjem po albama u drugostepenom upravnom postupku, b) nadzorom nad zakonitou rada institucija kojima je povjereno vrenje javnih ovlatenja, takoer u drugostepenom upravnom postupku, i to: rjeavanjem po

13

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

albama u drugostepenom upravnom postupku, kada organ uprave iz ije oblasti se povjerava vrenje javnih ovlatenja rjeava u drugom stepenu. Nadzor nad zakonitou rada institucija s javnim ovlatenjima realizira se davanjem saglasnosti na akte koje donose institucije s javnim ovlatenjima od organa uprave iz ije se oblasti povjerava vrenje javnih ovlatenja. Inspekcijski nadzor, kao najautoritativniji oblik upravnog nadzora, vri se posredstvom inspekcijskih organa u okviru nadlenosti organa uprave i sadri posebna ovlatenja, te e biti posebno obraen pri kraju ovog dijela. Instancijski nadzor je efikasno sredstvo s ciljem zakonitog postupanja jer se u albenom postupku mogu otkloniti eventualni propusti prvostepenog organa, odnosno pravnog lica kojem je povjereno vrenje javnih ovlatenja. Kada su zakonom ovlateni, organi uprave u vrenju upravnog nadzora mogu nadzirati zakonitost upravnih akata organa uprave i institucija kojima je povjereno vrenje javnih ovlatenja i preduzimati mjere za koje su ovlateni zakonom. O nadzoru nad zakonitou upravnih akata detaljna pravila razraena su u Zakonu o upravnom postupku. c) Donoenje provedbenih propisa Za veinu zakona potrebno je donijeti provedbene propise, a to se radi tako da se u zakonu utvrdi obaveza rukovodioca organa uprave da donese provedbene propise kako bi omoguila primjena zakona iz njegove nadlenosti. Rukovodilac organa uprave donosi provedbene propise i kada treba omoguiti provoenje i drugih propisa (npr. odluka) iz svoje nadlenosti kada je tim propisom za to ovlaten. Dakle, da bi se realizirala ova funkcija organa uprave, uslov je da je u propisu (zakon, odluka i dr.) rukovodilac organa uprave ovlaten, ali i obavezan da donese provedbeni propis (pravilnik, uputstvo i dr.). Provedbenim propisom se pojedini instituti iz zakona i drugog propisa detaljnije i preciznije ureuju jer je neracionalno a i teko izvodljivo, iz normativno-pravnih razloga kao i zbog primjene nomotehnike, sve pravne institute urediti osnovnim propisom. Zakonom i drugim propisom potrebno je propisati i rok u kojem rukovodilac organa uprave treba da donese provedbeni propis (npr. 30 ili 60 dana). d) Predlaganje i davanje preporuka u vezi sa zakonima i drugim propisima U okviru nadlenosti organa uprave kojima upravljaju, rukovodioci organa uprave obavezni su da predloe i daju preporuke u vezi s propisima iz nadlenosti organa uprave ili prema zakljuku Vijea ministara BiH. S obzirom da organi uprave izrauju propise iz svoje nadlenosti, oni istovremeno predlau i donoenje propisa, odnosno daju preporuke iz svoje nadlenosti ili prema zakljuku Vijea ministara BiH. U postupku izrade propisa organi uprave obavezni su pribaviti miljenja zainteresiranih organa vlasti, strunih institucija i drugih pravnih lica o nacrtima propisa koje predlau, koja za obraivae nisu obavezna, ali su u obrazloenju duni navesti razloge zbog kojih odreene prijedloge i sugestije nisu prihvatili.

14

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

e) Odgovaranje na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti Organi uprave obavezni su pripremati i davati odgovore na pitanja Parlamentarne skuptine BiH, Predsjednitva BiH i Vijea ministara BiH u vezi s provoenjem zakona i drugih propisa iz svoje nadlenosti kao i o stanju i problemima u oblasti za koju su ti organi osnovani. Navedena obaveza organa uprave izvrava se tako da se odgovara na poslanika ili delegatska pitanja u Parlamentarnoj skuptini BiH ili davanjem izvjetaja i informacija na zahtjeve Predsjednitva BiH ili Vijea ministara BiH. f) Obavljanje drugih upravnih i strunih poslova Osim navedenih osnovnih funkcija, organi uprave duni su u okviru svoje nadlenosti pratiti stanje u oblastima za koje su osnovani, a posebno za provoenje zakona i drugih propisa i preduzimati mjere za koje su ovlateni ili davati preporuke nadlenim organima s ciljem provoenja zakona i drugih propisa. Organi uprave prate stanje u oblastima za koje su osnovani tako da neposredno prikupljaju podatke za praenje stanja kada su za to ovlateni zakonom, kao i na osnovu podataka koje im dostave drugi organi uprave ili pravna lica na njihov zahtjev, na osnovu kojih izrauju analitike, informativne i druge materijale o pitanjima iz svoje nadlenosti. Za potrebe izrade navedenih materijala moe se ostvariti saradnja s drugim organima uprave i strunim i naunim institucijama. Prilikom izrade zakona i drugih propisa, te izrade analitikih, informativnih i drugih materijala za ije provoenje je potrebno osigurati finansijska sredstva, organi uprave duni su u obrazloenju navesti iznos i izvore osiguranja potrebnih finansijskih sredstava. 3. Povjeravanje javnih ovlatenja Institutom povjeravanja javnih ovlatenja pojedini poslovi iz okvira osnovnih funkcija organa uprave (upravni i struni poslovi) povjeravaju se javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima-drutvima, agencijama i drugim pravnim licima koji u okviru svoje djelatnosti odluuju o pojedinanim stvarima o odreenim pravima i obavezama graana, javnih preduzea i drugih pravnih lica. Jedino se poslovi inspekcijskog nadzora ne mogu povjeriti navedenim institucijama, osim strunih poslova koji su znaajni za vrenje inspekcijskog nadzora (ekspertize, tehnika ispitivanja i sl.). Na rad institucija s javnim ovlatenjima na odgovarajui nain se primjenjuju principi Zakona o upravi. Ako institucije s povjerenim javnim ovlatenjima ne obavljaju povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisom, organ uprave koji vri upravni nadzor nad radom te institucije obavezan je pismeno upozoriti ovlateni organ te institucije i predloiti mu mjere za rjeavanje tog pitanja, a prema potrebi, obavezan je preduzeti i druge mjere u okviru svojih prava i dunosti kako bi se javna ovlatenja vrila u skladu sa zakonom i drugim propisima. Upravni nadzor nad radom institucija s javnim ovlatenjima u obavljanju poslova uprave koji su preneseni na te institucije vre organi uprave iz upravne oblasti za koju su ti organi osnovani, u skladu sa zakonom. Prilikom vrenja upravnog nadzora nad radom institucije s povjerenim javnim ovlatenjima, nadleni organ uprave ima prava i dunosti: a) provoditi inspekcijski nadzor i u okviru svoje nadlenosti osigurati zakonito i pravovremeno obavljanje poslova,

15

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) rjeavati po albama protiv donesenih upravnih akata u vrenju povjerenih javnih ovlatenja, kada je to utvreno zakonom, c) davati struna uputstva i objanjenja za primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na vrenje povjerenih javnih ovlatenja, d) preduzimati i druge mjere i ostvarivati druga prava koja po zakonu ima drugostepeni organ uprave u upravnom postupku. Institucija s javnim ovlatenjima duna je nadlenom organu uprave koji vri upravni nadzor nad njenim radom najmanje jednom godinje podnijeti izvjetaj o vrenju povjerenih javnih ovlatenja i na traenje organa uprave dostavljati odreene podatke i isprave koji su znaajni za vrenje nadzora. Navedeni izvjetaj sadri podatke o stanju upravnog rjeavanja u oblasti za koju su prenesena javna ovlatenja s iskazanim podacima o ostvarivanju prava graana i pravnih lica u upravnom postupku, odnosno broju predmeta, roku u kojem su rijeeni, nainu rjeavanja i dr., kao i podatke o strunoj spremi i broju lica koja su radila na ovim poslovima. Nadleni organ uprave koji vri upravni nadzor moe traiti podnoenje izvjetaja i u kraim rokovima ako to ocijeni potrebnim. 4. Odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti BiH, organu izvrne vlasti BiH, meusobni odnosi organa uprave, odnosi organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko Distrikta BiH, odnosi organa uprave prema Ombudsmenu za ljudska prava BiH a) Odnos organa uprave prema Parlamentarnoj skuptini BiH Organi uprave odgovorni su Parlamentarnoj skuptini BiH za zakonito, potpuno, efikasno i profesionalno obavljanje poslova iz svoje nadlenosti. Organi uprave imaju ovlatenja i obaveze Parlamentarnoj skuptini BiH radi razmatranja iznositi pojedina znaajnija pitanja iz svoje nadlenosti i davati preporuke u vezi s provoenjem i izvravanjem zakona i drugih propisa. Organi uprave obavezni su, na zahtjev Parlamentarne skuptine BiH, podnositi izvjetaje o svom radu, stanju u oblasti za koju su osnovani, provoenju zakona i drugih propisa, odgovarati na pitanja poslanika ili delegata u Parlamentarnoj skuptini BiH i, u skladu s programom rada ili na zahtjev Parlamentarne skuptine BiH, pripremati prijedloge zakona i drugih propisa, analitike, informativne i druge materijale. Organi uprave obavezni su, na zahtjev Parlamentarne skuptine BiH, preduzeti odgovarajue organizacione, personalne i druge mjere kojima se osigurava efikasno izvravanje poslova. b) Odnos organa uprave prema Vijeu ministara BiH S ciljem osiguranja provoenja zakona i drugih propisa, Vijee ministara BiH usmjerava i usklauje rad organa uprave, s obzirom da su njihovi poslovi stalni i operativni, a veza izmeu organa uprave i Vijea ministara BiH neposrednija i stalnija nego prema Parlamentarnoj skuptini BiH. Vijee ministara BiH osigurava provoenje zakona i drugih propisa davanjem uputstava i smjernica organima uprave o nainu provoenja zakona i drugog propisa, zatim davanjem naloga da u odreenom roku donesu propise ili preduzmu mjere za koje su ovlateni, utvrivanjem rokova za izvravanje pojedinih zadataka i nalaganjem organima

16

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

uprave da ispitaju stanje u oblastima iz svoje nadlenosti i podnesu Vijeu ministara BiH izvjetaj s odgovarajuim prijedlozima. Organi uprave obavezni su Vijeu ministara BiH dostavljati izvjetaje o svom radu te o stanju u oblastima iz njihove nadlenosti, kao i informacije, objanjenja, podatke, spise i drugu dokumentaciju potrebnu za rad Vijea ministara BiH. Organi uprave mogu od Vijea ministara BiH traiti uputstva i smjernice o odreenim pitanjima provoenja zakona i drugih propisa, na ta je Vijea ministara BiH obavezno odgovoriti. Organi uprave mogu Vijeu ministara BiH predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz svoje nadlenosti i davati prijedloge za preduzimanje pojedinih mjera. Prema Zakonu o Vijeu ministara BiH, Vijee ministara BiH je organ izvrne vlasti BiH koji ostvaruje svoja prava i vri dunosti kao vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima BiH. Vijee ministara BiH ine: predsjedavajui i ministri koji upravljaju ministarstvima, od kojih su dva ministra iz razliitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjedavajueg ujedno i zamjenici predsjedavajueg, s mandatom koji je isti kao i mandat Parlamentarne skuptine BiH. Predsjedavajueg Vijea ministara BiH imenuje Predsjednitvo BiH a Parlamentarna skuptina BiH odobrava imenovanje. Predsjedavajui Vijea ministara BiH imenuje ministre i zamjenike ministara koji su iz razliitih konstitutivnih naroda odmah nakon stupanja na dunost i od Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH trai potvrdu imenovanja. Ukupni sastav Vijea ministara BiH e tokom cijelog mandata osigurati jednaku zastupljenost konstitutivnih naroda, kao i odgovarajuu zastupljenost ostalih u skladu s Ustavom BiH. Svako ministarstvo ima i sekretara kojeg imenuje Vijee ministara BiH, u skladu s principima utvrenim Zakonom o Vijeu ministara BiH. c) Meusobni odnosi organa uprave Meusobni odnosi organa uprave zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim Ustavom BiH i zakonom, kao i na saradnji i meusobnom informiranju i dogovaranju. U ostvarivanju meusobne saradnje organi uprave duni su jedni drugima dostavljati podatke i informacije potrebne za obavljanje poslova, razmjenjivati informacije i iskustva i imenovati zajednike radne grupe i druga radna tijela i ostvarivati druge oblike meusobne saradnje. d) Odnos organa uprave prema izvrnim organima, organima entiteta i Brko Distrikta BiH Odnosi organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko Distrikta BiH zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim Ustavom BiH i zakonom, kao i na saradnji, meusobnom informiranju i dogovaranju. Organi uprave imaju pravo od izvrnih organa, organa uprave i drugih organa entiteta i Brko Distrikta BiH traiti podatke, izvjetaje i ostalu dokumentaciju potrebnu za vrenje svojih nadlenosti utvrenih Ustavom BiH i zakonom. Organi uprave duni su izvrnim organima, organima uprave i drugim organima entiteta i Brko Distrikta BiH dostaviti podatke potrebne za njihovo djelovanje.

17

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

e) Odnosi organa uprave prema Ombudsmenu za ljudska prava BiH Odnos organa uprave prema Ombudsmenu za ljudska prava BiH zasniva se na obavezama organa uprave utvrenim Ustavom BiH i zakonom, kao i na meusobnoj saradnji, informiranju i dogovaranju. Organi uprave obavezni su omoguiti ombudsmenu, na njegov zahtjev, nesmetano ispitivanje njihove djelatnosti, odnosno rada dravnih slubenika u organu uprave. Organi uprave obavezni su ombudsmenu osigurati sve slubene isprave, ukljuujui i tajne, kao i upravne spise i osigurati saradnju svakog dravnog slubenika posebno, u pribavljanju potrebnih informacija, isprava i spisa. Organi uprave obavezni su ombudsmenu, na njegov zahtjev, osigurati prisustvo prilikom rjeavanja upravnih stvari. U protivnom, ombudsmen moe zatraiti od Vijea ministara BiH da preduzme potrebne mjere protiv rukovodioca organa uprave. 5. Odnos organa uprave prema javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima BiH i strankama a) Odnosi organa uprave prema javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima BiH Organi uprave imaju prema javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima BiH ovlatenja i obaveze predviene zakonom. Saradnja se ostvaruje u pitanjima od interesa za rad organa uprave i navedenih pravnih subjekata meusobnom dostavom podataka i informacija, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama BiH. b) Odnos organa uprave prema strankama Kada se govori o odnosu organa uprave prema strankama, to se prvenstveno odnosi na rjeavanje zahtjeva graana i pravnih lica u upravnom postupku u propisanim rokovima. Isto tako, organi uprave duni su po slubenoj dunosti pribavljati potrebne podatke o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija kod tih organa ili institucija koje imaju javna ovlatenja. Posebno treba istai obavezu organa uprave da nadoknade stranci trokove u sluaju kada se u upravnom postupku stranka odazove pozivu, a bez njene krivice slubene radnje radi kojih je pozvana nisu obavljene. Trokovi se isplauju na teret sredstava za rad organa uprave, a ako slubena radnja nije obavljena namjerno ili iz krajnje nepanje slubenog lica, organ uprave ima pravo naknade prema slubenom licu za isplaenu naknadu trokova. Organi uprave obavezni su bez odgaanja razmotriti predstavke i prijedloge stranaka koje se odnose na nepravilan odnos dravnih slubenika u organu uprave kada se njihovi zahtjevi rjeavaju kod organa uprave u upravnom postupku. Rukovodilac organa uprave obavezan je ispitati podnesene predstavke i prijedloge i ako ih ocijeni utemeljenim preduzeti zakonom utvrene mjere prema dravnom slubeniku na iji se rad predstavka odnosi. Rukovodilac organa uprave obavezan je u roku od osam dana od dana prijema predstavke pismeno odgovoriti stranci o preduzetim mjerama u vezi s njegovom predstavkom. Organi uprave obavezni su uspostaviti prijemni ured (pisarnicu) radi prijema podnesaka i pruanja strune pomoi graanima u vezi s podnesenim zahtjevima.

18

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Iz istih razloga potrebno je odrediti radno vrijeme organa uprave, a ako to potrebe zahtijevaju, radno vrijeme organa uprave moe biti i dvokratno. Iste obaveze imaju i institucije s povjerenim javnim ovlatenjima. 6. Osnove organizacije organa uprave a) Principi organizacije organa uprave Rad organa uprave zasniva se na sljedeim principima: a) racionalna organizacija rada, efikasno obavljanje poslova i uspjeno upravljanje organom uprave, b) grupiranje poslova u skladu s njihovom prirodom i nainom njihovog obavljanja, c) potpunije objedinjavanje zajednikih i opih poslova radi njihovog racionalnog obavljanja i koritenja usluga zajednikih slubi uspostavljenih za potrebe svih ili pojedinih organa uprave, d) ostvarivanje pune saradnje organa uprave s drugim organima, a posebno s onim organima i institucijama koji su osnovani za pruanje ekspertne i tehnike pomoi. Osnovna razlika izmeu organa uprave i upravnih organizacija u pravnoj teoriji zasniva se na poslovima koje obavljaju. Tako se organi uprave osnivaju prvenstveno za obavljanje upravnih poslova, a upravne organizacije za obavljanje odreenih strunih i drugih poslova iz nadlenosti BiH koji uglavnom zahtijevaju primjenu odreenih strunih i naunih metoda rada i s njima povezanih upravnih poslova. Vano je napomenuti da vaea rjeenja u Zakonu o upravi nisu konsekventno provela ova stajalita pravne nauke jer u organe uprave svrstavaju i upravne organizacije. Sljedei problem u Zakonu o upravi je definiranje vrsta upravnih organizacija. Uobiajeno je u pravnoj teoriji da se kao upravne organizacije definiraju zavodi i direkcije. Kako su na nivou BiH uspostavljene i druge vrste upravnih organizacija, koje esto nose nazive neadekvatne poslovima koje obavljaju, potrebno je definirati i u praksi provesti nazive koji se uklapaju u definiciju da su upravne organizacije: uredi, slube, zavodi, direkcije, instituti i komisije. Upravne organizacije mogu biti samostalne ili u sastavu odreenih organa uprave zavisno od toga da li je potrebno poslove iz nadlenosti upravne organizacije, odnosno strune i s njima povezane upravne poslove zbog specifinosti i uzajamne povezanosti s poslovima organa uprave postaviti u okvir organa uprave ili oni zbog svog karaktera zahtijevaju da ih obavlja samostalna upravna organizacija. Za obavljanje strunih i drugih poslova za potrebe organa zakonodavne i izvrne vlasti i organa uprave mogu se uspostaviti odreene strune, tehnike i druge slube, kao zajednike ili samostalne, o emu odluuje Parlamentarna skuptina BiH, Predsjednitvo BiH, odnosno Vijee ministara BiH. Vano je napomenuti da se u nadlenost ovih slubi ne mogu davati poslovi iz djelokruga organa uprave, a da se, to se tie unutranje organizacije, naina upravljanja, finansiranja i drugog, na ove slube primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na organe uprave. b) Unutranja organizacija organa uprave Unutranja organizacija organa uprave utvruje se pravilnikom.

19

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Pravilnik o unutranjoj organizaciji donosi rukovodilac organa uprave uz potvrdu Vijea ministara BiH i on mora biti usaglaen s nadlenostima organa uprave, kao i s Odlukom o principima za utvrivanje unutranje organizacije uprave institucija BiH. Pravilnikom o unutranjoj organizaciji organa uprave utvruju se: a) organizacione jedinice i njihova nadlenost, b) nain upravljanja, c) programiranje i izvravanje poslova, d) ovlatenja i odgovornosti dravnih slubenika u obavljanju poslova, e) ukupan broj dravnih slubenika i zaposlenika za obavljanje poslova, f) naziv i raspored poslova po organizacionim jedinicama, s opisom poslova za svakog dravnog slubenika i zaposlenika ili grupu dravnih slubenika i zaposlenika s potrebnim uslovima koji se tiu strune spreme i drugih uslova za rad na odreenim poslovima, g) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uslovi za njihov prijem. Pravilnicima o unutranjoj organizaciji potrebno je detaljno razraditi sva navedena pitanja na principima Zakona o upravi i propisanim principima kroz Odluku o principima za utvrivanje unutranje organizacije uprave institucija BiH, te grupiranje poslova, odreivanje stepena sloenosti i uslova za njihovo vrenje u skladu s Odlukom o poslovima osnovnih djelatnosti i pomono-tehnikim poslovima i uslovima za njihovo vrenje u organima uprave institucija BiH. Pravilnike o unutranjoj organizaciji potrebno je usaglasiti i s odredbama Zakona o Vijeu ministara BiH, Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH i Zakonom o radu u institucijama BiH. c) Upravljanje organima uprave U skladu s novim zakonskim rjeenjima, potrebno je izmijeniti postojee odredbe Zakona o upravi. Prema novim rjeenjima, ministarstvom upravlja ministar, a upravnom organizacijom direktor, koji ima status sekretara s posebnim zadatkom, u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH. Ministar ima jednog zamjenika, koji nije iz istog konstitutivnog naroda kao ministar, koji ga zamjenjuje u sluaju njegovog odsustva ili sprijeenosti. U upravljanju ministarstvom ministar sarauje sa svojim zamjenikom i sekretarom ministarstva. Prema novim rjeenjima, direktor upravne organizacije moe imati jednog zamjenika koji ne moe biti iz istog konstitutivnog naroda kao direktor. Direktora samostalne upravne organizacije imenuje Vijee ministara BiH, na prijedlog predsjedavajueg, a upravne organizacije u sastavu ministarstva na prijedlog ministra, nakon provedene procedure po Zakonu o dravnoj slubi u institucijama BiH. U ministarstvima se mogu postavljati sljedei rukovodei dravni slubenici: sekretar, pomonik ministra, glavni inspektor i sekretar s posebnim zadatkom, a u upravnoj organizaciji: zamjenik direktora i pomonici direktora. Pravilnikom o unutranjoj organizaciji utvruju se radna mjesta, poslovi i ovlatenja rukovodeih dravnih slubenika. 7. Ovlatenja, obaveze i odgovornosti rukovodioca organa uprave a) Rukovodilac organa uprave, njegov zamjenik, rukovodei dravni slubenici i dravni slubenici s posebnim ovlatenjima Prava i obaveze upravljanja organom uprave ima rukovodilac organa uprave.

20

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

U okviru navedenih prava i obaveza, rukovodilac predstavlja organ uprave i: a) organizira rad organa uprave i osigurava zakonito, pravilno, pravovremeno i ekonomino izvravanje poslova, odnosno efikasno funkcioniranje organa uprave kao cjeline, b) donosi propise i druge akte iz nadlenosti organa uprave i preduzima druge mjere za koje je ovlaten, c) odluuje u skladu sa zakonom o pravima, dunostima i odgovornostima dravnih slubenika i zaposlenika u obavljanju slube. Rukovodioca organa uprave, kao i njegovog zamjenika, imenuje i razrjeava organ odreen Ustavom BiH i zakonom. Rukovodilac organa uprave obavezan je, na osnovu i u okviru Ustava BiH, zakona, drugih propisa i smjernica Vijea ministara BiH, savjesno obavljati povjerenu dunost i lino je odgovoran za to, kao i za rad organa uprave kojim upravlja. Nadlenosti rukovodeih dravnih slubenika regulirani su Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH. Poslove inspekcijskog nadzora i druge znaajnije upravne i strune poslove obavljaju dravni slubenici s posebnim ovlatenjima i odgovornostima, koje postavlja i razrjeava rukovodilac organa uprave, ako zakonom nije drugaije odreeno. Rukovodilac organa uprave i rukovodei dravni slubenici ne smiju obavljati dunost, aktivnost ili biti na poloaju koji dovodi do sukoba interesa s njegovim slubenim dunostima, u skladu sa zakonom. b) Odgovornost rukovodioca organa uprave i njegovog zamjenika Rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik odgovorni su ako se u primjeni svojih ovlatenja i izvravanju obaveza ne pridravaju zakona, smjernica Parlamentarne skuptine BiH i Vijea ministara BiH. U sluaju postojanja odgovornosti rukovodioca organa uprave i njegovog zamjenika, oni se smjenjuju s dunosti, to ne iskljuuje krivinu odgovornost ni odgovornost za naknadu tete. Prijedlog za smjenjivanje podnosi organ odreen Ustavom BiH i zakonom. U postupku smjenjivanja rukovodiocu organa uprave, odnosno njegovom zamjeniku omoguit e se da se izjasni o injenicama zbog koji je pokrenut postupak smjenjivanja kao i da daje obavjetenja i potrebne podatke znaajne za utvrivanje te odgovornosti. Povodom prijedloga za smjenjivanje, organ nadlean za smjenjivanje donosi odluku kojom se utvruje postojanje razloga za smjenjivanje ili odluku kojom se odbija prijedlog za smjenjivanje. Povodom prijedloga za smjenjivanje, organ nadlean za smjenjivanje moe, i kada nema osnova za donoenje odluke o smjenjivanju, ukazati na nepravilnosti u radu rukovodioca i njegovog zamjenika. Dok traje postupak smjenjivanja, organ nadlean za smjenjivanje moe udaljiti od primjene ovlatenja i izvravanja obaveza rukovodioca organa uprave, odnosno njegovog zamjenika. Protiv odluke o prijedlogu za smjenjivanje rukovodioca organa uprave i njegovog zamjenika, kao i odluke o udaljavanju od obavljanja dunosti dok se vodi postupak za smjenjivanje, ne mogu se koristiti pravna sredstva. Rukovodilac organa uprave, odnosno njegov zamjenik, ako smatra da nije u mogunosti uspjeno primjenjivati povjerena ovlatenja i izvravati obaveze i ne moe preuzeti odgovornost za to, ima pravo podnijeti ostavku.

21

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Rukovodilac, odnosno njegov zamjenik ostaju na dunosti do roka odreenog zakonom ili roka koji odredi organ nadlean za odluivanje o ostavci. Podnesena ostavka ne iskljuuje voenje postupka smjenjivanja. Na rukovodioce i zamjenike rukovodilaca upravnih organizacija, koji su dravni slubenici, prilikom utvrivanja njihove odgovornosti primjenjuju se odredbe Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH. 8. Dravni slubenici i zaposlenici Najsloenije poslove osnovnih djelatnosti u organima uprave obavljaju dravni slubenici. Ostale poslove za potrebe organa uprave obavljaju zaposlenici. Prijem dravnih slubenika u radni odnos u organ uprave, prava, obaveze i odgovornosti, druga statusna pitanja, plae i druga materijalna primanja dravnih slubenika, kao i spreavanje sukoba interesa u obavljanju dunosti dravnih slubenika ureuje se Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH. Prijem zaposlenika u radni odnos u organ uprave, prava, obaveze i odgovornosti i druga statusna pitanja, kao i plae i druga materijalna primanja zaposlenika ureuju se Zakonom o radu u institucijama BiH. 9. Inspekcijski nadzor a) Zajednike odredbe o inspekcijskom nadzoru Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju organi uprave u skladu sa zakonom. Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori. Kada to potreba slube zahtijeva, rukovodilac organa uprave moe ovlastiti i drugog dravnog slubenika u organu uprave koji ima odgovarajuu strunu spremu da izvri odreene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomae u vrenju nadzora, o emu se donosi rjeenje. Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlatenja predviena zakonom. Ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a iskaznicu inspektoru izdaje rukovodilac organa uprave u kojem taj inspektor radi. Postupak inspekcijskog nadzora pokree se i vodi po slubenoj dunosti, a svako ima pravo podnijeti zahtjev inspektoru da izvri odreeni inspekcijski pregled i preduzme upravne mjere za koje je ovlaten zakonom. Prema ovom zahtjevu, inspektor je obavezan izvriti inspekcijski nadzor, sastaviti zapisnik i preduzeti odgovarajue mjere i o tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva. Svaki organ iji rad podlijee inspekcijskom nadzoru duan je inspektoru omoguiti vrenje nadzora i dati mu potrebna obavjetenja i podatke znaajne za vrenje nadzora. U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obavezu neposredno pregledati poslovne prostorije i druge objekte, proces rada, proizvode i drugu robu, isprave, kao i vriti druge radnje u skladu s ciljem inspekcijskog nadzora (utvrivanje identiteta lica, sasluavanje, uzimanje uzoraka radi analize i sl.). Ako se inspektoru u vrenju inspekcijskog nadzora onemoguava obavljanje pregleda ili prua fiziki otpor ili ako se taj otpor utemeljeno oekuje, inspektor moe zatraiti pomo nadlene policije koja je obavezna pruiti potrebnu zatitu i omoguiti inspektoru da izvri inspekcijski nadzor.

22

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je obavezan postupati tako da se ne ugrozi zakonom i drugim propisom odreena slubena tajna. O svakom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sastaviti zapisnik i u njemu navesti injenino stanje utvreno inspekcijskim nadzorom. Zapisnik se sastavlja po pravilima upravnog postupka, a dostavlja se odgovornom licu kod kojeg je izvren inspekcijski nadzor. Kada u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis ije izvrenje nadzire, inspektor ima ovlatenja i obavezu: a) narediti da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u odreenom roku, b) narediti preduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje je pravno lice, organ uprave i institucija s javnim ovlatenjima obavezan da preduzme, c) zabraniti preduzimanje radnji za koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom nad ijim provoenjem vri nadzor, d) izrei i naplatiti novanu kaznu na licu mjesta, ako je za to zakonom ovlaten, e) preduzeti druge upravne mjere i radnje za koje je ovlaten. Ako inspektor utvrdi da je povredom zakona ili drugog propisa uinjena povreda radne dunosti, prekraj, privredni prijestup ili krivino djelo, duan je, bez odgaanja, podnijeti zahtjev za utvrivanje odgovornosti zbog povrede radne dunosti ili poinjenog prekraja, odnosno prijavu zbog poinjenog privrednog prijestupa ili krivinog djela. O preduzimanju upravnih mjera inspektor odluuje rjeenjem. Osnova za donoenje rjeenja predstavlja injenino stanje navedeno u zapisniku. Ovlateno lice ima pravo izjaviti albu na rjeenje nadlenom organu u roku od osam dana od dana njegovog prijema. Rjeenje po albi mora se donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema albe. Protiv rjeenja donesenog po albi moe se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. O izvrenom inspekcijskom nadzoru i preduzetim upravnim mjerama inspektor vodi evidenciju. Sadraj i nain voenja evidencije propisuje ministar pravde BiH. Inspektor moe privremeno oduzeti isprave i predmete koje u prekrajnom ili sudskom postupku mogu posluiti kao dokaz, o emu je duan izdati potvrdu. Inspektor je obavezan pratiti provoenje upravnih mjera naloenih rjeenjem i u granicama svojih ovlatenja osigurati njihovo provoenje. Ako inspektor ne moe osigurati provoenje upravnih mjera na nain i u roku kako je rjeenjem odreeno, duan je o tome, bez odgaanja, izvijestiti rukovodioca organa uprave koji je obavezan preduzeti mjere radi osiguranja provoenja naloenih mjera. Inspektor moe preduzimati i odgovarajue preventivne aktivnosti s ciljem spreavanja nastupanja tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provoenju zakona i drugih propisa ije izvrenje nadzire kao to su: upozorenje fizikim i pravnim licima na obaveze iz propisa, ukazivanje na tetne posljedice, predlaganje mjera za otklanjanje njihovih uzroka i slino. Javna korporacija, komora javno preduzee (drutvo), agencija i drugo pravno lice i institucija s javnim ovlatenjima, odnosno organi uprave kod kojih je izvren inspekcijski nadzor, obavezni su postupiti po rjeenju inspektora. b) Upravna inspekcija Poslove upravne inspekcije nad provoenjem zakona koji se odnose na dravne slubenike i zaposlenike u organima uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke, kao i uredsko poslovanje u organima uprave obavlja Ministarstvo pravde BiH. Poslove upravne inspekcije neposredno obavljaju upravni inspektori.

23

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Na mjesto upravnog inspektora moe se postaviti diplomirani pravnik koji ima poloen struni ispit za dravne slubenike u organima uprave i najmanje tri godine radnog iskustva na najsloenijim upravnim poslovima. Upravni inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora nad provoenjem zakona i drugih propisa vri nadzor posebno u vezi s: a) ostvarivanjem prava i pravnih interesa i izvravanjem obaveza graana, javnih korporacija, komora, javnih preduzea (drutava), agencija i drugih pravnih lica u upravnom postupku, b) primjenom propisa koji se odnose na organizaciju i nain rada organa uprave, c) radnim odnosima u organima uprave i ispunjavanjem uslova dravnih slubenika koji rade na poslovima upravnog rjeavanja u institucijama s javnim ovlatenjima, d) rjeavanjem upravnih stvari u propisanim rokovima, e) pravilnom primjenom propisa u upravnom postupku, f) nainom prikupljanja dokaza u upravnom postupku, a posebno koji se pribavljaju po slubenoj dunosti, g) provoenjem administrativnog izvrenja, h) pruanjem pravne pomoi graanima, javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima u upravnom postupku, i) voenjem evidencije o upravnim predmetima, j) primjenom propisa o uredskom poslovanju. Ako upravni inspektor utvrdi da nepravilnosti i nedostaci u radu proizlaze iz nestrunosti dravnog slubenika u obavljanju poslova na koje je rasporeen, predloit e rukovodiocu organa uprave da tog dravnog slubenika rasporedi na druge poslove. Tokom inspekcijskog nadzora upravni inspektor sastavlja zapisnik o izvrenom inspekcijskom nadzoru, koji posebno sadri utvreno injenino stanje i nepravilnosti i nedostatke u radu, te primjerak zapisnika dostavlja rukovodiocu organa uprave ili upravne organizacije, a po potrebi i Vijeu ministara BiH. Ako upravni inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis, duan je donijeti rjeenje i njime naloiti potrebne mjere. Protiv ovog rjeenja rukovodilac organa uprave i institucije s javnim ovlatenjima moe u roku od osam dana od dana prijema rjeenja izjaviti albu ministru pravde BiH. alba na rjeenje odgaa njegovo izvrenje. Protiv rjeenja ministra pravde BiH moe se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. Ako upravni inspektor utvrdi da se povredama zakona i drugih propisa graanima, javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima onemoguava ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa u propisanim rokovima, ili na drugi nain, obavezan je, o tome, bez odgaanja, pismeno upoznati Vijee ministra BiH, ukazati na posljedice koje su iz takvog stanja nastupile ili bi mogle nastupiti i predloiti preduzimanje odgovarajuih mjera. Graani, javne korporacije, komore, javna preduzea (drutva), agencije i druga pravna lica imaju pravo radi zatite svojih prava utvrenih zakonom i drugim propisima obraati se usmeno ili pismeno upravnom inspektoru u svim sluajevima kad im se na bilo koji nain oteava da brzo i jednostavno ostvaruju svoja prava i pravne interese ili izvravaju svoje obaveze kod organa uprave, agencije ili institucije s javnim ovlatenjima, a naroito ako: a) im se u zakonom propisanom roku ne rjeavaju zahtjevi i albe u upravnom postupku,

24

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) se od njih trai da u upravnom postupku dokazuju injenice uvjerenjima i drugim javnim ispravama koje je po slubenoj dunosti obavezan pribavljati dravni slubenik koji vodi upravni postupak, c) im se ne izvravaju upravni akti doneseni radi ostvarivanja prava i pravnih interesa u upravnom postupku, d) im se ne prua pravna pomo u ostvarivanju prava i pravnih interesa i u izvravanju obaveza u upravnom postupku. Upravni inspektor obavezan je odmah postupiti po ovim zahtjevima. 10. Sredstva za rad organa uprave Sredstva za rad organa uprave iskazuju se u budetu, koji donosi Parlamentarna skuptina BiH, na prijedlog Predsjednitva BiH, a na preporuku Vijea ministara BiH. Sredstva za rad organa uprave ine: sredstva za plae i naknade, sredstva za materijal i usluge, kapitalni izdaci i programi posebne namjene. Prihodi koje organi uprave ostvare svojom djelatnou ine budetska sredstva. a) Sredstva za plae Organi uprave stiu sredstva za plae dravnih slubenika i zaposlenika, u skladu s pravilnikom o sistematizaciji poslova, kao i zavisno od broja i strukture zaposlenih. Plae dravnih slubenika i zaposlenika u organima uprave ureuju se posebnim propisom donesenim na osnovu zakona. b) Sredstva za materijal i usluge Sredstva za materijal i usluge slue za: a) nabavku potronog materijala, sitnog inventara i isplatu trokova grijanja, b) isplatu trokova za elektrinu energiju i odravanje istoe u radnim prostorijama, c) isplatu trokova za potansko-telefonske usluge, zakup i redovno odravanje prostorija, d) nabavku strunih publikacija, literature i tampanje slubenih materijala, e) isplatu putnih i drugih trokova koji predstavljaju lina primanja, a koji se po posebnim propisima priznaju organima uprave, f) isplatu drugih trokova potrebnih za vrenje djelatnosti organa uprave, g) isplatu naknade za pokrie izdataka za ishranu dravnih slubenika i zaposlenika tokom rada, naknade za prijevoz dravnih slubenika i zaposlenika na posao i s posla, naknade za koritenje godinjeg odmora i drugo, h) isplatu trokova osiguranja i drugih kapitalnih izdataka. Sredstva za materijal i usluge koji su zajedniki za dva ili vie organa uprave (grijanje, elektrina energija, odravanje radnih prostorija i sl.) dodjeljuju se, po pravilu, organu ili slubi u ijem je djelokrugu obavljanje poslova koji ine zajednike trokove, o emu odluuje Vijee ministara BiH, na prijedlog ministra pravde. c) Program posebne namjene Program posebne namjene slui za podmirenje odreenih posebnih potreba u vezi s radom organa uprave. Sredstva za program posebne namjene mogu se koristiti neposredno iz budeta ili prenijeti na poseban raun organa uprave.

25

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

d) Kapitalni izdaci Kapitalni izdaci: a) inventar i druge pokretne stvari, b) izdaci namijenjeni za nabavku opreme. Organ uprave moe sredstva za kapitalne izdatke koristiti zajedno s drugim organima uprave i drugim institucijama. Vijee ministara BiH moe utvrditi da se pojedina sredstva obavezno zajedniki koriste za sve organe uprave ili za dva ili vie organa uprave i odrediti nain njihovog zajednikog koritenja. Ministarstvo finansija i trezora BiH donosi propise i ope akte o materijalnofinansijskom poslovanju organa uprave. 11. Propisi i drugi akti organa uprave Organi uprave donose ope akte iz svoje nadlenosti radi omoguavanja provoenja zakona, te donose pojedinane akte. Organi uprave mogu donositi akte samo kad su za to izriito ovlateni zakonom. Opi akti objavljaju se u Slubenom glasniku BiH. U skladu s ovim zakonom, opi akti su: uputstva, instrukcije i naredbe (u daljnjem tekstu: opi akti). Uputstvom se propisuje nain rada u obavljanju odreenih poslova uprave iz nadlenosti organa uprave. Instrukcijom se utvruju blia pravila za provoenje i primjenu odreenih zakona i drugih propisa. Naredbom se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji koja ima opi znaaj. 12. Nadzor nad provoenjem zakona Nadzor nad provoenjem Zakona o upravi vri Ministarstvo pravde BiH, putem upravne inspekcije. 13. Primjena odredbi Zakona o upravi na odreene organe i slube u BiH Odredbe Zakona o upravi o sredstvima za rad organa uprave shodno se primjenjuju na Parlamentarnu skuptinu BiH, Predsjednitvo BiH, Vijee ministara BiH i njihove slube i pravosudne institucije ako za pojedine od tih organa, slubi i institucija zakonom nije drugaije odreeno. Odredbe Zakona o upravi o rukovodiocima organa uprave, njihovim zamjenicima i rukovodeim dravnim slubenicima na odgovarajui nain se primjenjuju na rukovodioce, njihove zamjenike i rukovodee dravne slubenike u slubama organa uprave i drugih organa, ako zakonom nije drugaije odreeno. 14. Kaznene odredbe Novanom kaznom kaznit e se za prekraj javna korporacija, komora, javno preduzee (drutvo), agencija i drugo pravno lice, kao i institucija s javnim ovlatenjima ako:

26

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

a) na zahtjev organa uprave ne dostavi izvjetaj, podatke i informacije iz oblasti svoje djelatnosti, b) zahtjeve stranaka ne rjeavaju u propisnim rokovima, c) ne postupe po podnesenoj predstavci, prijedlogu ili pritubi stranke i u propisnom roku ne daju pismeni odgovor, d) po slubenoj dunosti ne pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija ili ako zahtijevaju da stranke pribavljaju ta uvjerenja i javne isprave, e) inspektoru onemoguavaju vrenje inspekcijskog nadzora i ne daju mu potrebne podatke i obavjetenja, f) ne postupe po preventivnim mjerama inspektora ili po rjeenju inspektora, g) se graanima, javnim korporacijama, komorama, javnim preduzeima (drutvima), agencijama i drugim pravnim licima onemoguava ili oteava ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa. Za prekraj iz ovog zakona kaznit e se novanom kaznom i odgovorno lice u organu uprave, agenciji ili instituciji s javnim ovlatenjima. Novanom kaznom kaznit e se upravni inspektor ako se ne postupi po zahtjevu iz ovog zakona. Novanom kaznom iz ovog zakona kaznit e se za prekraj javna korporacija, komora, javno preduzee (drutvo), agencija i drugo pravno lice, ako organu uprave ne dostavi u propisanom roku traene podatke ili akte u vezi s postupanjem u upravnom postupku, vrenju upravnog nadzora ili praenjem stanja u odreenoj oblasti. Za prekraj iz ovog zakona kaznit e se novanom kaznom i odgovorno lice u javnoj korporaciji, komori, javnom preduzeu (drutvu), agenciji, organu uprave i drugom pravnom licu. Odgovornim licem u organu uprave u smislu odredbi ovog zakona smatra se rukovodilac organa uprave, inspektor, kao i dravni slubenik koji je zaduen za neposredno izvravanje odreenog posla, a nije ga ili je izvrio radnju suprotno datoj obavezi. Postupak za prekraje po odredbama ovog zakona provodi institucija odreena zakonom. Sredstva koja organi iz ovog zakona naplate izricanjem novanih kazni u prekrajnom postupku, koji provedu na osnovu ovog ili drugog zakona, prihod su budeta institucija BiH.

27

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR


I. OSNOVE UPRAVNOG POSTUPKA Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik BiH, br. 29/02 i 12/04) usvojila je Parlamentarna skuptina BiH na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 20.6.2002., i na sjednici Doma naroda, odranoj 25.6.2002. Zakon je objavljen 12.10.2002., a stupio je na snagu 20.10.2002. Po ovom zakonu duni su postupati organi uprave BiH i drugi organi kada u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima graana, pravnih lica ili drugih stranaka, kao i preduzea (drutva), ustanove i druga pravna lica, kada na osnovu vrenja javnih ovlatenja koja su im povjerena zakonom rjeavaju u upravnim stvarima. U daljnjem tekstu koristit emo zajedniki naziv organa koji vode upravni postupak. 1. Osnovni principi upravnog postupka Svi organi koji vode upravni postupak obavezni su, u primjeni materijalno-pravnih pravila i odgovarajuih odredbi Zakona o upravnom postupku ( u daljnjem tekstu:ZUP), koje reguliraju pojedina procesna pitanja, polaziti od njegovih osnovnih principa. Oni su osnova i pravac za tumaenje i primjenu pojedinih odredbi ZUP-a. Petanest je osnovnih principa upravnog postupka, koji su utvreni ZUP-om, i to: a) princip zakonitosti; b) princip zatite prava graana i zatite javnog interesa; c) princip transparentnosti; d) princip javnosti; e) princip efikasnosti; f) princip materijalne istine; g) princip sasluanja stranke; h) princip ekonominosti postupka; i) princip pomoi neukoj stranci; j) princip ocjene dokaza; k) princip samostalnosti u rjeavanju; l) princip dvostepenosti; m) princip konanosti rjeenja; n) princip pravosnanosti rjeenja; o) princip upotrebe jezika i pisma. a) Princip zakonitosti Principom zakonitosti utvruje se da su organi koji vode postupak, kada postupaju u upravnim stvarima, duni te stvari rjeavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javna ovlatenja i koji oni donose na osnovu javnih ovlatenja. U upravnim stvarima u kojima je organ koji vodi upravni postupak ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato. Pravila postupka utvrena odredbama ovog zakona vae i za sluajeve u kojima je taj organ ovlaten da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni. Instrumenti za zatitu ovog principa su alba u upravnom postupku i tuba u upravnom sudskom postupku, kao i sistem vanrednih pravnih lijekova.

28

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) Princip zatite prava graana i zatite javnog interesa Ovaj princip utvruje obavezu organima koji vode upravni postupak, kada vode postupak i rjeavaju, da: a) strankama omogue to laku zatitu i ostvarivanje prava, vodei pri tomu rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih lica ni u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom; b) kada slubeno lice koje rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, duno je na to upozoriti stranku; c) ako se na osnovu zakona strankama nalau neke obaveze, prema njima treba primijeniti one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona. c) Princip transparentnosti Princip transparentnosti utvruje obavezu organima koji vode upravni postupak da omogue graanima i pravnim licima pravo pristupa informacijama upravnog postupka, u skladu sa zakonom. d) Princip javnosti Princip javnosti znai da slubeno lice koje vodi upravni postupak omogui prisustvo javnosti, osim ako je prisustvo javnosti iskljueno zakonom. e) Princip efikasnosti Princip efikasnosti obavezuje organe koji vode upravni postupak, kada rjeavaju u upravnim stvarima, da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, preduzea (drutava), ustanova i drugih pravnih lica, a to obuhvata dobru organizaciju u izvravanju poslova organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u upravnom postupku, uz njihovo svestrano razmatranje. Primjenom ovog principa ne moe se zanemariti znaaj drugih principa, nego on treba da omogui, zajedno s principom ekonominosti, racionalno, brzo i efikasno, sa to manje trokova, postupanje organa koji vode upravni postupak. f) Princip materijalne istine Princip materijalne istine obavezuje organe koji vode upravni postupak da u postupku utvrde pravo stanje stvari. Da bi se utvrdilo pravo stanje stvari, organ koji vodi upravni postupak duan je da provede sve dokaze i utvrdi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. g) Princip sasluanja stranke Princip sasluanja stranke garantira da se u upravnom postupku ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranka koje se to tie ne bude sasluana, odnosno prije nego to joj se prui mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su vane za rjeavanje.

29

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Izuzetno, rjeenje u upravnom postupku moe se donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke, ali samo u sluajevima kada je to zakonom dozvoljeno. h) Princip ekonominosti postupka Princip ekonominosti postupka utvruje obavezu organa pred kojima se vodi upravni postupak da postupak vode brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druga lica koja uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. i) Princip pomoi neukoj stranci Ovaj princip znai da je organ uprave duan pruiti pomo stranci koja je neuka. j) Princip ocjene dokaza Princip ocjene dokaza ovlauje slubeno lice koje vodi upravni postupak da samo ocjenjuje dokaze u upravnom postupku. Koje e injenice uzeti kao dokazne odluuje ovlateno slubeno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i paljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. k) Princip samostalnosti u rjeavanju Ovaj princip podrazumijeva da organ koji vodi upravni postupak donosi rjeenje samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom, drugim propisima i opim aktima. Ovlateno slubeno lice samostalno utvruje injenice i okolnosti i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno ope akte na konkretni sluaj. l) Princip dvostepenosti Princip dvostepenosti ili princip prava na albu znai da protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo albe. Ovo takoer znai da stranka ima pravo uloiti albu i kada prvostepeni organ nije u odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu. Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije dozvoljena i to ako se na drugi nain osigura zatita prava i zakonitosti. Ako nema drugostepenog organa uprave , alba protiv prvostepenog rjeenja moe se izjaviti samo kada je to zakonom predvieno. Tim zakonom bit e odreen organ koji e rjeavati po albi. Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu alba nije dozvoljena. m) Princip konanosti rjeenja Princip konanosti rjeenja u upravnom postupku znai da je rjeenje protiv kojeg se moe izjaviti redovni pravni lijek (alba) u upravnom postupku, a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, konano u upravnom postupku. Protiv njega moe se pokrenuti sudski (upravni) spor, ali se o njemu vie ne moe voditi upravni postupak. Ovo rjeenje moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koje predvia ZUP ili drugi zakon.

30

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

n) Princip pravosnanosti rjeenja Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba ni pokrenuti upravni spor, a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, jeste pravosnano rjeenje. Ovo rjeenje moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koje predvia ZUP ili drugi zakon. o) Princip upotrebe jezika i pisma S obzirom da su slubeni jezici u BiH bosanski, hrvatski i srpski, ovim principom utvreno je da se upravni postupak vodi na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, a da se kao sredstva komuniciranja mogu koristiti i ostali jezici. Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Ako je zakonom kao slubeni jezik odreen i dodatni jezik, taj jezik koristit e se u skladu sa zakonom. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogui da prati tok postupka na svom jeziku. Organ e pouiti stranku, odnosno drugog uesnika o mogunosti koritenja njegovog jezika u postupku, a u zapisnik e zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i njegova izjava u vezi s datom poukom bit e unesena u zapisnik. Stranka i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani BiH, a ne znaju jezik na kojem se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka prate posredstvom tumaa (prevodioca). U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica. 2. Stvarna i mjesna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku Pod nadlenou jednog organa podrazumijeva se pravo i dunost tog organa da radi po odreenim upravnim stvarima i na odreenom podruju. Stvarna nadlenost je vrsta upravnog posla ili vie vrsta srodnih poslova ije je obavljanje stavljeno u dunost jednog organa ili veeg broja istovrsnih organa. Ona se odreuje propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa. Openito, mjesna nadlenost podrazumijeva odreeno podruje dravne teritorije na kojoj odreeni organ moe obavljati poslove iz svoje stvarne nadlenosti. Ona se odreuje po propisima o organizaciji organa uprave. Nadleni organ za rjeavanje u upravnom postupku je organ koji je stvarno i mjesno nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari. Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i samo je rijeiti, niti prenijeti stvar na rjeavanje drugom organu, osim ako je to propisano zakonom. Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka ni dogovorom organa, osim ako je to nije zakonom drugaije odreeno. Svaki organ tokom cijelog postupka pazi po slubenoj dunosti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i ako uoi da nije stvarno ili mjesno nadlean, uputit e upravnu stvar na rjeavanje nadlenom organu. 3. Stranka

31

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Stranka je lice: a) po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili; b) protiv kojeg se vodi postupak; ili, c) koje radi zatite svojih prava i pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku. Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko ili pravno lice. Organi uprave i drugi organi, poslovne jedinice preduzea, naselje, grupa lica i dr. koji nisu pravna lica, mogu biti stranke u postupku ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na neko pravo ili pravni interes dravnih slubenika i zaposlenika. Fiziko lice koje je potpuno poslovno sposobno moe samo obavljati radnje u upravnom postupku (procesna sposobnost). Za procesno nesposobno fiziko lice radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik. Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika. Tokom cijelog postupka organ po slubenoj dunosti pazi da li lice koje se pojavljuje kao stranka moe biti stranka u upravnom postupku i da li stranku zastupa njegov predstavnik, odnosno zakonski zastupnik. 4. Podnesci Pod podnescima se podrazumijevaju: a) zahtjevi; b) obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka; c) prijedlozi; d) prijave; e) molbe; f) albe; g) prigovori; h) druga saopenja kojima se pojedinci ili pravna lica obraaju organima uprave. Podnesci se, u pravilu, predaju: a) neposredno ili alju potom pismeno; b) usmeno saopavaju na zapisnik kod organa uprave; c) alju faksom ili telegrafski, ako nije drugaije propisano; d) telefonom, ako se radi o kratkim i hitnim saopenjima i ako je to po prirodi stvari mogue. Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se u vezi s njim moglo postupiti. Podnesak mora posebno sadravati: a) oznaavanje organa kojem se upuuje; b) predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog; c) ko je zastupnik, odnosno punomonik stranke, ako ga ima; i d) ime, prezime i adresu podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika. Podnesak mora biti vlastoruno potpisan. Izuzetno, podnesak moe potpisati umjesto podnosioca njegov suprunik, jedan od roditelja, sin ili ki ili advokat koji je sastavio podnesak po ovlatenju stranke, te to lice mora na podnesak staviti svoje ime i adresu. Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, podnesak e potpisati drugo pismeno lice i staviti na podnesak svoje ime i adresu.

32

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podnesaka, koji ga je duan primiti, a podnosiocu, na njegovo traenje, izdati potvrdu o prijemu podneska. Ako podnesak sadri neke formalne nedostatke, organ koji je primio podnesak uinit e sve propisane radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odrediti podnosiocu rok za njihovo otklanjanje. Ako se nedostaci ne otklone u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. 5. Pozivanje Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva lica ije je prisustvo u postupku potrebno, a koja borave na njegovom podruju. U pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i na drugi nain pogodniji za lice kojem se saopenje treba dostaviti. Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvano lice koji boravi van podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne uzrokuje vee trokove ili vee gubljenje vremena za pozvanog. Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije previen drugi nain pozivanja. U pismenom pozivu naznait e se: a) naziv organ koji poziva; b) ime, prezime i adresa lica koje se poziva; c) mjesto, dan, a kada je to mogue i sat dolaska pozvanog; d) predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.); e) koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti. U pozivu se mora navesti da li je pozvano lice duno da doe lino ili moe poslati punomonika koji e ga zastupati, a time e se upozoriti da je u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duno da obavijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu ili ne obavijesti da je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen. U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe se upozoriti da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati. Kada to dozvoljava priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanom licu da, umjesto linog dolaska, preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu. Prilikom pozivanja, organ e voditi rauna da se lice ije je prisustvo potrebno, pozove da doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla. Niko ne moe biti pozvan da doe tokom noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vri to pozivanje. Pozvano lice duno je da se odazove pozivu, a ako je, zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga, sprijeeno da doe, duno je, odmah po prijemu poziva, o tome obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga. Ako se lice kojem je poziv lino dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moe biti privedeno, ako je njegovo prisustvo potrebno, a pored toga i kanjeno novanom kaznom. Ove mjere primijenit e samo ako je u pozivu bilo naznaeno da e se te mjere primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvanog lica nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi lice koje je izostalo.

33

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Ako se pozivu nije odazvalo vojno lice ili pripadnik policije, organ e se obratiti nadlenoj vojnoj komandi, odnosno organu policije tog lica, sa zahtjevom da se on dovede, a moe ga i kazniti, odnosno odrediti da snosi trokove. 6. Zapisnik i slubena zabiljeka a) Zapisnik O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih lica u postupku, sastavlja se zapisnik. U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj, datum i mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kada se obavlja radnja i predmet u kojem se ona obavlja, imena slubenih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih lica koja su prisutna izvoenju radnje. Zapisnik treba da sadri tano i kratko naveden tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisnik se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, te se, prema potrebi, prilau zapisniku. Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih lica koja uestvuju u postupku, a koja su znaajna za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi i njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se tokom slubene radnje donesu. Ako se neko sasluanje obavlja uz pomo tumaa (prevodioca), oznait e se na kojem je jeziku sasluani govorio i ko je bio tuma (prevodilac). Zapisnik se vodi tokom obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se potpisati. Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se navesti da je bilo prekida. Ako su tokom radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i sl., te akte e svojim potpisom ovjeriti slubeno lice i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati koji su akti uzeti. Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u formi knjige ili drugih sredstava evidencije. Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koji su precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka. U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika. Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim licima i ostalim licima koja uestvuju u radnji postupka. Ova lica imaju pravo i sama pregledati zapisnik i stavljati svoje primjedbe, a slubeno lice obavezno je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, a ako jesu, ukratko e se upisati njihov sadraj. Te primjedbe potpisat e lice koje ih je dalo. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika na nain da se prvo potpiu lica koja su sasluana, odnosno koja su davala izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slubeno lice koje je rukovodilo radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo. Stranka, svjedok, vjetak i drugo lice koje je sasluano u postupku potpisat e se ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njegova izjava. Ako su vrena suoavanja, dio zapisnika o tome potpisat e lica koja su suoena.

34

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Ako zapisnik ima vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju svojim potpisom ovjeriti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka i lice ija je izjava upisana na kraju lista. Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti. Ako lice koje treba potpisati zapisnik nije pismeno ili ne moe pisati, potpisat e ga jedno pismeno lice koje e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka, kao ni zapisniar. Ako neko lice nee da potpie zapisnik ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojeg je potpis uskraen. Zapisnik je javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluano lice stavilo primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika. b) Slubena zabiljeka O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih lica koje ne utiu bitno na rjeenje stvari, o upravljanju tokom postupka, o saopenjima, slubenim zapaanjima, usmenim uputstvima i nalazima, kao i okolnostima koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod kojeg se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubeno lice koje ju je sastavilo, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava. 7. Dostava Dostava je posebna radnja organa kojom se vri predaja pismenog akta pismena (poziv, rjeenje, zakljuak i drugi slubeni akt) licu kojem je akt namijenjen (adresatu), uz ovjeravanje same predaje. S obzirom da se za dostavu akta vezuju vrlo vane pravne posljedice, a posebno u odnosu na rokove za albu i djelovanje akta, pravni znaaj dostave je veoma veliki. Cilj dostave je da pismeno stigne na vrijeme licu kojem je namijenjeno, jer je djelovanje pismena vezano za vrijeme kada je urueno. U pravilu, pismena koja nisu uruena ne mogu proizvesti pravno djelovanje. S obzirom na znaaj dostave pismena u upravnom postupku, predvieno je vie pravila dostave. Osnovno pravilo je da se pismeno dostavlja licu kojem je namijenjeno (lina dostava), a samo kada to nije mogue, dostava se vri na drugi nain (posredna dostava). Osim toga, u upravnom postupku predvieni su i posebni sluajevi dostave pismena (zakonskom zastupniku i punomoniku za prijem pismena, organima vlasti, preduzeima drutvima, ustanovama i drugim pravnim licima, preko organa uprave BiH nadlenog za vanjske poslove i ustanove za izvrenje zatvorskih kazni i javnim obavjetenjem). 8. Nain dostave pismena Dostava pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu, tako to se ono predaje licu kojem je namijenjeno. Dostava se vri potom ili je vri organ preko svog slubenog lica. Lice kojem se pismeno dostavlja moe biti pozvano radi prijema pismena samo izuzetno, kada to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se uruuje, ako je takva dostava predviena posebnim propisom.

35

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Nain dostave odreuje organ ije se pismeno dostavlja, u skladu s odredbama ZUP-a. Dostava se vri samo radnim danom i to danju, ali organ ije se pismeno dostavlja moe izuzetno, iz naroito vanih razloga, odrediti da se dostava izvri u nedjelju ili drugog neradnog dana dravnog praznika, kada se moe vriti i dostava potom. Dostava se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposleno lice kojem se dostava treba izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu. Dostava se moe izvriti i van ovih prostorija, ako lice kojem se pismeno dostavlja pristane da ga primi, a ako tih prostorija nema, takvom licu moe se izvriti dostava gdje se ono zatekne. 9. Obavezna lina dostava pismena Dostava se mora izvriti lino onome kome je pismeno namijenjeno, u sluajevima kada: a) je takva dostava odreena ZUP-om ili drugim propisom; b) od dana dostave poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produiti; c) to odredi organ koji je naredio dostavu. Smatra se da je izvrena lina dostava advokatu i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskom uredu. Kada se lice kojem se dostava treba lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu ili se u advokatskom uredu ne zatekne lice koje je u njemu zaposleno, dostavlja e ga obavijestiti kada i na kojem mjestu pismeno moe nai, pa e mu kod nekog od lica preko kojih se moe izvriti posredna dostava (odrasli lan njegovog domainstva, komija koji na to pristaje, lice zaposleno s licem kojem se pismeno treba dostaviti, lice zaposleno u advokatskom uredu, zastupnik za prijem pismena kojeg odredi organ koje vodi postupak) ostaviti pismeno obavjetenje da u odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi prijema pismena. Ako i poslije toga pismeno ne mogne biti urueno, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine boravita lica ili poti njegovog boravita, a na vratima stana pribit e pismeno obavjetenje o tome gdje se pismeno nalazi i tada se smatra da je dostava izvrena. Dostavom pismena zakonskom zastupniku ili punomoniku za prijem pismena smatra se da je dostava izvrena samoj stranci. 10. Posredna dostava pismena Kada se lice kojem se dostava treba izvriti ne zatekne u svom stanu, ona se vri predajom pismena nekom od odraslih lanova njegovog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se moe predati komiji, ako on na to pristane. Ako se dostava vri na radnom mjestu licu kojem se pismeno treba dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostava se moe izvriti licu koje je na istom mjestu zaposleno, ako ono pristane da primi pismeno. Dostava advokatu moe se izvriti i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskom uredu. Dostava se ne moe izvriti licu koje u istom postupku uestvuje sa suprotnim interesom. Ako se utvrdi da je lice kojem se dostava treba izvriti odsutno i da mu se na navedeni nain ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaku gdje se odsutno lice nalazi. Ako je boravite lica kojem se dostava treba izvriti, i pored istraivanja, ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e tom licu privremenog zastupnika i njemu e predati pismeno.

36

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Ako se dostava ne moe izvriti ni na ovaj posredan nain, a nije utvreno da je lice kojem se dostava treba izvriti odsutno, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju nalazi boravite lica kojem se dostava vri, ili poti u mjestu njegovog boravita, ako se dostava vri potom. Na vratima stana lica kojem se dostava treba izvriti dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je navedeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu koje se trebalo da bude dostavljeno dostavlja e navesti razlog ovakve dostave, kao i datum kada je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis. Dostava se smatra izvrenom kada je saopenje pribijeno na vrata, s tim da oteenje ili unitenje ovog saopenja koje je izvreno nakon pribijanja na vrata nema uticaja na valjanost dostave. O dostavi izvrenoj na ovaj nain obavijestit e se organ koji je naredio dostavu. 11. Posebni sluajevi dostave pismena Posebni sluajevi dostave pismena su: a) dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku; b) dostava pismena punomoniku za prijem pismena; c) dostava pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim licima; d) dostava pismena putem organa uprave BiH nadlenog za vanjske poslove; e) dostava pismena javnim objavljivanjem. a) Dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku Dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan za linu - neposrednu i posrednu dostavu. Ako vie stranaka ima zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu, dostava za sve njih vri se tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostava izvri samo jednom od njih. b) Dostava pismena punomoniku za prijem pismena Stranka moe ovlastiti odreeno lice kojem treba da se vre sve dostave za nju. Kada stranka pismeno obavijesti o tom ovlatenju organ koji vodi postupak, taj organ obavezan je sve dostave vriti ovom punomoniku (punomonik za prijem pismena). Punomonik za prijem pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci. Ako bi neposredna dostava stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znaajno odugovlaila postupak, slubeno lice koje vodi postupak moe naloiti stranci da po odreenom predmetu, a u odreenom roku postavi u sjeditu organa punomonika za prijem pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe odrediti stranci privremenog zastupnika za prijem pismena. Kada se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u BiH, pozvat e se pri dostavi prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika ili punomonika za prijem pismena, te e se upozoriti da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za prijem pismena, odnosno privremeni zastupnik. Dostavom pismena punomoniku za prijem pismena smatra se da je dostava izvrena stranci kojoj se pismeno trebalo dostaviti. Kada vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu

37

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zajednikog punomonika za prijem pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u mjestu u kojem je sjedite organa. Dok ne prijave zajednikog punomonika za prijem pismena, takvim punomonikom smatrat e se ona stranka koja je na prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na takav nain ne moe odrediti punomonik, slubeno lice koje vodi postupak moe odrediti za punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka veliki ili su iz raznih mjesta, stranke mogu prijaviti, a i samo slubeno lice moe odrediti i vie takvih punomonika i oznaiti koju e od stranaka svaki od njih zastupati. Zajedniki punomonik za prijem pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da uva. U pismenu koje se dostavlja punomoniku za prijem pismena oznait e se sva lica kojima se dostava vri. c) Dostava pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim licima Dostava pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim licima vri se predajom pismena slubenom licu, odnosno licu odreenom za prijem pismena tih organa, odnosno pravnih lica, ako za pojedine sluajeve nije drugaije propisano, a ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe lica i dr., dostava se vri predajom pismena licu koje su oni odredili za prijem pismena. Ako dostavlja tokom radnog vremena ne nae lice odreeno za prijem pismena, predaju pismena moe izvriti bilo kojem licu zaposlenom u tom organu, odnosno pravnom licu koje se zatekne u njihovim prostorijama. d) Dostava pismena putem organa uprave BiH nadlenog za vanjske poslove i ustanove Fizikim i pravnim licima u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim organizacijama i licima u BiH koja uivaju diplomatski imunitet dostava pismena obavlja se preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove BiH, ako meunarodnim ugovorima nije drugaije odreeno. Dravljanima BiH koji se nalaze u inozemstvu dostava izvoda iz matinih knjiga, svjedoanstava, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke, moe se obavljati neposredno. Dostava ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavnitva BiH u inozemstvu. Vojnim licima, pripadnicima policije, licima zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom saobraaju, dostava pismena moe se obavljati i preko njihove komande, odnosno organa ili pravnog lica u kojem su zaposleni. Licima koja su liena slobode dostava pismena obavlja se preko uprave ustanove u kojoj se nalaze. e) Dostava pismena javnim obavjetenjem Ako se radi o licu ili vie lica koja organu nisu poznata ili koja se ne mogu odrediti, dostava pismena izvrit e se javnim obavjetenjem na oglasnoj ploi organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostava pismena izvrena poslije isteka 15 dana od dana isticanja obavjetenja na oglasnoj ploi, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Pored objavljivanja na oglasnoj ploi, organ moe objaviti obavjetenje u novinama, odnosno u drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni nain.

38

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Odbijanje prijema pismena Ako lice kojem je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to uini lice zaposleno u organu, preduzeu (drutvu), ustanovi ili drugom pravnom licu ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini lice koje je odreeno za prijem pismena, dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili na radnom mjestu gdje je to lice zaposleno ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposleno. Kada je dostava pismena izvrena na navedeni nain, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio i time se smatra da je dostava izvrena. Promjena stana Kada stranka ili njen zakonski zastupnik tokom postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak. Ako oni to ne uine, a dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sve daljnje dostave pismena u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na oglasnoj ploi organa koji vodi postupak. Dostava se smatra izvrenom poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj ploi organa koji vodi postupak. Kada punomonik, odnosno punomonik za prijem pismena tokom postupka promijeni svoje prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostava e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen. 12. Dostavnica Potvrda o dostavi (dostavnica) je dokaz da je izvrena dostava pismena. Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke, odnosno lica kojem se pismeno dostavlja i njegovu adresu. Na dostavnici se upisuje datum dostave i potpisuje je primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema, a ako je primalac nepismen ili se ne moe potpisati, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo ime i datum predaje i staviti napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis. Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje i time se smatra da je dostava izvrena. 13. Rokovi Za preduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi. Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja, slubeno lice koje vodi postupak. Rok koji je odredilo slubeno lice koje vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresiranog lica koja se podnosi prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu. Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine. Kada je rok odreen po danima, dan u koji je dostava ili obavjetavanje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od kojeg treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan.

39

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama, zavrava se istekom onog dana mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kada je dostava ili obavjetavanje izvreno, odnosno danu u koji pada dogaaj od kojeg se rauna trajanje roka, a ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca. Zavretak roka moe se oznaiti nekim kalendarskim datumom. Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih praznika. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kada organ kod kojeg se radnja postupka treba preduzeti ne radi, rok istie prvog narednog radnog dana. Podnesak je podnesen u roku ako je, prije nego to rok istekne, stigao organu kojem je trebalo da bude predat. Kada je podnesak upuen potom preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje organu kojem je upuen. Za lica koja se nalaze u Oruanim snagama BiH, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili tabu, smatra se danom predaje organu kojem je upuen. Za lica liena slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se ta lica nalaze smatra se danom predaje organu kojem je upuen. 14. Pokretanje upravnog postupka Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke. Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kada to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kada utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, ili radi zatite javnog interesa, treba pokrenuti upravni postupak. Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne predstavke graana, pravnih lica i upozorenja organa. Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio bilo koju radnju radi voenja postupka. Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da, prema vaeim propisima, nema uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. 15. Izmjena zahtjeva Nakon to je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stepenu proiriti stavljeni zahtjev ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istoj pravnoj osnovi, pod uslovom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju. Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, donijet e o tome zakljuak, protiv kojeg je dozvoljena posebna alba. 16. Odustajanje od zahtjeva Stranka moe odustati od svog zahtjeva tokom cijelog postupka.

40

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Kada je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima. Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ nastavit e voenje postupka. Kada je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, organ moe obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se nastaviti, ako stranka to zahtijeva. Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak dozvoljena je posebna alba. Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoje odustajanje od zahtjeva. Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustajanjem od zahtjeva samo kada je to zakonom odreeno. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelimino pozitivno rijeen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljeno rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelimino, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije propisano. 17. Usmena rasprava Slubeno lice koje vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom sluaju kada je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je odrediti: a) u stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima; ili, b) kada treba izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. Usmena rasprava je javna. Slubeno lice koje vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio, ako: a) to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti; b) postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave; c) treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici; d) treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu. Prijedlog za iskljuenje javnosti moe staviti i zainteresirano lice. O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen. Prilikom saopenja rjeenja, javnost se ne moe iskljuiti. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune pomagae. Slubeno lice koje vodi postupak moe dozvoliti da usmenoj raspravi s koje je javnost iskljuena prisustvuju pojedina slubena lica, nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno nauni rad. Slubeno lice koje vodi postupak upozorit e ova lica da su dun da uvaju kao tajnu ono to budu na raspravi saznali. Organ koji vodi postupak duan je preduzeti sve to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez odugovlaenja i po mogunosti bez prekidanja i odgaanja.

41

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Licima koja se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju dou na vrijeme i bez vanrednih trokova. Pozvanim licima ostavit e se, po pravilu, osam dana od dostave poziva do dana rasprave. Kada je za raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno izvriti uvid u odreene planove, spise ili druge predmete, ove predmete treba staviti na uvid pozvanim licima istovremeno s odreivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu treba naznaiti vrijeme i mjesto, kada i gdje se oni mogu razgledati. Organ koji vodi postupak duan je i javno objaviti odreivanje usmene rasprave kada: a) postoji opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti, b) postoji vjerovatnoa da ima zainteresiranih lica koja se jo nisu pojavila kao stranke; ili, c) to nalau drugi slini razlozi. Javna objava usmene rasprave treba sadravati sve podatke koji moraju biti navedeni u pojedinanom pozivu, kao i poziv da na raspravu doe svako ko smatra da se stvar tie njegovih pravno zatienih interesa. Mjesto odravanja Usmena rasprava odrat e se, u pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uviaj u mjestu van sjedita tog organa, usmena rasprava moe se odrati na tom mjestu. Organ koji vodi postupak moe odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto, kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja trokova i zbog temeljitijeg, breg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari. Tok javne rasprave Slubeno lice koje vodi postupak duno je na poetku usmene rasprave utvrditi koja su od pozvanih lica prisutna, a za odsutne provjeriti da li su im pozivi pravilno dostavljeni. Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na raspravu, a nije utvreno da joj je poziv pravilno dostavljen, slubeno lice koje vodi postupak odgodit e raspravu, osim u sluaju kada je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnim obavjetenjem. Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari moe se pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, slubeno lice koje vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zakljuka o tome dozvoljena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po slubenoj dunosti, slubeno lice e, prema okolnostima sluaja, provesti raspravu bez tog lica ili e je odgoditi. Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane, mada je uredno pozvana, slubeno lice koje vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari. Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice, ne stavi tokom same rasprave primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat e se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rjeava o stvari cijenit e tu primjedbu, ako ona moe imati uticaja na rjeavanje stvari i ako nije data poslije rasprave da bi se odugovlaio postupak. Ako stranka koja je pozvana javnim objavljivanjem poziva nije dola na raspravu, a primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove primjedbe uzet e se u obzir, pod uslovom da one nisu date radi odugovlaenja postupka, odnosno da mogu imati uticati na tok stvari.

42

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Na usmenoj raspravi treba da se raspravi i utvrdi ono to je predmet ispitnog postupka. Ako se predmet ne moe raspraviti na jednoj raspravi, slubeno lice koje vodi postupak prekinut e raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slubeno lice preduzet e sve mjere koje su propisane za odreivanje rasprave, a prisutnim licima moe usmeno saopiti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Prilikom nastavka usmene rasprave slubeno lice koje vodi postupak iznijet e u glavnim crtama tok rasprave. Za izvoenje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo odreivati usmena rasprava, ali e se stranci dati mogunost da se o izvedenim dokazima izjasni. 18. Isprave Javna isprava je pismeno koje je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, a koja moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka, kao i pismeno koje je u takvom obliku izdala institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno drugo pravno lice i koja dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje. U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije izjednaava se s javnom ispravom, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te kopije izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja ili drugo pravno lice. Dozvoljeno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukcije te kopije injenice neistinito potvrene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije neispravno sastavljena. Dozvoljeno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu. Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano ili inae izbrisano, umetnuto ili ako na ispravi postoje neki drugi vanjski nedostaci, slubeno lice koje vodi postupak ocijenit e prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak. Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubeno lice koje vodi postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije ili u ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a moe je podnijeti i u prostom prijepisu. Kada stranka podnese ispravu u ovjerenom prijepisu, slubeno lice koje vodi postupak moe traiti da stranka pokae originalnu ispravu, a kada podnese ispravu u prostom prijepisu, slubeno lice utvrdit e da li je prosti prijepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan nain izdao organ u granicama svoje nadlenosti ili institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno drugo pravno lice, ima u upravnom postupku dokaznu vrijednost originalne isprave za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak. Ako je neke injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadlean ve utvrdio ili su posvjedoene u javnoj ispravi (kao lina karta, izvod iz matine knjige i dr.), organ koji vodi postupak uzet e ove injenice i okolnosti za dokazane. Kada je u pitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatnoa da su se te injenice i okolnosti naknadno izmijenile ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slubeno lice trait e da stranka podnese posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima ili e ih organ sam pribaviti. Slubeno lice koje vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na neku ispravu da je podnese, ako njome raspolae ili ako je moe pribaviti. Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno da je podnese ili pokae, slubeno lice koje vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti.

43

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno pokae ispravu ne postupi po pozivu, slubeno lice koje vodi postupak cijenit e, s obzirom na sve okolnosti sluaja, od kakvog je to uticaja za rjeavanje stvari. Ako se isprava koja se treba upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili institucije koja ima javna ovlatenja, odnosno drugog pravnog lica, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit e ovu ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi, institucije i pravna lica duna su postupiti po traenju nadlenog organa. Ako se isprava nalazi kod treeg lica, a to lice nee dobrovoljno da je pokae, organ koji vodi postupak pozvat e zakljukom to lice da pokae ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti. Protiv treeg lica koje bez opravdanog razloga odbije da pokae ispravu postupit e se kao protiv onoga koji odbije da svjedoi. Protiv zakljuka kojim mu se nareuje pokazivanje isprave, kao i protiv zakljuka o kazni zbog nepokazivanja isprave, tree lice ima pravo albe, koja odgaa izvrenje zakljuka. Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod treeg lica duna je nadoknaditi trokove koje je to lice imalo u vezi s pokazivanjem isprave. Stranka ima pravo da podnosi isprave na jednom od slubenih jezika, odnosno na jeziku ija je upotreba predviena ZUP-om. Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prijevodu, ako je to potrebno. Isprave koje je izdao strani organ, koje u mjestu gdje su izdate vae kao javne isprave, imaju pod uslovima reciprociteta istu dokaznu snagu kao domae javne isprave, ako su propisno ovjerene. 19. Svjedoci Svjedok moe biti svako fiziko lice koje je bilo sposobno opaziti injenicu o kojoj treba svjedoiti i koje je u stanju to svoje opaanje saopiti. Lice koje u postupku uestvuje u svojstvu slubenog lica ne moe biti svjedok. Svako lice koje se kao svjedok poziva duno je da se odazove pozivu, a i da svjedoi. Ne moe se ispitati kao svjedok lice koje bi svojom izjavom povrijedilo dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti. Svjedok moe uskratiti svjedoenje: a) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znaajnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, njegovog suprunika ili srodnika po tazbini, do drugog stepena zakljuno i onda kada je brak prestao, kao i njegovog staratelja ili tienika, usvojitelja ili usvojenika; b) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obavezu uvanja poslovne, profesionalne, umjetnike ili naune tajne; c) onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku; d) onome o emu se stranka ili drugo lice ispovijedalo svjedoku, kao vjerskom ispovjedniku. Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim drugim injenicama kada iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge uiniti vjerovatnim. Svjedok ne moe, zbog opasnosti od neke imovinske tete, uskratiti svjedoenje o pravnim poslovima kojima je prisustvovao kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je u vezi sa spornim pitanjem preduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka,

44

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu. Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije sasluati. Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubenog lica koje vodi postupak. Slubeno lice koje vodi postupak moe ve sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a svjedoke iji se iskazi ne slau moe suoiti. Lice koje zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne moe doi po pozivu ispitat e se u svom stanu. Svjedok e prethodno biti upozoren da je duan govoriti istinu, da ne smije nita preutjeti i da se moe na svoju izjavu zakleti, pa e mu biti predoena i posljedica davanja lane izjave. Od svjedoka e se uzeti opi lini podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, boravite, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti ispitan i o okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kojem je rije, a naroito o njegovim srodnikim odnosima prema strankama. Slubeno lice koje vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje. Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozvat e se da iznese ta mu je o tome poznato. Nije dozvoljeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se trebalo odgovoriti. Osim toga, svjedoka e se uvijek pitati odakle mu je poznato ono ta svjedoi. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat e se uz pomo tumaa (prevodioca). Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem, pozvat e se da pismeno odgovara. Ako se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvat e se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe sporazumjeti. Nakon to saslua svjedoka, slubeno lice koje vodi postupak moe odluiti da svjedok poloi zakletvu na svoju izjavu. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne moe dovoljno shvatiti znaaj zakletve. Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rijei: Zaklinjem se da sam o svemu o emu sam ovdje pitan govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nisam preutio. Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se tako to potpisuju tekst zakletve, a gluhi svjedoci proitat e tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju ni itati ni pisati, zaklet e se uz pomo tumaa. Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti sasluan, organ koji vodi postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe ga i novano kazniti. Ako svjedok doe pa bez opravdanog razloga odbije svjedoiti i ako je upozoren na posljedice odbijanja, moe se kazniti novano, a ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe se jo jedanput novano kazniti. Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubeno lice koje vodi postupak ponitit e zakljuak o kazni ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane svjedoiti, slubeno lice moe ponititi zakljuak o kazni. Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni dozvoljena je posebna alba. 20. Izjava stranke Izjava stranke moe u upravnom postupku posluiti kao dokaz, i to u sluajevima: a) ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava;

45

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) u stvarima malog znaaja, ako bi se odreena injenica trebala utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedita organa ili bi inae, zbog pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava stranke. Zakonom se moe propisati da se i u drugim sluajevima odreene injenice mogu dokazivati izjavom stranke. Prije uzimanja izjave stranke, slubeno lice koje vodi postupak duno je upozoriti stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. 21. Uviaj Uviaj je radnja u postupku koja se vri kada je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubenog lica koje vodi postupak. Stranke imaju pravo prisustvovati uviaju. Koja e lica, osim stranaka, prisustvovati uviaju odreuje slubeno lice koje vodi postupak. Uviaj se moe izvriti i uz uee vjetaka. Uviaj stvari koja se bez tekoe moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi izvrit e se na tom mjestu, a inae se uviaj vri na mjestu gdje se stvar nalazi. Vlasnik ili posjednik stvari, prostorija ili zemljita koja treba da se razgledaju ili u kojima se nalaze stvari uviaja ili preko kojih je potrebno prei, duan je dozvoliti da se uviaj izvri. Ako vlasnik ili posjednik ne dopusti da se izvri uviaj, na odgovarajui nain e se primijeniti odredbe ovog zakona o uskraivanju svjedoenja. Prema vlasniku ili posjedniku koji bez opravdanog razloga ne dozvoli da se uviaj izvri, mogu se primijeniti iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije svjedoiti. teta koja je nanesena prilikom vrenja uviaja spada u trokove postupka i nadoknadit e se vlasniku ili posjedniku. Slubeno lice koje rukovodi uviajem pazit e da on ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrijeena niija poslovna, profesionalna, nauna ili umjetnika tajna. 22. Rjeenje Rjeenje je upravni akt kojim se odluuje o predmetu postupka, odnosno o glavnoj stvari. Rjeenje donosi organ, odnosno rukovodilac organa ili slubeno lice ovlateno za rjeavanje. Rjeenje je, u pravilu, u pismenom obliku. Organ nadlean za rjeavanje u upravnom postupku donosi rjeenje na osnovu utvrenih injenica u postupku u upravnoj stvari koja je bila predmet postupka. Donoenje rjeenja je najvanija faza upravnog postupka. Rjeenjem se udovoljava opim (javnim) interesima i interesima stranke. Ono je konkretni, pojedinani (individualni ili generalni) upravni akt, autoritativni akt koji pravno djeluje za odreena lica ili stvari. Organ koji donosi rjeenje Rjeenje donosi organ nadlean za rjeavanje, a to moe biti: organ uprave (u opini je to jedinstveno organ uprave, koji se sastoji od slubi za upravu), vlade kantona, entitetska vlada, Parlamentarna skuptina BiH, domovi entitetskih parlamenata, skuptina kantona, gradsko, odnosno opinsko vijee (skuptina opine) i institucije koje imaju javna ovlatenja. Nadlenost organa za rjeavanje je stvarna i mjesna.

46

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se prema propisima kojima se ureuje odreeno upravno podruje ili po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa. To znai da se, prilikom podnoenja zahtjeva, on treba podnijeti tano odreenom organu nadlenom za odreeno podruje. Npr., zakonom o prostornom ureenju utvreno je da se zahtjev za izdavanje dozvole za izgradnju porodine stambene zgrade podnosi opinskom organu uprave - slubi nadlenoj za prostorno ureenje i urbanizam. Dakle, zahtjev se moe podnijeti organu - slubi koja je nadlena za te poslove. Mjesna nadlenost odreuje se prema: propisima za ureenje federalne jedinice (kantona), entiteta, propisima o teritorijalnoj podjeli opina te propisima o organizaciji dravnih, entitetskih i kantonalnih organa uprave, odnosno prema gradskim i opinskim propisima o organizaciji gradskih i opinskih slubi za upravu. Iz prethodnog primjera, mjesna nadlenost pripada slubi opine na ijem podruju podnosilac zahtjeva namjerava graditi porodinu stambenu zgradu. Organ koji vodi postupak po slubenoj dunosti pazi na stvarnu i mjesnu nadlenost. 23. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, ako je to neophodno, posebnim propisima moe se predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv (npr. odobrenje). Rjeenje se donosi pismeno. Izuzetno, u sluajevima predvienim ovim zakonom, rjeenje se moe donijeti i usmeno. Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv, obrazloenje, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlatenog slubenog lica i peat organa. U sluajevima predvienim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, rjeenje ne mora sadravati pojedine od ovih dijelova. Ako se rjeenje obrauje mehanografski, umjesto potpisa, moe sadravati faksimil ovlatenog slubenog lica. I kada se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno. Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prijepisu. Dispozitiv Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima tokom postupka nije posebno rijeeno. Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a kada je potrebno, moe se podijeliti i na vie taaka. Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui njihov iznos, ko ih je duan platiti, kome i u kojem roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o trokovima, navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak. Ako se rjeenjem nalae izvrenje neke radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kojem se ta radnja treba izvriti. Kada je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu. Obrazloenje U jednostavnim stvarima u kojima uestvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim stvarima u kojima u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka, ali nijedna ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uvaava, obrazloenje rjeenja moe sadravati samo

47

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na osnovu kojih je stvar rijeena. U ovakvim stvarima rjeenje se moe izdati i na propisanom obrascu. U ostalim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka, izvedene dokaze i utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen neki od zahtjeva stranaka, razloge koji, s obzirom na utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kako je dato u izreci i pravne propise na osnovu kojih je rijeena upravna stvar. Kada je nadleni organ u skladu sa zakonom ili drugim propisom ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni, duan je u obrazloenju navesti i propis u kojem je predvieno rjeenje po slobodnoj ocjeni, te izloiti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodi. Ovi razlozi ne moraju se navesti kada je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom izriito predvieno. Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvieno da se u rjeenju donesenom po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ prilikom donoenja rjeenja rukovodio, u obrazloenju rjeenja navode se opi podaci koje po ovom zakonu sadri obrazloenje, propis kojim je organ ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim je ovlaten da ne mora navesti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio. Pouka o pravnom lijeku Poukom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. Kada se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u pouci se navodi naziv organa kojem se alba izjavljuje, naziv organa kojem se, u kojem roku i s kolikom taksom alba predaje, s tim da se navede i da se alba moe izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rjeenje. Kada se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u pouci se navodi naziv i sjedite suda kojem se tuba podnosi, u kojem roku i s kolikom taksom, a kada se moe pokrenuti drugi postupak pred sudom, navodi se sud kojem se moe obratiti i u kojem roku. Kada je u rjeenju data pogrena pouka, stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po pouci. Stranka koja postupi po pogrenoj pouci, ne moe zbog toga imati tetnih posljedica. Kada u rjeenju nije data nikakva pouka ili je pouka nepotpuna, stranka moe postupiti po vaeim propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je rjeenje donio dopunu rjeenja. U tom sluaju rok za albu, odnosno sudsku tubu tee od dana dostave dopunjenog rjeenja. Kada je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv tog rjeenja nema mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana dostave rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedozvoljena, ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadlenom organu. Kada protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se protiv tog rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj tee od dana dostave rjeenja kojim joj je alba odbaena, ako stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor. Pouka o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije obrazloenja. Rjeenje potpisuje lice koje je ovlateno da donese rjeenje. Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavajui, ako ovim zakonom ili posebnim propisom nije drugaije odreeno.

48

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Kada je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis rjeenja, a kada je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu sa zakljukom i ovjeren prijepis takvog rjeenja izdaje se strankama. Kada je rije o stvari koja se tie veeg broja odreenih lica, moe se za sva ta lica donijeti jedno rjeenje, ali ona moraju biti imenovana u dispozitivu, a u obrazloenju rjeenja moraju biti izloeni razlozi koji se na svako od njih odnose. Ovakvo rjeenje mora se dostaviti svakom od tih lica, osim u sluaju predvienom zakonom. Ako je rije o stvarima koje se tiu veeg broja lica koja organu nisu poznata, moe se za sve njih donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih moe lako utvrditi na koja se lica rjeenje odnosi. U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes ni u interes drugog lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku slubene zabiljeke, u spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drugaije propisano. Takvo rjeenje se, u pravilu, saopava stranci usmeno, a pismeno joj se mora izdati ako ona to trai. Takvo rjeenje, u pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno. Ovakvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu. Usmeno rjeenje Kada je rije o preduzimanju izuzetno hitnih mjera radi osiguranja javnog mira i sigurnosti ili otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadleni organ, odnosno ovlateno slubeno lice nadlenog organa moe donijeti rjeenje i usmeno i narediti njegovo izvrenje bez odgaanja, s tim to je duno donijeti pismeno rjeenje najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. Sadraj pismenog rjeenja mora odgovarati sadraju usmenog rjeenja. 24. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje Djelimino rjeenje je rjeenje kojim se rjeava samo o nekim pitanjima iz cjelokupnog postupka o jednoj upravnoj stvari. Naime, kada se o jednoj stvari rjeava u vie taaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje i kada se pokae svrsishodnim da se o tim takama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim takama. to se tie pravnih lijekova i izvrenja, djelimino rjeenje smatra se samostalnim rjeenjem. Dopunsko rjeenje je rjeenje kojim nadleni organ, koji nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti, rjeava o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena. Ako prijedlog stranke za donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o tome dozvoljena je posebna alba. Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez ponovnog provoenja ispitnog postupka. to se tie pravnih lijekova i izvrenja, dopunsko rjeenje smatra se samostalnim rjeenjem. Privremeno rjeenje je rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, kada je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti takvo rjeenje. Privremeno rjeenje donosi se na osnovu podataka koji postoje u vrijeme njegovog donoenja. U takvom rjeenju mora biti izriito naznaeno da je privremeno. Donoenje privremenog rjeenja po prijedlogu stranke nadleni organ moe usloviti davanjem osiguranja za tetu koja bi mogla nastati za protivnu stranku uslijed izvrenja tog rjeenja, u sluaju da osnovni zahtjev predlagaa ne bude uvaen. to se tie pravnih lijekova i izvrenja,

49

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

privremeno rjeenje smatra se samostalnim rjeenjem. Rjeenjem o glavnoj stvari, koje se donosi nakon okonanja postupka, ukida se privremeno rjeenje doneseno tokom postupka. 25. Zakljuak Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka, kao i o onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvieno da se donosi zakljuak i drugim pitanjima u vezi s provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem. Zakljuak donosi slubeno lice koje obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije drugaije odreeno. Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u kojem se ta radnja treba izvriti. Zakljuak se sainjava u formi slubene zabiljeke u spisu i saopava zainteresiranim licima usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zakljuka moe izjaviti posebna alba, ili kada se moe odmah traiti izvrenje zakljuka. Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kada je to ovim ili drugim zakonom izriito predvieno. alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu, kao i alba protiv rjeenja, te sadri iste elemente kao i alba protiv rjeenja. Zakljuke protiv kojih nije dozvoljena posebna alba mogu zainteresirana lica pobijati albom protiv rjeenja, osim ako je alba protiv zakljuka ovim zakonom iskljuena. alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako je ovim ili drugim zakonom ili samim zakljukom drugaije odreeno. 26. alba alba je redovno pravno sredstvo protiv prvostepenih upravnih akata u upravnom postupku protiv rjeenja, kao i protiv zakljuka, ako je to izriito zakonom dozvoljeno. Ko ima pravo albe? Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu pravo albe ima stranka, a tuilac, pravobranilac i drugi organ, kada su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravnog lica, a na tetu javnog interesa. Pravo albe protiv prvostepenih rjeenja organa uprave i ustanova ureuje se zakonom iz odgovarajue upravne oblasti. Prilikom odluivanja o pravu na albu protiv rjeenja treba voditi rauna da se, po pravilu, protiv svih prvostepenih rjeenja predvidi alba i da se time osigura princip dvostepenog rjeavanja u upravnom postupku, a da se alba moe iskljuiti iz naroito opravdanih razloga. Zakonima kojima se ureuje pravo na albu odreuje se i organ koji e rjeavati po albi. Protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine BiH i zakonodavnog organa entiteta ili kantona, odnosno gradskog i opinskog vijea, kao i rjeenja Vijea ministara BiH i vlada entiteta i kantona donesenog u prvom stepenu (kolegijalni organi) ne moe se izjaviti alba, ali se neposredno moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom iskljuen upravni spor.

50

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Rok za podnoenje albe Rok za podnoenje albe protiv rjeenja je 15 dana, ako zakonom nije drugaije odreeno. Rok se rauna od dana dostave rjeenja. Tokom roka za albu rjeenje se ne moe izvriti, osim ako je to zakonom predvieno ili ako je rije o preduzimanju hitnih mjera ili ako bi uslijed odgaanja izvrenja bila nanesena nekoj od stranaka teta koja se ne bi mogla naknaditi. Sadraj albe U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, naziv organa koji je donio rjeenje i datum rjeenja. alba se ne mora posebno obrazloiti, dovoljno je da alilac navede u albi zbog ega je nezadovoljan rjeenjem. U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku. U sluaju da u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilae i dovoljno prijepisa za sve stranke u postupku, kojima organ koji vodi postupak dostavlja albu, radi izjanjenja o novim injenicama i dokazima i odreuje im rok za izjanjenje, koji ne moe biti krai od osam ni dui od 15 dana. Predavanje albe alba se predaje neposredno ili alje potom organu koji je donio prvostepeno rjeenje. Ako je predana ili poslana drugostepenom organu, on je duan da je odmah poalje prvostepenom organu, a to se tie roka, smatra se kao da je predata prvostepenom organu. 27. Izvrenje rjeenja Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se kada postane izvrno. Prvostepeno rjeenje postaje izvrno: a) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena; b) dostavom stranci, ako alba nije dostavljena; c) dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje; d) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. Drugostepeno rjeenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kada se dostavi stranci. Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje, rjeenje postaje izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. Rjeenjem ostavljeni rok za izvrenje rjeenja, odnosno propisani rok od 15 dana za izvrenje poinje tei od dana kada rjeenje postane izvrno. Izvrenje se moe provesti i na osnovu sklopljene nagodbe, ali samo protiv lica koje je uestvovalo u sklapanju nagodbe. Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvuju sa istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka spreava izvrnost rjeenja. Apsolutni rok zastare izvrenja je pet godina od dana kada je rjeenje postalo izvrno. Izvrenje rjeenja doneseno u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih potraivanja ili nenovanih obaveza.

51

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Kada postoji mogunost da se izvrenje provede na vie naina i primjenom raznih sredstava, izvrenje e se provesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je po izvrenika najblae. Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i nou, radnje izvrenja mogu se provoditi samo izuzetno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne tete i ako je organ koji provodi izvrenje izdao pismeni nalog za to. Izvrenje se provodi protiv lica koje je obavezno da ispuni obaveze (izvrenik), odnosno njegovih nasljednika ili pravnih sljednika. Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Po slubenoj dunosti izvrenje se provodi kada to nalae javni interes. Izvrenje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (trailac izvrenja). Izvrenje rjeenja radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a radi ispunjenja novanih potraivanja provodi se sudskim putem (sudsko izvrenje). Administrativno izvrenje provode organi uprave po odredbama ZUP-a, odnosno posebnog zakona, a sudsko izvrenje nadleni sud po propisima koji vae za sudsko izvrenje. Izuzetno, izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na osnovu radnog odnosa moe se provesti administrativnim putem po pristanku izvrenika. Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu, ako posebnim propisom nije za to odreen drugi organ. Ako je propisano da administrativno izvrenje ne moe provoditi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu, a posebnim propisima nije odreen organ koji je za to ovlaten, izvrenje provodi opinska, odnosno gradska sluba za upravu nadlena za poslove ope uprave na ijem se podruju nalazi prebivalite, odnosno boravite izvrenika, ako zakonom nije odreena nadlenost drugog organa. Administrativno izvrenje rjeenja koja donesu institucije koje imaju javna ovlatenja, koje nisu zakonom ovlatene da same izvravaju svoja rjeenja, dozvoljava i provodi opinska, odnosno gradska sluba za upravu nadlena za poslove ope uprave na ijem podruju se nalazi prebivalite, odnosno boravite izvrenika, ako zakonom nije odreena nadlenost drugog organa. Organi unutranjih poslova duni su organu nadlenom za provoenje izvrenja, na njegov zahtjev, pruiti pomo u provoenju izvrenja. Administrativno izvrenje koje provodi organ koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu provodi se na osnovu rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja. Administrativno izvrenje koje provodi drugi organ provodi se na osnovu rjeenja na kojem je stavljena potvrda izvrnosti i donesen zakljuak o dozvoli izvrenja. Naime, da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja potrebno je da organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja donese po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca izvrenja zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se treba izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka dozvoljena je alba nadlenom drugostepenom organu. Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja, koje je doneseno u upravnoj stvari po slubenoj dunosti, organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja duan je donijeti bez odgaanja kada je takvo rjeenje postalo izvrno, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, s tim da se taj rok moe produiti jo 30 dana. Kada administrativno izvrenje ne provodi organ koji je rjeavao u prvom stepenu, ve drugi organ odreen posebnim propisom, trailac izvrenja podnosi prijedlog za izvrenje tom organu ili instituciji koja ima javna ovlatenja, ako je ta institucija donijela rjeenje koje se treba izvriti. Ako je rjeenje postalo izvrno, ovaj organ, odnosno institucija stavlja na rjeenje potvrdu da je postalo izvrno (potvrda izvrnosti) i dostavlja ga radi izvrenja organu nadlenom za izvrenje s tim to obavezno istovremeno mora predloiti i nain izvrenja.

52

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Kada se po slubenoj dunosti treba provesti izvrenje rjeenja organa, odnosno institucija koje imaju javna ovlatenja, a nisu ovlateni za provoenje izvrenja, oni se radi izvrenja obraaju organu nadlenom za izvrenje na isti nain. U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, a njome se ne moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava. alba se izjavljuje nadlenom drugostepenom organu i on ne odgaa zapoeto izvrenje. Organ nadlean za administrativno izvrenje obavezan je po slubenoj dunosti obustaviti zapoeto izvrenje i provedene radnje ponititi, ako se utvrdi da je: a) obaveza izvrena; b) izvrenje bilo nedozvoljeno; c) izvrenje bilo provedeno prema licu koje nije u obavezi; d) trailac izvrenja odustao od svog zahtjeva; e) izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto. Administrativno izvrenje odgodit e se ako se utvrdi da je: a) u vezi s izvrenjem obaveze, dozvoljen poek; i b) umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava, doneseno rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odgaanje izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja. Novane kazne izreene po ovom zakonu izvravaju organi nadleni za izvrenje novanih kazni izreenih za prekraje. Kada se treba provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku, organ ije se rjeenje treba izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti i dostavlja ga radi izvrenja sudu nadlenom za izvrenje. Rjeenje doneseno u upravnom postupku koje sadri potvrdu izvrnosti osnova je za sudsko izvrenje. To izvrenje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvrenje. Neosnovanu potvrdu izvrnosti ukinut e rjeenjem organ koji je potvrdu dostavio i to rjeenje odmah dostaviti sudu nadlenom za izvrenje. Izvrenje nenovanih obaveza Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih lica ili prinudom. a) Izvrenje preko drugih lica Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i drugo lice, a izvrenik je ne izvri uope ili je ne izvri u cijelosti, ova radnja izvrit e se preko drugog lica, na troak izvrenika. Izvrenik mora biti na to prethodno pismeno opomenut. U tom sluaju organ koji provodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku da unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se obraun naknadno izvri. Zakljuak o polaganju ovog iznosa je izvran. b) Izvrenje prinudom Ako je izvrenik duan da neto dopusti ili trpi, pa postupa protivno toj obavezi ili ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti drugo lice, organ koji provodi izvrenje prinudit e izvrenika na ispunjavanje obaveze izricanjem novanih kazni.

53

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Organ koji provodi izvrenje najprije e zaprijetiti izvreniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obavezu ne izvri u ostavljenom roku. Ako izvrenik tokom tog roka preduzme neku radnju protivno svojoj obavezi ili ako ostavljeni rok bezuspjeno protee, zaprijeeno prisilno sredstvo odmah e se izvriti, a ujedno e se odrediti novi rok za izvrenje radnje i zaprijetiti novom, stroijom prisilnom mjerom. Prinudna novana kazna koja se izrie prvi put ne moe biti vea od 50,00 KM. Svaka kasnija prinudna novana kazna moe biti ponovo izreena u istom iznosu. Naplaena novana kazna se ne vraa. Ako se izvrenje nenovane obaveze ne moe uope ili ne moe pravovremeno provesti primjenom ovih sredstava, izvrenje se, prema prirodi obaveze, moe provesti i neposrednom prisilom, ako propisima nije drugaije odreeno. Kada je na osnovu rjeenja provedeno izvrenje, a to rjeenje se kasnije poniti ili izmijeni, izvrenik ima pravo da trai da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizlazi iz novog rjeenja, o emu rjeava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja. Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak Radi osiguranja izvrenja, moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano izvrenje nakon to postane izvrno. Ako je rije o obavezama koje se prinudno izvravaju samo na prijedlog stranke, predlaga mora opasnost od spreavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerovatnom, a organ moe izvrenje uslovljavati davanjem osiguranja. Protiv zakljuka donesenog na prijedlog stranke za izvrenje radi osiguranja kao i protiv zakljuka donesenog po slubenoj dunosti dozvoljena je posebna alba koja ne odgaa provoenje izvrenja. Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem. Kada se izvrenje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima koji vae za sudsko izvrenje. Izvrenje privremenog rjeenja moe se provoditi samo u onom obimu i u onim sluajevima kada je dozvoljeno izvrenje radi osiguranja. Ako postoji ili je uinjena bar vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e obavezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim licima ili na drugi nain osujetiti ili znatno oteati izvrenje te obaveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o obavezi stranke moe, prije donoenja rjeenja o toj obavezi, donijeti privremeni zakljuak radi osiguranja izvrenja obaveze. Ako je pravosnanim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije je osiguranje bio donesen privremeni zakljuak ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist privremeni zakljuak donesen nadoknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim zakljukom, o emu rjeava organ koji je donio privremeni zakljuak. Ako je oito da je privremeni zakljuak bio isposlovan iz obijesti, predlaga e se kazniti novanom kaznom. Protiv zakljuka o kazni dozvoljena je posebna alba koja odgaa izvrenje zakljuka. II. UPRAVNI SPOR A. POJAM I SVRHA UPRAVNOG SPORA

54

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Upravni spor je u odreenom smislu produetak upravnog postupka. Kada nadleni organ okona upravni postupak, a to je onda kada donese konaan upravni akt, protiv kojeg nezadovoljna stranka nema mogunosti da upotrijebi redovno pravno sredstvo (albu), onda nastaje spor izmeu nje i nadlenog organa. Tada ona ima pravo da, pod odreenim uslovima, zatrai da taj spor rijei nadleni sud, odnosno da sud ispita zakonitost donesenog upravnog akta s kojim ona nije zadovoljna. Prema tome, upravni spor je spor o zakonitosti upravnog akta nastao izmeu stranaka i nadlenih organa nakon okonanja upravnog postupka. U ovom sluaju stranka smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu. Upravni spor moe nastati i onda ako zakonom ovlateni dravni organ (a to je tuilac ili pravobranilac) smatra da je upravnim aktom povrijeen zakon u korist stranke, a na tetu javnog interesa, na tetu teritorijalne zajednice ili ustanove, pa zatrai od nadlenog suda da to ispita. Upravni spor moe pokrenuti i nadleni ombudsmen, a intervenirati u postupku koji je u toku, kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode graana zagarantirane Ustavom BiH. B. VRSTE UPRAVNOG SPORA Na zakon o upravnim sporovima poznaje dvije vrste upravnog spora, i to: 1. spor o zakonitosti upravnog akta; i 2. spor pune jurisdikcije. Meutim, u teoriji se spominju i druge podjele upravnog spora, kao to su: objektivni i subjektivni sporovi ili prethodni i naknadni. 1. Upravni spor o zakonitosti upravnog akta Opi je princip da svi pojedinani akti organa dravne uprave i drugih dravnih organa koji obavljaju upravne poslove, kao i pojedinani akti koje donose institucije u vrenju javnih ovlatenja moraju biti zasnovani na zakonu (princip zakonitosti). Ovaj princip imao je odraza u svim naim zakonima kojima se regulira materija o postupcima, pa prema tome i u upravnom postupku, gdje je proklamirano da su svi organi i institucije koje postupaju u upravnim stvarima duni rjeavati na osnovu zakona, drugih propisa organa i opih akata institucija koje oni donose na osnovu javnih ovlatenja. Upravni akt donesen u skladu s ovim propisima, bilo da su oni formalne ili materijalne prirode, zakonito je donesen upravni akt. Ali, i pored ovog principa, deava se da organi i institucije donosu nezakonite pojedinane upravne akte, kojima rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca, pravnih lica i drugih stranaka u upravnom postupku. Nezakoniti akti mogu se donijeti i u prvostepenom i u drugostepenom upravnom postupku. Zato je dato pravo nadlenom sudu da na tubu stranke ispita zakonitost upravnog akta, odnosno da zatiti prava graana i drugih stranaka koja su im zagarantirana propisima. Svakako da treba praviti razliku to se tie pokretanja upravnog spora protiv prvostepenih upravnih akata, jer je protiv njih mogue pokrenuti upravni spor samo onda kad su konani, odnosno kad se protiv njih ne moe izjaviti redovni pravni lijek. Prema tome, u upravnom sporu o zakonitosti upravnog akta predmet je ocjena zakonitosti tog akta, a ne i rjeavanje upravne stvari. Kad sud ocijeni da upravni akt nije zakonito donesen, on e takav akt samo ponititi i vratiti nadlenom organu ili odreenoj instituciji na ponovno rjeavanje s ciljem otklanjanja nezakonitosti. 2.Upravni spor pune jurisdikcije

55

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Za razliku od upravnog spora o zakonitosti upravnog akta gdje je predmet spora zakonitost upravnog akta, u upravnom sporu pune jurisdikcije predmet je utvrivanje individualne pravne situacije u cjelini. Dakle, u ovoj vrsti upravnog spora sud se ne ograniava samo na ocjenu zakonitosti upravnog akta, nego ima ira ovlatenja, ulazi i u njegovu svrsishodnost. Prilikom utvrivanja odreene individualne pravne situacije, sud moe da je utemelji, izmijeni ili ukine, odnosno sud se ne ograniava samo na ponitavanje upravnog akta i njegovo vraanje na ponovni postupak organu koji ga je donio, nego upravnu stvar rjeava sam u meritumu. Presuda suda donesena u upravnom sporu pune jurisdikcije u svemu zamjenjuje upravni akt koji je poniten. Ali, treba istai da se upravni spor pune jurisdikcije ne moe voditi u svim upravnim stvarima i da radi toga u ZUP-u postoje odreeni uslovi. Tako npr. kada sud nae da se osporeni upravni akt treba ponititi, moe, ako to priroda stvari dozvoljava ili ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to, presudom rijeiti upravnu stvar. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Sud e nakon ponitenja nezakonitog akta odluiti i o zahtjevu tuioca za povrat stvari ili naknadu tete, samo ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za takvu odluku, jer e u protivnom tuioca pouiti da ovakav zahtjev ostvaruje u parnici kod drugog nadlenog suda. Iz ovog proizlazi da su uslovi za rjeavanje u sporu pune jurisdikcije: a) da priroda stvari to dozvoljava; i b) da podaci postupka pruaju pouzdanu osnovu za to. Zakon o upravnom sporu (u daljnjem tekstu: ZUS) poznaje vie vrsta upravnog spora pune jurisdikcije. Prvi je onaj u kojem sud, osim to ocjenjuje zakonitost upravnog akta, odluuje i o naknadi tete nanesene izvrenjem upravnog akta ili o povratu stvari oduzetih izvrenjem upravnog akta. U tom sluaju sud je, kada poniti upravni akt radi njegove nezakonitosti, duan da raspravi i zahtjev tuioca o naknadi tete ili o povratu oduzetih stvari. Ali, da bi sud mogao raspraviti o ovom zahtjevu tuioca, potrebno je da podaci postupka pruaju za takvo raspravljanje pouzdanu osnovu, jer e sud u protivnom tuioca uputiti da takav zahtjev ostvari u graanskoj parnici kod drugog suda. Prema tome, u sluaju ove vrste spora pune jurisdikcije, sudu je samo data mogunost da, nakon ponitenja upravnog akta zbog njegove nezakonitosti, odlui o drugom zahtjevu tuioca. To znai da sud nije obavezan da odluuje i o zahtjevu tuioca za naknadu tete ili povrat stvari ako za takvo odluivanje nema pouzdane podatke, jer je ova materija u nadlenosti drugih sudova. Sud e o takvom zahtjevu tuioca odluiti samo kada mu podaci provedenog postupka pouzdano govore da o takvom zahtjevu moe odluiti. Ovaj spor pune jurisdikcije vezan je za spor o zakonitosti upravnog akta, to znai da kao samostalna cjelina ne moe postojati. Druga vrsta pune jurisdikcije je ona u kojoj sud sam rjeava upravnu stvar (meritorno rjeavanje). S ciljem skraivanja, odnosno ekonominosti postupka, sudu je data mogunost da, nakon ponitenja upravnog akta, presudom sam rijei upravnu stvar i takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni akt. Ali, i u ovom sluaju postoje odreeni uslovi da bi sud mogao tako postupati, i to: a) da priroda stvari to dozvoljava; i b) da podaci postupka pruaju pouzdanu osnovu za takvo rjeavanje. Najei sluajevi kada priroda stvari ne dozvoljava ovakvo postupanje suda jesu rjeavanje upravnih stvari po slobodnoj (diskrecionoj) ocjeni organa (npr. dozvola za nabavku i noenje oruja i dr.), a o podacima kao pouzdanoj osnovi za ovakvo odluivanje sud cijeni u svakom konkretnom sluaju. Presuda donesena u ovom sporu pune jurisdikcije predstavlja osnovu za izvrenje, na isti nain kao i upravni akt. Treba istai da je ova vrsta upravnog spora mnogo efikasnija od spora koji se ograniava samo na ispitivanje i odluivanje o

56

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zakonitosti upravnog akta, jer stranka bre dolazi do svojih prava, s obzirom da se upravna stvar okonava na sudu i ne vraa se ponovo nadlenom organu na rjeavanje. Sud u upravnom sporu moe sam rijeiti upravnu stvar (meritorno rjeavanje) i u sluaju utnje uprave. Naime, kada nadleni organ po zahtjevu stranke ne donese odgovarajui upravni akt u odreenom roku, koji bi trebalo da bude konaan (nema mjesta albi), stranka moe pokrenuti upravni spor isto kao da je njen zahtjev rijeen negativno. Tada sud donosi presudu i odreuje rok u kojem nadleni organ treba da donese upravni akt. Ali, ako taj organ ni u ovom naknadom roku ne postupi po presudi, sud e, uz ispunjenje odreenih uslova, na zahtjev stranke donijeti rjeenje koje u svemu zamjenjuje upravni akt tog organa. I na kraju, sluaj spora pune jurisdikcije poznaje i Zakon o upravnom postupku. Tako npr. stranka moe, uslijed vanrednog ukidanja rjeenja koje je izvreno, pretrpjeti odreenu tetu. Tada ona ima pravo na naknadu, ali samo stvarne tete o emu odluuje takoer sud u upravnom sporu. 3. Ostale vrste upravnih sporova Osim podjele upravnih sporova na spor o zakonitosti upravnog akta i spor pune jurisdikcije, koja je napravljena s obzirom na ovlatenja suda u vezi s odluivanjem u upravnom sporu, u naoj pravnoj teoriji postoje i podjele na: objektivne i subjektivne upravne sporove ili na prethodne i naknadne upravne sporove. Subjektivnim upravnim sporom nazivamo onaj koji pokree fiziko lice (pojedinac) ili pravno lice radi povrede svog subjektivnog prava, a objektivni upravni spor je onaj koji se vodi radi povrede objektivnog prava, odnosno radi ispitivanja zakonitosti upravnog akta, bez obzira o ijem je pravu rije. Tako npr. kada tuilac ili drugi ovlateni organ istupa u upravnom sporu traei da se ispita da li je upravnim aktom povrijeen zakon u korist pojedinca, tada se u stvari ispituje povreda objektivnog prava, pa e to biti i objektivni spor. Prethodnim upravnim sporom nazivamo onaj u kojem sud rjeava upravni spor, a da prije toga o toj upravnoj stvari nije postupao nadleni organ (npr. utnja uprave), a naknadni upravni spor je onaj kada sud rjeava u upravnom sporu, nakon donesenog upravnog akta u upravnom postupku. Prema tome, spor o zakonitosti upravnog akta je uvijek naknadni upravni spor, dok spor pune jurisdikcije moe biti i naknadni i prethodni. C. PREDMET UPRAVNOG SPORA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE Predmet upravnog spora, kako je ve naglaeno, jeste ispitivanje zakonitosti upravnog akta, pri emu treba imati u vidu da se zakonitost upravnog akta moe ispitivati i s aspekta primjene materijalnog prava i s aspekta primjene formalnog prava. Ispitujui zakonitost upravnog akta, sud se ograniava na ispitivanje samo zakonitosti njegovog dispozitiva, to znai da se zakonitost obrazloenja ne ispituje, s obzirom da se ono i ne pobija. Zakonitost upravnog akta ispituje se s aspekta pravilne primjene propisa koji su primijenjeni u konkretnom sluaju (materijalnih i formalnih), odnosno propisa koji su vaili u vremenu kada je odreeni upravni akt donesen, s izuzetkom da neki propisi doneseni kasnije imaju retroaktivnu (povratnu) snagu. Ispitivanjem zakonitosti upravnog akta s aspekta primjene materijalnog prava, sud, u stvari, ispituje da li je akt, koji se tubom osporava, uope pravilan, odnosno da li je pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opi akt. Ali, ispitivanjem zakonitosti upravnog akta, u vezi s primjenom formalnog prava, sud ispituje pravilnost provoenja postupka koji je prethodio donoenju upravnog akta, a naroito u vezi s pravilnou utvrenog injeninog stanja ili pravilnou izvedenog zakljuka iz ve utvrenih

57

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

injenica. Osim toga, u okviru ispitivanja zakonitosti upravnog akta sud ispituje i pravilnu primjenu propisa o nadlenosti za rjeavanje upravnih stvari, bilo da je u pitanju stvarna ili mjesna nadlenost. Kada je rije o upravnim aktima, koja nadleni organi donose po slobodnoj (diskrecionoj) ocjeni, tada se ne moe govoriti o nepravilnoj primjeni propisa, ali samo pod uslovom da je organ svoju slobodnu ocjenu koristio u granicama ovlatenja datih pravnim propisima i u skladu s ciljem u kojem mu je to ovlatenje dato. Prema tome, ako nadleni organ prekorai granice ovog ovlatenja ili ako to ovlatenje nije koristio u skladu s pomenutim ciljem, sud bi mogao ispitivati zakonitost upravnog akta. D. ORGANI NADLENI ZA RJEAVANJE U UPRAVNOM SPORU Kao to je ve navedeno, u naem pravnom sistemu voenje upravnih sporova povjereno je sudovima. Time se, u stvari, u punoj mjeri ostvaruje sudska kontrola rada upravnih institucija u rjeavanju upravnih stvari. Polazei od vrsta organa i drugih institucija iji se upravni akt osporava, kao i od karaktera upravnog akta, ZUS razgraniava nadlenost sudova za voenje upravnog spora. Upravne sporove na nivou BiH rjeava Sud BiH. E. POKRETANJE UPRAVNOG SPORA 1. Mogunost pokretanja upravnog spora Upravni spor mogue je pokrenuti samo protiv upravnih akata i to konanih upravnih akata, a to su najee upravni akti doneseni u drugom stepenu. Upravni spor moe se pokrenuti i protiv upravnih akata denesenih u prvom stepenu, ali samo pod uslovom da se protiv takvih akata ne moe izjaviti alba u upravnom postupku, odnosno protiv kojih nema mjesta albi. ZUS poznaje i izuzetak od pravila da se upravni spor moe pokrenuti samo protiv upravnih akata na isti nain kao izuzetak za mogunost izjavljivanja albe protiv upravnih akata donesenih u prvom stepenu. Naime, u upravnom postupku jedan od glavnih uslova da se alba moe izjaviti protiv upravnih akata u prvom stepenu je i postojanje upravnog akta. Ali, ZUS kao i ZUP predvia mogunost pokretanja upravnog spora i kada nema upravnog akta, odnosno kada nadleni organ ne donese odgovarajui upravni akt povodom zahtjeva stranke u prvom stepenu, kao i albe u drugom stepenu, svakako pod uslovima predvienim u ZUS-u. Od pravila da se upravni spor moe pokrenuti protiv svih upravnih akata, postoje izuzeci kada se on ipak ne moe voditi, i to: a) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora; b) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je po izriitoj zakonskoj odredbi iskljuen upravni spor, osim kada je organ pri donoenju upravnog akta prekoraio granice u nadlenosti; c) protiv upravnih akata koje su donijeli domovi Parlamentarne skuptine BiH, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH. 2. Razlozi pobijanja upravnog akta Upravni akt moe se pobijati zbog toga to: a) u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opi akt;

58

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) je akt donio nenadleni organ; c) u upravnom postupku koji je prethodio donoenju akta nije postupano po pravilima postupka, a naroito kada injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno ili je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u vezi s injeninim stanjem; ili d) je organ prekoraio granicu koja mu je data propisima i suprotno cilju datog ovlatenja. 3. Stranke u upravnom sporu Stranke u upravnom sporu su tuilac i tuenik, a pod odreenim uslovima i drugo zainteresirano lice (intervenijent). Tuilac u upravnom sporu je, u pravilu, ono lice koje nije zadovoljno konanim upravnim aktom donesenim u upravnom postupku. To lice moe biti ili pojedinac ili pravno lice, a moe biti i organ, preduzee, poslovna jedinica, naselje i sl. ili druga lica, iako nemaju svojstvo pravnog lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza kojim se rjeava u upravnom postupku. Tuilac pojedinac u upravnom sporu je svako fiziko lice koje moe biti stranka u upravnom postupku, a to su sva fizika lica, bez obzira na godine starosti (pravna sposobnost), odnosno bez obzira da li imaju sposobnost da u upravnom sporu istupaju pred sudom (procesna sposobnost). Kao i u upravnom postupku, procesno nesposobna fizika lica (maloljetnike i druga poslovno nesposobna lica) zastupaju njihovi zakonski zastupniciroditelji, staratelji i usvojitelji. Tuilac kao pravno lice u upravnom sporu je svako lice kojem pravni poredak priznaje svojstvo pravnog lica, kao nosioca odreenih prava i obaveza. To su, u stvari, sva lica koja su upisana u registar kod nadlenog suda, svakako uz ispunjenje odreenih uslova (npr. preduzea), kao i druga lica kojima pravni poredak priznaje svojstvo pravnog lica samim ustanovljenjem bez upisa u sudski registar, kao to su teritorijalne jedinice. Odreeni organi, kao to su tuilac i pravobranilac, svaki u svojoj ulozi i pod odreenim uslovima, mogu pokrenuti upravni spor. Tuilac - kada je u ulozi zatitnika opih interesa, a to e biti u sluaju kada je upravnim aktom povrijeen zakon u korist pojedinca ili preduzea ili druge organizacije ili zajednice. Pravobranilac - kada je u ulozi zatitnika teritorijalnih jedinica, odnosno ustanova koje po zakonu zastupa, a to e biti u sluaju kada je upravnim aktom povrijeen zakon na njihovu tetu. Upravni spor moe pokrenuti ombudsmen, a i intervenirati u postupku koji je u toku kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode graana zagarantirane ustavom i instrumentima navedenim u aneksima Ustava BiH. Tuenik u upravnom sporu je onaj subjekt koji je donio upravni akt koji je mogue tubom osporavati. To su, prije svega, upravni organi, kao i ustanove koje imaju javna ovlatenja za rjeavanje odreenih upravnih stvari. Pod organima u naem pravnom sistemu podrazumijevaju se, prije svih, organi uprave, s obzirom na njihovu funkciju u koju spada obavljanje upravnih poslova, odnosno rjeavanje o pravima, obavezama i pravnim interesima graana i drugih lica u upravnom postupku (upravno rjeavanje), kao i vrenje upravnog nadzora (npr. inspekcijski nadzor). Ostali organi rjee se pojavljuju kao donosioci upravnih akata, jer u izvravanju njihove funkcije to nije primarno. Prema tome, kao tueni u upravnom sporu mogu se pojaviti organi svih teritorijalnih zajednica. Ali, od ovoga postoje i odreeni izuzeci o emu je ve bilo govora.

59

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Zainteresirano lice u upravnom sporu (intervenijent) je ono lice kojem bi ponitenje osporenog upravnog akta neposredno bilo na tetu. Takvom licu, kao suprotnoj stranci u upravnom sporu, daje se svojstvo stranke, odnosno sva prava stranke u upravnom sporu. Ovo lice u upravnom sporu ima interesa da se osporeni upravni akt odri na snazi. Prema tome, ono se uvijek nalazi na strani organa, odnosno ustanove iji se akt osporava. Tako npr., ako tuilac pokrene tubom upravni spor protiv upravnog akta, kojim je povrijeen zakon u korist nekog lica, to lice je zainteresirana stranka u upravnom sporu, jer e nastojati da se takav akt odri na snazi radi ouvanja svog prava steenog takvim aktom. 4. Nain pokretanja upravnog spora tuba Upravni spor pokree se tubom, koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja je podnosi. Ovaj rok vai i za organe ovlatene za podnoenje tube u upravnom sporu, ako im se upravni akt dostavi, a ako im se upravni akt ne dostavi, tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u iju korist je donesen. Bez tube nema upravnog spora, to znai da se on moe pokrenuti samo po tubi stranke, a ne i po slubenoj dunosti. Prema tome, za razliku od upravnog postupka u kojem vai i stranaki i slubeni princip, u upravnom sporu vai samo stranaki princip. Tuba se moe predati neposredno ili potom. Radi olakanja predavanja tube, ZUS predvia (kao i ZUP) mogunost da se tuba moe izjaviti i usmeno na zapisnik, bilo kojem sudu nadlenom za odluivanje u upravnom sporu ili bilo kojem drugom sudu. Ovo je, u stvari, nain neposrednog predavanja tube sudu, ali tuba se neposredno sudu moe predati i u pismenom obliku. Kada se tuba predaje potom, predaje se preporueno, jer se dan predaje tube preporueno smatra danom predaje sudu neposredno, bilo usmenim putem u zapisnik ili pismeno. Meutim, ni ZUS nije rigorozan kad je rije o oznaavanju organa kojem se tuba treba predati. Kao i drugi postupci, i on titi neuku stranku, koja iz neznanja ili oigledne greke preda tubu nekom drugom organu, jer propisuje da e tuba predata drugom organu, a sudu stigne po isteku propisanog roka, ipak biti pravovremena. Tako npr. ZUP utvruje obavezu svih subjekata koji rjeavaju upravne stvari da su duni bez odgaanja dostaviti tubu za pokretanje upravnog spora nadlenom sudu, kada je dobiju potom i da e o tome obavijestiti njenog podnosioca. Za lica koja se nalaze u oruanim snagama na obaveznoj slubi, kao i ostala lica u oruanim snagama na slubi u vojnim jedinicama ili vojnim ustanovama i tabovima, gdje ne postoji redovna pota, dan predaje tube vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili tabu, smatra se danom predaje sudu. Tuba mora sadravati: a) ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja tuioca, ako je u pitanju pojedinac, odnosno naziv i sjedite, ako je u pitanju pravno lice ili drugi ovlateni organ; b) upravni akt protiv kojeg se tuba podnosi, odnosno broj i datum akta, kao i naziv organa koji je akt donio; c) kratko izlaganje zbog ega se tuba podnosi; d) u kojem pravcu i obimu se trai ponitenje upravnog akta; e) odreeni zahtjev koji se tie stvari ili visine tete, ako se tubom trai i povrat stvari ili naknada tete. Uz tubu se obavezno prilae i akt koji se osporava, bilo u originalu ili prijepisu. Tuba s prilozima predaje se u onoliko primjeraka koliko ima i zainteresiranih lica u sporu. 5. Odustajanje od tube

60

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Tuilac moe sve do donoenja odluke odustati od tube, i u tom sluaju sud obustavlja postupak rjeenjem. Postupak e se obustaviti i u sluaju kada organ u toku upravnog spora donese novi upravni akt (npr. izmijeni ili poniti upravni akt u vezi s upravnim sporom) kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt, ili kada u sluaju utnje administracije donose novi upravni akt, a tuilac izjavi da je tim ili naknadno donesenim aktom zadovoljan. U sluaju da tuilac ne bude zadovoljan tim aktom, sud e nastaviti postupak. Za razliku od upravnog postupka, u upravnom sporu nije data mogunost sudu da cijeni o tome hoe li produiti voenje spora i pored odustajanja stranke od tube, ako je to u opem interesu. Ovo zbog toga to se upravni spor moe pokrenuti i voditi samo po tubi stranke, a ne i po slubenoj dunosti. 6. Djelovanje tube na izvrenje upravnog akta Za razliku od albe u upravnom postupku, tuba u upravnom sporu, u pravilu, ne spreava izvrenje osporenog upravnog akta. Meutim, ZUS predvia i sluajeve, kao izuzetke, u kojima ipak tuba ima odgoeno djelovanje koje se tie izvrenja osporenog upravnog akta. Odgoeno djelovanje tube koje se tie izvrenja upravnog akta moe biti obavezno, a moe biti i fakultativno. Obavezno djelovanje tuba ima u sluaju kada bi izvrenje osporenog upravnog akta tuiocu nanijelo teko popravljivu tetu, a odgaanje nije protivno interesu, niti bi se njime nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Tada je organ iji se akt izvrava, odnosno organ nadlean za izvrenje (ako je u pitanju akt institucije koja nije ovlatena za izvrenje) duan na zahtjev tuioca, uz koji e priloiti dokaz o podnesenoj tubi, odgoditi izvrenje osporenog upravnog akta. Na zahtjev tuioca za odgaanje izvrenja, organ mora donijeti rjeenje najkasnije u roku od tri dana od dana prijema takvog zahtjeva. Organ iji se akt izvrava, odnosno organ nadlean za izvrenje moe (fakultativno) i iz drugih razloga, koje e cijeniti u svakom konkretnom sluaju, odgoditi izvrenje osporenog upravnog akta, ako to dozvoljava javni interes. I u jednom i u drugom sluaju odgaanje izvrenja osporenog upravnog akta traje sve do konane sudske odluke. F. POSTUPAK PO TUBI Polazei od specifinosti pojedinih faza postupka po tubi, razlikujemo prethodni i redovni postupak. 1. Prethodni postupak U ovom postupku ispituje se formalna ispravnost tube, odnosno da li je tuba uredna to se tie njenog sadraja i da li je pravovremena, dozvoljena i podnesena od ovlatenog lica. Prema tome, i prethodni postupak po tubi ima, u stvari, dvije faze. U prvoj fazi prethodnog postupka tuba se ispituje u pogledu njenog sadraja, odnosno da li je ona potpuna i razumljiva, a u drugoj fazi prethodnog postupka, ispravnost tube ispituje se u pogledu njene pravovremenosti, dozvoljenosti i da li je podnesena od ovlatenog lica. Po neurednoj tubi u pogledu njenog sadraja postupa se na isti nain kao i po neurednim podnescima u upravnom postupku. Naime, kada sud ustanovi da je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, duan je pozvati tuioca i pouiti u kojem pravcu treba da otkloni nedostatke, a osim toga ukazati mu i na posljedice ako ne postupi po traenju suda. Ako tuilac ne otkloni takve nedostatke u tubi, a oni spreavaju rad suda po toj tubi, sud e je odbaciti rjeenjem kao neurednu. Ali, kada sud nae da je osporeni upravni akt nitavan, tada

61

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

tubu, i pored njene neurednosti, nee odbaciti, nego e takav akt oglasiti nitavnim (nepostojeim). Ovo zbog toga jer je sud duan po slubenoj dunosti paziti na nitavnost upravnih akata, pa ak i u prethodnom postupku, bilo da je u pitanju ispitivanje ispravnosti tube u pogledu urednosti ili njene pravovremenosti, dozvoljenosti i podnoenja od ovlatenog lica. Sluajevi nitavnosti upravnog akta predvieni su Zakonom o opem upravnom postupku. Pravovremenost tube ispituje se kako u sluaju njenog podnoenja u propisanom roku, tako i u sluaju njenog podnoenja prije vremena. Pravovremenom tubom smatra se ona koji je podnesena u roku od 30 dana od dana prijema upravnog akta koji se osporava. Prema tome, nepravovremena je svaka tuba podnesena po isteku ovog roka. Preuranjenom tubom smatra se ona tuba koja je podnesena prije isteka roka propisanog za donoenje konanog upravnog akta, a to je bilo najee u sluaju utnje uprave. Tako npr., ako drugostepeni organ nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donio rjeenje po albi stranke protiv prvostepenog organa, a ne donese ga ni u daljnjem roku od sedam dana po ponovljenom traenju, stranka moe pokrenuti upravni spor, kao da je njena alba odbijena (utnje uprave). Meutim, ako stranka prije ovih rokova podnese takvu tubu, ona se smatra preuranjenom, odnosno tubom podnesenom prije vremena. Prema tome, kada sud naie na tubu podnesenu po isteku propisanog roka ili prije roka u spomenutom sluaju utnje uprave, duan je tubu odbaciti kao nepravovremenu, odnosno preuranjenu. Doputenost tube ispituje se u vezi s karakterom akta koji se njome osporava. Ve je naglaeno da se upravni spor, s manjim izuzecima, moe pokrenuti samo protiv upravnog akta, a to je upravni akt koji se donosi u upravnom postupku u formi rjeenja ili zakljuka. Upravni akt ima odreene karakteristike, koje proizlaze iz njegove definicije u ZUS-a (lan 9.), a to je onaj akt kojim organ, preduzee ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije u nekoj upravnoj stvari. Prema tome, najvanije karakteristike upravnog akta su: a) da je akt donio organ, ustanova ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja; b) da je akt donesen u nekoj upravnoj stvari; i c) da je aktom odlueno o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije. Ako aktu nedostaje neki od ovih elemenata, onda se on ne bi mogao smatrati upravnim aktom, pa prema tome, protiv takvog akta nije mogue ni pokrenuti upravni spor. To znai da je sud, ako naie na ovakav akt, duan tubu odbaciti. Doputenost tube ispituje se u pogledu koritenja redovnog pravnog lijeka (albe) u upravnom postupku. Tu se, prije svega, ispituje da li se protiv upravnog akta, koji se tubom osporava, mogla izjaviti alba, pa ako nije ili nije izjavljena pravovremeno, sud e takoer tubu odbaciti, jer se takav upravni akt ne smatra konanim. Doputenost tube dalje se ispituje i u pogledu zakonskih prepreka za mogunost voenja upravnog spora protiv odreenog upravnog akta. I sam ZUS stavio je odreenu prepreku da se upravni spor moe voditi protiv odreenih upravnih akata o emu je ve bilo govora. Prema tome, kada sud naie na akt protiv kojeg se ne moe voditi upravni spor, zato to je iskljuen, bilo u sluajevima koji su navedeni u ZUS-u ili u drugom zakonu, on e tubu odbaciti kao nedozvoljenu. I na kraju, doputenost tube sud treba da ispita i u pogledu postojanja ve donesene pravosnane presude u upravnom sporu po istoj stvari (res iudicata), i u tom e sluaju takoer tubu odbaciti kao nedozvoljenu. Kako je ve navedeno, upravni spor ne moe pokrenuti svako lice, nego samo odreena lica o kojima je ve bilo govora. Ali isto tako, lice koje eli da pokrene upravni spor, pored toga to ima stranaku legitimaciju, treba da ima i aktivnu legitimaciju, odnosno

62

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

da se aktom koji ono tubom osporava vrijea neko njegovo pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu. Ovu legitimaciju tuioca u upravnom sporu nije teko utvrditi kada je u pitanju povreda nekog njegovog prava. Zato je mnogo tee tu legitimaciju utvrditi onda kada smatra da mu je upravnim aktom povrijeen neposredni lini interes zasnovan na zakonu. Neposrednim interesom smatra se samo onaj koji je u direktnoj vezi s upravnim aktom koji se osporava. Lini interes postoji onda kada je upravni akt u neposrednoj vezi s linou tog a ne nekog drugog lica. Interes zasnovan na zakonu (legitimni interes) je onaj koji proizlazi iz neke pravne norme, bilo da je ona iz zakona, drugog propisa ili opeg akta. Prema tome, kada se utvrdi da je tuilac, i pored toga to ima stranaku legitimaciju, odnosno da se aktom koji se tubom osporava ne dira u neko njegovo pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, on e takvu tubu odbaciti kao izjavljenu od neovlatenog lica. 2. Redovni postupak Postupak do donoenja presude Za razliku od prethodnog postupka u kojem se ispituje formalna ispravnost tube u upravnom sporu, u redovnom postupku se, u stvari, postupa po tubi i ispituje zakonitost upravnog akta, odnosno ispituje opravdanost tubenog zahtjeva i donosi odgovarajua odluka. Meutim, i u ovoj fazi postupka po tubi sud moe rjeavati o odreenim pitanjima koja se inae rjeavaju u prethodnom postupku, ako za takvo rjeavanje nisu u to vrijeme bili sazreli uslovi. Osim toga, u ovoj fazi postupka sud moe ponititi upravni akt i bez dostavljanja tube na odgovor protivnoj stranci, ako u aktu nae takve nedostatke, koji spreavaju ocjenu o njegovoj zakonitosti. Prema tome, ako uzmemo da redovni postupak po tubi poinje dostavljanjem tube na odgovor tuenoj stranci, onda bi ispitivanje suda u pogledu postojanja bitnih nedostataka u upravnom aktu, koji spreavaju ocjenu zakonitosti akta, bila meufaza u postupku po tubi izmeu prethodnog i redovnog postupka. Bitni nedostaci u upravnom aktu su oni koji su sudu dovoljni da, bez provoenja postupka, nae da je upravni akt nezakonit, odnosno da ti nedostaci ine akt nezakonitim. Tako je npr. ZUP propisao oblik i sastavne dijelove rjeenja, kao i neke neophodne dijelove, pa ako u upravnom aktu nedostaje npr. dispozitiv, onda to samo po sebi predstavlja bitan nedostatak u upravnom aktu, to ga ini nezakonitim. Nakon to ispita tubu u pogledu njene formalne ispravnosti i njenih eventualnih bitnih nedostataka, koji bi spreavali ocjenu zakonitosti osporenog upravnog akta, sud po jedan prijepis tube s prilozima dostavlja na odgovor tuenoj stranci i zainteresiranim licima, ako ih ima. Tuenoj stranci daje se i rok u svakom konkretnom sluaju, u kojem treba dati odgovor na tubu. Taj rok ne moe biti krai od osam ni dui od 30 dana. Dostavljajui tuenoj stranci prijepis tube s prilozima radi davanja odgovora na tubu, sud e zatraiti da mu se uz odgovor dostave i svi spisi koji se odnose na predmet. Meutim, s ciljem efikasnijeg provoenja postupka po tubi, sudu je data mogunost da stvar rijei i bez spisa, ako tuena stranka i poslije drugog traenja ne poalje spise predmeta ili ako izjavi da ih ne moe poslati. Prema tome, pravo je tuene stranke da odlui hoe li dati odgovor na tubu, to e cijeniti u svakom konkretnom sluaju, ali kada je rije o dostavljanju spisa predmeta, onda je to obaveza tuene stranke, jer u protivnom sud stvar rjeava i bez spisa, to u veini sluajeva njoj nee odgovarati. Ovo zbog toga to e sud, u pravilu, nemajui u vidu odgovarajue injenice, ponititi upravni akt i vratiti na ponovni postupak. U upravnim sporovima sud rjeava u nejavnoj sjednici, a izuzetno moe odluiti da se odri usmena rasprava, ako nae da je to potrebno radi boljeg razjanjenja stanja stvari. Iz

63

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

ovoga proizlazi da je stvar suda da u svakom konkretnom sluaju, to e svakako zavisiti od sloenosti upravne stvari, ocijeni da li je potrebno odrati usmenu raspravu. Meutim, radi dosljednije zatite stranke u upravnom sporu, ipak je omogueno da i stranka predloi da se odri usmena rasprava, naroito kad smatra da e se stvar bolje razjasniti. O prijedlogu stranke sud odluuje po slobodnoj ocjeni, to znai da ga moe usvojiti ili odbaciti. Ako nadleno sudsko vijee odlui da se odri usmena rasprava, bilo samoinicijativno ili po prijedlogu stranke, predsjednik vijea odreuje dan odravanja rasprave, kao i lica koja raspravi treba da prisustvuju (stranke i zainteresirana lica ako ih ima). Zakazanu raspravu sud moe odgoditi samo iz vanih razloga, koje u svakom konkretnom sluaju cijeni nadleno vijee. Raspravom rukovodi predsjednik sudskog vijea i o njoj se vodi zapisnik, u koji se unose sve bitne injenice i okolnosti koje su odluujue relevantne za pravilno i zakonito rjeavanje upravnog spora. Osim toga, u zapisnik se obavezno unosi i dispozitiv odluke suda. Zapisnik potpisuje predsjednik vijea i zapisniar. Za razliku od pravila upravnog postupka, u upravnom sporu izostanak strane sa usmene rasprave ne moe se cijeniti kao odustajanje od zahtjeva, jer to ne zadrava rad suda. U tom sluaju na usmenoj raspravi pristupa se itanju njihovih podnesaka. Meutim, ako s rasprave izostanu i tuilac i tuena stranka, sudu je data mogunost da moe odgoditi usmenu raspravu, a moe i bez usmene rasprave, odnosno bez prisustva stranaka, spor raspraviti i o njemu donijeti odgovarajuu odluku. Svakako da e sud prilikom ocjene o potrebi odgaanja usmene rasprave ili raspravljanju stvari i bez prisustva stranaka imati u vidu, prije svega, osnovni princip o materijalnoj istini, a potom i principe efikasnosti i ekonominosti, koji ne bi smjeli uticati na pravilnost i zakonitost rjeavanja spora. Prije odravanja rasprave vijee odreuje izvjestioca kao lana vijea, koji na raspravi prvi dobiva rije da bi izloio stanje i sutinu spora, ali mu je uskraeno pravo da izloi i svoje miljenje o sporu. Potom se rije daje tuiocu da obrazloi tubu, a nakon toga istupa zastupnik tuene stranke, odnosno organa ili ustanove, kao donosioca upravnog akta koji se pobija i zainteresirano lice (ako ga ima) koje ima interesa da se upravni akt odri na snazi, pa istupa na strani tuene stranke. Nain rjeavanja spora Zakonitost osporenog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije vezan razlozima navedenim u tubi. U ispitivanju zakonitosti osporenog upravnog akta, sud moe tubu uvaiti i osporeni upravni akt ponititi, ili tubu odbiti kao neosnovanu. Tuba moe biti uvaena i upravni akt poniten iz svih razloga koji su navedeni kao razlozi za pobijanje upravnog akta, a to su: a) nepravilna primjena zakona, odnosno propisa zasnovanog na zakonu ili drugog zakonito donesenog propisa ili opeg akta prilikom njegovog donoenja. Tu se misli na propise materijalnog karaktera kojima se ureuju pojedina upravne oblasti, odnosno odredbe tih propisa koje su materijalnog karaktera. Meutim, kada je upravni akt donesen po slobodnoj ocjeni, na osnovu i u granicama ovlatenja datih pravnim propisima u skladu s ciljem davanja ovlatenja, nema nepravilne primjene propisa, pa se akt iz tog razloga ne moe ni pobijati; b) donoenje upravnog akta od nenadlenog organa, i ovaj razlog za pobijanje upravnog akta se protee poevi od postupanja po albi, to je u skladu s principom da organi moraju po slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost; c) nepravilna primjena pravila postupka prije donoenja upravnog akta, a naroito nepravilno utvrenog injeninog stanja ili nepravilno izvedenog zakljuka iz utvrenih injenica u pogledu injeninog stanja.

64

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prema tome, upravni akt moe se pobijati, kako radi nepravilne primjene materijalnog prava, tako i radi nepravilne primjene formalnog prava (pravila postupka). Kada poniti upravni akt, sud predmet moe vratiti organu na ponovni postupak, ili sam rijeiti upravnu stvar. Sud e predmet vratiti organu na ponovni postupak kada: a) u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima; b) su injenice o bitnim takama nepotpuno utvrene; c) je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja, d) se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka, koji bi bili od uticaja na rjeenje stvari. Sud e sam rijeiti stvar (meritorno rjeavanje) kada: a) bi ponitenje osporenog upravnog akta u navedenim sluajevima i vraanje stvari nadlenom organu na ponovni postupak tuiocu izazvalo teko popravljivu tetu; b) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta oigledno da je injenino stanje drugaije od onoga koje je utvreno u upravnom postupku; i c) je u istom upravnom sporu ve jednom poniten upravni akt a nadleni organ nije u potpunosti postupio po presudi. Sud stvar rjeava u meritumu, tako to sam utvruje injenino stanje, a moe ga utvrditi na raspravi, preko jednog od lanova vijea, preko drugog suda ili drugog organa. Tada se na raspravu poziva i stranka. 3. Odluke suda u upravnom sporu Upravni spor rjeava se presudom koja se objavljuje odmah po zavrenoj raspravi usmeno s navoenjem najvanijih razloga kojima se pri odluivanju rukovodilo. U sloenijim stvarima sud moe odustati od usmenog objavljivanja presude, pa e je donijeti naknadno, a najkasnije u roku od osam dana. Isto tako, kad sud treba da utvrdi neku injenicu, za ije raspravljanje nije potrebna nova usmena rasprava, a usmenu raspravu je ve zavrio, tada moe donijeti presudu i bez rasprave. I tu je propisan rok od osam dana koji tee od dana kada sud tu injenicu utvrdi. Osim presuda, sud u upravnom sporu donosi odluke i u formi rjeenja, naroito kada odluuje o sporednim pitanjima tokom postupka (odbacivanje tube, obustava postupka i dr.). Za rjeenja vae ista pravila kao i za presude, to je sluaj i u upravnom postupku u pogledu rjeenja i zakljuaka. Presuda, odnosno rjeenje sadri: a) oznaku suda koji donosi presudu, odnosno rjeenje; b) ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara; c) oznaku stranaka i njihovih zastupnika, ako ih ima; d) kratko izlaganje predmeta spora; e) dan izricanja i objavljivanja presude, odnosno rjeenja; f) dispozitiv koji mora biti odvojen od obrazloenja; g) obrazloenje i pouku o albi, ako je dozvoljena. Originalnu presudu, odnosno rjeenje potpisuje predsjednik vijea i zapisniar, a strankama se izdaje u formi ovjerenog prijepisa. G. UPRAVNI SPOR U SLUAJU UTNJE UPRAVE Na isti nain na koji ZUP titi stranku u sluaju kad nadleni organ ili ustanova s javnim ovlatenjima za rjeavanje odreenih upravnih stvari u propisanom roku ne donose

65

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

odgovarajui upravni akt povodom urednog zahtjeva stranke i daje joj pravo da moe izjaviti albu drugostepenom organu, kao da je njen zahtjev odbijen, tako i ZUS omoguava stranci da moe pokrenuti upravni spor. Naime, ako nadleni organ u odreenom roku ne donese upravni akt koji bi trebalo da bude konaan, odnosno protiv kojeg nema mjesta albi, stranci je data mogunost da zbog ovakve inertnosti uprave moe tubom pokrenuti upravni spor. U praksi su najei sluajevi primjene ovog instituta, kada drugostepeni organ povodom albe stranke ne donese odgovarajui upravni akt u roku od 30 dana od dana njene predaje, a ne donese ga ni u naknadnom roku od sedam dana nakon intervencije stranke. Meutim, mogue je da do primjene ovog instituta doe i kada uti prvostepena uprava, ali samo onda kada protiv prvostepenog upravnog akta alba nije dozvoljena. To su, u stvari, oni izuzeci koji iskljuuju pravo stranke na albu protiv prvostepenih akata, to je mogue uiniti samo zakonom i pod uslovom da je zatita prava i zakonitosti stranci osigurana na drugi nain (npr. putem upravnog spora). U tom sluaju stranka moe pokrenuti upravni spor radi toga to prvostepeni upravni akt nije donesen u propisanom roku, jer je protiv takvog akta iskljueno pravo na albu. Zato svi oni zakoni koji iskljuuju pravo na albu sadre i odredbe koje stranke upuuju na zatitu prava i zakonitosti na drugi nain, a to moe biti putem upravnog spora. Kao to je ve navedeno, upravni spor najee se pokree kada uti drugostepena uprava. Meutim, mogua je situacija da se on pokree i kada uti i prvostepena i drugostepena uprava, a to e biti sluaj kada se protiv prvostepenog upravnog akta moe izjaviti alba. Tako npr. ako prvostepeni organ ne donese upravni akt po zahtjevu stranke u propisanom roku, stranka ima pravo izjaviti albu drugostepenom organu i od njega traiti da naredi prvostepenom organu donoenje odgovarajueg upravnog akta ili da sam drugostepeni organ donese upravni akt ako razlozi prvostepenog organa zbog nedonoenja akta nisu opravdani. Meutim, moe se desiti, to je pokazala i praksa, da ni drugostepeni organ ne preduzima nikakve mjere po traenju stranke, i u tom sluaju ona moe pokrenuti upravni spor traei intervenciju nadlenog suda. Ali, da bi stranka mogla pokrenuti upravni spor u ovakvim sluajevima, ZUS je obavezuje da, nakon proteka roka u kojem je drugostepeni organ trebalo da preduzme odgovarajue mjere (30 dana), mora ponovo da se obrati tom istom organu traei preduzimanje potrebnih mjera (da naredi prvostepenom organu donoenje upravnog akta ili da sam rijei stvar). Ako ni u naknadnom roku od sedam dana nakon ponovljenog traenja drugostepeni organ ne donese upravni akt po albi stranke, ona ima pravo pokrenuti upravni spor, kao da je njena alba odbijena. H. PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU Pravni lijekovi u upravnom sporu su: redovni pravni lijekovi i vanredni pravni lijekovi. Jedini redovni pravni lijek je alba, a vanrednih pravnih lijekova ima vie i o njima e biti vie govora u nastavku. Vanredni pravni lijekovi Vanredni pravni lijekovi su: a) ponavljanje postupka; b) zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke; i c) zahtjev za zatitu zakonitosti. Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku 30 dana (subjektivni rok) od dana saznanja razloga za ponavljanje, a ako se za razloge saznalo prije nego to je postupak kod suda okonan, ponavljanje se moe traiti u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke suda, pod uslovom da se taj razlog nije mogao upotrijebiti tokom postupka. Po proteku pet

66

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

godina od pravosnanosti odluke ponavljanje se ne moe traiti (objektivni rok). Ponavljanje postupka stranka moe traiti tubom, koju podnosi sudu nadlenom za odluivanje po tubi za ponavljanje, a to je onaj sud koji je donio odluku. Sud e ponoviti postupak okonan presudom ili rjeenjem na zahtjev stranke ako: a) stranka sazna za nove injenice, ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze, na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijeen za stranku da su injenice, odnosno dokazi bili izneseni u ranijem sudskom postupku; b) je sud donio odluku zbog krivinog djela sudije ili zaposlenog u sudu ili je odluka ishoena prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomonika, a takva radnja predstavlja krivino djelo; c) je odluka suda zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili graanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnanom sudskom odlukom; d) je isprava na kojoj se zasniva odluka lana ili lano preinaena, ili ako je stranka, svjedok ili vjetak, prilikom sasluanja pred sudom, dao lanu izjavu a odluka se zasniva na toj izjavi; e) stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju odluku donesenu u istom upravnom sporu; i f) zainteresiranom licu nije bila data mogunost da uestvuje u upravnom sporu. Meutim, zbog okolnosti navedenih pod takama a) i e), ponavljanje postupka moe se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da ih iznese u ranijem postupku. Odluku o ponavljanju postupka sud donosi u nejavnoj sjednici, a po tubi za ponavljanje postupka postupa na isti nain kao i po redovnoj tubi u pogledu njene pravovremenosti, doputenosti i izjavljivanja od neovlatenog lica. Tuba kojom se trai ponavljanje postupka mora sadravati: a) odluku suda donesenu u postupku ije ponavljanje se trai; b) zakonski osnov za ponavljanje i dokaze, odnosno okolnosti koje ine bar vjerovatnim postojanje tog osnova; c) okolnosti iz kojih proizlazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i ime se to dokazuje; i d) u kojem pravcu i obimu se predlae izmjena odluke donesene u postupku ije ponavljanje se trai. Nakon to ispita ispravnost tube u pogledu njenog sadraja, pravovremenosti, doputenosti i izjavljivanja od ovlatenog lica, sud se uputa u ispitivanje razloga za ponavljanje postupka, s tim to prethodno tubu dostavlja protivnoj stranci i zainteresiranim licima na odgovor. Po ispravnoj tubi sud moe dozvoliti ponavljanje postupka, i u tom sluaju stavlja van snage raniju odluku u cjelini ili djelimino. Ako sud nae da stranka nije uinila bar vjerovatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje postupka, tubu e odbaciti, odnosno postupiti na isti nain kao i s pravovremenom, nedoputenom ili tubom izjavljenom od neovlatenog lica. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke moe se podnijeti protiv pravosnanih odluka suda.

67

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

RADNI ODNOSI
A. ZAKON O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 26/04, 7/05 i 48/05) ureuju se prava, obaveze, odgovornost, plae i druge naknade, kao i druga pitanja iz ugovora o radu: zaposlenika u institucijama BiH i njihovim tijelima koji nisu dravni slubenici; zaposlenika u institucijama BiH koji su izriito izuzeti iz Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine; zaposlenika koji su zaposleni u javnim preduzeima BiH, udruenjima i fondacijama BiH, meuentitetskim korporacijama i drugim institucijama za obavljanje dodatnih nadlenosti u BiH, ako drugim zakonom nije drugaije odreeno i na dravne slubenike, ako nije u suprotnosti sa Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH. Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: a) poslodavac podrazumijeva institucije BiH i njihova tijela i druga pravna lica i druge institucije, koje zapoljavaju odreena lica na osnovu ugovora o radu; b) zaposleni je fiziko lice koje je zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o radu; c) ugovor o radu je pismeni ugovor izmeu poslodavca i zaposlenog u kojem se navode uslovi zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizlaze iz radnog odnosa, u skladu s odredbama ovog zakona i opeg akta poslodavca; d) pripravnik je lice zaposleno prvi put u profesiji za koju je obrazovano, s ciljem strune obuke ili samostalnog rada. Zaposleni imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, u njega se ulaniti, tj. udruivati u sloenije oblike, birati svoja reprezentativna tijela, saglasno zakonu, statutu ili pravilima tog sindikata. Sindikat se moe osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja. Zaposleni ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu. Poslodavcima koji djeluju u svoje ime ili preko nekog drugog lica, lana ili predstavnika, zabranjuje se: mijeanje u uspostavu, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu s ciljem njegove kontrole. Zakonita djelatnost sindikata ne moe se trajno ili privremeno zabranjivati. Lice koje trai zaposlenje kod poslodavca, kao i zaposleni, ne moe biti diskriminirano zbog rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja ili opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, roenja ili neke druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, tjelesnih tekoa ili na osnovu nekog drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvrenim Ustavom BiH i zakonom. Odlukom Vijea ministara BiH, aktom poslodavca ili ugovorom o radu ne mogu se propisati manja prava i nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova propisanih ovim zakonom. II. PRIJEM U RADNI ODNOS Odluku o potrebi prijema u radni odnos zaposlenog donosi poslodavac. Na osnovu ove odluke, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiranom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji BiH. Javni oglas sadri: naziv i sjedite poslodavca, naziv radnog mjesta, ope, posebne i poeljne uslove za prijem u radni odnos, odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog mjesta, da li se radni odnos zasniva na odreeno ili neodreeno vrijeme, da li je utvren probni rad kao poseban uslov za

68

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog rada te rok za podnoenje prijava na raspisani javni oglas. Rok za podnoenje prijava ne moe biti krai od osam dana. Poslodavac imenuje komisiju za izbor kandidata koja razmatra prijave i ocjenjuje kandidate i utvruje da li ispunjavaju uslove date u oglasu. Poslodavac donosi odluku o prijemu kandidata u radni odnos. Kada god postoji upranjeno radno mjesto, poslodavac e ga pokuati popuniti vanjskim premjetajem zaposlenog koji je viak, a koji radi na slinoj poziciji kod drugog poslodavca. Postupak prijema zaposlenog u radni odnos detaljnije se ureuje Pravilnikom o unutranjoj organizaciji poslodavca (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom poslodavca. Struktura zaposlenih kod poslodavca okvirno odraava nacionalnu strukturu stanovnitva BiH prema posljednjem popisu. Javni oglas ne raspisuje se za: zaposlenog koji se rasporeuje na upranjeno radno mjesto kod istog poslodavca; zaposlenog koji se rasporeuje na rad od jednog poslodavca na rad kod drugog poslodavca, na osnovu sporazuma poslodavca i uz saglasnost zaposlenog; prijem u radni odnos zaposlenog na odreeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti obavljanja poslova nije mogue pravovremeno provesti javni oglas; zaposlenog koji je proglaen vikom kod poslodavca gdje je zaposlen zbog prestanka rada poslodavca, smanjenja obima poslova, ukidanja radnog mjesta i slino; te za druge sluajeve odreene zakonom. Interni premjetaj i rasporeivanje obavlja se u skladu s Pravilnikom, kojim e se detaljnije regulirati ova materija. U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee ope uslove: da ima navrenih 18 godina ivota; da je dravljanin BiH, to se dokazuje uvjerenjem ne starijim od est mjeseci; da protiv njega nije pokrenut krivini postupak za krivino djelo za koje je predviena kazna zatvora tri i vie godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna za krivino djelo poinjeno s umiljajem u skladu s krivinim zakonima u BiH; da nije obuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava BiH; da je fiziki i psihiki sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca. Osim ovih uslova, zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom mogu se propisati posebni uslovi za prijem u radni odnos zaposlenog na pojedino radno mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebna psihofizika sposobnost, struni ispit, rad na raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.). Ne moe se primiti u radni odnos ni biti u radnom odnosu lice koje u mjestu ivljenja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu. O ovim okolnostima lice koje se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom prijema u radni odnos. Kada se ove okolnosti steknu tokom zaposlenja kod poslodavca, zaposleni je duan, u roku od 15 dana od dana nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome da li e otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca. Ako je zaposleni prilikom prijema u radni odnos preutio ovu injenicu ili nije otklonio smetnju u odreenom roku, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenog, bez prava na otkazni rok. Zaposleni moe van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizikog lica, samo ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. III. PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIH 1. Sklapanje ugovora o radu a) Sadraj ugovora o radu Na osnovu odluke poslodavca, izmeu zaposlenog i poslodavca zakljuuje se ugovor o radu. Ugovor o radu zakljuuje se u pisanom obliku. Ugovor o radu sadri naroito podatke o: nazivu i sjeditu poslodavaca; imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zaposlenog;

69

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

trajanju ugovora o radu; danu poetka rada; mjestu rada; radnom mjestu na kojem se zaposleni zapoljava i kratak opis poslova; duini i rasporedu radnog vremena; odmoru tokom radnog dana; plai, dodacima na plau, drugim naknadama, te periodima isplate; trajanju godinjeg odmora; otkaznim rokovima kojih se moraju pridravati zaposleni i poslodavac; druge podatke, prava i obaveza u vezi s radom i uslovima rada utvrenim kolektivnim ugovorom. Umjesto podataka, prava i obaveza, u ugovoru o radu moe se navesti odgovarajui zakon, odluka Vijea ministara BiH, kolektivni ugovor, pravilnik ili akt kojim su ureena ta pitanja. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na dan kada zaposleni pone raditi na osnovu sklopljenog ugovora o radu. Ako se zaposleni upuuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo, sa zaposlenim se mora postii pismena saglasnost o sljedeim uslovima ugovora: trajanju rada u inozemstvu; valuti u kojoj e se isplaivati plaa i druga primanja u novcu i naturi na koja zaposleni ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu; uslovima vraanja u zemlju, odnosno na rad kod poslodavca. b) Podaci koji se od zaposlenog ne mogu traiti Prilikom sklapanja ugovora o radu, poslodavac ne moe traiti od zaposlenog podatke koji nisu u neposrednoj vezi s prirodom radnih aktivnosti koje zaposleni obavlja. Od ene koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili koja je ve zaposlena kod poslodavca zabranjeno je traiti da uradi test za utvrivanje trudnoe. Lini podaci zaposlenih ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. c) Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme Ugovor o radu moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Osim ako zakonom nije drugaije regulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme. Za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se obim privremeno i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnog zaposlenog, moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme dok traju potreba za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenog, a najdue dvije godine. Ako zaposleni izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme. Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi rada nastali zbog: godinjeg odmora; bolovanja; porodiljskog odsustva; odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu; perioda izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke Suda BiH ili drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu; plaenog odsustva s posla uz saglasnost poslodavca; vremenskog perioda do pet dana izmeu ugovora o radu s istim ili drugim poslodavcem. d) Probni rad Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moe trajati due od est mjeseci. Ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu, poslodavac otkazuje zaposlenom ugovor o radu i prije isteka probnog roka na nain utvren ovim

70

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zakonom, a otkazni rok je 15 dana. Dok je na probnom radu, zaposleni ima prava iz radnog odnosa koja se odnose na poslove koje zaposleni obavlja tokom probnog rada. 2. Radno vrijeme Prosjeno radno vrijeme zaposlenog je 40 sati sedmino. Ugovor o radu moe se sklopiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposleni, koji je sklopio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, moe sklopiti vie takvih ugovora i na taj nain ostvariti puno radno vrijeme, ako to ne teti interesima poslodavca i ako ne stvara sukob interesa, o emu e poslodavac i zaposleni sklopiti pismeni sporazum. Zaposleni, koji radi s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao zaposleni s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od duine radnog vremena (plaa, naknada i sl.), saglasno zakonu ili ugovoru o radu kada se takva prava zasnivaju na proporcionalnoj osnovi. U sluaju vie sile (poar, zemljotres, poplava i sl.), iznenadnog poveanja obima posla, kao i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, zaposleni je, na zahtjev poslodavca, obavezan raditi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati sedmino. Ako prekovremeni rad zaposlenog traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica tokom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac pismeno obavjetava Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH. Zaposleni moe dobrovoljno raditi prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati sedmino. Trudnica ne moe raditi prekovremeno, a majka s djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj do est godina ivota djeteta moe raditi prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Upravni inspektorat zabranit e prekovremeni rad uveden suprotno zakonu. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 40 sati sedmino. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom kalendarske godine ne moe biti due od 40 sati sedmino. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Rad u vremenu izmeu 22.00 sata naveer i 6.00 sati sljedeeg dana smatra se nonim radom. 3. Odmori i odsustva a) Odmori Zaposleni koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tokom radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Odmor u toku radnog dana navest e se u ugovoru o radu, koji ne moe biti na poetku ni na kraju radnog dana. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana iznosi najmanje 12 sati. Zaposleni ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan slobodan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenog. U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najdue 30 radnih dana. Aktom ili odlukom poslodavca utvruju se kriteriji trajanja godinjeg odmora dueg od 18 radnih dana. Zaposleni, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od pet dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposleni nije stekao ovo pravo, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, saglasno zakonu i ugovoru o radu. Odsustvo s rada zbog

71

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog odsustva, vojne vjebe i drugo odsustvo koje nije uslovljeno voljom zaposlenog, ne smatra se prekidom rada iz ovog zakona. U godinji odmor ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika kada se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustva s rada koje se zaposlenom priznaje u sta osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako zakonom ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno. Godinji odmor moe se koristiti u jednom ili dva dijela. Ako zaposleni koristi godinji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni pismeno obavjetava poslodavca o vremenu kada eli koristiti godinji odmor, najmanje 30 dana prije koritenja godinjeg odmora. Poslodavac odobrava koritenje odmora, izdavanjem rjeenja o godinjemu odmoru. Vremenske periode koritenja godinjeg odmora odobrava poslodavac. Zaposleni ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad god on to eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja. Zaposleni se ne moe odrei prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti pravo na godinji odmor, a ne moe mu se izvriti ni isplata naknade umjesto neiskoritenog godinjeg odmora. b) Odsustva s rada Zaposleni ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plae do pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge i tee bolesti ili smrti lana ue porodice. lanom ue porodice smatra se: brani i vanbrani drug, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra. Zaposleni moe imati pravo na plaenu odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno aktom poslodavca, a posebni sluajevi moraju biti definirani. Izuzetno, poslodavac je duan omoguiti zaposlenom odsustvo do est radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo. Ako zaposleni ne iskoristi ovo odsustvo, nema pravo u zamjenu iskoristiti neke druge dane kao ni traiti novanu naknadu za one dane koje nije iskoristio. Poslodavac moe zaposlenom, za njegov zahtjev, odobriti odsustvo s rada bez naknade plae - neplaena odsustvo, u sluajevima i u trajanju utvrenom u aktu poslodavca. Za vrijeme odsustva prava i obaveze zaposlenog, koja se stiu na radu i na osnovu rada, miruju. 4. Zatita zaposlenog Poslodavac je duan omoguiti zaposlenom da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenog na rad. Poslodavac je duan osposobiti zaposlenog za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenog, te spreava nastanak nesree. Poslodavac je duan osigurati potrebne uslove za zatitu na radu kojim se osigurava zatita ivota i zdravlje zaposlenog, kao i svakog drugog lica s kojim doe u dodir tokom trajanja ugovora, saglasno zakonu. Zaposleni ima pravo odbiti raditi na svom radnom mjestu ili obavljati svoje uobiajene dunosti ako mu direktno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti Upravni inspektorat i poslodavca. U tomu sluaju poslodavac moe zaposlenog rasporediti na druge poslove, dok se ne potvrdi da su mjere zatite na radu na zadovoljavajuem nivou.

72

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

a) Zatita ene i materinstva Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 36. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove. ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni ljekar. Ako poslodavac nije u mogunosti osigurati rasporeivanje ene, ona ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plae. Privremeni raspored ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene. enu za vrijeme trudnoe poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak. Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na porodiljsko odsustvo od 12 mjeseci neprekidno. Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara, ena moe poeti porodiljsko odsustvo 28 dana prije poroaja. ena moe koristiti krae porodiljsko odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije poroaja. Otac djeteta moe koristiti neiskoriteno pravo ene na porodiljsko odsustvo u sluaju: smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena koristiti to pravo. Nakon isteka porodiljskog odsustva, ena s djetetom do jedne godine ivota ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena ako dijete, prema nalazima ovlatene zdravstvene institucije, zahtijeva intenzivnu njegu. Ovo pravo moe koristiti i zaposleni - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi puno radno vrijeme ili lice koje se brine o djetetu u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju brinuti se o djetetu. ena, koja nakon koritenja porodiljskog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo na odsustvo s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlatenog ljekara. Ovo pravo ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota djeteta. U tom sluaju vrijeme odsustva rauna se u puno radno vrijeme. Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima pravo produiti porodiljsko odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog ljekara, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava na osnovu porodiljskog odsustva. Nakon isteka porodiljskog odsustva jedan od roditelja moe odsustvovati s rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno aktom poslodavca. Za vrijeme odsustva s rada, prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenog miruju. Za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva, zaposleni ima pravo na naknadu na ime porodiljskog odsustva, u skladu s vaeem zakonom. Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena zaposleni ima pravo primiti naknadu plae za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, saglasno zakonu. Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena, u sluaju ako se radi o samohranom roditelju, pod uslovom da dijete nije smjeteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstvene institucije. Roditelju, koji koristi ovo pravo, pripada pravo na naknadu plae, saglasno zakonu. Roditelju, koji koristi ovo pravo, ne moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak. b) Zatita zaposlenog privremeno ili trajno nesposobnog za rad

73

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Zaposlenom koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu nezavisno od toga da li ima sklopljen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno uticati na ostvarivanje prava zaposlenog iz radnog odnosa. Zaposleni koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon lijeenja i oporavka nadlena zdravstvena institucija ili ovlateni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove. Zaposleni je duan, u roku tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad, pismeno obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u skladu s ugovorom o radu. Ako nadlena zdravstvena institucija ocijeni da kod zaposlenog postoji smanjena radna sposobnost ili direktna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposleni sposoban. Dodatno i sveobuhvatno e se razmotriti mogunosti zaposlenog, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, u vezi s odgovarajuim oblicima obrazovanja, obuke i programa usavravanja, koji bi mu omoguili reintegraciju njegove radne sposobnosti. Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati ugovor o radu zaposlenom kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izloen direktnoj opasnosti od nastanka invalidnosti ili profesionalne bolesti. 5. Plae i naknade a) Plae Zaposleni ima pravo na plau radnog mjesta na koje je rasporeen u skladu s ugovorom o radu, koja zavisi od: sloenosti poslova koje obavlja, stepena strune spreme, odgovornosti za izvravanje poslova i drugih kriterija utvrenih odlukom Vijea ministara BiH ili aktom poslodavca. Plae se odreuju tako to se osnova za obraun plae mnoi s koeficijentom, te se ukupan iznos uveava za 0,5% za svaku godinu zapoetog radnog staa, a najvie 20%. Plae zaposlenih, koji su budetski korisnici, odreuje Vijee ministara BiH, a plae ostalih zaposlenih odreuju se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno. Zaposleni imaju pravo na dodatak na osnovnu plau za: prekovremeni i noni rad; rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi. Visinu ovog dodatka na osnovnu plau za zaposlene koji su budetski korisnici odreuje Vijee ministara BiH, a za ostale zaposlene odreuje se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno. Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu odreuju se periodi isplate plaa koji ne mogu biti dui od 30 dana. Prilikom isplate plae, poslodavac je duan zaposlenom uruiti pismeni obraun plae. Pojedinane isplate plae nisu javne. b) Naknade Zaposleni ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih sluajeva predvienih zakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremena nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana, porodiljsko odsustvo, plaeno odsustvo i sl.). Visina naknade za ovaj period za koji se naknada isplauje na teret poslodavca utvruje se aktom Vijea ministara BiH, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Zaposleni ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje

74

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zaposleni nije kriv. Zaposleni ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza na posao i s posla; ishranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; sluaj smrti, teke invalidnosti ili bolesti zaposlenog ili lana njegove ue porodice; trokove obrazovanja; jubilarne nagrade; otpremninu pri odlasku u penziju. Zaposleni ima pravo na naknadu trokova u vezi sa slubenim putovanjem, kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Visina naknade utvruje se aktom Vijea ministara BiH, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenog ili konane odluke nadlenog suda, svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela, uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae zaposlenog. Najvie polovina plae ili naknade plae zaposlenog moe se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze sudski nareenog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenog. 6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad Poslodavac moe, u skladu s potrebama rada, omoguiti zaposlenom obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad. Zaposleni je obavezan, saglasno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad, na nain kako to poslodavac smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem nivou. Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti zaposlenom obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad koje smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem nivou. Nain strunog obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad zaposlenog, vrijeme trajanja, naknada, obaveze zaposlenog kao i ostala pitanja utvruju se aktom poslodavca. 7. Pripravnici Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenih u radni odnos, primjenjuju se i na prijem pripravnika. Nakon provedene procedure prijema pripravnika, poslodavac zakljuuje ugovor o radu s pripravkom. Ugovor o radu s pripravikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue na godinu dana, osim ako zakonom nije drugaije regulirano. Prava, obaveze i odgovornosti pripravnika utvrdit e se aktom poslodavca ili ugovorom o radu izmeu poslodavca i pripravnika. 8. Volonterski rad Ako je struni ispit ili radno iskustvo, utvreno zakonom ili pravilnikom o radnim odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Period volonterskog rada rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na odreenim poslovima. Volonterski rad moe trajati najdue godinu dana. Ugovor o volonterskom radu zakljuuje se u pisanom obliku. Nain i trajanje volonterskog rada ureuje se pravilnikom. Licu se, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava odmor tokom rada pod istim uslovima kao i za zaposlenog u radnom odnosu i prava na osnovu osiguranja u sluaju povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. 9. Struni ispit

75

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Zaposleni koji ima visoku, viu ili srednju strunu spremu i kojem je poslodavac duan ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji nema poloen struni upravni ispit, duan ga je poloiti u roku od est mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu. Zaposlenom, koji ne poloi struni upravni ispit u roku, prestaje ugovor o radu. Nain polaganja strunog upravnog ispita utvruje se odlukom Vijea ministara BiH. 10. Izumi i tehnika unapreenja zaposlenih Zaposleni je duan obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehnikom unapreenju ili drugom otkriu koje je ostvario na radu ili u vezi s radom o tome obavijestiti poslodavca i ponuditi mu da to otkupi u skladu s pravom preeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nije drugaije odreeno. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 dana ili ako ne da izjavu da nema interesa za izum, zaposleni moe slobodno raspolagati s izumom, uz uslov da izum uva kao poslovnu tajnu u tomu periodu i tokom pregovora s poslodavcem. 11. Zabrana takmienja zaposlenog s poslodavcem Poslodavac i zaposleni mogu sklopiti ugovor kojim se zaposleni obavezuje da ne moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Poslodavac i zaposleni mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposleni ne moe zaposliti kod drugog lica koje je u trinoj utakmici s poslodavcem i da ne moe, za svoj ili za raun treeg lica, sklapati poslove kojima se takmii s poslodavcem. Ovaj ugovor moe biti sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenog samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e zaposlenom za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjene plae isplaene zaposlenom u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ovu naknadu poslodavac je duan isplatiti zaposlenom krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade usaglaava se na nain i pod uslovima utvrenim zakonom ili ugovorom o radu. 12. Disciplinska odgovornost a) Povrede slubene dunosti Zaposleni e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunosti propisanih ovim zakonom, kada je povreda rezultat njegove line krivice. Povrede slubenih dunosti mogu biti tee i lake. Tee povrede slubenih dunosti su: vrenje radnje koja je definirana kao krivino djelo protiv slubene dunosti, ili drugo krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to ini zaposlenog nepodobnim za rad kod poslodavca; odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni; zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlatenja; neizvravanje ili nesavjesno i nemarno obavljanje povjerenih poslova; bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili oteava graanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca; bavljenje djelatnostima ili radom koji je direktno ili indirektno u suprotnosti s interesima poslodavca; uzrokovanje poslodavcu vee materijalne tete na imovini ili aktivi namjerno ili iz krajnje nepanje, neopravdan izostanak s posla vie od dva dana u mjesecu; krenje pravila radne discipline; nepravovremeno i neuredno izvravanje povjerenih poslova; neprimjereno ponaanje prema graanima, saradnicima i drugim licima u obavljanju slubene dunosti; svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi kao tea. Pravilnikom o disciplinskoj i

76

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

materijalnoj odgovornosti zaposlenih (u daljnjem tekstu: Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti) utvruju se lake povrede slubene dunosti. Pravilnik donosi Vijee ministara BiH za budetske korisnike, a poslodavac za ostale zaposlene. Odgovornost za izvrenje krivinog djela, odnosno prekraja ne iskljuuje disciplinsku i materijalnu odgovornost zaposlenog, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja i povredu slubene dunosti. b) Disciplinski postupak Svaki zaposleni moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu protiv bilo kojeg zaposlenog, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisna, obrazloena i, po mogunosti, potkrijepljena dokazima. Na osnovu podnesene prijave, poslodavac ili lice koje on odredi odluuje o pokretanju disciplinskog postupka protiv zaposlenog. Pokretanje disciplinskog postupka za laku povredu slubene dunosti zastarijeva za est mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu i poinioca, a za teu povredu slubene dunosti za 12 mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno poinioca. Prvostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, na odreeni period, koji ne moe biti dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u disciplinskoj komisiji. Prvostepena disciplinska komisija provodi disciplinski postupak na nain i u skladu s postupkom reguliranim Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Komisija izrie disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Svi disciplinski postupci moraju biti pravini i transparentni. Tokom cijelog disciplinskog postupka zaposleni ima prava koja su mu zagarantirana zakonskim i podzakonskim aktima, a naroito pravo: biti pravovremeno obavijeten o navodima o povredi slubene dunosti, te dokazima koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili usmenu izjavu koja e se onda pismeno evidentirati; na pravino i javno sasluanje u razumnom roku pred organima koji se uspostavljaju ovim zakonom. Javnost moe biti iskljuena iz cijelog ili dijela sasluanja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada su u pitanju interesi maloljetnika ili ako to zahtijeva zatita linog ivota stranaka, ili javnost moe biti iskljuena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kada bi javno sasluanje smetalo interesima pravde prema miljenju organa utvrenih ovim zakonom; na privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom sasluanju i pravo odbrane protiv optubi preko pravnog zastupnika po svom izboru; na javno izricanje odluke; na albu protiv svake tetne odluke disciplinske komisije osnovane prema ovom zakonu. c) Disciplinske kazne Zbog povrede slubene dunosti, zaposlenom se mogu izrei sljedee disciplinske kazne: pismena opomena; pismeni ukor; kaznena suspenzija s radnog mjesta i plae u periodu od dva do 30 dana; degradiranje na nie radno mjesto; prestanak radnog odnosa. Za laku povredu slubene dunosti zaposlenom se moe izrei disciplinska kazna: pismena opomena ili pismeni ukor, a za teu povredu slubene dunosti zaposlenom se moe izrei disciplinska kazna: suspenzija s radnog mjesta i plae u trajanju od dva do 30 dana, degradiranje na nie radno mjesto ili prestanak radnog odnosa. Zaposleni, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog tee povrede slubene dunosti, moe se suspendirati do konanosti disciplinskog postupka, to u svakom konkretnom sluaju cijeni poslodavac. Odluku o suspenziji donosi poslodavac. Za vrijeme suspenzije zaposleni ima pravo na 70% plae koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji. Ako zaposlenom bude izreena disciplinska kazna za laku povredu slubene dunosti, ili bude osloboen, ima pravo na razliku do punog iznosa plae. Protiv odluke o

77

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

suspenziji zaposleni ima pravo albe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke. alba uloena na odluku o suspenziji ne odgaa njeno izvrenje. Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposleni i poslodavac imaju pravo uloiti albu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika i etiri lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u drugostepenoj disciplinskoj komisiji. Mandat komisije ne moe biti dui od etiri godine. Drugostepena disciplinska komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Poslodavac izvrava konane odluke disciplinske komisije. Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u sluaju ako je protiv zaposlenog pokrenut krivini postupak iz istih razloga. U sluaju da zaposleni bude osloboen optubi, bit e vraen na svoje radno mjesto i njegov lini dosje ne smije sadravati nikakvu informaciju o krivinom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji. U sluaju da optube protiv zaposlenog budu odbaene, poslodavac moe pokrenuti disciplinski postupak zbog istih injenica. Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac odmah suspendira zaposlenog s dunosti u sluaju ako je: pokrenut krivini postupak protiv zaposlenog za djelo uinjeno na dunosti i ako je zaposleni u pritvoru. Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac moe suspendirati zaposlenog s dunosti u sluaju ako je: krivini postupak pokrenut protiv zaposlenog za djelo za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; ili zaposleni zateen u injenju krivinog djela za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina. U sluaju suspenzije, zaposleni prima 60% plae, koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji. 13. Naknada tete Zaposleni koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokuje tetu poslodavcu, duan je tu tetu nadoknaditi. Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenih, svaki zaposleni odgovara za dio tete koji je prouzrokovao. Ako se za svakog zaposlenog ne moe utvrditi dio tete koji je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposleni jednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie zaposlenih prouzrokovalo tetu krivinim djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno. Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom. Ako je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknadne tete, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete. Zaposleni, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepanje, nanese tetu treem licu i ako je tetu nadoknadio poslodavac, obavezan je nadoknaditi poslodavcu iznos naknade koji je isplaen treem licu. Visinu priinjene tete, okolnosti pod kojima je ona nastala, namjeru ili krajnju nepanju zaposlenog koji je priinio tetu, kao i ostale okolnosti, utvruje prvostepena komisija za tete. Prvostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na mandatni period ne dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. Protiv odluke prvostepene komisije za tete, zaposleni i poslodavac imaju pravo uloiti albu drugostepenoj komsiji za tete. Drugostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na mandatni period ne dui od etiri godine, a sastoji se od predsjednika i etiri lana i isto toliko zamjenika. Nain i postupak rada prvostepene i drugostupene komisije za tete, donoenje odluke, izvrenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobaanja zaposlenog od

78

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

obaveze naknade prouzrokovane tete i ostalo reguliraju se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti. Ako zaposleni pretrpi tetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je duan zaposlenom nadoknaditi tetu po opim propisima obaveznog prava. 14. Prestanak ugovora o radu a) Nain prestanka ugovora o radu Ugovor o radu prestaje: pismenim sporazumom izmeu poslodavca i zaposlenog; kada zaposleni navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja ili 40 godina staa osiguranja, nezavisno od godina ivota; danom dostave pravosnanog rjeenja od nadlenog organa o utvrivanju gubitka potpune sposobnosti za rad; otkazom poslodavca, odnosno zaposlenog; istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme; ako zaposleni bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne zatvora; ako zaposlenom bude izreena mjera sigurnosti, odgojna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere; konanom odlukom disciplinske komisije, kojom je izreena mjera prestanak radnog odnosa; odlukom Suda BiH koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa; u sluaju vika radne snage; u sluaju neopravdanog izostanka s posla dueg od pet radnih dana; ako zaposleni ne poloi struni ispit u utvrenom roku; ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu; ako se utvrdi da je zaposleni, prilikom zasnivanja radnog odnosa, dostavio krivotvorene isprave. Zaposleni prekida radni odnos: od trenutka kada je potvren kao kandidat za javnu dunost za koju se izbor vri direktno ili indirektno u bilo kojem zakonodavnom organu vlasti i na bilo kojem nivou vlasti, od trenutka kada je imenovan na dunost u bilo kojem izvrnom organu vlasti na bilo kojem nivou vlasti. b) Otkaz ugovora o radu Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom uz propisani otkazni rok, u sluaju: prestanka potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacionih razloga; ili kada zaposleni nije u mogunosti izvravati svoje obaveze iz ugovora o radu. Otkaz zbog nastanka ovih okolnosti mogu je samo ako poslodavac, imajui u vidu veliinu, kapacitet i ekonomsku situaciju poslodavca i radne sposobnosti zaposlenog, ne moe zaposlenog rasporediti na drugo radno mjesto ili ga ne moe obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom, bez obaveze potivanja otkaznog roka, u sluaju kada je zaposleni odgovoran za tei prijestup, ili za teu povredu slubene dunosti, odnosno ako su ispunjeni uslovi iz lana 95. stav 4. ovog zakona, ili povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, koje su takve prirode da ne bi bilo opravdano oekivati od zaposlenog da nastavi radni odnos. Ugovor o radu ne moe se otkazati zaposlenom bez prethodnog pismenog upozorenja. Pismeno upozorenje zaposlenom sadri opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se zaposleni smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u sluaju da se takav prijestup ili povreda radne obaveze iz ugovora o radu ponovi. Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste prijestupa ili povreda navedenih radnih obaveza. Zaposleni moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka u sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koje su takve prirode da ne bi bilo opravdano oekivati od zaposlenog da nastavi radni odnos kod poslodavca. U ovom sluaju otkazivanja ugovora o radu zaposleni ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazao poslodavac. Ugovor o radu, u sluaju iz l. 72.

79

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

i 73. ovog zakona, moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz, odnosno od dana prijema prethodnog pismenog upozorenja. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenog, obavezan je omoguiti zaposlenom da iznese svoju odbranu. U sluaju otkazivanja ugovora o radu, u smislu lana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac je duan, u sluaju spora pred Sudom BiH, dokazati postojanje razloga za otkaz. c) Forma i trajanje otkaznog roka Otkaz se daje u pismenoj formi, a moe ga dati poslodavac i zaposleni. Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposlenom. Otkaz se dostavlja zaposlenom, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje. Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da zaposleni otkazuje ugovor o radu, ni krai od 30 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok poinje tei od dana uruenja otkaza zaposlenom, odnosno poslodavcu. Aktom poslodavca moe se utvrditi due trajanje otkaznog roka. U sluaju da je zaposleni zateen u vrenju krivinog djela, poslodavac mu moe odmah otkazati ugovor o radu. Ako zaposleni, na zahtjev poslodavca, prestane raditi prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako Sud BiH utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca obavezati da: vrati zaposlenog na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplati mu naknadu plae u visini plae koju bi zaposleni ostvario da je radio i nadoknaditi mu tetu; ili isplati zaposlenom: naknadu plae u visini plae koju bi zaposleni ostvario da je radio; naknadu na ime pretrpljene tete; otpremninu na koju zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili ugovorom o radu; druge naknade na koje zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca, ili ugovorom o radu. Zaposleni, koji osporava otkazivanje ugovora o radu, moe traiti da Sud BiH donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora. d) Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu Odredbe ovog zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi zaposlenom sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima. Ako zaposleni prihvati ovu ponudu poslodavca, zadrava pravo da pred Sudom BiH osporava doputenost takve izmjene ugovora. 15. Prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenih a) Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa Zaposleni ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa utvrene ovim zakonom, odlukom Vijea ministara BiH, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili drugim aktom poslodavca ili kolektivnom ugovoru, u skladu sa zakonom. O pravima i obavezama zaposlenih odluuje poslodavac ili drugo ovlateno lice, odnosno organ, u skladu sa zakonom i aktima poslodavca. b) Zatita prava iz radnog odnosa

80

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Poslodavac je obavezan rijeiti zahtjev pismeno, u roku od 30 dana od dana kada je zahtjev podnesen. Podnoenje zahtjeva ne spreava zaposlenog da trai zatitu povrijeenog prava pred Sudom BiH. Zaposleni moe podnijeti tubu pred Sudom BiH zbog povrede prava iz radnog odnosa, kao i u sluaju ako poslodavac nije rijeio zahtjev u roku. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa. Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai. Zakonom, aktom poslodavca, odnosno sporazumom ureuje se sastav, postupak i druga pitanja znaajna za rad arbitrae. U sluaju promjene poslodavca ili njegove pravne pozicije, ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, uz saglasnost zaposlenog. Novi poslodavac i zaposleni mogu otkazati ugovor na nain i u rokovima utvrenim ovim zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu sklopljenim s prethodnim poslodavcem. Apsolutna zastarjelost potraivanja iz radnog odnosa je tri godine od dana nastanka potraivanja. 16. Stavljanje zaposlenog na raspolaganje Zaposleni moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili u sluaju kada se pravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Ako drugi poslodavac preuzima poslove ukinutog poslodavca, preuzima zaposlene od ukinutog poslodavca s danom donoenja odluke o ukidanju i rasporeuje ih na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj strunoj spremi. Ako je pravilnikom poslodavca ukinuto radno mjesto, zaposleni koji je radio na tom radnom mjestu bez javnog oglasa postavlja se na drugo upranjeno radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi kod drugog poslodavca na istom nivou. Zaposleni koji ne bude postavljen na drugo radno mjesto stavlja se na raspolaganje na vrijeme od: dva mjeseca, do navrenih 15 godina radnoga staa; etiri mjeseca, do navrenih od 15 do 25 godina radnog staa; est mjeseci, preko navrenih 25 godina radnog staa. Odluku o stavljanju zaposlenog na raspolaganje donosi poslodavac. Za vrijeme trajanja raspolaganja, zaposleni ima pravo na plau u visini koju bi ostvario kao da radi kod poslodavca. Ako zaposleni na raspolaganju ne bude preuzet od drugog poslodavca, ili ako ne bude postavljen na upranjeno radno mjesto kod drugog poslodavca, prestaje mu radni odnos, uz otkazni rok od 15 dana. Vrijeme provedeno na raspolaganju i u otkaznom roku smatra se kao vrijeme provedeno u radnom odnosu. 17. Pravilnik o radu Poslodavac donosi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja znaajna za zaposlenog i poslodavca, u skladu sa zakonom. O donoenju pravilnika o radu poslodavac se konsultira sa sindikatom. Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploi poslodavca. 18. Kolektivni ugovor Kolektivni ugovor moe se sklopiti za odreenu djelatnost jednog ili vie poslodavaca ili udruenja poslodavaca. Na strani zaposlenog prilikom sklapanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat, ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vie

81

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

poslodavaca ili udruenja poslodavaca. Ako je u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora zastupljeno vie sindikata, odnosno vie poslodavaca ili udruenja poslodavaca, o zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci koji imaju punomo od svakog sindikata pojedinano, odnosno poslodavca, u skladu s njihovim statutom. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenoj formi. Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze stranaka koje su ga zakljuile, te prava i obaveze iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Kolektivnim ugovorom ureuju se pravila o postupku kolektivnog pregovaranja. Kolektivni ugovor obavezan je za stranke koje su ga zakljuile ili koje su mu naknadno pristupile. Izmjene i dopune kolektivnog ugovora obavljaju se na nain i po postupku utvrenom za njegovo donoenje. Kolektivni ugovor dostavlja se Vijeu ministara BiH i Upravnom inspektoratu. 19. Reprezentativni sindikat Reprezentativni sindikat je sindikat registriran na nivou BiH, ili dva i vie sindikata koji zajedniki nastupaju, ije lanstvo ini veina zaposlenih jednog poslodavca u sjeditu poslodavca. Reprezentativni sindikat moe zastupati zaposlene jednog ili vie poslodavaca. Vijee ministara BiH potvruje reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva pravde BiH. Protiv potvrde ili odbijanja potvrde reprezentativnog sindikata moe se uloiti alba Sudu BiH. Reprezentativni sindikat zaposlenih, u skladu sa zakonom, ima pravo: biti konsultiran prije donoenja opeg akta koji se tie radnog statusa i plaa njegovih lanova; pratiti da li poslodavac postupa u skladu s ovim zakonom i drugim propisom koji se tie radnih odnosa; prijaviti svaku povredu propisa Upravnom inspektoratu; pomagati i zastupati zaposlenog na njegov zahtjev u sluajevima povrede njegovih prava ili disciplinskog postupka ili postupka za naknadu tete. Prava i obaveze, predlaganje, izbor, mandat i smjenjivanje predstavnika sindikata i ostalo ureuju se podzakonskim aktima. 20. trajk Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o trajku i drugim propisima koji su na snazi, pozvati na trajk i provesti ga s ciljem zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenih ako je: sporno pitanje upueno poslodavcu; istekao rok od 15 dana od dana kada je sporno pitanje upueno poslodavcu; do tog dana nije dolo do rjeavanja spornog pitanja; poslodavcu dato pismeno obavjetenje o poetku trajka, najkasnije 48 sati unaprijed. Izuzetno od odredbi ovog zakona, zaposleni ne moe uestvovati u trajku ako se radi o zaposlenom s kojim je postignut sporazum da se sporno pitanje rijei arbitraom ili o zaposlenom koji je zaposlen u osnovnim slubama ili slubi odravanja. Poslodavac odreuje svoje osnovne slube i slube odravanja nakon konsultacije s reprezentativnim sindikatima. Ueem u trajku, zaposleni ne vri povredu slubene dunosti. Zaposleni ne moe biti stavljen u nepovoljniju poziciju od drugih zaposlenih zbog organiziranja ili uea u trajku. Zaposleni ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da uestvuje u trajku. Ako se zaposleni ponaa suprotno lanu 96. stav 1. ovog zakona ili ako za vrijeme trajka, organiziranog u skladu s lanom 95. ovog zakona, namjerno ili krajnom nepanjom nanese tetu poslodavcu, ini teu povredu slubene dunosti i na osnovu toga mu se moe dati otkaz ugovora o radu, bez potivanja otkaznog roka u skladu s ovim zakonom, a poslodavcu je duan namiriti prouzrokovanu tetu u cjelokupnom iznosu.

82

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

IV. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU Upravni nadzor i inspekciju nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa i akata vri Upravni inspektorat. Odluke Upravnog inspektorata donose se samostalno. Zaposleni, poslodavac ili reprezentativni sindikat mogu zahtijevati upravni nadzor i inspekciju od Upravnog inspektorata. Upravni inspektorat moe: vriti pregled opih i pojedinanih akata, evidenciju i drugu dokumentaciju; sasluati i uzeti izjave zaposlenih, poslodavca ili predstavnika reprezentativnog sindikata; izvriti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca; uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize, ekspertize i slino; preduzeti i druge mjere i radnje predviene zakonom. O izvrenom pregledu Upravni inspektorat sainjava zapisnik i na osnovu njega donosi rjeenje. Protiv rjeenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposleni mogu uloiti albu Ministarstvu pravde BiH u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Odluka Ministarstva pravde BiH je konana i obavezujua, ali se protiv nje moe podnijeti tuba Upravnom odjelu Suda BiH. Upravni inspektorat obavijestit e poslodavca i zaposlenog o svakoj povredi propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Upravni inspektorat moe dati poslodavcu i zaposlenom preporuke za ispravljanje povrede iz ovog zakona. Ako poslodavac ili zaposleni ne ispravi povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti sudski postupak kod Upravnog odjela Suda BiH ili nadlene institucije ili organa. V. KAZNENE ODREDBE Ako zakonom nije drugaije propisano, novanom kaznom u iznosu od 600 KM do 1.500 KM kaznit e se poslodavac za prekraj, ako: stavlja u nepovoljniju poziciju lice koje trai zaposlenje kod poslodavca od zaposlenog (lan 6.); primi u radni odnos lice, suprotno utvrenoj proceduri ili opim i posebnim uslovima i ogranienjima (l. 8., 10. i 11.); zakljui ugovor o radu, koji ne sadri podatke propisane lanom 12. ovog zakona; uputi zaposlenog na rad u inozemstvo bez propisanih uslova (lan 13.); od zaposlenih trai podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (lan 14.); postupa suprotno lanu 15. ovog zakona; sklopi ugovor o radu sa zaposlenim u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duem od 40 sati sedmino (lan 19.); uvede prekovremeni rad kada to nije dozvoljeno, ili ne obavijesti nadleni organ o uvoenju prekovremenog rada (lan 21.); zaposlenom ne omogui pravo koritenja godinjeg odmora, ili mu plati naknadu na ime neiskoritenog godinjeg odmora (lan 29.); ne potuje utvrena prava ene za vrijeme trudnoe i porodiljskog odsustva (lan od 34. do 43); otkae zaposlenom ugovor o radu suprotno lanu 44. ovog zakona; ne vrati zaposlenog na poslove na kojima je radio prije nastupanja nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove (lan 45. stav 2.); zaposlenom ne ponudi druge poslove (lan 46. stav 1.); otkae ugovor o radu zaposlenom suprotno lanu 47. ovog zakona; postupi suprotno lanu 52. ovog zakona; zakljui ugovor o radu s pripravnikom na period dui od jedne godine (lan 54.); ugovor o volonterskom radu ne zakljui u pisanom obliku (lan 55.); donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenog suprotno l. 71. i 88; ne omogui zaposlenom da iznese svoju odbranu (lan 76.); ne urui otkaz zaposlenom u pisanom obliku (lan 78.); zaposlenom otkae ugovor o radu bez propisanog otkaznog roka (lan 79.); ne ispuni obaveze prema zaposlenom iz lana 80. stav 1. ovog zakona; zaposlenom onemogui pravo na trajk (lan 95.); zaposlenog stavi u nepovoljniju poziciju zbog organiziranja ili uea u trajku (lan 97. stav 2). Ako zakonom nije drugaije propisano, novanom kaznom u iznosu od 300 KM do 800 KM kaznit e se odgovorno lice kod poslodavca, ako uini ove prekraje.

83

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona: svi poslodavci duni su osigurati da se njihovim pravilnicima ne utvruju nepovoljniji uslovi pod kojima se zasniva radni odnos od uslova predvienih ovim zakonom; svi poslodavci, koji nisu nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH, u svojim pravilnicima duni su utvrditi radna mjesta na kojima e zaposliti zaposlene. U roku od 90 od dana stupanja na snagu ovog zakona: svaki poslodavac duan je ponuditi zaposlenom sklapanje ugovora o radu pod uslovima koji ne mogu biti nepovoljniji od uslova pod kojima je radni odnos zasnovan, osim ako odredbama ovog zakona neka pitanja nisu drugaije ureena; svi poslodavci koji nisu nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH naroito e ponuditi ugovor na neodreeno vrijeme zaposlenom koji se nalazi na radnom mjestu, na odreeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposlenom koji se nalazi na radnom mjestu, a trenutno je zaposlen po ugovoru o radu na odreeno vrijeme, a ako je takav zaposleni u neprekidnom radnom odnosu po ugovoru o radu na odreeno vrijeme koji traje due od dvije godine kod poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, na odreeno vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleni koji se nalazi na radnom mjestu, a trenutno obavlja poslove po ugovoru o obavljanju povremenih i privremenih poslova u neprekidnom trajanju due od dvije godine kod poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme. Na radnike koji obavljaju poslove prema ugovoru o pruanju usluga ovaj zakon nee imati uticaja. Ako zaposleni ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ugovor o radu, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na sklapanje. Zaposlenima koji se pojavljuju kao viak otkazuje se ugovor o radu u skladu s odredbama ovog zakona. Ako zaposleni prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu s ovim zakonom, moe pred Sudom BiH osporiti valjanost ponude poslodavca u roku od 30 dana od dana prihvatanja ponude. Dok se zdravstvena zatita zaposlenih ne uredi zakonima BiH, zakoni i drugi propisi Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta BiH, kojima je propisana socijalna zatita zaposlenih, primjenjuju se i na zaposlene kod poslodavca na koje se odnosi ovaj zakon, prema mjestu prebivalita zaposlenog. Druga pitanja koja su vezana za radni odnos i ugovor o radu (radna knjiica i ostalo), a koja nisu regulirana ovim zakonom, Ministarstvo e urediti podzakonskim aktom. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju vaiti Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Slubeni list RBiH", br.2/92 i 13/94), Zakon o radnim odnosima ("Slubeni list SRBiH", br. 20/90), te svi podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih zakona. B. ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE I. OPE ODREDBE Zakonom o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 19/2002, 35/2003, 4/2004, 17/2004, 26/2004, 37/2004, 48/2005 i 2/2006) ureuje se pravni status dravnih slubenika u institucijama BiH. Dravni slubenik je lice postavljeno upravnim aktom na radno mjesto u dravnoj slubi, u skladu sa zakonom. Zapoljavanje i unapreenje profesionalne karijere dravnog slubenika zasniva se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. Struktura dravnih slubenika u dravnoj slubi okvirno odraava nacionalnu strukturu stanovnitva BiH prema posljednjem popisu stanovnitva. Nacionalna pripadnost dravnog slubenika zasniva se na dobrovoljnom izjanjavanju u skladu s ovim zakonom.

84

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Dravna sluba osigurava potivanje i primjenu sljedeih principa: zakonitosti; transparentnosti i javnosti; odgovornosti; efikasnosti i ekonominosti; profesionalne nepristranosti. lanovi Parlamentarne skuptine BiH, lanovi Predsjednitva BiH, Vijea ministara BiH, ministri i zamjenici ministara, lanovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, sudije Ustavnog suda BiH, sudije Suda BiH, Ombudsmen BiH, glavni tuilac, zamjenici glavnog tuioca i tuioci BiH, pravobranilac i zamjenici pravobranioca BiH, lanovi Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, lanovi Centralne izborne komisije BiH, profesionalna vojna lica u institucijama BiH, guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH nisu dravni slubenici i njihov pravni status ureuje se drugim propisima. Sekretari domova Parlamentarne skuptine BiH, sekretar Zajednike slube Parlamentarne skuptine BiH, lica zaposlena kao savjetnici lanova Parlamentarne skuptine BiH, lanova Predsjednitva BiH, predsjedavajueg Vijea ministara BiH, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera Centralne banke BiH nisu dravni slubenici. Na sekretare domova i sekretara Zajednike slube Parlamentarne skuptine BiH primjenjuju se lanovi zakona: 14., 15.1.f) i g), 18., 22. st.l., 42.a), 44. i 45. Na savjetnike se primjenjuju lanovi zakona: 14.2.a), 14.5, 15.1.f), 18., 22., 43., 44. i 45.. Ovaj zakon primjenjuje se na dravne slubenike diplomatske i konzularne slube, Dravne agencije za istrage i zatitu i Dravne granine slube. Osim odredbi iz l.1., 2. i 3. ovog zakona, Vijee ministara BiH moe odlukom, uz prethodno pribavljeno miljenje Agencije za dravnu slubu BiH (u daljnjem tekstu: Agencija), utvrditi da se u odnosu na pojedine odredbe ovog zakona drugaije reguliraju pitanja vezana za diplomatsko-konzularnu slubu. Ovaj zakon ne primjenjuje se na lica zaposlena u Centralnoj banci BiH i u Uredu ombudsmena za ljudska prava BiH. Ovaj zakon ne primjenjuje se na policijske slubenike definirane Zakonom o policijskim slubenicima Bosne i Hercegovine. II. RADNA MJESTA U DRAVNOJ SLUBI Dravni slubenik postavlja se na jedno od sljedeih radnih mjesta: rukovodei dravni slubenici: (sekretar i sekretar s posebnim zadatkom; pomonik ministra, pomonik direktora i glavni inspektor) i ostali dravni slubenici: (ef unutranje organizacione jedinice; struni savjetnik; vii struni saradnik; struni saradnik). Kategorije u okviru ovih radnih mjesta utvruje odlukom Vijee ministara BiH. Sekretar obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordinira radom sektora. Odgovoran je za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih odreenoj instituciji. Sekretar za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu institucije. Sekretar s posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrenih odlukom Vijea ministara BiH ili drugim propisima. Na sekretara s posebnim zadatkom primjenjuju se isti uslovi kao i za sekretara, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno. Sekretar s posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje odgovara Vijeu ministara BiH. Pomonik ministra, pomonik direktora i glavni inspektor obavljaju poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne organizacione jedinice, odnosno sektora i odgovorni su za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici. Pomonik direktora rukovodi odreenom oblau rada ili odreenom organizacionom jedinicom i obavlja druge poslove iz odreene oblasti koje mu odredi direktor. Glavni inspektor neposredno organizira i rukovodi radom inspektorata u odreenoj oblasti inspekcijskog nadzora. Za svoj rad i upravljanje pomonik ministra, pomonik direktora i glavni inspektor odgovaraju rukovodiocu institucije.

85

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

ef unutranje organizacione jedinice obavlja sloenije poslove i odgovoran je za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutranjoj organizacionoj jedinici. ef unutranje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoniku ministra, odnosno sekretaru ako u toj instituciji nema pomonika ministra. Struni savjetnik je dravni slubenik ija dunost podrazumijeva odgovornost, visok stepen strunosti i nezavisnosti u odreenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice. Struni savjetnik podnosi izvjetaj rukovodiocu organizacione jedinice. Vii struni saradnik obavlja odgovorne poslove u odreenoj organizacionoj jedinici. Vii struni suradnik podnosi izvjetaj rukovodiocu organizacione jedinice. Struni saradnik je specijaliziran za odreenu oblast rada. Struni saradnik podnosi izvjetaj rukovodiocu organizacione jedinice. III. DUNOSTI I PRAVA DRAVNIH SLUBENIKA Dravni slubenik izvrava zadatke predviene opisom radnog mjesta i primjenjuje i osigurava potivanje ustavnopravnog poretka i zakona u BiH. Ako dravni slubenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, postupa na sljedei nain: a) skree panju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost; b) ako izdavalac naredbe ponovi naredbu, dravni slubenik zatrait e pismenu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavaoca naredbe i njen precizan sadraj; c) ako je naredba potvrena, dravni slubenik obavjetava o naredbi neposredno nadreenog izdavaocu naredbe i prinuen je da je izvri, osim ako naredba ne predstavlja krivino djelo. U tom sluaju, dravni slubenik odbija da je izvri i prijavljuje sluaj nadlenom organu. Dravni slubenik je nepristrasan, te naroito: a) izbjegava aktivnosti ili propuste u obavljanju svoje profesionalne dunosti koje kre ili su nespojive s dunostima utvrenim ovim zakonom i suzdrava se od javnog ispoljavanja svojih politikih uvjerenja; b) ne trai i ne prihvaa za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama i slino, osim onih dozvoljenih ovim zakonom. Dravni slubenik se u obavljanju svojih dunosti rukovodi opim interesom, te naroito: a) slui i pomae javnosti; b) prua javnosti, zainteresiranim stranama i javnim institucijama informacije zatraene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. Dravni slubenik ne smije zauzimati nekretninu u vlasnitvu izbjeglice ili raseljenog lica niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice podnijelo zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebalo da bude pod upravom opinskog organa uprave zaduenog za stambena pitanja ili odgovornog tijela Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske za koritenje u svrhu alternativnog smjetaja. Dravni slubenik ispunjava i druge dunosti utvrene ovim zakonom. Dravni slubenik ima pravo: a) na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno; b) na odsustvo utvreno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili slinom radnom mjestu nakon isteka odsustva; c) da bude nagraen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvreno u Poglavlju V. ovog zakona; d) na plau i naknadu na nain utvren u Poglavlju V. ovog zakona;

86

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

e) na podrku i pomo u strunom obrazovanju i profesionalnom usavravanju s ciljem napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge naine; f) na zatitu svog fizikog i moralnog integriteta od strane drave tokom obavljanja slubenih dunosti; g) da se nadreeni prema njemu odnose potujui njegovo ljudsko dostojanstvo; h) da osnuje ili se ulani, ali ne i da bude obavezan ulaniti se u sindikat ili profesionalno udruenje u skladu sa zakonom; i) da trajkuje, u skladu sa zakonom. Dravni slubenik ima pravo na poten i pravedan tretman u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko dravljanstvo, prebivalite, religiju, politika i druga uvjerenja, spol, rasu, roenje, brani status, starosnu dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status. Dravni slubenik se nakon postavljenja oslobaa svih vojnih obaveza predvienih zakonom. Dravni slubenik ne smije obavljati dunost, aktivnost ili biti na poziciji koja dovodi do sukoba interesa s njegovim slubenim dunostima, a naroito: a) dravni slubenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaa naknada, osim u sluaju kada je to odobrio ministar ili rukovodilac institucije. Podzakonski akti propisuju sluajeve u kojima se moe dati ovakvo odobrenje; b) dravni slubenik koji je razrijeen dunosti u roku od dvije godine od dana razrjeenja s dunosti ne moe se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne moe se zaposliti u firmi nad ijim je radom provodio redovni nadzor. On takoer ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana razrjeenja s dunosti; c) s izuzetkom rukovodeeg dravnog slubenika, smatrat e se da je dravni slubenik u odsustvu iz dravne slube od trenutka kada je potvrena njegova kandidatura za javnu dunost na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na poziciju u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH. U tom sluaju, rukovodei dravni slubenik podnosi ostavku na mjesto u dravnoj slubi; d) dravni slubenik iz lana 16. stav 1. taka c), s izuzetkom rukovodeih dravnih slubenika, vraa se na isto ili slino radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od nastupanja sljedeih sluajeva: neuspjeha na izborima, zavretka mandata i prestanka dunosti u zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH; e) dravni slubenik ne moe biti lan upravnih i drugih odbora politikih stranaka i ne smije slijediti instrukcije politikih stranaka. U skladu s ovim zakonom, prilikom postavljenja na mjesto dravnog slubenika, dravni slubenik predoit e sve informacije o imovini koju ima raspolaganju on ili lanovi njegove ue porodice kao i o djelatnostima i dunostima koje obavljaju dravni slubenik i lanovi njegove ue porodice. Svi podaci uvaju se u evidenciji Registra dravne slube u skladu s propisima o zatiti podataka koji su na snazi u BiH. Sekretar s posebnim zadatkom, koji je prethodno imao status dravnog slubenika, vraa se na isto ili slino radno mjesto u sluaju: a) nepravilnog postavljenja; b) nezadovoljavajueg probnog rada; c) zavretka posebnog zadatka; d) dobrovoljne ostavke s pozicije. Sekretarima domova, sekretaru Zajednike slube i savjetniku ne garantira se sigurnost uivanja pozicije:

87

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

a) sekretari domova, sekretar Zajednike slube i savjetnik mogu biti razrijeeni dunosti u bilo koje vrijeme od organa koji ih je imenovao, na prijedlog ovlatenog predlagaa; b) mandat sekretara domova i skretara Zajednike slube ne moe biti dui od mandata saziva Parlamentarne skuptine BiH, s tim to ista lica mogu biti ponovo birana na istu dunost, a njihova prava i obaveze ureuju se aktom o organizaciji Sekretarijata Parlamentarne skuptine BiH; c) mandat savjetnika ne moe biti dui od mandata lica koje savjetuje; d) imenovanje sekretara domova, sekretara Zajednike slube i savjetnika ne moe se preinaiti u poziciju dravnog slubenika sa sigurnou uivanja pozicije. Ako dravni slubenik, sa izuzetkom rukovodeeg dravnog slubenika, bude imenovan na poziciju sekretara doma, sekretara Zajednike slube i savjetnika, smatrat e se da je u odsustvu od trenutka kada je imenovan. U tom sluaju, rukovodei dravni slubenik podnosi ostavku na mjesto u dravnoj slubi. Dravni slubenik iz lana 18. stav 2., sa izuzetkom rukovodeih dravnih slubenika, vraa se na isto ili slino radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje. Sekretar doma, sekretar Zajednike slube i savjetnik daju ostavku od trenutka kada je potvrena njihova kandidatura za izbornu poziciju ili od trenutka kada su imenovani na poziciju u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH. Podzakonski akti odreuju specifine sluajeve nespojivosti s radnim mjestom sekretara doma, sekretara Zajednike slube i savjetnika. IV. UPRANJENA RADNA MJESTA, PREMJETAJ, ZAPOLJAVANJE, OCJENA RADA, UNAPREENJE Ako u instituciji postoji upranjeno mjesto dravnog slubenika, institucija prvo interno oglaava to radno mjesto. Institucija razmatra da li se to radno mjesto moe popuniti internim premjetajem dravnog slubenika zaposlenog na slinom radnom mjestu u instituciji. Ako ovakav interni premjetaj nije mogu, Agencija pokuava popuniti upranjeno radno mjesto eksternim premjetajem prekobrojnog slubenika koji je na slinoj poziciji u drugoj instituciji. Ako ovakav eksterni premjetaj nije mogu, upranjeno mjesto oglaava se putem javnog konkursa, koji se provodi u skladu s ovim zakonom. U sluaju kada je osnovana nova institucija BiH na osnovu prijenosa nadlenosti s entiteta na BiH ili kada BiH, u skladu s Ustavom BiH, preuzme nadlenosti koje su do tada obavljali entiteti, upranjeno mjesto moe se popuniti internim ili eksternim premjetajem dravnog slubenika iz odgovarajueg organa dravne slube/uprave entiteta u tu instituciju BiH ili otvorenim javnim konkursom. Agencija oglaava upranjeno mjesto. Interni oglas objavljuje se najmanje osam dana prije krajnjeg roka za prijave u instituciji u kojoj se upranjeno mjesto pojavilo. Interni oglas sadri: a) opis upranjenog radnog mjesta; b) opis vrste konkursa; c) popis najvanijih oblasti konkursa; d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnoenja; e) posebne akademske i profesionalne uslove za radno mjesto koje se popunjava; f) druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajue radno mjesto. Agencija oglaava upranjeno mjesto. Javni oglas objavljuje se u tri domaa sredstva javnog informiranja koja su dostupna na cijeloj teritoriji BiH i na slubenoj Internet stranici Agencije. U tekstu javnog oglasa naznaava se krajnji rok prijave, koji ne moe biti krai od 21 dan od dana upuivanja teksta oglasa instituciji. Institucija je obavezna objaviti oglas u dnevnim listovima u roku ne duem od sedam dana od dana prijema teksta oglasa od

88

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Agencije. Javni oglas sadri ope uslove za postavljenje dravnog slubenika te uslove navedene u ovom zakonu. Da bi bilo postavljeno na mjesto dravnog slubenika, lice mora ispunjavati sljedee ope uslove: a) da je dravljanin BiH; b) da je starije od 18 godina; c) da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII. stepena strune spreme; d) da je zdravstveno sposobno za obavljanje odreenih poslova predvienih ovom pozicijom; e) da je reguliralo vojnu obavezu u skladu sa zakonom; f) da nije otputeno iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u roku od tri godine prije dana objavljivanja upranjenog radnog mjesta; g) da ima uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivini postupak; h) da nije obuhvaeno odredbom lanka IX.1 Ustava BiH. Izuzetno od ovih uslova, dravni slubenici ranije postavljeni na radno mjesto strunog saradnika, u periodu ne duem od etiri godine od stupanja na snagu ovog zakona, mogu biti lica sa zavrenom viom strunom spremom (VI. stepen). Prilikom organiziranja javnog konkursa, Agencija osigurava da pri izboru dravnog slubenika nee biti diskriminacije. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nezavisne i nepristrasne u provoenju javnog konkursa. Na nain utvren podzakonskim aktima, komisiju za izbor ini pet lanova, od kojih su dva lana dravni slubenici iz institucije na koju se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaenim procesom javnog konkursa, dok se ostala tri lana imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija. Komisije za izbor biraju predsjedavajueg meu svojim lanovima i usvajaju poslovnik o radu veinom glasova lanova. Ako postoji sukob interesa koji se odnosi na lana komisije za izbor, taj lan daje ostavku na lanstvo u komisiji. Svaki prijavljeni kandidat moe traiti i dobiti od Agencije imena lanova komisije za izbor. Svaki prijavljeni kandidat moe od Odbora dravne slube za albe (u daljnjem tekstu: Odbor) zatraiti izuzee bilo kojeg lana i komisije za izbor na osnovu: a) sukoba interesa; b) oiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti; c) nedostatka neophodnog iskustva. Proces zapoljavanja nee se obustaviti tokom ispitivanja navoda za izuzee lana komisije za izbor. U sluaju da Odbor ili nadleni sud to zatrae, cjelokupni proces prijema kandidata bit e proglaen nevaeim. U tom sluaju, Agencija ponovo organizira postupak javnog konkursa, u skladu s ovim zakonom. Agencija utvruje karakter i sadraj javnog konkursa. Javni konkurs sadri: a) javni ispit; b) struni ispit. Vijee ministara BiH, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvruje nain i program polaganja ispita. Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javnog konkursa koji je identian za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. Takav javni konkurs odrava se najmanje 30 dana nakon krajnjeg roka za prijave. Podzakonski akti odreuju sistem dodjele bodova za svakog kandidata u skladu sa

89

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zakonom. Agencija objavljuje rezultate javnog konkursa i pismeno obavjetava sve kandidate o rezultatima koje su postigli, u skladu s ovim zakonom. Dravnog slubenika postavlja Agencija u skladu s rezultatom koji je postigao u izbornom procesu. Rukovodee dravne slubenike imenuje nadlena institucija, po prethodno pribavljenom miljenju Agencije, s liste uspjenih kandidata koji su proli javni konkurs. Ukoliko se ne izvri imenovanje u roku od 30 dana od dana njihovog prijema, ako posebnim propisom nije odreen krai rok, Agencija e po slubenoj dunosti postaviti, odnosno imenovati najuspjenijeg kandidata. Rezervna lista uspjenih kandidata uva se do isteka probnog rada postavljenog dravnog slubenika. Postavljenje se vri upravnim aktom objavljenim u "Slubenom glasniku BiH". Prije preuzimanja dunosti, postavljeni dravni slubenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uslova slube. Akt o postavljenju sadri: a) ime i prezime dravnog slubenika; b) naziv institucije u kojoj je dravni slubenik postavljen; c) naziv radnog mjesta i platni razred. Postavljeni dravni slubenik preuzima dunost polaganjem zakletve vjernosti. Tekst zakletve utvruje Agencija. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio linog dosjea dravnog slubenika. Nakon preuzimanja dunosti, dravni slubenik prolazi period probnog rada. Period probnog rada dravnog slubenika obuhvata period uvoenja u posao i period obavljanja dunosti i ukupno traje 12 mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno. Neposredno nadreeni dravni slubenik odreuje se kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog rada. Ocjenjivanje probnog rada sekretara i pomonika ministra vri ministar i zamjenik ministra. Ako je ocjena rada: a) zadovoljavajua, institucija potvruje postavljenje dravnog slubenika; b) nezadovoljavajua, institucija razrjeava dunosti dravnog slubenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otputanja. Razrijeeni dravni slubenik ima pravo zatraiti od Odbora preispitivanje svog predmeta. Dravnom slubeniku moe se produiti probni rad do est mjeseci trajanja u skladu sa osnovanim zahtjevom podnesenim instituciji. Ako je dravni slubenik razrijeen dunosti ili iz bilo kojeg zakonskog razloga, sljedei uspjeni kandidat s rezervne liste postavlja se na upranjeno radno mjesto dravnog slubenika. Ocjena rada dravnog slubenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog obavljanja dunosti utvrenih radnim mjestom za vrijeme trajanja slube. Dravni slubenik ravnopravno sarauje tokom datog perioda s njemu direktno nadreenim. Ocjenu rada rukovodeih dravnih slubenika utvruje rukovodilac institucije. Ocjenu rada sekretara i pomonika ministra u Vijeu ministara BiH utvruje ministar i zamjenik ministra na prijedlog organa nadlenog za postavljenje. Ocjenu rada sekretara s posebnim zadatkom u Vijeu ministara BiH utvruje Vijee ministara BiH na prijedlog organa nadlenog za postavljenje. Neposredno nadreeni ocjenjuje rad svih dravnih slubenika najmanje svakih 12 mjeseci uz potvrdu rukovodioca institucije, a ako institucija ima samo rukovodioca, onda on donosi ocjenu. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predvienih opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati period utvrdi neposredno nadreeni. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapreenja i internih premjetaja. Svi dravni slubenici: a) imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u linom dosjeu; b) imaju mogunost u odgovarajuem vremenskom roku priloiti pismene informacije uz ocjenu svog rada i mogunost preispitivanja svog predmeta od Odbora. Ako je ocjena rada negativna, dravni slubenik, s ciljem poboljanja situacije, prolazi poseban program koji uz konsultacije s njim odredi njegov neposredno nadreeni. Ako su

90

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija, po pribavljenom miljenju nadlene institucije, razrjeava dunosti dravnog slubenika. Ako su dvije uzastopne ocjene rada negativne za rukovodee dravne slubenike, nadlena institucija razrjeava ih po pribavljenom miljenju Agencije. Dravni slubenik moe od Odbora traiti preispitivanje razrjeenja. Unapreenje dravnog slubenika na vie radno mjesto u istoj ili u drugoj instituciji BiH obavlja se iskljuivo putem javnog konkursa. Unapreenje dravnog slubenika u viu kategoriju zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odluuje organ nadlean za njegovo postavljenje. Interni premjetaj s radnog mjesta dravnog slubenika na slino radno mjesto u istoj instituciji moe biti dobrovoljan ili nametnut dravnom slubeniku u skladu s objektivno utvrenim potrebama dravne slube. Za dobrovoljni premjetaj neophodno je postojanje upranjenog radnog mjesta. Ovo upranjeno radno mjesto popunjava se putem internog oglaavanja i na osnovu odgovarajuih zasluga dravnog slubenika koji se prijavio za radno mjesto. Ako premjetaj podrazumijeva i promjenu prebivalita, dravni slubenik ima pravo na odgovarajuu naknadu. Agencija pravilnikom propisuje uslove i nain obavljanja internih i eksternih premjetaja dravnih slubenika, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vijea ministara BiH. U sluaju kada je uspostavljena nova institucija na osnovu prijenosa ili preuzimanja nadlenosti, institucija BiH odluit e da li e se radno mjesto popuniti internim ili eksternim premjetajem dravnog slubenika ili otvorenim javnim konkursom. Institucija BiH moe odluiti da provede bilo koji od ovih postupaka istovremeno ili jedan za drugim. Agencija provodi sljedei postupak: odmah oglaava upranjeno radno mjesto, odnosno mjesta na svojoj slubenoj internet stranici ili na bilo koji drugi nain koji institucija BiH u kojoj je upranjeno radno mjesto smatra prikladnim, najmanje osam dana prije krajnjeg roka za podnoenje prijava. Oglas za upranjeno radno mjesto sadri podatke navedene u zakonu, a u sluaju otvorenog javnog konkursa, ope uslove za postavljenje dravnog slubenika. Agencija imenuje komisiju za izbor koja provodi postupak izbora kandidata za novo radno mjesto, odnosno mjesta u navedenoj instituciji BiH. Komisija za izbor ima pet lanova. Dva lana komisije su dravni slubenici iz institucije BiH u koju se vri izbor, a ako to nije mogue, iz drugih institucija BiH. Jednog lana imenuje Agencija, a Agencija za dravnu upravu Republike Srpske i Agencija za dravnu slubu Federacije BiH imenuju po jednog lana. Komisija za izbor dostavlja Agenciji listu kandidata koji ispunjavaju uslove za premjetaj ili postavljenje u instituciju BiH. Postavljenje dravnog slubenika vri se na osnovu preporuke komisije za izbor. Nakon toga se izabrani dravni slubenici premjetaju ili postavljaju u instituciju BiH i na njih se primjenjuju odredbe ovog zakona. Ako se postupkom eksternog premjetaja ne osigura dovoljan broj kandidata za premjetaj u instituciju BiH, institucija u koju se vri premjetaj moe odluiti da pristupi rasporeivanju dravnih slubenika umjesto oglaavanja radnog mjesta putem otvorenog javnog konkursa. Komisija predlae rukovodiocu odgovarajueg organa dravne uprave Republike Srpske ili organa dravne slube Federacije BiH listu dravnih slubenika iz odgovarajueg organa dravne slube/uprave entiteta za rasporeivanje u instituciju BiH, u skladu s entiteskim zakonom. Prilikom predlaganja liste komisija za izbor vodi rauna o poslovima i zadacima svih dravnih slubenika iz odgovarajueg organa dravne slube/uprave entiteta kao i prirodi nadlenosti prenesenih na BiH ili nadlenosti koje preuzima BiH, u skladu s Ustavom BiH, koje su do tada obavljali entiteti. Agencija detaljnije ureuje postupak premjetaja ili postavljenja dravnih slubenika. Da bi dravni slubenik mogao biti izabran za premjetaj ili postavljenje, mora ispunjavati uslove iz ovog zakona i dodatne uslove utvrene pravilnikom o unutranjoj organizaciji institucije BiH. Postupak unapreenja ne odnosi se na premjetaj ili rasporeivanje koji se provode na osnovu ovog dijela zakona.

91

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prekobrojnost nastaje iskljuivo kao posljedica reorganizacije ili smanjenja obima poslova institucije. Agencija proglaava dravnog slubenika prekobrojnim na prijedlog institucija. Dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim iskljuivo se rasporeuje na slino upranjeno radno mjesto dravnog slubenika u drugoj instituciji: a) ako je ovo rasporeivanje nemogue, dravnom slubeniku, koji je proglaen prekobrojnim, nudi se prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom; b) ako je prijevremeno penzionisanje nemogue, organ nadlean za postavljenje razrjeava dunosti prekobrojnog dravnog slubenika koji moe od Odbora zatraiti preispitivanje svog razrjeenja u skladu s lanom 63. ovog zakona; c) dravni slubenik koji je proglaen prekobrojnim ima pravo na otpremninu u skladu s lanom 42. ovog zakona te na naknadu za sluaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom; d) ako se oglasi slino upranjeno radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrjeenja s dunosti, dravni slubenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u dravnoj slubi. Sva radna mjesta sekretara s posebnim zadatkom objavljuju se na javnom konkursu za zapoljavanje. Sekretara s posebnim zadatkom imenuje institucija, na odreeni vremenski period koji nije dui od pet godina. Najdui period postavljenja na isto radno mjesto je deset godina. Posebnim zadatkom utvruju se dunosti i ciljevi koje sekretar treba da ispuni. Sadraj posebnog zadatka objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH" u isto vrijeme kad i postavljenje sekretara s posebnim zadatkom. Realizacija ciljeva definiranih njegovim mandatom procjenjuje se kroz godinju ocjenu rada. Ponovna dodjela mandata zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada. l. 19., 31., 32. i 33. ovog zakona ne odnose se na sekretara s posebnim zadatkom. V. PLAE I NAKNADE Dravni slubenik ima pravo na plau koja odgovara radnom mjestu dravnog slubenika. Polazna osnova za obraun plae za sve dravne slubenike u institucijama je ista i utvruje je Vijee ministara BiH. Dravni slubenici svrstani su u est platnih razreda: prvi platni razred su struni saradnici, drugi platni razred su vii struni saradnici, trei platni razred su struni savjetnici, etvrti platni razred su rukovodioci organizacionih jedinica, peti platni razred su pomonici ministara i esti platni razred su sekretari i sekretari s posebnim zadatkom. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvruje Vijee ministara BiH. Plaa se odreuje tako da se osnova pomnoi s koeficijentom platnog razreda i povea za dodatak radi unapreenja te ukupan iznos povea po osnovu radnog staa. Dravni slubenik koji je unaprijeen ima pravo na poveanje plae u iznosu najvie do 30% od visine plae utvrene za to radno mjesto. Vijee ministara BiH utvruje iznose poveanja plaa. Plaa se poveava za 0,5% za svaku zapoetu godinu radnog staa, a najvie do 20%. U sluaju da se u nekoj od institucija ne mogu popuniti radna mjesta dravnih slubenika zbog nemogunosti osiguravanja kadrova, dravnim slubenicima koji privremeno obavljaju taj posao poveava se plaa do 50%, zavisno od nastalog poveanja obima posla. Agencija daje miljenje da li su u konkretnom sluaju ispunjeni uslovi potrebni za primjenu ove odredbe. Dravni slubenik ima pravo na naknadu plae do visine jedne plae za vrijeme godinjeg odmora i plaenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva s posla zbog bolesti ili invalidnosti. Dravni slubenik ima pravo na naknadu za: a) trokove prijevoza na posao i s posla;

92

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) ishranu za vrijeme rada; c) regres za godinji odmor; d) sluaj smrti, teke invalidnosti ili bolesti dravnog slubenika ili lana ue porodice; e) trokove selidbe iz mjesta stalnog prebivalita u mjesto gdje ima slubeni stan i nazad; f) trokove za obrazovanje; g) jubilarne nagrade; h) otpremninu prilikom odlaska u penziju. Rukovodei dravni slubenici ije je mjesto prebivalita udaljeno vie od 60 km od mjesta obavljanja slubenih zaduenja imaju pravo na naknadu trokova odvojenog ivota i smjetaja u mjestu rada. Dravni slubenici primljeni u radni odnos putem eksternog premjetaja, a ije je mjesto prebivalita udaljeno vie od 60 km od mjesta u koje se premjetaju radi obavljanja slubenih zaduenja, imaju pravo u trajanju od godinu dana od dana premjetaja na naknadu trokova za odvojeni ivot i smjetaj u mjestu rada. Visina naknade utvruje se aktom institucije BiH, odnosno Vijea ministara BiH ako ga institucija nije donijela u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Dravni slubenik ima pravo na naknadu trokova u vezi sa slubenim putovanjima kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Vijee ministara BiH podzakonskim aktom utvruje vrstu i visinu ovih trokova. U sluaju razrjeenja s dunosti nastalog uslijed prekobrojnosti, razrijeeni dravni slubenik ima pravo na otpremninu u visini iznosa estomjesene plae. Visina otpremnine poveava se na 12 mjeseci kod dravnih slubenika koji imaju najmanje 15 godina radnog staa. Plaa sekretara domova i sekretara Zajednike slube Parlamentarne skuptine BiH utvruje se opim aktom Parlamentarne skuptine BiH. Plaa i naknada savjetnika vee se za plau i naknadu pomonika ministra iz petog platnog razreda. Plae i naknade utvruju se budetom institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH koji odobrava Parlamentarna skuptina BiH. VI. USLOVI RADA Na dravnog slubenika primjenjuju se Zakon o radu u institucijama BiH i drugi zakoni koji reguliraju prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno. Dravni slubenici od prvog do treeg platnog razreda imaju pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini. Dravni slubenici od etvrtog do estog platnog razreda imaju pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini. Godinji odmor za dravne slubenike u duem trajanju moe se utvrditi podzakonskim aktom. Podzakonskim aktom utvruju se uslovi u skladu s kojim dravni slubenik moe uzeti neplaeno odsustvo i kada se moe dunost dravnog slubenika obavljati sa skraenim radnim vremenom. Sekretaru s posebnim zadatkom ne dozvoljava se rad sa skraenim radnim vremenom. Dravni slubenici obavezni su neprestano raditi na svom strunom obrazovanju i usavravanju. Dravnik slubenik ima pravo i obavezu uestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. O ueu dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odluuje rukovodilac institucije, odnosno lice odreeno podzakonskim aktom vodei pri tome rauna o podjednakom ueu svih dravnih slubenika. O ueu dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih

93

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

aktivnosti koje organizira Agencija, po prethodno pribavljenom miljenju institucije, konanu odluku donosi Agencija. Uee dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti pravo je i obaveza svakog dravnog slubenika, koje institucija ne moe onemoguiti, osim u opravdanim sluajevima vezanim za trenutne obaveze institucije. Planiranje,uslovi, nain i postupak odreivanja uea dravnih slubenika na savjetovanjima i drugim nainima njihovog obrazovanja koje organizira Agencija, kao i odreivanje posebnih kredita za to utvruju se odlukom Agencije. VII. PRESTANAK RADNOG ODNOSA Dravnom slubeniku prestaje radni odnos u dravnoj slubi u sljedeim sluajevima: a) dobrovoljnog istupanja iz dravne slube; b) ispunjavanja zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje; c) trajne nesposobnosti da obavlja svoje radne dunosti zbog zdravstvenog stanja, pod uslovom da dravni slubenik nije u stanju da bude premjeten na drugo odgovarajue radno mjesto u dravnoj slubi; d) gubitka dravljanstva BiH; e) sticanja dravljanstva druge drave suprotno Ustavu BiH i njenim zakonima; f) prekobrojnosti; g) isteka perioda na koji je sekretar s posebnim zadatkom postavljen, u sluajevima kada sekretar s posebnim zadatkom nije prije postavljenja bio dravni slubenik; h) odbijanje polaganja zakletve i/ili potpisivanja teksta zakletve; i) nezadovoljavajueg probnog perioda; j) dvije uzastopno negativne ocjene rada; k) ako je osuen za krivino djelo i zbog izdravanja kazne zatvora mora biti odsutan s rada u dravnoj slubi due od est mjeseci; l) na odnovu izreene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi. Dravnog slubenika razrjeava Agencija, po pribavljenom miljenju nadlene institucije s izuzetkom lana 50.1.i) ovog zakona. Rukovodee dravne slubenike razrjeava organ nadlean za postavljenje uz pribavljeno miljenje Agencije, s izuzetkom lana 50.1.i) ovog zakona. Dravni slubenik u ovim sluajevima moe traiti od Odbora preispitivanje odluke o razrjeenju. Dravni slubenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, osim u sluaju iz lana 50.1.b) i f) ovog zakona. Odbor e ponititi zapoljavanje i postavljenje dravnog slubenika koji je postavljen suprotno odredbama ovog zakona, to e se detaljnije urediti podzakonskim aktom. VIII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRAVNOG SLUBENIKA Dravni slubenik moe se smatrati disciplinski odgovornim zbog krenja slubenih dunosti utvrenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivice. Povrede slubenih dunosti mogu biti: a) izvrenje radnji koje predstavljaju krivino djelo protiv slubene dunosti ili drugo krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu dravne slube to ini zaposlenog nepodobnim za rad u dravnoj slubi; b) odavanju dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni; c) zloupotrebe i prekoraenja slubenih ovlatenja; d) neizvravanje ili nesavjesno i nemarno obavljanje povjerenih poslova i zadataka; e) odbijanje izvrenja zakonitih nareenja neposrednog pretpostavljenog;

94

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

f) bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili oteava graanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima dravne slube; g) bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti s interesima dravne slube; h) prouzrokovanje vee materijalne tete namjerno ili iz krajnje nepanje; i) neopravdan izostanak s posla; j) krenje pravila radne discipline u dravnoj slubi; k) neblagovremeno i neuredno izvravanje povjerenih poslova i zadataka u dravnoj slubi; l) neprimjereno ponaanje prema graanima, saradnicima i drugim licima u obavljanju dravne slube. Odgovornost za izvrenje krivinih djela i prekraja ne iskljuuje disciplinsku odgovornost dravnog slubenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu dunosti. Odlukom Vijea ministara BiH detaljnije e se urediti povrede slubenih dunosti, disciplinske mjere i disciplinski postupak Dravni slubenici i zaposlenici institucija imaju pravo, protiv dravnog slubenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekrio lan 54. ovog zakona, uz diskreciju, podnijeti zahtjev za disciplinski postupak instituciji. Ova prava pripadaju ministru i zamjeniku ministra. Prilikom primanja zahtjeva za disciplinski postupak protiv dravnog slubenika, institucija: a) izdaje, po prijemu informacije, pismenu potvrdu licu koje je zahtjev predalo, a istovremeno se pismena potvrda alje i Agenciji; b) moe proslijediti sluaj ombudsmenu; (Ombudsmen izrauje izvjetaj i dostavlja ga licu koje je zahtjev predalo, licu protiv kojeg je zahtjev predat i organu nadlenom za postavljanje. Ombudsmen moe dati preporuke i/ili predloiti mjere organu nadlenom za postavljenje). c) osigurava licu koje je predalo zahtjev diskreciju postupka pred ombudsmenom; d) nakon provedenog postupka, izrie disciplinske mjere pismene opomene ili pismeni ukor, a u sluaju da smatra kako povreda dunosti od dravnog slubenika zasluuje stroiju mjeru, predmet e proslijediti Agenciji, uz prethodno pribavljeno miljenje organa nadlenog za postavljenje. Agencija je nadlena za utvrivanje disciplinske mjere za svoje dravne slubenike i moe izrei disciplinsku mjeru. Ako izvjetaj ombudsmena ne sadri zadovoljavajuu preporuku ili ako institucija ili Agencija ne donese odgovarajuu mjeru u sluaju dravnog slubenika protiv kojeg je pokrenut zahtjev za disciplinskim postupkom, dravni slubenik moe traiti od Odbora i nadlenog suda preispitivanje izvjetaja i/ili mjere, te: a) imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred organom nadlenim za postavljanje, Agencijom i Odborom; b) ostvariti pravo da bude sasluan i dobije pravnog zastupnika pred organom nadlenim za postavljenje, Agencijom i Odborom. Postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti dravnog slubenika za povrede radnih dunosti provodi se u skladu s principima krivinog postupka, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. U sluaju da dravni slubenik uini povredu iz lana 54. ovog zakona, mogu se izrei sljedee disciplinske mjere: a) pismena opomena; b) pismeni ukor; c) suspenzija prava uea na javnim konkusrima u dravnoj slubi u periodu od najvie dvije godine; d) kaznena suspenzija s poslova i plae tokom perioda od dva dana do 30 dana; e) degradiranje na niu kategoriju u okviru radnih mjesta; f) prestanak radnog odnosa u dravnoj slubi.

95

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

U sluaju da se protiv dravnog slubenika pokrene krivini postupak na osnovu istih injenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi pokrenuti disciplinski postupci se suspendiraju, s izuzetkom lana 58. ovog zakona dok nadleni sud ne donese pravosnanu presudu u kriviom postupku. Ako se dravni slubenik koji je okrivljen oslobodi: a) vraa se na svoje ranije radno mjesto i njegov lini dosje ne smije sadravati informacije o krivinom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom; b) disciplinske mjere ne mogu se preduzeti na osnovu istih injenica po kojima je dravni slubenik osloboen. Ako se optuba protiv dravnog slubenika odbije, disciplinski postupak moe se preduzeti na osnovu istih injenica. Ako se dravni slubenik protiv kojeg je pokrenut krivini postupak proglasi krivim, institucija se obavezuje injenicama koje je utvrdio nadleni sud. Kada se protiv dravnog slubenika donese naredba o provoenju istrage za krivina djela korupcije ili krivina djela protiv slubene i druge odgovorne dunosti, ili se dravni slubenik nalazi u pritvoru, institucija u kojoj je dravni slubenik zaposlen odmah ga suspendira. Kada se pokrene postupak u skladu s lanom 57. ovog zakona, institucija u kojoj je dravni slubenik zaposlen suspendirat e ga u sluajevima: a) ako je protiv dravnog slubenika pokrenut krivini postupak za krivino djelo za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina ; b) ako je dravni slubenik zateen u izvrenju krivinog djela za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; c) ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvrenje krivinog djela. Za rukovodee dravne slubenike suspenziju izrie organ nadlean za postavljenje. U sluaju preventivne suspenzije: a) dravni slubenik koji je suspendiran prima puni iznos plae; b) disciplinski postupak suspendira se do donoenja pravosnane presude nadlenog suda. IX. UPRAVLJANJE DRAVNOM SLUBOM Nadlena institucija utvruje ope smjernice za voenje kadrovske politike u toj instituciji i donosi podzakonske akte koji proizlaze iz ovog zakona. Svaka institucija osniva jedinicu koja je zaduena za implementaciju odredbi ovog zakona (u daljnjem tekstu: jedinica). Jedinica u instituciji osigurava upravljanje osobljem institucije i vodi dosje za svakog dravnog slubenika, i osigurava da svaki dravni slubenik koji obavlja dunosti u instituciji ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu. Jedinica institucije usklauje aktivnosti institucije i sarauje s Agencijom. Po prethodnom odobrenju rukovodioca institucije, organ nadlean za postavljanje podnosi Agenciji godinji izvjetaj o radu i plan rada za narednu godinu. U sluaju osnivanja nove institucije na nivou BiH, Vijee ministara BiH ili druga odreena institucija dostavlja Agenciji operativni plan kadrovskog popunjavanja u toj instituciji. Agencija je duna, najkasnije 15 dana od dana prijema operativnog plana kadrovskog popunjavanja novoosnovane institucije, objaviti prvi javni konkurs za popunu odnosne institucije. Ombudsmen pomae u realizaciji i potivanju principa utvrenih ovim zakonom i, u skladu s odredbama ovog zakona, djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status dravnog slubenika. Svi dravni slubenici i zaposlenici u instituciji biraju na mjesto ombudsmena jednog dravnog slubenika. Ombudsmen ne smije biti lan organa nadlenog za postavljenje u instituciji u kojoj obavlja svoju dunost. Isto lice moe biti postavljeno za ombudsmena dvije ili vie institucija. Izbor ombudsmena potvruje organ nadlean za postavljenje.

96

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Vijee ministara BiH osniva Agenciju za dravnu slubu i imenuje njenog direktora. Direktor Agencije nalazi se na radnom mjestu sekretara s posebnim zadatkom, a bira se i postavlja na mandat od pet godina. Agencija osigurava: realizaciju procesa zapoljavanja dravnih slubenika na zahtjev institucija; pomae institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike, organizacionog razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra osoblja; obuku i razvoj dravne slube; podnosi godinji izvjetaj o radu i plan rada za narednu godinu Vijeu ministara BiH na odobravanje, a objavit e na slubenoj stranici Agencije tromjeseni izvjetaj o svom radu, iju e skraenu verziju ponuditi i sredstvima javnog informiranja; provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Vijea ministara BiH; obavlja ostale poslove i zadatke utvrene ovim zakonom. Agencijom rukovodi direktor koji donosi Pravilnik o unutranjoj organizaciji Agencije, uz prethodnu saglasnost Vijea ministara BiH. Odbor dravne slube za albe je, u skladu s ovim zakonom i njegovim podzakonskim aktima, odgovoran za razmatranje svih konanih odluka, preduzetih ili proputenih radnji institucije i/ili Agencije koje se odnose na status dravnih slubenika i to na zahtjev: dravnog slubenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili proputena radnja odnosi; institucije gdje slubenik obavlja svoju dunost; Agencije. Odbor sasluava podnosioca albe, ako je to primjereno situaciji; poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim; trai i dobiva sve relevantne informacije od nadlenih organa; usvaja poslovnik koji se objavljuje u "Slubenom glasniku BiH". Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno utvrenom injeninom stanju. Odluke Odbora su: a) konane i podlijeu svakom preispitivanju od nadlenog suda, u skladu sa zakonima BiH; b) dostavit e se podnosiocu u roku od osam dana od dana donoenja. Vijee ministara BiH osniva Odbor koji ima tri lana. a) Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru oglaava se u "Slubenom glasniku BiH", diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH, najmanje 30 dana prije roka za predaju molbi. Oglas sadri iste uslove koji su navedeni u lanovima 20.3 i 22. Zakona. b) Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vijee ministara BiH, bira lanove Odbora, na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dunost u Odboru. lanovi 24.2, 24.3, 25.1 i 26.2 ovog zakona odnose se i na komisiju za izbor kandidata i na postupak izbora; c) Vijee ministara BiH imenuje lanove Odbora na period od etiri godine s mogunou ponovnog izbora. d) lan Odbora je: nezavisan i nepristrasan; nije na javnoj dunosti na koju je izabran direktno ili indirektno, odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH; povlai se s dunosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vijea ministara BiH, koja je pokrenuta zbog izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih lanova Odbora; e) inom imenovanja, lanovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu statusa koji odgovara statusu sekretara. Podzakonskim aktima koje usvoji Vijee ministara BiH dalje se regulira status lanova Odbora. Izuzetno, po odredbama ovog zakona i njegovim podzakonskim aktima, rok za izjavljivanje albe je osam dana, a rok za podnoenje tube sudu je 15 dana. X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

97

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Zakonski status zaposlenih u postojeim institucijama ostaje isti danom stupanja na snagu ovog zakona, sve dok Agencija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupak revizije. Agencija donosi rjeenje o prestanku radnog odnosa zaposlenih koji su zaposleni protivno odredbama Zakona o dravnoj upravi ili ne ispunjavaju uslove iz lana 22. ovog zakona. Za upranjena radna mjesta organizira se javni konkurs. Rjeenje o prestanku radnog odnosa stupa na snagu nakon okonanja kompletnog postupka javnog konkursa u skladu s ovim zakonom. Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje se odnosi javni konkurs moe biti uzeto u obzir za vrijeme procesa javnog konkursa. Ovi zaposleni koji su zaposleni u skladu sa Zakonom o dravnoj upravi, koji je bio na snazi u trenutku postavljanja i koji ispunjavaju uslove iz lana 22. ovog zakona, prolaze kroz postupak ocjenjivanja u trajanju od 12 mjeseci. Postupak ocjenjivanja ureuje Agencija uzimajui u obzir princip ocjene rada iz ovog zakona. Organ nadlean za postavljenje potvruje postavljenje onih zaposlenih koji su uspjeno proli postupak ocjenjivanja, a otputa one koji nisu uspjeno proli taj postupak ili ne ispunjavaju uslove iz lana 22. ovog zakona. Za upranjena mjesta organizira se javni konkurs. Zaposleni, kojem u smislu ovog zakona prestane radni odnos, ima pravo na otpremninu u visini prosjene mjesene plae isplaene u instituciji u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem stupi na snagu ovaj zakon. Otpremnina se isplauje zaposlenom za ukupan radni sta osiguranja, a utvruje se tako da se prosjena plaa pomnoi s koeficijentom, i to za radni sta osiguranja koeficijent: do 5 godina 1,33; od 5 do 10 godina 2,00; od 10 do 20 godina 2,66; preko 20 godina 3,00. Istovremeno s donoenjem rjeenja o prestanku radnog odnosa, organ nadlean za postavljenje odluuje po slubenoj dunosti i o pravu na otpremninu zaposlenog. Otpremninu po osnovu rjeenja isplauje Ministarstvo finansija i trezora BiH. Zaposleni koji smatra da je organ nadlean za postavljenje povrijedio neko njegovo pravo moe u roku od 15 dana od dana prijema takvog rjeenja uputiti albu Odboru. Vijee ministara BiH na prvoj sjednici nakon stupanja na snagu ovog zakona e: objaviti javni konkurs za rukovodioca Agencije; objaviti javni konkurs za lanove Odbora; imenovati radnu grupu od pet lanova koja e obavljati sljedee zadatke: obavljati dunost Komisije za izbor rukovodioca Agencije; obavljati dunost Komisije za izbor lanova Odbora; pomagati rukovodiocu Agencije i lanovima Odbora u procesu organiziranja i uspostave Agencije i Odbora. Vijee ministara BiH e, u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, postaviti lanove Odbora. Rukovodilac Agencije e, u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Pravilnik o unutranjoj organizaciji Agencije. Po donoenju Pravilnika o unutranjoj organizaciji, Agencija e objaviti javni konkurs za popunjavanje radnih mjesta u Agenciji. U roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, institucije na koje se odnosi ovaj zakon dune su implementirati lanove od 7. do 13. ovog zakona u pravilnicima o unutranjoj organizaciji. Do uspostave Agencije i Odbora i donoenja podzakonskih akata na osnovu ovog zakona primjenjivat e se odredbe Zakona o dravnoj upravi i podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona, kojima se ureuje radnopravni status dravnih slubenika ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona, a najdue 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona. Vijee ministara BiH moe posebnom odlukom urediti osnivanje organa/institucija koje e provoditi obuku dravnih slubenika.

98

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

UREDSKO POSLOVANJE U ORGANIMA UPRAVE, UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA I SLUBAMA BOSNE I HERCEGOVINE


I. OPENITO O UREDSKOM POSLOVANJU 1. Pojam, sadraj i znaaj uredskog poslovanja Uredsko poslovanje je pomona djelatnost organa uprave, upravnih organizacija i slubi (u daljnjem tekstu: organi uprave i slube) koja obuhvata niz radnji koje se moraju preduzimati u rukovanju aktima i drugom dokumentacijom, odreenim redom sve od trenutka prijema podneska u tom organu i slubi, pa do njihovog okonanja i odlaganja u arhivu. Posmatrano po sadraju, razlikujemo uredsko poslovanje u uem i u irem smislu. Uredsko poslovanje, u irem smislu, obuhvata poslovanje aktima, i to: prijem, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, odnosno akata, zavoenje akata, njihovo zdruivanje i dostavljanje u rad, administrativno-tehniko obraivanje akata, otpremu pote, razvoenje akata, kao i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i uvanje). Uredsko poslovanje u irem smislu obuhvata, pored poslova koji spadaju u uredske poslove u uem smislu, sve administrativne i administrativno-tehnike poslove koji su u neposrednoj vezi s njima, kao to su npr. organiziranje prijema stranaka, isticanje na vidnim mjestima u prostorijama organa uprave raznih obavjetenja i uputstava koja su u vezi s ostvarivanjem odreenih prava ili izvravanjem odreenih obaveza graana i pravnih lica i slino. Znaaj uredskog poslovanja je izuzetno velik, s obzirom da je ono prisutno i nezaobilazno u svakodnevnom radu i funkcioniranju svih organa uprave. Propisima o uredskom poslovanju utvrena je obaveza da organi uprave vode razne evidencije kojima je osigurano praenje kretanja akata i druge dokumentacije, osiguran pregled svih akata koji se nalaze u radu, gdje i u kojoj se fazi rjeavanja nalaze i da li su rijeeni i kada. Time je omoguen potpuni uvid i u kvantitet i u kvalitet rjeavanja upravnih i drugih predmeta, pa se na osnovu toga mogu preduzimati i potrebne mjere za unapreenje rada u rjeavanju tih predmeta. 2. Principi uredskog poslovanja Osnovni principi uredskog poslovanja su: princip tanosti, princip ekspeditivnosti, princip jednostavnosti ili jednoobraznosti, princip ekonominosti i princip budnosti. Svi ovi principi usmjereni su na osiguravanje organiziranog, preglednog i efikasnog rada organa uprave. a) Princip tanosti Princip tanosti nalae obavezu da se svaki uredski posao mora obavljati iskljuivo na nain i redoslijedom kako je propisano. To proizlazi iz injenice da je svaka radnja u uredskom poslovanju, od prve prijema akata - do posljednje - arhiviranja akata, precizno i detaljno regulirana, pa je zbog toga neophodno da se te radnje obavljaju tano onako kako je za svaku od njih predvieno. Samo ako se radi na takav nain, mogue je u svakom trenutku znati gdje se akt nalazi, ta je uraeno i ta dalje treba raditi, a to i jest osnovna funkcija uredskog poslovanja. To podrazumijeva tano unoenje i razvoenje podataka i arhiviranje i uvanje spisa predmeta, odgovarajuu strunost i obuenost zaposlenih, odnosno odreeno iskustvo za rad na tim poslovima.

99

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) Princip ekspeditivnosti Prema principu ekspeditivnosti, svaki posao u uredskom poslovanju mora biti na vrijeme zapoet i u odreenom roku zavren. To podrazumijeva da se svi poslovi moraju obaviti pravovremeno i bez odgaanja. Za ostvarivanje ovog principa u praksi potrebno je da zaposleni koji rade na tim poslovima moraju, prije svega, dobro poznavati propise o uredskom poslovanju i postupiti u skladu s njima. Tome svakako doprinosi osavremenjivanje metoda rada koritenjem raunara i druge savremene opreme, koritenjem raznih obrazaca za zahtjeve i evidencije itd. c) Princip jednostavnosti Svaki posao u uredskom poslovanju treba da se obavi to jednostavnije, pa ostvarivanje ovog principa podrazumijeva svoenje pojedinih radnji na najmanji mogui broj i njihovo vrenje na najjednostavniji nain, ali pod uslovima da se to ne odrazi nepovoljno na kvalitet i pravilnost obavljenog posla. d) Princip jedinstvenosti ili jednoobraznosti Radi osiguranja provoenja ovog principa za sve organe uprave uredsko poslovanje utvreno je propisima na jedinstven i jednoobrazan nain. e) Princip ekonominosti Princip ekonominosti nalae da se pri izvrenju svake vrste uredskog posla i u svakoj fazi njegovog obavljanja, a uz to manje ulaganje sredstava, psihofizikog napora i za to krae vrijeme, postigne to bolji rezultat. f) Princip budnosti Uredsko poslovanje organizira se tako da se cjelokupna dokumentacija nalazi i uva na sigurnom mjestu i da ne doe u posjed neovlatenih lica. To se prvenstveno odnosi na upotrebu i uvanje slubenih peata, tambilja, strogo povjerljivih i povjerljivih akata i druge dokumentacije, za vrijeme i poslije radnog vremena. Postupajui u skladu s ovim principom, poslije radnog vremena sve akte i drugu dokumentaciju, a posebno povjerljivu i strogo povjerljivu potu i peate treba osigurati i na taj nain onemoguiti neovlatena lica da dou u njihov posjed. 3. Osnovni pojmovi u uredskom poslovanju Radi pravilnog vrenja uredskog poslovanja neophodno je poznavati osnovne pojmove u uredskom poslovanju, a to su: akt, prilog, predmet, dosje, fascikl, arhivska graa, registraturski materijal, pisarnica i arhiva. a) Akt Akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena radnja organa uprave.

100

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Akti se dijele po razliitim osnovama, a uobiajeno razlikujemo: primljene i vlastite akte, obine akte i povjerljive, odnosno strogo povjerljive, kao i upravne akte i akte poslovanja. Pod primljenim aktima podrazumijevaju se akti koje organ uprave primi od drugih organa, pravnih i fizikih lica, a vlastiti akti su oni kojima organ uprave, po vlastitoj inicijativi, prvi put pokree jednu slubenu radnju. Povjerljivi i strogo povjerljivi akti su akti koji sadre odreene tajne podatke razliitih stepena tajnosti. Obini akti su primljeni i vlastiti akti iji sadraj mogu znati svi zaposleni u organu uprave. Upravni akti su, kao to je ve reeno, oni akti kojima organ uprave rjeava o nekoj upravnoj stvari u upravnom postupku. Akti poslovanja predstavljaju akte kojima se ne rjeava u upravnom postupku. b) Prilog Prilog je pisani sastav (dokument, tabela, grafikon, crte i sl.) ili fiziki predmet, koji se prilae uz akt radi dopunjavanja, objanjenja ili dokazivanja sadraja akata. c) Predmet Predmet je skup svih akata i priloga koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ine posebnu i samostalnu cjelinu. Npr., svi akti koji se tiu pitanja izdavanja nekog odobrenja po zahtjevu jedne stranke ine jedan predmet. d) Dosje Dosje predstavlja skup vie predmeta koji se odnose na istu materiju ili na isto pravno ili fiziko lice i koji se kao jedna cjelina uvaju na istom mjestu. Prema tome, dosjei se mogu formirati po materiji i po pravnom ili fizikom licu. Dosje po materiji postoji kada se na jednom mjestu dre predmeti svih lica koja su se obraala organu uprave po istom pitanju. Dosje po pravnom, odnosno fizikom licu postoji kada se na jednom mjestu skupe svi predmeti koji se odnose na isto pravno ili fiziko lice, bez obzira to se u tim predmetima raspravljaju razliita pitanja. e) Fascikl Fascikl je omot, kutija, sanduk, registrator, korice i slino, u kojima je sloeno vie predmeta ili vie dosjea koji se poslije zavrenog postupka uvaju sreeni u tim fasciklima. f) Arhivska graa Arhivska graa je sav izvorni i reproducirani (pisani, crtani, tampani, fotografirani, filmovani, fonografirani ili na drugi nain zabiljeeni) dokumentacijski materijal znaajan za historiju, kulturu i ostale drutvene potrebe, koji je nastao u radu organa uprave, bez obzira kada i gdje je nastao. g) Registraturski materijal

101

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Registraturski materijal ine: spisi (akti i predmeti), fotografski i fonografski snimci i na drugi nain sastavljeni zapisi i dokumenti, kao i knjige i kartoteke o evidenciji tih spisa, zapisa i dokumenta, primljenih i nastalih u radu organa uprave, od znaaja za njihov tekui rad ili dok iz tog registraturskog materijala nije odabrana arhivska graa koja e se trajno uvati. h) Pisarnica Pisarnica je organizaciona jedinica ili radno mjesto u organu uprave gdje se obavljaju sljedei poslovi: prijem, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, evidentiranje i zdruivanje akata, dostavljanje akata u rad, otprema pote, razvoenje akata i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i uvanje). i) Arhiva Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se uvaju zavreni (arhivirani) predmeti i akti, evidencije o aktima i predmetima i ostali dokumentacijski materijal iz nadlenosti organa uprave, do njihove predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja. 4. Prijem , otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, odnosno akata a) Prijem pote Prijem pote obuhvata prijem akata i podnesaka (zahtjeva, molbi, albi i dr.), dopisa, telegrama, paketa, novanih pisama, i dr., upuenih organu uprave, a vri se, u pravilu, na jednom odreenom mjestu u sastavu pisarnice, koja moe biti organizirana kao samostalna ili zajednika za sve ili za odreeni broj organa uprave. Slubena pota u organu uprave moe biti primljena potom ili neposredno od stranke ili od dostavljaa (kurira). Potu prima ovlateni zaposleni u pisarnici tokom cijelog radnog vremena. Nain prijema slubene pote van radnog vremena i u dane kada se ne radi odreuje rukovodilac organa uprave, zavisno od konkretnih prilika i potreba. Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke ne smije odbiti prijem, osim ako je podnesak bez takse, a podlijee plaanju takse. U ovom sluaju slubenik je obavezan objasniti stranci da je duan platiti propisani iznos takse za podnesak i priloge podnesaka, a ako stranka to odbije, to treba konstatirati u vidu kratke zabiljeke pored otiska prijemnog tambilja na podnesku, a podnesak primiti. Ako se prilikom neposredne predaje podneska utvrdi da nije potpisan ili nije ovjeren peatom, da nema priloga navedenih u podnesku, da nema adrese stranke ili sadri neki drugi formalni nedostatak i sl., zaposleni ovlaten za prijem pote duan je ukazati stranci na te nedostatke i objasniti joj kako da ih otkloni. Ako stranka i pored toga zahtijeva da se podnesak primi, zaposleni ga je duan primiti, s tim to na podnesku ili posebnom papiru treba sainiti slubenu zabiljeku o datom usmenom upozorenju i priloiti je uz podnesak. Prijem pote od drugog organa uprave ili pravnog lica, koja se dostavlja putem dostavljaa (kurira), zaposleni potvruje tako to upisuje datum i svoj itak potpis u dostavnoj knjizi, na dostavnici, na povratnici ili na kopiji akta iji se original prima. Pored datuma i potpisa, stavlja se jo i otisak peata organa uprave koji prima potu. Otisak peata ne stavlja se u dostavnoj knjizi. Prijem pote koja se organu uprave dostavlja preko potanske slube, kao i podizanje pote iz potanskog pregratka vre se po propisima kojima je ureen nain rada u potanskom saobraaju.

102

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prilikom prijema, odnosno podizanja pote iz potanskog pregratka, ovlateni zaposleni u pisarnici ne smije podii poiljku na kojoj je oznaena vrijednost ili je u pitanju preporuena poiljka ako utvrdi da je poiljka oteena. U tom sluaju on e zahtijevati od odgovornog zaposlenog u poti, odnosno od nadlene jedinice potanske slube, da se obim i vrsta oteenja komisijski utvrde, o emu treba sainiti zapisnik, pa tek tada preuzeti tu poiljku. Poiljke primljene u vezi s nadmetanjem, konkursom i slino, zaposleni u pisarnici ne otvara nego je duan na koverti uz otisak prijemnog tambilja upisati datum i vrijeme njihovog prijema i odmah dostaviti dravnom slubeniku zaduenom za obavljanje daljnjih poslova u vezi s tim. Ako je uz kovertu ili akt priloena dostavnica, ovlateni zaposleni u pisarnici duan je na dostavnici upisati slovima datum prijema, potpisati dostavnicu i staviti otisak peata organa uprave i odmah je vratiti poiljaocu. Ako stranka lino predaje podnesak i trai da joj se izda potvrda o prijemu podneska, zaposleni koji prima podnesak duan je izdati potvrdu, nakon to ju je potpisao i ovjerio peatom organa uprave. Ova potvrda mora se izdati ako se po podnesku mora donijeti rjeenje ili zakljuak u upravnom postupku. U potvrdu se mora upisati zakonski rok u kojem podnesak treba biti rijeen. Potvrda se izdaje na propisanom obrascu. b) Postupak s aktima na kojima je obavezna taksa i s aktima za ije rjeavanje nije nadlean organ uprave Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke duan je naroito voditi rauna o tome koji akti i isprave podlijeu plaanju takse, kolika je visina takse predviena za pojedine vrste akata, isprava ili radnji u upravnom postupku i u kojim sluajevima postoji zakonska osnova za oslobaanje od plaanja takse. U pogledu akata bez takse ili akata s nedovoljnom taksom ili neispravnosti u uplati takse, treba postupiti prema vaeim propisima o taksama. U ovim sluajevima zaposleni koji prima potu od stranke treba joj ukazati na te nedostatke i pouiti je kako da ih otkloni, a ako je podnesak primljen preko potanske slube, a nema taksu, ili je nedovoljna taksa treba to konstatirati kratkom slubenom zabiljekom na podnesku, koja se upisuje pored otiska prijemnog tambilja. Ako slubenik koji prima potu utvrdi da organ uprave nije nadlean za prijem akata (podnesaka), stranku treba na to upozoriti i uputiti je da se obrati nadlenom organu uprave. Ako stranka zahtijeva da se njen podnesak primi, zaposleni je duan podnesak primiti, s tim to treba sainiti zabiljeku na ve navedeni nain. c) Otvaranje i pregledanje pote Ovlateni zaposleni u pisarnici duan je cjelokupnu primljenu potu, neotvorenu, dostaviti rukovodiocu organa uprave ili dravnom slubeniku ovlatenom za otvaranje i pregledanje pote. Otvaranje i pregledanje cjelokupne slubene pote (obine, povjerljive i strogo povjerljive, vrijednosne poiljke i dr.) vri, u pravilu, rukovodilac organa uprave ili dravni slubenik kojeg on za to ovlasti posebnim rjeenjem. Poiljke koje se odnose na raspisana nadmetanja, konkurse i sl. otvara komisija ili drugi organ osnovan za te poslove, ako nije drugaije odredio rukovodilac organa uprave. Hitnu potu koja je primljena van redovnog radnog vremena i u dane kada se ne radi, otvara deurni zaposleni ako u organu uprave postoji sluba deurstva, a povjerljivu i strogo

103

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

povjerljivu potu deurni zaposleni moe otvoriti samo ako je za to posebno pismeno ovlaten. Pota koja glasi na ime odreenog dravnog slubenika ili zaposlenog u organu uprave uruuje se neotvorena tom licu. Ako primalac nakon otvaranja poiljke utvrdi da poiljka predstavlja slubeni akt, duan ga je, najkasnije u roku od 24 sata po prijemu, vratiti pisarnici radi evidentiranja. Prilikom otvaranja pote mora se paziti da se ne povrijede potanski igovi i peati ili druge oznake na omotu (adresa poiljaoca, potanske naljepnice, oznake pismena i dr.), kao i akti i prilozi koji se nalaze u koverti. Naroito treba provjeriti da li se oznake i brojevi napisani na koverti slau s oznakama i brojevima primljenog akta. Ako neki od akata naznaenih na koverti nedostaje, ili su primljeni prilozi bez propratnog akta i obrnuto, ili se ne vidi ko je poiljalac, o tome treba sainiti slubenu zabiljeku koja e se priloiti uz kovertu. Ovlateni zaposleni u pisarnici je u ovakvim sluajevima duan o tome, ako za to postoji mogunost, obavijestiti poiljaoca. Uz podnesak primljen u koverti obavezno se prilae i koverta, kad god datum predaje poti moe biti vaan za raunanje rokova (rok za podnoenje zahtjeva ili albe, rok za uee na konkursu i sl.), ili kad se iz podneska ne moe utvrditi mjesto odakle je poslat ili ime podnosioca, a ti podaci su oznaeni na koverti. Prije otvaranja preporuenih poiljki i paketa ili druge slubene pote, koja je primljena oteena, a za koju postoji sumnja da je neovlateno otvarana, treba u prisustvu jo dva zaposlena sainiti slubenu zabiljeku u kojoj e se konstatirati vrsta i obim oteenja poiljke i tu zabiljeku priloiti uz poiljku. Ako se nakon otvaranja pote utvrdi da postoje odreeni nedostaci, te nedostatke treba na aktu konstatirati kratkom zabiljekom koja se ispisuje neposredno uz otisak prijemnog tambilja (npr. ako aktu nedostaju prilozi navedeni u aktu, upisuje se: Primljeno bez priloga, a ako aktu nedostaju samo pojedini prilozi, onda se upisuju nazivi tih priloga i sl.). Ako se u koverti nae akt adresiran na neki drugi organ uprave ili pravno ili fiziko lice, na tom aktu upisuje se zabiljeka Pogreno dostavljen i na najpogodniji nain, preko kurira ili potom, dostavlja onome kome je upuen, bez zavoenja u osnovne knjige evidencija. Ako se prilikom otvaranja pote utvrdi da je uz akt priloen novac ili neka druga vrijednost, na primljenom aktu treba kratkom zabiljekom konstatirati njihovu vrstu i iznos (npr. Primljeno 10 KM ili Primljeno potanskih maraka u vrijednosti od 3 KM, itd.) d) Rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata Da bi se moglo pristupiti rasporeivanju pote, rukovodilac organa uprave rjeenjem utvruje organizacione jedinice, odnosno radna mjesta u okviru kojih je obavljanje pojedinih poslova iz funkcionalne nadlenosti tog organa uprave, te arapskim brojevima odreuje njihove brojane oznake. Tim rjeenjem, oznake organizacionih jedinica, odnosno radnih mjesta odreuju se prema pravilniku o unutranjoj organizaciji organa uprave. U pravilu, rjeenjem se za rukovodioca organa uprave odreuje broj 01, za zamjenika rukovodioca 02 (ako postoji zamjenik), a nakon toga slijede brojane oznake za organizacione jedinice redoslijedom kojim su one utvrene u pravilniku o unutranjoj organizaciji organa uprave. Ako prema tom pravilniku ne postoje organizacione jedinice, onda se u rjeenju odreuju brojane oznake za radna mjesta kojima e se pota dostavljati u rad. Prema tome, rjeenje sadri: nazive organizacionih jedinica, odnosno nazive radnih mjesta i njihovu brojanu oznaku. Signiranje pote znai da se akti, odnosno predmeti rasporeuju na organizacione jedinice, odnosno na radna mjesta kojima predmeti i akti treba da budu dostavljeni u rad.

104

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Signiranje pote vri rukovodilac organa uprave ili dravni slubenik koji je ovlaten za signiranje pote, nakon to otvori i pregleda potu. Signiranje pote vri se tako to se na svaki akt i predmet, poslije otvaranja i pregledanja pote, na prvoj stranici akta, odnosno predmeta, na slobodnom prostoru upisuje broj organizacione jedinice, odnosno broj radnog mjesta (u pravilu, u desni gornji ugao prve stranice akta) kojem se pota treba dostaviti u rad, i datum otvaranja i pregledanje pote (npr. 03/26.04.2006.). Signiranje se vri u skladu s rjeenjem o odreivanju organizacionih jedinica, odnosno radnih mjesta, kojima se pota dostavlja u rad. Kada se zavri signiranje pote, akti, odnosno predmeti predaju se ovlatenom zaposlenom u pisarnici na daljnji postupak. 5. Pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata Klasifikacione oznake predmeta i akata slue za razvrstavanje predmeta i akata koji se pojavljuju ili nastaju u radu organa uprave. Klasifikacione oznake razvrstane su u odgovarajue grupe po principu da predmeti i akti iz iste ili sline oblasti predstavljaju jednu grupu. Na taj nain utvreno je ukupno 50 grupa, koje su obiljeene arapskim dvoznamenkastim brojevima od 01 do 50. Razvrstavanje predmeta i akata na klasifikacione oznake ima za cilj da se odredi oblast u koju predmet i akt spada (npr. oblast finansija, komunikacija i saobraaja, itd.). Nakon utvrivanja u koju oblast akt spada, odreuje se klasifikaciona oznaka koja je predviena za tu oblast. Razvrstavanje se vri uvidom u sadraj predmeta i akata, a onda uvidom u klasifikacione oznake koje su utvrene za svaku upravnu oblast. Razvrstavanje predmeta i akata na klasifikacione oznake vri zaposleni u pisarnici, a neposredno se provodi tako to se klasifikaciona oznaka odreenog predmeta upisuje u odgovarajuu rubriku prijemnog tambilja. Npr., ako se iz sadraja akta vidi da se taj akt odnosi na organizaciju i rad organa uprave, klasifikaciona oznaka bit e 07 ili ako se akt odnosi na neko pitanje iz oblasti organizacije i rada ombudsmena, klasifikaciona oznaka bit e 12, itd. Posljednja klasifikaciona oznaka predmeta i akata obiljeena je brojem 50 i ova oznaka je rezervnog karaktera, jer se pod nju svrstavaju oni predmeti i akti koji se ne mogu razvrstati u neku od grupa od 01 do 49. 6. Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju vode se u formi upisnika, djelovodnika i knjiga. Postoje sljedee osnovne knjige evidencije: a) Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1 U upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1 zavode se predmeti u kojima se mora voditi upravni postupak i donijeti rjeenje. Podaci se upisuju u odgovarajue kolone, koje su predviene u upisniku, a prema uputstvima koja se nalaze uz upisnik. Upisnik vode svi organi uprave koji u svojoj nadlenosti imaju predmete koji se rjeavaju u prvostepenom upravnom postupku. b) Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2 Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2 vode organi uprave koji u svojoj nadlenosti imaju drugostepeno upravno rjeavanje. U ovaj upisnik zavode se predmeti

105

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

koji se, povodom izjavljene albe ili drugog pravnog lijeka, rjeavaju u drugostepenom upravnom postupku. c) Djelovodnik predmeta i akata U djelovodnik predmeta i akata zavode se predmeti i akti po kojima se ne vodi upravni postupak niti se okonavaju donoenjem upravnog akta (rjeenja, zakljuka). Znai, u ovaj djelovodnik upisuju se svi akti i predmeti koji se odnose na informacije, izvjetaje, analize, objanjenja, upite, uvjerenja i druge podneske, za koje su nadleni organi uprave. d) Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu slui za evidenciju povjerljive i strogo povjerljive pote. Radi se o poti koja je oznaena kao povjerljiva i strogo povjerljiva ili dravna tajna ili slubena tajna i ona je, u pravilu, dostupna samo rukovodiocu organa uprave, ili dravnim slubenicima koje on za to ovlasti. U zaglavlju ovog akta i prijemnog tambilja, ispred broja akta, upisuje se rije pov. ili str. pov.. e) Arhivska knjiga Arhivska knjiga slui za upisivanje akata koji su zavreni i koji se moraju odloiti i uvati u arhivi. 7. Zavoenje akata a) Nain i vrijeme zavoenja akata Kada ovlateni zaposleni u pisarnici primi signiranu potu, zavodi je (upisuje) u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije. Akti se zavode istog dana kada su primljeni, s tim da telegrami i akti s odreenim rokovima i drugi hitni akti treba da budu zavedeni prije ostalih akata i treba odmah da se dostave u rad nadlenom dravnom slubeniku. Ako se zbog velikog broja primljenih akata ili drugih opravdanih razloga akti ne mogu zavesti istog dana kada su primljeni, ti akti moraju se zavesti najkasnije prvog narednog radnog dana, prije zavoenja nove pote i to pod datumom kada su primljeni u organu uprave. U knjige evidencije ne zavode se poiljke koje ne predstavljaju slubenu prepisku (rauni, slubene novine, asopisi i dr.). Ako se za odreene akte vode posebne evidencije, a ne evidencije predviene Uputstvom o nainu vrenja uredskog poslovanja, u tom sluaju podaci o tom aktu upisuju se u posebnu evidenciju, u skladu s propisom o toj evidenciji. Zavoenje akata u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije vri se tako to se, prethodno, mora odrediti broj klasifikacione oznake u koju grupu akt spada. Pri tome treba naroito voditi rauna da se odvoje predmeti upravnog postupka od akata poslovanja i ostalih slubenih akata. Svojstvo predmeta upravnog postupka odreuje se prema tome da li e se postupak po tim predmetima okonati donoenjem upravnih akata (rjeenja i zakljuka). Ako se ne donosi upravni akt, onda predmet ima svojstvo akta poslovanja, odnosno raspolaganja. b) Prijemni tambilj Nakon to se akt zavede u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije, pristupa se stavljanju otiska prijemnog tambilja na akt. Otisak tog tambilja stavlja se, u pravilu, u gornji

106

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

desni ugao prve stranice akta, a ako tu nema dovoljno mjesta, stavlja se na drugo pogodno mjesto na prvoj stranici, vodei pritom rauna da tekst akta ostane potpuno itak i razumljiv. U sluaju da na prednjoj strani akta nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog tambilja treba staviti u gornji lijevi ugao poleine akta. Ako su sve strane akta u cjelini popunjene tekstom, otisak prijemnog tambilja treba staviti na jednu polovinu ili jednu etvrtinu posebnog papira i privrstiti ga uz akt. Otisak prijemnog tambilja ne stavlja se na priloge dostavljene uz akt. 8. Upisivanje podataka u osnovne knjige evidencija a) Upisnici predmeta upravnog postupka UP-1 i UP-2 Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka (UP-1) i Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka (UP-2) vode se na jedinstvenom obrascu vodoravnog formata 50x40 cm. U ove upisnike zavode se akti po hronolokom broju predmeta, koji se oznaavaju rednim brojevima, a u pogledu popunjavanja ostalih rubrika, data su uputstva na samom obrascu. Upisnici se zakljuuju na kraju kalendarske godine (31. decembra), slubenom zabiljekom napisanom ispod posljednjeg rednog broja. Ova zabiljeka sadri: ukupan broj prvostepenih, odnosno drugostepenih predmeta upravnog postupka koji su zavedeni u toj godini, datum i potpis slubenog lica ovlatenog za voenje uredskog poslovanja i otisak peata organa uprave. b) Djelovodnik predmeta i akata Djelovodnik predmeta i akata vodi se na propisanom jedinstvenom obrascu vodoravnog formata A3. U ovom djelovodniku akti se zavode po hronolokom redu predmeta i akata koji se oznaavaju rednim brojevima, a u pogledu popunjavanja ostalih rubrika, data su uputstva na samom obrascu. Djelovodnik predmeta i akata zakljuuje se na kraju kalendarske godine (31. decembra), slubenom zabiljekom napisanom ispod posljednjeg rednog broja. c) Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu vodi se na propisanom jedinstvenom obrascu vodoravnog formata A4. Ovaj djelovodnik vodi se i zakljuuje na isti nain kao i djelovodnik predmeta i akata. d) Arhivska knjiga Arhivska knjiga vodi se na obrascu koji je utvren posebnim propisom o arhivskoj knjizi. e) Raunarsko voenje osnovnih knjiga evidencije Podaci osnovnih knjiga evidenciju mogu voditi i na raunaru. f) Omoti za predmete i akte

107

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Svaki predmet i akt mora se uloiti u odgovarajui omot, u koji se odlau i prilozi koji se odnose na isti predmet. Evidencija u omotu za predmete i akte vodi se na prvoj unutranjoj stranici omota i treba da sadri nazive svih priloga koji se nalaze u omotu. Upisivanje tih podataka vri zaposleni u pisarnici, nakon to podnesak s prilozima uloi u odgovarajui omot. Evidencija na prednjoj i unutranjoj stranici omota je obavezna. Omoti za predmete i akte izraeni su prema vrstama predmeta i akata na jedinstvenom obrascu formata A4, u pet boja i to: a) u omot bijele boje ulau se predmeti i akti koji se zavode u djelovodnik predmeta i akata, b) u omot oznaen zelenom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka u kojima se postupak pokree na zahtjev stranke, c) u omot oznaen plavom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka u kojima se postupak pokree po slubenoj dunosti, d) u omot oznaen utom bojom ulau se drugostepeni predmeti upravnog postupka, e) u omot oznaen crvenom bojom ulau se predmeti i akti koji su zavedeni u djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu. Na prvoj stranici omota u gornji lijevi ugao stavlja se otisak prijemnog tambilja i on se popunjava predvienim podacima. Kod oznake Predmet upisuje se naziv akta o kojem se radi, a u gornjem desnom uglu upisuje se redni broj interne dostavne knjige pod kojim je akt evidentiran u toj knjizi. 9. Zdruivanje akata Prije nego to se akti dostave u rad organizacionoj jedinici, odnosno dravnom slubeniku nadlenom za rad na tim predmetima i aktima, mora se izvriti zdruivanje svih akata s predmetom na koji se odnose. To se radi tako da se svi akti i prilozi koji se odnose na isti predmet stavljaju u isti omot. Zdruivanje akata radi ovlateni zaposleni u pisarnici. Poslije zdruivanja akata u jedinstven predmet, on se dostavlja u rad nadlenom dravnom slubeniku preko interne dostavne knjige. Akte istog predmeta koji naknadno stignu treba uloiti u omot predmeta na koji se dostavljeni akti odnose. Ako se predmet kojem treba pridruiti novi akt nalazi u radu kod organizacione jedinice, odnosno dravnog slubenika, taj akt dostavlja se toj organizacionoj jedinici, odnosno dravnom slubeniku koji ga je duan uloiti u odgovarajui omot predmeta, s tim to ovlateni zaposleni u pisarnici treba na primljenom aktu upisati samo datum prijema akta. 10. Popis akata Popis akata slui za zavoenje akata iste ili sline vrste koji se esto pojavljuju, po kojem se vodi isti postupak (npr. podnesci za izdavanje raznih uvjerenja, a moe se voditi i za predmete za koje se predvia da e ih u toku kalendarske godine biti vei broj). Za koje vrste e se voditi popis akata odreuje se rjeenjem rukovodioca organa uprave na poetku kalendarske godine. Ako se u vezi s nekim aktom upisanim u popis akata pokrene poseban postupak, takav akt mora se izuzeti iz popisa i zavesti u djelovodnik pod narednim brojem. Popis akata moe se voditi samo ako rukovodilac organa uprave donese rjeenje na osnovu ovlatenja iz Zakona o upravi. 11. Dostavljanje predmeta i akata u rad a) Interna dostavna knjiga

108

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Interna dostavna knjiga slui za zavoenje akata i predmeta koji se dostavljaju u rad organizacionim jedinicama, odnosno dravnim slubenicima zaduenim za obradu. Dostavljanje predmeta u rad vri se istog, a najkasnije narednog radnog dana, u pravilu, prije zavoenja nove pote. Rukovodilac organizacione jedinice svojim potpisom u internoj knjizi potvruje prijem akta, a po zavrenoj obradi predmeta i njegovog vraanja u pisarnicu, to radi ovlateni zaposleni u pisarnici koji svojim potpisom potvruje prijem vraenog akta. U oba sluaja stavlja se datum prijema, odnosno datum kada je akt vraen pisarnici. b) Knjiga za linu potu Preko ove knjige vri se dostavljanje pote koja glasi na ime slubenog lica koje radi u organu uprave. Primalac te pote duan se potpisati u knjizi i upisati datum kada je potu primio. Preporuene poiljke, novana pisma i druge poiljke koje glase na ime, iji je prijem u pisarnici pismeno potvren, predaju se primaocu tako to primalac te pote treba da na potvrdi o prijemu poiljke stavi svoj itak potpis i datum prijema, ako je to potrebno. c) Karton za slubena glasila i asopise Dostavljanje literature, asopisa, slubenih glasila i drugih publikacija vri se dravnim slubenicima koji su odreeni za njihov prijem, preko kartona za slubena glasila i asopise. U pravilu, svako glasilo, asopis ili publikacija uvodi se u poseban karton. d) Prijem i otprema rauna Prijem i otprema rauna vri se putem posebnih knjiga koje su za to odreene. Knjiga za otpremu rauna koristi se za dostavljanje rauna i drugih finansijskih akata u rad organizacionoj jedinici, odnosno dravnom slubeniku nadlenom za finansijsko-materijalno poslovanje u organu uprave. U knjigu za otpremu rauna upisuju se rauni i druga finansijska dokumentacija koja se otprema nadlenim organima. 12. Rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata a) Prikupljanje podataka Ako je za rjeavanje nekog predmeta potrebno prikupiti odreeni dokaz ili podatke, dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta duan je prikupljanje tih dokaza i podataka vriti tako da ih dobije u to kraem roku i sa to manje trokova i da se pri tome izbjegne nepotrebno dopisivanje ili drugi kontakti. Ako se radi o pribavljanju podataka od organizacionih jedinica, odnosno drugih dravnih slubenika istog organa uprave, to se, u pravilu, treba vriti najkraim putem (usmeno, telefonom, e-mailom, faksom). O tome se sastavlja slubena zabiljeka na posebnom papiru koji se stavlja u omot predmeta. Ako se po podnesku stranke ne moe donijeti i dostaviti rjeenje u roku predvienom u Zakonu o upravnom postupku, dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta duan je, obavezno, o tome pismeno obavijestiti stranku i upoznati je s razlozima koji su do toga doveli, upuujui je ujedno na mogunost koritenja sredstava zbog utnje administracije.

109

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

b) Sastavni dijelovi slubenog akta Svaki slubeni akt koji donosi organ uprave ima odreene osnovne i pomone dijelove. Osnovni dijelovi slubenog akta su: a) zaglavlje s propisanim sadrajem, b) naziv i adresa primaoca akta (pie se ispod zaglavlja akta), c) oznaka Predmet i kratak sadraj pitanja na koje se predmet odnosi (pie se odmah ispod naziva i adrese primaoca akta), d) sadraj teksta akta (pie se ispod oznake Predmet), e) potpis ovlatenog lica (pie se na kraju iza teksta sadraja akta, s desne strane), f) otisak peata organa uprave (otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa rukovodioca organa uprave, odnosno ovlatenog dravnog slubenika). Pomoni dijelovi slubenog akta su: a) veza akta (Va akt br. ____ od ____ ili Na akt br. ____ od) koja se pie ispod oznake Predmet, b) prilog, ako ga ima (pie se iza sadraja teksta akta, s lijeve strane), c) nain otpreme, koji ukazuje da li je akt otpremljen preporueno, avionom, potom ili preko kurira (pie se iza teksta s lijeve strane). c) Sadraj osnovnih elemenata akta a) Zaglavlje akta sadri sljedee podatke koji se piu jedan ispod drugog: Bosna i Hercegovina, puni naziv organa uprave, broj akta (arapski brojevi), sjedite organa uprave i datum donoenja akta. b) Bosna i Hercegovina i puni naziv organa uprave piu se na jezicima koji su u slubenoj upotrebi i na oba pisma i to tako da se s jedne strane grba Bosne i Hercegovine, koji je u sredini, pie jednim, a s druge strane drugim pismom koje je u slubenoj upotrebi. c) Broj akta obiljeava se arapskim brojevima i sadri sljedee brojane podatke: oznaku organizacione jedinice, klasifikacionu oznaku predmeta ili akta, redni broj akta uzet iz odgovarajue osnovne knjige evidencije i godinu zavoenja, to ini strukturu broja akta (npr. 01-32-175/2006. godine). Ispod se pie sjedite organa uprave i datum pisanja akta. d) Naziv i adresa primaoca akta sadri puni naziv, odnosno ime i prezime primaoca akta, naziv sjedita i potanski broj, uz naznaku ulice i broja (potanskog pregratka) primaoca. e) Oznaka ''Predmet'' sadri kratak sadraj pitanja ili materije na koji se predmet odnosi, a ispisuje se ispod naziva i adrese primaoca. Pri odreivanju predmeta akta treba se pridravati sljedeih pravila: a. za stvarne predmete, odnosno predmete koji se ne odnose na fizika ni na pravna lica navodi se samo kratak sadraj stvari o kojoj se u aktu raspravlja ( npr. uredsko poslovanje, objanjenje i sl.), b. za line predmete (ukljuujui sve predmete upravnog postupka) koji se odnose na fizika ili pravna lica navodi se: ime, prezime i prebivalite (za fizika lica), odnosno naziv i sjedite (za pravna lica) i kratak sadraj pitanja koja se odnose na akt (npr. Berislav Bori, Visoko, struni ispit ili Bolnica Koevo, Sarajevo, Dodjela sredstava za nabavku bolnike opreme), c. ako se predmet odnosi na vie lica, navodi se samo prvo lice i rije i dr..

110

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

f)

Sadraj teksta akta mora biti jasan, saet i itak. U tekstu se mogu upotrebljavati samo one skraenice koje su uobiajene i lako razumljive. Zakone i druge propise koji se navode u aktu treba, u pravilu, napisati njihovim punim nazivom, uz navoenje naziva, broja i godine slubenog glasila u kojima su ti propisi objavljeni. g) Naziv dunosti i ime i prezime lica ovlatenog za potpisivanje akta pie se iza sadraja teksta akta s desne strane. Ime i prezime potpisnika akta ispisuje se bez zagrade, neposredno ispod naziva njegove dunosti. h) Otisak peata organa uprave stavlja se na svaki slubeni akt koji se otprema. Otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa ovlatenog slubenog lica organa uprave i to tako da otisak peata ne zahvati tekst naziva dunosti ni potpis ovlatenog lica.

d) Sadraj pomonih dijelova akta Pomoni dijelovi akta, u pravilu, obuhvataju sljedea pitanja, i to: a) Ispod oznake ''Predmet'' moe se radi lakeg zdruivanja upisati: a. broj i datum primljenog akta na koji se odgovara (Veza: Va akt broj ____ od _______) ili b. broj i datum ranije otpremljenih akata, naroito kod reklamacije, urgencija ili naknadnih poiljki (Veza: Na broj ____ od ____). b) Ako se uz akt dostavljaju prilozi, u tom sluaju oznaka o tome stavlja se ispod zavretka sadraja teksta akta s lijeve strane. Prilozi se oznaavaju njihovim ukupnim brojem ako se u tekstu akta navode njihovi nazivi (npr. PRILOG 3), odnosno njihovim punim nazivom ako se u tekstu ne navode njihovi nazivi (npr. PRILOG: Uvjerenje o dravljanstvu). c) Ako se akt ne otprema obinom potom ili preko kurira, na aktu treba oznaiti nain otpreme (npr. preporueno, avionom, faksom i sl.). Ova oznaka upisuje se ispod sadraja teksta akta s lijeve strane. d) Na kraju sadraja teksta akta, s lijeve strane, ispod oznake Prilog upisuje se oznaka ''Dostavljeno'' ispod koje se upisuju rednim brojevima nazivi organa ili fizikih ili pravnih lica kojima akt treba dostaviti. Na ovaj nain treba postupiti i u sluaju kada se primljeni akt dostavlja na rjeavanje nadlenom organu uprave, pa se o tome obavjetava poiljalac akta radi znanja. e) Radi efikasnijeg rjeavanja, odnosno postupanja po aktu, poeljno je navesti kontakt telefon i faks poiljaoca akta, to moe biti i stalni dio podnoja akta. e) Vraanje rijeenih predmeta pisarnici Dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta i akata duan je sve rijeene predmete i akte vratiti pisarnici, preko interne dostavne knjige. Pri tome, na primjerku akta koji ostaje u arhivi (kopija akta), ispod sadraja teksta akta s njegove lijeve strane, taj slubenik mora obavezno napisati uputstvo pisarnici kako dalje s aktom treba postupati. Uputstvo sadri sljedee: a) nain otpreme (preporueno, preko kurira, faksom i sl.), b) ako se akt treba ustupiti drugoj nadlenoj organizacionoj jedinici ili drugom dravnom slubeniku istog organa uprave, upisuje se broj organizacione jedinice, odnosno dravnog slubenika kojima akt treba ustupiti na rjeavanje,

111

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

c) ako akt treba staviti u rokovnik predmeta upisuje se oznaka R i datum do kad akt treba biti u rokovniku, d) ako se akt treba arhivirati, upisuje se oznaka a/a i slina uputstva, e) na kraju, uputstvo potpisuje obraiva akta i upisuje datum. Ako je doneseno zajedniko rjeenje za vie posebnih predmeta, dravni slubenik koji je bio obraiva predmeta duan je, na vidnom mjestu u gornjem dijelu primjerka akta koji se odlae u arhivu, upisati brojeve svih predmeta koji su zajedno rijeeni (npr. Zajedno rijeeni predmeti broj: 01-25-114/2006, 01-25-237/2006 i 01-25-537/2006). Kada zaposleni u pisarnici primi rijeene predmete, duan je odmah provjeriti da li akt sadri sve podatke koji su vani za pravilno razvoenje akata i predmeta i njihovo otpremanje i arhiviranje. Ta provjera odnosi se prvenstveno na podatke koji su propisani za sastavne dijelove akta, zatim da li je adresa primaoca potpuna i itka, da li je navedena veza broja akta na koji se odgovara, da li su priloeni navedeni prilozi, da li je jasno uputstvo pisarnici u pogledu daljnjeg postupanja s aktom (npr. a/a, R itd.) i da li postoji potpis obraivaa i datum ispod ovih naloga. Zaposleni u pisarnici duan je upozoriti obraivaa akta na uoene nepravilnosti i kada obraiva otkloni te nepravilnosti, zaposleni u pisarnici duan je primiti traeni akt i dalje s njim postupiti na propisan nain. 13. Razvoenje akata i predmeta Kada zaposleni u pisarnici primi zavreni predmet, odnosno akt i utvrdi da nema nikakvih nedostataka, pristupa njegovom razvoenju koje se vri na sljedei nain: a) u odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije (upisnik ili djelovodnik) u koju je predmet, odnosno akt zaveden, upisuje kako je predmet, odnosno akt rijeen. Ovi podaci unose se prema tome kako je upravnim aktom (rjeenjem ili zakljukom) rijeena odreena upravna stvar, odnosno to je sadrano u obinom aktu, ako se radi o drugim predmetima i aktima (udovoljeno zahtjevu, odbijen zahtjev, dostavljeni podaci itd.), b) ako je na predmetu, odnosno na aktu upisana oznaka a/a, to podrazumijeva da je potpuno zavren i na propisan nain odlae se u arhivu, c) ako je na predmetu, odnosno aktu upisana oznaka R i naveden rok uvanja, tada se predmet, odnosno akt stavlja u rokovnik i uva do isteka tog roka, d) ako je na predmetu, odnosno aktu dato uputstvo da se ustupi drugoj organizacionoj jedinici ili drugom dravnom slubeniku istog organa uprave, u tom sluaju u podacima koji se nalaze u prijemnom tambilju mijenja se upisana oznaka organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta i upisuje se oznaka organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta kojoj se predmet, odnosno akt treba dostaviti u rad, e) ako je u popratnom aktu napisano da se cijeli predmet, odnosno izvorni akt treba dostaviti nekom drugom organu uprave ili drugoj instituciji koja je nadlena za rjeavanje tog predmeta, odnosno akta, nakon toga to se to konstatira u odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije, popratni akt s cijelim predmetom, odnosno izvornim aktom treba dostaviti organu ili instituciji, koja je naznaena u popratnom aktu, a jedan primjerak popratnog akta se arhivira. 14. Rokovnik predmeta Rokovnik predmeta je posebna pomona evidencija u koju se stavljaju predmeti, odnosno akti, kada je potrebno da se nakon odreenog vremena ponovo uzmu u rad, jer se

112

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

nisu mogli odmah rijeiti iz objektivnih razloga. U rokovnik predmeta stavljaju se svi predmeti i akti na kojima su njihovi obraivai stavili oznaku R i naznaili rok do kojeg predviaju da e predmet, odnosno akt biti mogue uzeti u rad (npr. R- 25.4.2006.). Iako je prvenstveno utvreno da rokovnik predmeta predstavlja fasciklu, data je mogunost da se umjesto fascikla kao rokovnik koriste ormari s pregradama, iz praktinih razloga, pa je uobiajeno da se za rokovnike koriste ormari. Svaki rokovnik ima 32 fascikle, odnosno 32 pregrade, koje su oznaene datumima u mjesecu, tako da svaki datum ima svoju fasciklu, odnosno pregradu. Fascikl, odnosno pregrada oznaena brojem 32 slui za odlaganje onih predmeta i akata iji rok e uslijediti u narednom mjesecu. Zaposleni u pisarnici koji je zaduen za voenje rokovnika predmeta duan je, svakodnevno, na poetku radnog vremena, izvriti uvid u fasciklu, tj. pregleda odgovarajui pregradak u ormaru i da predmete i akte koji se nalaze u njima izuzme i odmah dostavi obraivau u rad, preko interne dostavne knjige. Ako traeni dokument stigne prije isteka predvienog roka, zaposleni u pisarnici je duan odmah, po prijemu tog dokumenta, izuzeti predmet iz fascikla, odnosno pregrade i dostaviti ga u rad obraivau predmeta, bez obzira to rok jo nije istekao. 15. Otprema pote a) Nain otpreme pote Otpremu pote vri ovlateni zaposleni u pisarnici, u pravilu, preko potanske slube ili preko kurira. Otprema pote vri se tako da svi predmeti preuzeti tokom radnog vremena treba da budu otpremljeni istog dana. Predmeti preuzeti poslije sklapanja otpremnih knjiga, ako nisu hitni, bit e otpremljeni narednog radnog dana prije novopristigle pote. Predmeti ili akti koji se istog dana upuuju na istu adresu stavljaju se u jednu kovertu. Ako se jedan od tih predmeta alje preporueno, treba u zajedniku kovertu staviti ostale predmete koji bi se otpremali kao obine poiljke. Ako se na istu adresu istovremeno otprema veliki broj akata ili neki drugi materijali koji ne mogu stati u kovertu, treba ih upakirati i otpremiti po vaeim potanskim propisima. Ako nema posebnog tambilja za ove namjene, itkim rukopisom, raunarom ili pisaom mainom u gornjem lijevom uglu prve strane koverte upisuje se: taan naziv i adresa poiljaoca i naziv akta koji se dostavlja, a na sredini koverte upisuje se: ime i prezime, odnosno naziv primaoca, zatim mjesto, odnosno sjedite primaoca, a ispod toga njegova blia adresa (potanski broj, mjesto, ulica i broj). Koverte s povjerljivim i strogo povjerljivim aktima moraju biti zapeaene ili na drugi pogodan nain osigurane. Peaenje koverti vri se tako to se na sredini poleine koverte utisne ig (metalni peat) preko rastopljenog peatnog voska, a na sastavcima, u svakom uglu poleine koverte, otisak peata organa uprave ili na drugi pogodan i siguran nain. b) Knjiga za otpremu preko kurira U ovu knjigu unose se podaci o otpremi dokumenata, predmeta, akata i drugih poiljki, koje se zbog hitnosti dostavljaju drugim organima uprave ili pravnim i fizikim licima u istom mjestu preko kurira. Primalac svojim potpisom u knjizi potvruje da je primio potu i upisuje datum prijema, bez obaveze da prijem poiljke ovjeri i peatom. c) Knjiga za otpremu pote preko potanske slube

113

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

U knjigu za otpremu pote preko potanske slube upisuju se podaci o obinim i o preporuenim poiljkama, koje se otpremaju preko potanske slube. Ako za otpremu preporuenih poiljki postoje posebne otpremne knjige propisane od potanske slube, obavezno je njihovo koritenje. Prema tome, prije upisivanja poiljki u odgovarajue knjige, treba ih razvrstati na obine i na preporuene poiljke. 16. Organizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenje Organizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenje, kao i radno vrijeme organa uprave treba da budu postavljeni tako da se omogui to lake, bre i jednostavnije ostvarivanje prava i izvravanje obaveza stranaka u odgovarajuim postupcima pred organima uprave i to organiziraniji i uspjeniji rad tih organa uprave. Prijem stranaka treba organizirati tako da se stranke primaju svakodnevno tokom cijelog radnog vremena, izuzetno, i mimo toga ako za to postoje opravdani razlozi. Prijem stranaka radi davanja potrebnih obavjetenja i uputstava u vezi s njihovim zahtjevima za ostvarivanje prava i izvravanje obaveza vri se, u pravilu, u odgovarajuoj prostoriji koja slui kao prijemni ured ili na drugi odreeni nain. Stranku moe, zavisno od potrebe, primiti i dravni slubenik u organu uprave, koji je nadlean za rjeavanje njenog zahtjeva, radi davanja bliih objanjenja o tome. Radne prostorije organa uprave rasporeuju se tako da stranke mogu na brz i organiziran nain, bez nepotrebnog zadravanja, obaviti posao zbog kojeg su dole u organ uprave. Za pisarnicu treba odrediti prostoriju koja se, u pravilu, nalazi blizu ulaza u zgradu, odnosno na mjestu koje je pristupano za dolazak stranaka, bez ometanja rada u drugim radnim prostorijama. Radne prostorije jedne organizacione jedinice treba, po mogunosti, da budu povezane i na istom spratu. Spratovi i radne prostorije moraju biti obiljeene rednim brojevima radi lakeg snalaenja stranaka koje se obraaju organu. Na vratima radnih prostorija treba napisati naziv organa uprave, naziv i broj organizacione jedinice, oznaku poslova koji su u nadlenosti te jedinice, ime i prezime dravnih slubenika ili zaposlenika koji rade u toj prostoriji. U hodniku zgrade, kod ulaznih vrata, treba na vidnom mjestu istai raspored organa uprave i njihovih organizacionih jedinica, radi lakeg snalaenja stranaka koje dolaze u organ uprave. Takoer, u hodnicima zgrade, na odgovarajuim oglasnim ploama treba istai potrebna obavjetenja i uputstva o nainu ostvarivanja odreenih prava, odnosno izvravanja obaveza stranaka i spisak isprava koje treba priloiti uz odreeni zahtjev. II. ARHIVSKO POSLOVANJE Organi uprave, u okviru uredskog poslovanja, obavljaju i odreene arhivske poslove, to se propisuje odgovarajuim propisima. U okviru tih poslova organ uprave obavlja poslove koje se odnose na: a) arhiviranje rijeenih predmeta i akata, te njihovo uvanje, b) voenje i koritenje arhivske knjige, c) uvanje registraturskog materijala i arhivske grae nastale u njihovom radu, d) odabiranje arhivske grae i registraturskog materijala, e) donoenje liste kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja, f) predaju arhivske grae nadlenom arhivu.

114

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Cilj obavljanja navedenih poslova jeste da se registraturski materijal i arhivska graa koja nastane u radu organa uprave zatiti od nestajanja, unitenja te da se sauva registraturski materijal registraturskog materijala, u sreenom i sigurnom stanju, u arhivama organa uprave do preuzimanja u nadleni arhiv. Nadleni arhiv za organe uprave Bosne i Hercegovine je Arhiv Bosne i Hercegovine. a) Arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata Zavrna faza u obavljanju uredskog poslovanja je arhiviranje predmeta i akata. Svaki organ uprave u okviru svoje pisarnice ima arhivu. U arhivu se odlau zavreni (rijeeni) predmeti i akti. Predmete i akte u arhivu odlae ovlateni zaposleni u pisarnici. Prije stavljanja predmeta u arhivu, taj zaposleni duan je izvriti odreene provjere iji je cilj da se utvrdi da li je odreeni predmet ili akt u cijelosti zavren, bez obzira na injenicu da je to duan uiniti i dravni slubenik koji je bio obraiva predmeta. Osim toga, zaposleni u pisarnici treba provjeriti da li se u spisu nalazi neki dokument koji treba vratiti stranci, da li u spisu ima dokumenata iz nekog drugog predmeta ili nedostaje akt koji je upisan na prvoj unutranjoj strani omota za akte, odnosno da li su upisani svi prilozi koji se nalaze u predmetu. Prije stavljanja predmeta u arhivu vri se njihovo sreivanje tako to se slau po klasifikacionim oznakama, a unutar tih oznaka po rednim brojevima iz odgovarajue knjige evidencije (upisnik, djelovodnik i dr.) u koju su zavedeni. Predmeti i akti iste klasifikacione oznake odlau se, u pravilu, u poseban fascikl namijenjen samo za te predmete i akte. Prema tome, treba formirati onoliko fascikli koliko ima klasifikacionih oznaka, a kao fascikl moe sluiti omot, kutija, sanduk i sl. Zaposleni u pisarnici zaduen za poslove arhiviranja neposredno brine o rukovanju i uvanju predmeta i akata koji su stavljeni u arhivu. Rukovanje podrazumijeva da se arhivirani predmeti ne mogu proizvoljno i samostalno uzimati i koristiti, ve se to moe raditi samo na propisani nain. Ako se neki predmet ili akt treba izuzeti iz arhive, to se moe uiniti samo uz izdavanje reversa. Kada se izuzeti predmet ili akt vrati, revers se ponitava. Reversi su, prema tome, svojevrsna privremena evidencija o rukovanju arhiviranim predmetima. Revers se uva u fasciklu, a po povratku predmeta, revers se ponitava i vraa dravnom slubeniku koji ga je potpisao. Kada postoji potreba da se predmet ili akt koji se nalazi u arhivi razgleda ili prepie, te radnje mogu se obaviti u skladu s odredbom ZUP-a. Ako zainteresirano lice koje ima odreeni pravni interes treba razgledati ili prepisati neki predmet ili akt, moe, pismeno ili usmeno, podnijeti odgovarajui zahtjev da mu se to dopusti uz istovremeno podnoenje dokaza o postojanju tog pravnog interesa. O aktima, dokumentima, uvjerenjima, potvrdama i sl., koje se nalaze u arhivi organa uprave, mogu se izdavati njihovi prijepisi na nain kako je to regulirano propisima o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa. b) Voenje i koritenje arhivske knjige Arhivsku knjigu, u koju se evidentira ukupni registraturski materijal koji nastane u radu organa uprave u toku jedne godine, duni su voditi svi organi uprave. Registraturski materijal upisuje se u arhivsku knjigu na kraju svake godine. Predmet upisa u arhivsku knjigu su registraturske jedinice u kojima se, po odgovarajuim predmetnim cjelinama, odlae registraturski materijal. Predmeti i akti upisuju

115

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

se po godinama, klasifikacionim oznakama, vrsti i koliini materijala. Upis se vri po sistemu arhiviranja koji se primjenjivao u vrijeme nastajanja registraturskog materijala. Kada se registraturska jedinica upie u arhivsku knjigu, onda se na registraturskoj jedinici upisuju sljedei podaci: redni broj iz arhivske knjige pod kojim je jedinica zavedena, klasifikaciona oznaka predmeta ili akta koji su odloeni u registratursku jedinicu i rok uvanja. Rok uvanja odreuje se prema listi kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja. Nakon to se izvri upis u arhivsku knjigu cjelovitog registraturskog materijala, organi uprave duni su, najkasnije do 30. aprila naredne godine, dostaviti nadlenom arhivu prijepis ili fotokopiju onog dijela arhivske knjige u kojem je upisan registraturski materijal za proteklu godinu. c) Uslovi za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae Organi uprave duni su registraturski materijal i arhivsku grau iz svoje nadlenosti uvati u sreenom stanju i na sigurnom mjestu, sve do njihove predaje nadlenom arhivu. Za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae moraju se osigurati propisani uslovi u posebno osiguranim prostorijama s odgovarajuim klimatskim, hemijsko-biolokim i fizikim uslovima, koji se redovno kontroliraju, i odgovarajuom arhivskom opremom. Pod arhivskim prostorijama podrazumijeva se pisarnica i arhivski depo. U pisarnici se uvaju rijeeni predmeti i akti najdue godinu dana od dana kada su rijeeni. Nakon isteka tog roka, registraturski materijal i arhivska graa treba da bude iz pisarnice prenesena i smjetena u arhivski depo. U tom depou uva se do predaje nadlenom arhivu. U odnosu na arhivsku opremu i odravanje klimatskih, hemijsko-biolokih i fizikih uslova, propisani su konkretni standardi. Ti standardi imaju za cilj da se registraturski materijal i arhivska graa zatiti i uva od oteenja i propadanja. To je posebno vano i neophodno zbog dugih rokova uvanja registraturskog materijala i arhivske grae, a naroito one koja se mora uvati trajno. d) Lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja Radi odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i pravilnog arhiviranja i uvanja registraturskog materijala i arhivske grae organa uprave, izrauje se i donosi lista kategorija registraturskog materijala s rokovima. Ovu listu donosi rukovodilac organa uprave, a moe se primjenjivati tek kada na nju saglasnost da nadleni arhiv. Listu kategorija izrauje komisija sastavljena od strunih lica koja poznaju vrstu i znaaj predmeta i akata iz nadlenosti organa uprave i koja su sposobna da ocijene znaaj tih akata i predmeta za naune, historijske i druge drutvene potrebe. Osnovni zadatak liste je utvrivanje kategorija registraturskog materijala i rokova uvanja tog materijala. Kategorije registraturskog materijala odreuju se u okviru klasifikacionih oznaka u koju spadaju pojedini akti i predmeti, a rokovi uvanja mogu biti odreeni na mjesece, godine i trajno. Rok uvanja odreuje se prema procjeni od kakvog je znaaja registraturski materijal za historiju, nauku i druge drutvene potrebe, a uzimaju se u obzir i potrebe samog organa uprave. e) Postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala Arhivska graa odabira se iz registraturskog materijala. To se vri na nain da se iz registraturskog materijala izdvoje oni dijelovi registraturskog materijala za koje se ocijeni da je prestala vanost za tekui rad (bezvrijedni registraturski materijal), a nemaju svojstvo

116

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

arhivske grae. Odabiranje arhivske grae duan je vriti svaki organ uprave iz svog registraturskog materijala koji je nastao u njihovom radu ili se kod njih nalazi na uvanju po bilo kojem osnovu. Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog registraturskog materijala vri se, u pravilu, iz sreenog registraturskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu. Izdvajanje bezvrijednog registraturskog materijala vri se na osnovu liste kategorija. Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog materijala vri komisija koju imenuje rukovodilac organa uprave. Komisija sastavlja popis bezvrijednog registraturskog materijala. Taj popis sastavlja se na osnovu liste kategorija i dostavlja se nadlenom arhivu. Predstavnik nadlenog arhiva, zajedno s tom komisijom, razmatra popis i provjerava da li je materijal predloen za izdvajanje pravilno odreen. Nakon toga, predstavnik arhiva i komisija sastavljaju zapisnik na osnovu kojeg arhiv izdaje rjeenje za otpis bezvrijednog registraturskog materijala. f) Primopredaja arhivske grae izmeu organa uprave i nadlenog arhiva Svaki organ uprave duan je nadlenom arhivu predati arhivsku grau iz svoje nadlenosti. Ta graa mora se predati najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka. Ovaj rok moe se, u dogovoru s nadlenim arhivom, skratiti ili produiti. Arhivska graa predaje se arhivu u registraturski sreenom stanju. To znai da graa mora biti odloena u arhivske kutije, u skladu s listom kategorija registraturskog materijala i upisana u arhivsku knjigu. Ako organ uprave prestaje raditi, arhivsku grau tog organa uprave treba da preuzme organ uprave koji preuzima poslove organa uprave koji prestaju raditi. O primopredaji se sainjava zapisnik, iji se jedan primjerak mora dostaviti nadlenom arhivu. Primopredaju arhivske grae vri komisija. Ona je sastavljena od predstavnika nadlenog arhiva i organa uprave koji predaje arhivsku grau. Komisija ima zadatak da pregleda arhivsku grau i saini zapisnik o primopredaji. Zapisnik se sastavlja u pet primjeraka i sadri sve podatke bitne za preuzetu arhivsku grau. Tako sainjen zapisnik o primopredaji arhivske grae ovjerava se peatom arhiva i peatom organa uprave koji predaje grau. Popis arhivske grae koji je podnio organ uprave sastavni je dio zapisnika o primopredaji. Zajedno s arhivskom graom, nadlenom arhivu moraju se predati i osnovne evidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu grau. III. OVJERA POTPISA, RUKOPISA I PRIJEPISA Sva pitanja koja se odnose na postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa u Bosni i Hercegovini regulirana su na slian nain. Da bi se neka privatna isprava mogla koristiti u pravnom prometu kao pravno valjana, mora prethodno biti ovjerena od nadlenog organa. Samo pod tim uslovima takva isprava moe posluiti kao dokaz o onome to se njome treba potvrditi, odnosno dokazati. Pored toga, veoma esto je potrebno prijepise ili kopije javnih isprava, koje posjeduju pojedina lica, ovjeriti, kako bi se u raznim postupcima pred nadlenim organima, ustanovama i slubama na osnovu njih moglo dokazati postojanje odreenih injenica znaajnih za ostvarivanje pojedinih prava ili pravnih interesa. Prema tome, predmet ovjere moe biti potpis, rukopis i prijepis, pri emu se: a) kod ovjere potpisa ili rukopisa potvruje njihova autentinost, b) kod ovjere prijepisa isprave potvruje njena istovjetnost s izvornom ispravom.

117

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Autentinost potpisa znai da ovjereni potpis stvarno potie od lica iji je potpis ovjeren, a autentinost rukopisa znai da rukopis potie od lica koje je oznaeno kao njegov autor. Vano je napomenuti da se ovjerom potpisa, odnosno rukopisa ne potvruje istinitost sadraja isprave na kojoj je izvrena ovjera potpisa i rukopisa, ve samo autentinost potpisa i rukopisa. a) Nadlenost organa za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa Prema vaeim propisima, poslove ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa obavljaju nadlene opinske slube za upravu, s tim da one ne mogu ovjeravati potpise na ispravama koje se odnose na zemljinoknjine stvari, nego nadleni sudovi. Ovjeru potpisa i prijepisa isprava potrebnih za reguliranje radnih odnosa lica u radnom odnosu moe vriti i ovlateno lice u organu, odnosno u drugoj instituciji ili pravnom licu u kojem se to lice nalazi na radu ili je radilo. b) Ovjera potpisa i rukopisa Prilikom ovjere potpisa i rukopisa ovlateni zaposleni duan je prvo utvrditi istinitost potpisa, odnosno istinitost rukopisa, pa tek nakon toga moe pristupiti ovjeri potpisa, odnosno rukopisa. Utvrivanje istinitosti potpisa, odnosno rukopisa obuhvata postupak u kojem treba da se utvrdi da li potpis, odnosno rukopis stvarno pripada licu iji se potpis, odnosno rukopis treba ovjeriti. Istinitost potpisa utvruje se na redovan i poseban nain. Redovan nain utvrivanja istinitosti potpisa moe se vriti na dva naina, i to da podnosilac isprave pred ovlatenim slubenim licem: a) svojeruno potpie ispravu, b) izjavi da je potpis, koji se nalazi na ispravi, njegov potpis. Ovjera potpisa na poseban nain postoji u sluaju kada se: a) ovjerava potpis ili otisak prsta slijepih ili lica koja ne znaju itati, tada slubeno lice mora prvo podnosiocu isprave proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili otisak prsta, b) ovjerava potpis ili otisak prsta gluhih koji ne znaju itati, tada slubeno lice mora prvo podnosiocu pomou tumaa proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili otisak prsta, c) ovjerava potpis ili otisak prsta lica koje ne razumije jezik na kojem je isprava napisana, tada se podnosiocu mora prvo prevesti sadraj isprave, to ini slubeno lice koje vri ovjeru ako razumije taj jezik, a ako ne, onda to vri sudski tuma. Utvrivanje istinitosti rukopisa vri se tako da podnosilac isprave, pred ovlatenim slubenim licem, izjavi da je ta isprava napisana njegovom rukom. Kada se utvrdi istinitost potpisa ili otiska prsta, odnosno rukopisa na navedeni nain, pristupa se njihovoj ovjeri. Ovjera se vri tako to se na izvornu ispravu upisuje tekst potvrde o ovjeri. Ta potvrda moe biti izraena u obliku tambilja u koji se upisuje datum ovjere i broj pod kojim je isprava zavedena u upisnik za ovjeru. Nakon toga, potvrda o ovjeri potvruje se peatom organa i potpisom ovlatenog slubenog lica. Tekst potvrde o ovjeri potpisa i rukopisa utvruje se posebnim uputstvom o ovjeri potpisa, rukopisa i prijepisa. Prije nego to se stavi otisak tambilja o ovjeri potpisa, odnosno rukopisa (potvrda o ovjeri), mora se utvrditi identitet podnosioca isprave koji trai ovjeru potpisa ili rukopisa,

118

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

odnosno prijepisa. Ako slubeno lice lino ne poznaje podnosioca isprave, njegov identitet utvrdit e na osnovu line karte, pasoa, a ako nema ovih isprava, svjedoenjem dva punoljetna svjedoka. U potvrdi o ovjeri mora se navesti nain na koji je utvren identitet podnosioca isprave. c) Ovjera prijepisa Ovjera prijepisa neke isprave vri se radi potvrivanja istovjetnosti tog prijepisa sa svojim izvornikom. Tako je i u ovom sluaju potrebno prvo utvrditi da li je tekst prijepisa istovjetan s tekstom izvorne isprave, pa tek onda izvriti ovjeru samog prijepisa. U ovim sluajevima nije potrebno utvrivati identitet lica koje trai ovjeru prijepisa isprave. Istovjetnost prijepisa teksta isprave s tekstom izvorne isprave utvruje se tako to se cijeli tekst prijepisa mora paljivo uporediti s tekstom izvorne isprave. Pri tome se mora obratiti panja ne samo na tekst, ve i na to da li na prijepisu ima nekih ispravaka (preinaenje teksta, brisanje, precrtavanje, umetanje ili dodavanje novog teksta i sl.). Pored toga, prijepis se mora slagati s tekstom izvorne isprave i u pravopisu, interpunkciji i skraivanju rijei. To znai da tekst prijepisa isprave mora u svim pitanjima biti istovjetan tekstu izvorne isprave. Na isti nain utvruje se istovjetnost fotokopije isprave s izvornom ispravom, jer se i fotokopija smatra prijepisom. Kada se na navedeni nain utvrdi istovjetnost teksta prijepisa isprave s tekstom izvorne isprave, pristupa se stavljanju potvrde, odnosno otiska tambilja o ovjeri na prijepis isprave. Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa stavlja se iza teksta na kraju isprave iji se prijepis ovjerava. Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa isprave treba sadravati sljedee podatke: a) da li se radi o prijepisu izvorne isprave ili prijepisu ovjerenog prijepisa izvorne isprave, b) da li je na prijepisu bilo kakvih oteenja i koja su, c) da li je izvorna isprava pisana rukom ili nekim drugim mehanikim ili hemijskim sredstvom, olovkom ili perom, d) broj listova izvorne isprave i gdje se isprava nalazi, e) broj i datum ovjere prijepisa. Na kraju, potvrdu o ovjeri prijepisa isprave potpisuje ovlateno slubeno lice i stavlja otisak peata organa koji vri ovjeru. U sluaju kada se treba izvriti ovjera samo jednog dijela isprave ili izvoda iz isprave, takav prijepis mora biti tako sainjen da se iz njega moe jasno vidjeti koji su dijelovi izvorne isprave ostali neprepisani. Ako ovlateno slubeno lice koje vri ovjeru prijepisa isprava ne razumije jezik na kojem je isprava sainjena, zatrait e od sudskog tumaa da utvrdi istovjetnost prijepisa s izvornom ispravom. Nakon toga, izvrit e se ovjera prijepisa isprave. d) Posebni sluajevi ovjere isprava Poseban postupak ovjere odnosi se na isprave koje su namijenjene za upotrebu u inozemstvu. Ovjeru ovih isprava vre nadleni sudovi i Ministarstvo pravde BiH. Postupak ovjere tih isprava provodi se tako to ispravu prvo ovjerava nadleni sud. Nakon toga, taj sud ovjerenu ispravu treba dostaviti Ministarstvu pravde BiH. Ovo

119

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

ministarstvo vri ovjeru potpisa slubenog lica suda, koja je izvrila ovjeru peatom suda u kojem je ovjera isprave izvrena. Postoje odreeni izuzeci u kojima nije potrebno vriti ovjeru isprava koje su namijenjene za upotrebu u inozemstvu. Taj izuzetak predvien je za isprave koje izdaju organi uprave u Bosni i Hercegovini. Ovi izuzeci vae samo ako zakonom Bosne i Hercegovine ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Takve isprave koriste se u inozemstvu bez ovjere. e) Ovjera isprava prema Hakoj konvenciji Osim navedenog naina ovjere isprava, postoji i poseban nain ovjere odreenih isprava. Radi se o ispravama koje su navedene u Hakoj konvenciji o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Ovu konvenciju ratificirala je naa zemlja 19. maja 1992. godine. U toj konvenciji navedeno je koje se javne isprave sainjene na teritoriji jedne drave mogu upotrebljavati na teritoriji druge drave ugovornice, koja je takoer prihvatila (ratificirala) tu konvenciju. Kod tih isprava legalizacija se sastoji u tome to se na ispravu treba staviti potvrda utvrena u Konvenciji. Ova potvrda naziva se Apostille i njome se potvruje vjerodostojnost potpisa, zatim svojstvo u kojem je potpisnik isprave postupio i, u sluaju potrebe, istovjetnost peata ili iga koji je na ispravi. Potvrda (apostille) se stavlja na samu ispravu ili na njen dodatak, a moe biti sastavljena na slubenom jeziku one drave koja ispravu izdaje, s tim da naslov Apostille (Convention de la Haye du 5 octobre 1961) mora biti na francuskom jeziku. Ovjeru isprava predvienih navedenom konvencijom vri nadleni sud, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije predvieno da tu ovjeru vri Ministarstvo pravde BiH. Vano je ukazati da sud ovjerava samo one isprave koje su izdali organi s podruja mjesne nadlenosti suda. f) Evidencija i mjesto ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa O izvrenim ovjerama potpisa, rukopisa i prijepisa moraju se voditi propisane evidencije u vidu upisnika. Upisnik se vodi u formi knjige, propisanih dimenzija i utvrenog sadraja. Ovjera potpisa, rukopisa i prijepisa vri se u slubenim prostorijama. Ali, postoji jedan izuzetak kada se ovjera potpisa i rukopisa moe izvriti van slubenih prostorija. To se moe uiniti u sluaju kada se utvrdi da je stranka, kojoj treba ovjeriti potpis ili rukopis, iz objektivnih razloga (bolest, nepokretnost i sl.) sprijeena da doe u slubene prostorije gdje se ovjera vri. Za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa koja se vri u slubenim prostorijama nije potreban pismeni podnesak ve se to vri na usmeno traenje. Ali, ovjera potpisa i rukopisa van slubenih prostorija moe se vriti samo na pismeni zahtjev stranke. U zahtjevu se moraju navesti razlozi zbog kojih se trai da se ovjera izvri van slubenih prostorija. Odobrenje za ovjeru van slubenih prostorija izdaje, na osnovu podnesenog zahtjeva, rukovodilac organa za upravu, odnosno predsjednik nadlenog suda. IV. PEATI 1. Namjena peata Peat organa vlasti slui za potvrivanje autentinosti slubenih akata.

120

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Autentinost slubenog akta znai da akt potie od organa vlasti ijim je peatom ovjeren. Prema tome, svaki slubeni akt mora biti ovjeren peatom organa vlasti koji je taj akt izdao. Samo takav akt je pravno valjan i moe posluiti u svrhu u koju je izdat. Otisak peata stavlja se na slubeni akt s lijeve strane pored potpisa lica ovlatenog za potpisivanje slubenih akata i djelimino ga zahvata, ako zakonom ili drugim propisom nije drugaije odreeno. Polazei od namjene peata organa vlasti i njegovog znaaja, sva pitanja u vezi s peatom moraju biti regulirana odgovarajuim propisima. Tim propisima obavezno se mora utvrditi: a) koji organi vlasti imaju pravo na peat, b) oblik, veliina i sadraj peata, c) postupak izdavanja odobrenja za izradu peata i postupak izrade peata, d) uvanje i upotreba peata, e) evidencija o peatima, f) postupak o oteenjima, izgubljenim, odnosno nestalim peatima, g) postupak zamjene, odnosno izrade novog peata. Navedena pitanja u Bosni i Hercegovini nisu regulirana jedinstvenim propisom, nego je to preputeno pojedinim nivoima vlasti, pa se tako pitanja u vezi s: a) peatom Bosne i Hercegovine, koji koriste organi vlasti Bosne i Hercegovine, ureuju propisima Bosne i Hercegovine; b) peatom entiteta BiH, koji koriste entitetski organi vlasti, ureuju entitetskim propisima, a Brko Distrikta BiH njegovim propisima, c) peatom kantona, koji koriste kantonalni organi vlasti, ureuju propisima kantona, d) peatom opine, odnosno grada, koji koriste njihovi organi vlasti, ureuje propisima opinskog, odnosno gradskog vijea. 2. Oblik i sadraj peata Peat organa vlasti u Bosni i Hercegovini je okruglog oblika razliito propisane veliine. Obino se peati po veliini dijele na tzv. velike i male, zavisno od njihovog promjera. Peati manjeg promjera izrauju se iz praktinih razloga (npr. za potvrivanje finansijskih dokumenata, zdravstvenih knjiica i sl.). Svaki peat organa vlasti u Bosni i Hercegovini sadri u sredini tekst Bosna i Hercegovina, a za dravni nivo i grb Bosne i Hercegovine. Ako se radi o entitetskom i niem nivou, peat sadri i naziv entiteta, a za entitetski nivo i grb entiteta. Od kantonalnog i nieg nivoa u Federaciji BiH peat sadri i naziv kantona, kao i grb kantona. Na opinskom nivou peat sadri grb kantona i naziv opine u Federaciji Bosne i Hercegovine, a grb Republike Srpske u Republici Srpskoj. Svi navedeni peati sadre i naziv i sjedite organa uprave o ijem se peatu radi. Tekst u peatu upisuje se oko grba u koncentrinim krugovima jedan ispod drugog. Tekst se ispisuje na tri jezika koji su u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, s tim da je u peatu osigurana i ravnopravna upotreba pisama latinice i irilice, u skladu s odlukom o konstitutivnosti tri naroda u Bosni i Hercegovini. 3. Izrada peata Postupak izrade peata, u pravilu, obuhvata dvije faze koje se sastoje u sljedeem: a) rjeavanje o zahtjevu za odobravanje izrade peata, b) izrada peata. Peati organa vlasti, bilo kojeg nivoa vlasti, ne mogu se izraditi prije nego to to odobri nadleni organ. S tim ciljem zahtjev za dobivanje odobrenja za izradu peata podnosi

121

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

se nadlenom organu koji, u daljnjem postupku, na odgovarajui nain utvruje da li podnosilac zahtjeva ima pravo na peat ili ne. Za odluivanje o ovim zahtjevima na nivou Bosne i Hercegovine nadleno je Ministarstvo pravde BiH, a na nivou entiteta, Brko Distrikta BiH, kantona, odnosno opine i grada, organ odreen propisom o peatu tih nivoa vlasti. Po odobravanju izrade peata, moe se pristupiti izradi peata u peatoreznici koja je za to od nadlenog organa posebno ovlatena. Ovlatena peatoreznica moe biti jedna, ili vie njih, a peate izrauje samo na osnovu rjeenja kojim se odobrava izrada, pri emu se u cijelosti mora pridravati tog rjeenja, to znai da ne smije odstupati od rjeenjem utvrenog oblika, dimenzije i sadraja. Posebnim propisom utvruje se rad ovlatene peatoreznice, obaveza voenja evidencije o izraenim peatima i nain osiguravanja peata u postupku njihove izrade, zloupotrebe i dostupnosti neovlatenim licima. 4. Upotreba i uvanje peata Pravilo je da peatom rukuje i da ga upotrebljava rukovodilac organa, ali postoji mogunost da taj rukovodilac moe posebnim rjeenjem ovlastiti drugo slubeno lice za uvanje i upotrebu peata. To rjeenje treba da sadri line podatke slubenog lica, ovlatenje tom licu da rukuje, uva i upotrebljava peat i mjesto gdje se peat uva. Prema tome, peat se ne moe dati na rukovanje i uvanje slubenom licu dok se prethodno ne donese navedeno rjeenje. S obzirom na znaaj peata, neophodno je da se njegovom uvanju mora posvetiti posebna panja. S tim ciljem neophodno je da se peat u toku radnog vremena uva na takvom mjestu da ne moe doi u posjed neovlatenih slubenih i drugih lica te da se i time onemogui njegova zloupotreba. Poslije zavretka radnog vremena, peat se mora uvati na sigurnom mjestu, koje treba da odredi rukovodilac organa uprave. Obaveze u vezi s rukovanjem i upotrebom peata ureuju se propisom o peatu, a odreena pitanja u vezi s rukovanjem i upotrebom peata ureena su i propisima o uredskom poslovanju organa vlasti. Peat, u pravilu, treba da se uva i upotrebljava u slubenoj prostoriji koju odredi rukovodilac organa. Peat se moe, izuzetno, ako je to neophodno radi obavljanja neke slubene radnje, iznijeti i upotrijebiti i van slubene prostorije, ali samo po odobrenju rukovodioca organa uprave. Sve te mjere imaju za cilj da se sprijei mogunost zloupotrebe peata i njegovo koritenje od neovlatenih lica. 5. Evidencija o peatima O peatima se vode propisne evidencije iji je cilj kontrola nad izraenim peatima, njihovim korisnicima i stanju upotrebljivosti izraenih peata. Te evidencije omoguavaju nadlenim organima da u svakom trenutku mogu utvrditi koji peati su izraeni na pojedinim nivoima vlasti, koji peati su u upotrebi i od kada, i ko je ovlaten za njihovo uvanje i upotrebu. Prema postojeim propisima, utvrena je obaveza voenja sljedeih evidencija: a) evidencije o izraenim peatima u ovlatenoj peatoreznici, koju je obavezna voditi svaka ovlatena peatoreznica, b) evidencije o svim izraenim peatima, bez obzira u kojoj ovlatenoj peatoreznici su izraeni (koja je veoma znaajna jer sadri i datum predaje peata na upotrebu), c) evidencije o peatima organa u svim organima kojima je odobrena izrada tih peata,

122

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

d) evidencije o unitenim peatima koja sadri podatke o unitenim peatima svih organa. Sve navedene evidencije vode se na propisanim obrascima. Odgovarajue evidencije vode se i o peatu drugih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. 6. Unitavanje peata Peat organa vlasti koji zbog istroenosti ili iz drugih razloga postane neupotrebljiv, kao i u sluaju promjene naziva ili sjedita organa ili prestanka rada organa, mora biti uniten. Uobiajeno se propisuje da se takvi peati dostavljaju na unitavanje uz poseban pismeni zahtjev organu koji je i odobrio izradu tih peata. Prema tome, organi Bosne i Hercegovine duni su svoj peat koji treba unititi dostaviti Ministarstvu pravde BiH. Unitavanje peata vri komisija koju osniva ministar pravde, po posebno propisanom postupku. Postupak za unitavanje peata drugih nivoa provodi se po njihovim propisima. 7. Oglaavanje nevaeim nestalog peata i izrada novog umjesto nestalog peata Ako peat bilo kojeg organa vlasti nestane (izgubi se ili na bilo koji drugi nain nestane), postoji obaveza da se u vezi s tim nestankom odmah preduzmu odgovarajue mjere koje imaju za cilj da se nestali peat pronae ili proglasi nevaeim. Oglaavanje nevaeim nestalog peata vri se tako to su ti organi duni nestanak svog peata odmah prijaviti nadlenom organu i taj peat oglasiti nevaeim u Slubenom glasniku BiH, nakon ega, od dana objavljivanja tog oglasa, peat postaje nevaei. Oglaavanje nevaeim nestalog peata ima za cilj da se peat stavi van snage i time otkloni mogunost njegovog koritenja od neovlatenih lica. Naime, u sluaju da se nakon oglaavanja peata nevaeim pojavi slubeni akt ovjeren tim peatom, taj akt ne moe proizvesti nikakvo pravno djelovanje, jer je ovjeren nevaeim peatom. Obavezu prijavljivanja nestalog peata ima svaki organ iji je peat izgubljen, odnosno nestao, o emu se neposredno brine rukovodilac organa iji je peat nestao. Ako se nestali peat naknadno pronae, on se mora unititi na nain utvren za unitavanje peata. Kad se provede postupak o oglaavanju nevaeim nestalog peata, organ o ijem se peatu radi podnosi pismeni zahtjev organu nadlenom za davanje odobrenja za izradu novog peata. Peat izraen umjesto nestalog peata mora biti posebno oznaen da bi se napravila razlika izmeu nestalog i novog peata i time otklonila mogunost zloupotrebe nestalog peata. To se, uobiajeno, ini na nain da se u sadraj peata unose posebne oznake rezervirane samo za obiljeavanje peata izraenih umjesto nestalog peata. Npr., ako je izraeno vie peata iste dimenzije i istog sadraja, svaki od njih oznaava se posebnim arapskim brojem, a u sluaju kad se umjesto nestalog peata izrauje novi peat, on mora obavezno sadravati i posebnu za to odreenu oznaku (rimski broj, zvjezdicu ili dr.).

123

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Na osnovu lana 56. stav 3. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03 i 42/03), Vijee ministara Bosne i Hercegovine je, na 65. sjednici, odranoj 16. septembra 2004. godine, donijelo ODLUKU O USLOVIMA I NAINU POLAGANJA STRUNOG UPRAVNOG ISPITA PRIPRAVNIKA I ZAPOSLENIKA NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE (Slubeni glasnik BiH, br. 46/04) I. OPE ODREDBE I Ovom odlukom ureuju se: uslovi, program i nain polaganja strunog upravnog ispita (u daljnjem tekstu: struni ispit) pred Komisijom za polaganje strunog upravnog ispita Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dravna komisija) pripravnika i zaposlenika u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: organi uprave BiH, slube, tijela i institucije Vijea ministara). II Struni ispit, saglasno Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i ovoj odluci, pred Dravnom komisijom duni su polagati pripravnici i zaposlenici sa srednjom i viom kolskom spremom u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara i u preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima kojima je zakonom Bosne i Hercegovine povjereno obavljanje javnih ovlatenja (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju javna ovlatenja). Struni ispit iz stava 1. ove take polae se radi sticanja uslova za rad na upravnim i drugim strunim poslovima iz osnovne djelatnosti organa uprave i drugih organa na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno na upravnim poslovima u institucijama koje imaju javna ovlatenja, saglasno propisu o poslovima iz osnovne djelatnosti, odnosno pomono-tehnikim poslovima Bosne i Hercegovine. III Pripravnici u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara i u institucijama koje imaju javna ovlatenja polau struni ispit po isteku pripravnikog staa od jedne godine za pripravnike s viom kolskom spremom, odnosno est mjeseci za pripravnike sa srednjom kolskom spremom. Radi sticanja uslova za rad na upravnim i drugim strunim poslovima u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara i institucijama koje imaju javna ovlatenja, struni ispit mogu polagati i lica koja se nalaze na radu u drugim organima vlasti i institucijama, odnosno u preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH). Ova lica mogu polagati struni ispit kada po zavrenoj vioj kolskoj spremi provedu na radu u tim organima, institucijama, preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima najmanje jednu godinu, a po zavrenoj srednjoj kolskoj spremi najmanje est mjeseci. II. PROGRAM STRUNOG ISPITA IV Struni ispit obuhvata sljedee predmete:

124

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

1. 2. 3. 4. 5.

Osnove ustavnog sistema, Osnove uprave u BiH, Upravni postupak i upravni spor, Radne odnose, Uredsko poslovanje u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara.

V Program strunog ispita sadri gradivo, pravna vrela i literaturu za svaki predmet iz take IV. ove odluke. Program strunog ispita propisuje ministar pravde BiH. Program strunog ispita objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". III. SASTAV DRAVNE KOMISIJE I NAIN POLAGANJA STRUNOG ISPITA VI Dravna komisija sastoji se od predsjednika i etiri lana, koji imaju svoje zamjenike, koje imenuje rjeenjem ministar pravde BiH. Predsjednik i lanovi Dravne komisije i njihovi zamjenici su diplomirani pravnici koji su se istakli u radu na normativno-pravnim, upravnim i drugim strunim poslovima u dravnim organima uprave i drugim dravnim institucijama, kao i u radu na upravnim poslovima u sudskim i drugim institucijama. Dravna komisija imenuje se na period od dvije godine. VII Rjeenjem o imenovanju Dravne komisije odreuju se ispitivai za svaki predmet iz take IV. ove odluke. Rjeenjem iz stava 1. ove take odreuje se i zapisniar na strunom ispitu i njegovi zamjenici i utvruju njihovi poslovi i zadaci. VIII Polaganje strunog ispita obavlja se na pismeni zahtjev kandidata. Kandidati iz take II. ove odluke zahtjev za polaganje strunog ispita podnose Ministarstvu pravde BiH. Uz zahtjev se prilae: 1. uvjerenje o zavrenoj kolskoj spremi, 2. uvjerenje o pripravnikom stau, odnosno o radnom stau. Ministarstvo pravde BiH donosi rjeenje kojim odobrava polaganje strunog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane uslove, odnosno rjeenje kojim se odbija zahtjev za polaganje strunog ispita za kandidate koji ne ispunjavaju propisane uslove. IX U rjeenju kojim je kandidatu odobreno polaganje strunog ispita odreuje se vrijeme polaganja strunog ispita. U rjeenju kojim se odbija zahtjev za polaganje strunog ispita navodi se razlog zbog kojeg se zahtjev odbija. Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ove take moe se izjaviti alba ministru pravde BiH u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. X

125

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Struni ispit polae se u sjeditu Ministarstva pravde BiH. Izuzetno, po odobrenju ministra pravde BiH, struni ispit pred Dravnom komisijom moe se polagati i van sjedita iz stava 1. ove take, ako za to postoje opravdani razlozi. XI Struni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Zadatak iz pismenog dijela strunog ispita daje lan Dravne komisije kojeg odredi Komisija, a sastoji se od rjeavanja praktinog pitanja iz oblasti upravnih i drugih strunih poslova osnovne djelatnosti organa uprave. Pri izboru zadataka za pismeni dio strunog ispita kandidatu s viom kolskom spremom daje se pismeni zadatak iz sloenih poslova, a kandidatu sa srednjom kolskom spremom, u pravilu, iz oblasti uredskog poslovanja. XII Prilikom izrade pismenog zadatka kandidat se moe sluiti samo zakonskim i podzakonskim propisima. Izrada pismenog zadatka moe trajati najdue dva sata. Pismeni zadatak radi se prije pristupanja polaganju usmenog dijela strunog ispita. XIII Na usmenom dijelu strunog ispita provjerava se osposobljenost kandidata za praktinu primjenu propisa iz oblasti predmeta iz take IV. ove odluke, a u okviru materije koja je sadrana u programu svakog predmeta iz take V. ove odluke. Na usmenom dijelu strunog ispita ispitivai su duni kandidate ispitivati samo o materiji koja je obuhvaena programom ispita za viu, odnosno srednju strunu spremu koji se donosi na osnovu take V. ove odluke. Usmeni dio strunog ispita je javan. XIV Po zavrenom usmenom dijelu strunog ispita, Dravna komisija odluuje o uspjehu kandidata, bez prisustva javnosti. Konaan uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu strunog ispita. Komisija odluuje o uspjehu kandidata ocjenom "poloio struni ispit" ili "nije poloio struni ispit", ili "upuen na popravni ispit iz jednog predmeta" ili "upuen na popravni ispit iz dva predmeta". XV Kandidat, koji na usmenom dijelu strunog ispita ne pokae zadovoljavajue znanje iz jednog ili najvie dva predmeta, ima pravo iz tih predmeta polagati popravni ispit. Pripravnik i drugi kandidati koji na strunom ispitu ne poloe jedan ili dva predmeta, popravni ispit iz tih predmeta polau najranije u roku od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana od dana polaganja strunog ispita. Kandidat, odnosno pripravnik, koji nije pristupio polaganju popravnog ispita u roku iz stava 2. ove take, smatra se da struni ispit nije poloio. Ako kandidat, odnosno pripravnik, u roku iz stava 2. ove take ne poloi popravni ispit, smatra se da struni ispit nije poloio. Kandidat, odnosno pripravnik, koji na strunom ispitu pokae nezadovoljavajue znanje iz tri ili vie predmeta, smatra se da struni ispit nije poloio.

126

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

XVI Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita u dan koji mu je odreen za polaganje strunog ispita, ili prije poetka polaganja strunog ispita izjavi da odustaje od ispita, smatra se da ispit nije polagao. Ako kandidat odustane od polaganja ve zapoetog strunog ispita, ili ne preda rad iz pismenog dijela strunog ispita, smatra se da ispit nije poloio. XVII Zapoeto polaganje strunog ispita moe se, izuzetno, odgoditi na pismeni zahtjev kandidata, ako kandidat dokae da zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban da nastavi polaganje ispita. O odgaanju polaganja zapoetog ispita iz stava 1. ove take odluuje Dravna komisija veinom glasova o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka koja sadri: odluku Komisije o odgaanju ispita, razlog odgaanja i datum kad kandidat treba pristupiti polaganju ispita. XVIII Zapoeto polaganje strunog ispita moe se odgoditi do deset dana, a u izuzetno tekim zdravstvenim sluajevima i na mjesec dana od dana odgaanja polaganja ispita. Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita na dan odreen prema stavu 2. take XVII. ove odluke, smatra se da ispit nije poloio. U posebno tekim zdravstvenim sluajevima kandidata Dravna komisija moe rok iz stava 1. ove take, na pismeni zahtjev kandidata, produiti najvie do dva mjeseca od dana odgaanja polaganja ispita. Pri polaganju nastavka odgoenog strunog ispita kandidat ne polae one predmete koje je poloio do trenutka odgaanja polaganja ispita. XIX Kandidatu koji je poloio struni ispit Ministarstvo pravde BiH izdaje uvjerenje o poloenom strunom ispitu. Uvjerenje o poloenom strunom ispitu sadri: zaglavlje koje obuhvata: naziv organa, naziv Dravne komisije, broj i datum izdavanja uvjerenja, ime i prezime kandidata, godinu i mjesto roenja, kolu koju je zavrio i kada, datum poloenog strunog ispita, peat i potpis ministra pravde BiH. U uvjerenju, u dijelu koji se odnosi na ocjenu o poloenom strunom ispitu, navode se rijei: "poloio struni ispit za viu kolsku spremu", odnosno "poloio struni ispit za srednju kolsku spremu". XX Kandidat koji nije poloio struni ispit moe ponovo pristupiti polaganju strunog ispita po isteku roka od 60 dana od dana polaganja ispita. XXI Trokove polaganja strunog ispita za pripravnike i kandidate iz take II. ove odluke snosi organ, sluba, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja u kojima se ti kandidati nalaze u radnom odnosu. Trokove polaganja strunog ispita za kandidata iz stava 2. take III. ove odluke snosi kandidat, ako organi, institucije, preduzea (drutva) i druga pravna lica navedena u tim odredbama ne odlue da oni snose te trokove.

127

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

XXII Visinu naknade za trokove polaganja strunog ispita pred Dravnom komisijom rjeenjem odreuje ministar pravde BiH. Predsjedniku, lanovima Komisije i njihovim zamjenicima, kao i zapisniarima pripada naknada za rad u Dravnoj komisiji to se odreuje rjeenjem iz stava 1. ove take. XXIII O polaganju strunog ispita vodi se zapisnik u koji se unosi naroito: sastav komisije, datum i mjesto odravanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja i ocjena uspjeha kandidata. Zapisnik iz stava 1. ove take potpisuje predsjednik, lanovi komisije i zapisniar. Zapisnik o polaganju strunog ispita uva se u spisu kandidata koji je polagao struni ispit s ostalom dokumentacijom koja se odnosi na ispit. XXIV Administrativno-tehnike poslove za rad Dravne komisije i evidenciju o kandidatima koji su polagali struni ispit vodi Ministarstvo pravde BiH. Evidencija iz stava 1. ove take vodi se u vidu knjige i sadri sljedee podatke: ime i prezime kandidata, godinu roenja, naziv kole, odnosno fakulteta koji je zavrio, datum polaganja strunog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu i broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o poloenom strunom ispitu. Evidencijska knjiga iz stava 2. ove take uva se trajno. IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE XXV Lice koje je poloilo struni ispit u okviru drugih struka oslobaa se obaveze polaganja strunog ispita predvienog ovom odlukom, pod uslovom da program tog ispita u osnovi odgovara sadraju programa strunog ispita iz take IV. ove odluke, s tim to je obavezno polagati one predmete iz take IV. ove odluke koji nisu poloeni u okviru ispita drugih struka. XXVI Lice koje je poslije poloenog strunog ispita steklo vii stepen kolske spreme od stepena kolske spreme za koji je poloilo struni ispit, za obavljanje poslova i zadataka ije je vrenje uslovljeno viim stepenom kolske spreme mora imati poloen struni ispit kolske spreme koju je naknadno steklo, saglasno Programu o strunom ispitu. XXVII Lica koja su poloila struni ispit za zaposlene u organima uprave po propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ove odluke smatra se da imaju poloen struni ispit predvien ovom odlukom. XXVIII O priznavanju strunog ispita lica koja su taj ispit poloila po entitetskim propisima, nakon stupanja na snagu ove odluke, odluuje ministar pravde BiH uzimajui u obzir program po kojem je ispit poloen i program predvien ovom odlukom.

128

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Priznavanje ispita iz stava 1. ove take vri se na pismeni zahtjev zainteresiranog lica s odgovarajuom dokumentacijom, o emu se donosi rjeenje. XXIX Odredbe ove odluke primjenjuju se i na pripravnike i zaposlenike u uredima i slubama organa zakonodavne vlasti, organa izvrne vlasti, organa sudske vlasti, tuilatvima, pravobranilatvima, ustanovama za izvrenje kaznenih sankcija i drugim organima i institucijama BiH kod kojih je, saglasno zakonu, kao uslov za obavljanje poslova predvien poloen struni ispit. XXX Ministar pravde BiH donijet e program strunog ispita iz take V. ove odluke u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke. XXXI Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom glasniku BiH". VM broj: 210/04. 16. septembra 2004. godine Sarajevo Predsjedavajui Vijea ministara BiH Adnan Terzi, v. r.

129

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Na osnovu lana 56. stav 3. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04 i 7/05) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03 i 42/03), Vijee ministara Bosne i Hercegovine je, na 85. sjednici, odranoj 7. jula 2005. godine, donijelo ODLUKU O DOPUNAMA ODLUKE O USLOVIMA I NAINU POLAGANJA STRUNOG UPRAVNOG ISPITA PRIPRAVNIKA I ZAPOSLENIKA NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE (Slubeni glasnik BiH, br. 50/05) I U Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 46/04) u naslovu i taki I. iza rijei "pripravnika" dodaje se zarez i rijei: "lica s visokom kolskom spremom". II U taki II. stav 1. iza rijei "srednje" brie se veznik "i" i dodaje zarez, a iza rijei "vie" dodaju se rijei: "i visoke". III U taki III. stav 1. ispred rijei "viom" dodaju se rijei: "visokom i", a u stavu 3. ispred rijei "vioj" dodaju se rijei: "visokoj i". IV U taki VI. stav 1. umjesto take na kraju reenice stavlja se zarez i dodaju rijei: "za pripravnike i zaposlenike sa srednjom i viom kolskom spremom srednje i vie kolske spreme". U istoj taki iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Dravna komisija za polaganje strunog upravnog ispita visoke kolske spreme sastoji se od predsjednika i etiri lana, koji imaju svoje zamjenike, koje imenuje rjeenjem Vijee ministara BiH na usaglaen prijedlog ministra pravde, direktora Ureda za zakonodavstvo Vijea ministara BiH i direktora Agencije za dravnu slubu BiH. Dosadanji stavovi 2. i 3. postaju stavovi 3. i 4. V U taki XI. stav 3. ispred rijei "viom" dodaju se rijei: "visokom i". VI U taki XIII. stav 2. ispred rijei "viu" dodaju se rijei: "visoku i". VII U taki XIX. stav 3. iza rijei "rijei:" dodaju se rijei: "poloio struni ispit za visoku kolsku spremu". VIII U taki XXVII. iza rijei "struni" dodaju se rijei: "ili javni".

130

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

IX Program strunog upravnog ispita za visoku kolsku spremu donijet e ministar pravde BiH, dopunom postojeeg programa strunog upravnog ispita za srednju i viu kolsku spremu, u saradnji sa Uredom za zakonodavstvo Vijea ministara BiH i Agencijom za dravnu slubu BiH, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke. X Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom glasniku BiH". VM broj: 112/05 7. jula 2005. godine Sarajevo Predsjedavajui Vijea ministara BiH Adnan Terzi, v. r.

131

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Na osnovu lana 56. stav 3. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04) i take V. stav 2. Odluke o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.46/04), ministar pravde Bosne i Hercegovine propisuje PROGRAM STRUNOG UPRAVNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE (Slubeni glasnik BiH, br. 46/04) I. OPE ODREDBE 1. Ovim programom propisuje se sadraj, gradivo i pravna vrela za struni upravni ispit (u daljnjem tekstu: struni ispit) pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH). 2. Po ovom programu struni ispit polau pripravnici i zaposlenici iz odredbe take II. Odluke o uslovima i nainu polaganja strunog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou BiH (u daljnjem tekstu: Odluka o strunom ispitu). 3. Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu strunog ispita, ispitivai su duni voditi rauna o tome da kandidatu postavljaju samo pitanja koja su ovim programom utvrena za viu, odnosno za srednju kolsku spremu. II. PROGRAM STRUNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE, ZAPOSLENIKE I DRUGA LICA S VIOM KOLSKOM SPREMOM 4. Program strunog ispita za pripravnike, zaposlenike i druga lica s viom kolskom spremom, u okviru predmeta iz take IV. Odluke o strunom ispitu, sadri sljedee gradivo i pravna vrela i to: 1) Osnove ustavnog sistema a) Gradivo Ustavni sistem BiH prema Ustavu BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH - Aneks 4.) koji obuhvata: ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava, meunarodni standardi, katalog prava, izbjeglice i prognanici), nadlenost institucija BiH, nadlenost entiteta, dodatne nadlenosti BiH, Parlamentarna skuptina BiH (Dom naroda i Predstavniki dom - izbor, mandat, nadlenost), Predsjednitvo BiH (izbor, mandat, ovlatenja - nadlenosti), Vijee ministara BiH (sastav, izbor, ovlatenja - nadlenosti), Ustavni sud BiH (sastav, jurisdikcija - nadlenost). b) Pravna vrela Ustav BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH - Aneks 4.), Sporazum o ljudskim pravima - Opi okvirni sporazum za mir u BiH - Aneks 6. 2) Osnove uprave BiH

132

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

a) Gradivo (1) Osnove uprave BiH poslovi organa uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa zakonodavne vlasti), povjeravanje javnih ovlatenja (kome se povjeravaju, nain povjeravanja, upravni nadzor nad radom institucija koje imaju javna ovlatenja), meusobni odnosi organa uprave (ovlatenja i obaveze organa uprave u meusobnim odnosima, meusobna saradnja organa uprave na istom i razliitom nivou vlasti), odnosi organa uprave prema ombudsmenima, odnos organa uprave prema strankama (graanima i drugim strankama), pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja), rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik (imenovanje, smjenjivanje i ovlatenja), rukovodei dravni slubenici i dravni slubenici s posebnim ovlatenjima (postavljenje, smjenjivanje i ovlatenja), sredstva za rad organa uprave (vrste sredstava), inspekcijski nadzor (ko obavlja inspekcijski nadzor, pokretanje postupka, ovlatenja i obaveze inspektora, vrste upravnih mjera). (2) Organi uprave i upravne organizacije BiH osnivanje i vrste organa uprave i upravnih organizacija, upravljanje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i njegov zamjenik imenovanje i ovlatenja, direktor i zamjenik direktora samostalne upravne organizacije i upravne organizacije u sastavu - imenovanje i ovlatenja), rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama (vrste postavljenje i ovlatenja), propisi i drugi akti organa uprave i upravnih organizacija. b) Pravna vrela Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02). 3) Upravni postupak i upravni spor a) Gradivo (1) Upravni postupak (a) Ope odredbe osnovni principi, nadlenost, stranka i njeno zastupanje (pojam stranke, procesna sposobnost i zakonski zastupnik, vrste zastupnika), komuniciranje organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik), dostava (nain dostave, posredna i obavezna lina dostava, posebni sluajevi dostave, dostavnica i greke u dostavi), rokovi (vrste i raunanje rokova), trokovi postupka (trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova). (b) Prvostepeni postupak pokretanje postupka (pokretanje postupka, odustajanje od zahtjeva), postupak do donoenja rjeenja (zajednike odredbe, skraeni postupak i poseban ispitni postupak), dokazivanje (isprave, uvjerenja, svjedoci, izjava stranke, vjetaci i uviaj), rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, rok za izdavanje rjeenja, ispravljanje greaka u rjeenju),

133

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

zakljuak. (c) Pravni lijekovi alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje rjeenja po albi), vrste vanrednih pravnih lijekova (nazivi i kada se mogu koristiti i organ koji rjeava po njima). (d) Izvrenje rjeenja izvrenja rjeenja (kada rjeenje- prvostepeno i drugostepeno postaje izvrno), administrativno izvrenje (uslovi i nain izvrenja i zakljuak o dozvoli izvrenja). (2) Upravni spor ko moe pokrenuti upravni spor, rok za pokretanje spora, tuba za pokretanje spora, upravni akti protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor, upravni akti protiv kojih se ne moe pokrenuti upravni spor, obaveznost presude. b) Pravna vrela Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02), Zakon o upravnim sporovima ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02).

4) Radni odnosi a) Gradivo Radni odnosi zaposlenika u organima uprave i upravnim organizacijama BiH, koji obuhvataju: prijem u radni odnos (opi i posebni uslovi za prijem u radni odnos), sadraj ugovora o radu, ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme, probni rad, odmori i odsustva, zatita zaposlenika, plae i naknade, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje, pripravnici, volonterski rad, izumi i tehnika unapreenja, zabrana takmienja sa poslodavcem, disciplinska odgovornost, prestanak ugovora o radu, prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika, stavljanje zaposlenika na raspolaganje, kolektivni ugovor, reprezentativni sindikat, nadzor nad primjenom propisa o radu. b) Pravna vrela Zakon o radu u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04). 5) Uredsko poslovanje u organima uprave a) Gradivo

134

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

(1) Uredsko poslovanje pojam, sadraj i znaaj uredskog poslovanja, principi uredskog poslovanja, znaenje pojedinih izraza u uredskom poslovanju (akt, prilog, predmet, dosje, fascikl, arhivska graa, registraturski materijal, pisarnica, arhiva), osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju, pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata, primanje, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata, postupak s aktima koji podlijeu taksiranju, zavoenje akata (nain i vrijeme zavoenja, prijemni tambilj), evidencija o predmetima i aktima (upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka, upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka, djelovodnik predmeta i akata, djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu), zdruivanje akata, dostavljanje predmeta i akata u rad (interna dostavna knjiga, prijem i otprema rauna), rad zaposlenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata (prikupljanje podataka, sastavni dijelovi slubenog akta, vraanje rijeenih predmeta u pisarnicu), razvoenje akata i predmeta, rokovnik predmeta, otpremanje pote (nain otpremanja pote, knjiga otpreme pote putem kurira i knjiga otpreme pote putem pote). (2) Arhivsko poslovanje arhivski poslovi organa uprave (arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata, voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae, lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja, postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i nain primopredaje arhivske grae nadlenom arhivu). (3) Peati organa vlasti peati organa vlasti (namjena, oblik, sadraj, izrada, uvanje i upotreba, evidencije, nestanak i izrada novog umjesto nestalog peata). b) Pravna vrela Odluka o uredskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 21/01 i 29/03), Uputstvo o nainu vrenja uredskog poslovanja ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 15/03), Zakon o peatu institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03), Uputstvo o nainu izrade, uvanja, voenja evidencije i unitavanja peata institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 22/98). NAPOMENA: Do donoenja provedbenih akata nee se ispitivati gradivo vezano za arhivsko poslovanje. III. PROGRAM STRUNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE I DRUGA LICA SA SREDNJOM KOLSKOM SPREMOM 5. Program strunog ispita za pripravnike i zaposlenike sa srednjom kolskom spremom iz dravnih organa uprave i drugih dravnih institucija u okviru predmeta iz take IV. Odluke o strunom ispitu sadri sljedee gradivo i pravna vrela, i to: 1) Osnove ustavnog sistema

135

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

a) Gradivo Ustavni sustav BiH prema Ustavu BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4.) koji obuhvata: ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava i katalog prava), nadlenost institucija BiH, Parlamentarna skuptina BiH (Dom naroda i Predstvaniki dom-sastav i nain izbora), Predsjednitvo BiH (izbor, mandat i ovlatenja), Vijee ministara BiH (sastav, izbor i ovlatenja). b) Pravna vrela Ustav BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4). 2) Osnove uprave BiH a) Gradivo (1) Osnove uprave BiH poslovi organa uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa zakonodavne vlasti), odnosi organa uprave prema ombudsmenima, odnos organa uprave prema strankama (graanima i drugim strankama), pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja). (2) Organi uprave i upravne organizacije osnivanje i vrste dravnih organa uprave i upravnih organizacija, upravljanje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i njegov zamjenikimenovanje i ovlatenja), direktor i zamjenik direktora upravne organizacije, rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama, propisi i drugi akti organa uprave i upravnih organizacija. b) Pravna vrela Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02). 3) Upravni postupak a) Gradivo (1) Upravni postupak (a) Ope odredbe komuniciranje organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik), dostava (nain dostave, posredna i obavezna lina dostava), rokovi (vrste i raunanje rokova), trokovi postupka (trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova). (b) Prvostepeni postupak pokretanje postupka (pokretanje postupka, izmjena zahtjeva, odustajanje od zahtjeva), postupak do donoenja rjeenja (skraeni postupak i poseban ispitni postupak), dokazivanje (isprave, uvjerenja, svjedoci, vjetaci i uviaj), rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, rok za izdavanje rjeenja). (c) Pravni lijekovi alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje rjeenja po albi),

136

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

vanredni pravni lijekovi (samo nazivi i protiv kojih se rjeenja koriste). b) Pravna vrela Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02).

4) Radni odnosi u organima uprave a) Gradivo Radni odnosi zaposlenika u organima uprave i upravnim organizacijama BiH, koji obuhvataju: prijem u radni odnos (opi i posebni uslovi za prijem u radni odnos), sadraj ugovora o radu, ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme, probni rad, odmore i odsustva, zatitu zaposlenika, plae i naknade, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje, pripravnike, volonterski rad, izume i tehnika unapreenja, zabranu takmienja s poslodavcem, disciplinsku odgovornost, prestanak ugovora o radu, prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika, stavljanje zaposlenika na raspolaganje, kolektivni ugovor, reprezentativni sindikat, nadzor nad primjenom propisa o radu. b) Pravna vrela Zakon o radu u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04). 5) Uredsko poslovanje u organima uprave a) Gradivo (1) Uredsko poslovanje pojam, sadraj i znaaj uredskog poslovanja, principi uredskog poslovanja, znaenje pojedinih izraza u uredskom poslovanju (akt, prilog, predmet, dosje, fascikl, arhivska graa, registraturski materijal, pisarnica, arhiva), osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju, pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata, primanje, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata, postupak s aktima koji podlijeu taksiranju, zavoenje akata (nain i vrijeme zavoenja, prijemni tambilj), evidencija o predmetima i aktima (upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka, upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka, djelovodnik predmeta i akata, djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu), zdruivanje akata, dostavljanje predmeta i akata u rad (interna dostavna knjiga, prijem i otprema rauna), rad zaposlenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata (prikupljanje podataka, sastavni dijelovi slubenog akta, vraanje rijeenih predmeta u pisarnicu), razvoenje akata i predmeta,

137

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

rokovnik predmeta, otpremanje pote (nain otpremanja pote, knjiga otpreme pote putem kurira i knjiga otpreme pote putem pote). (2) Arhivsko poslovanje arhivski poslovi organa uprave (arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata, voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae, lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja, postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i nain primopredaje arhivske grae nadlenom arhivu). (3) Peati organa vlasti peati organa vlasti (namjena, oblik, sadraj, izrada, uvanje i upotreba, evidencije, nestanak i izrada novog umjesto nestalog peata). b) Pravna vrela Odluka o uredskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 21/01 i 29/03), Uputstvo o nainu vrenja uredskog poslovanja ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 15/03), Zakon o peatu institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03), Uputstvo o nainu izrade, uvanja, voenja evidencije i unitavanja peata institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 22/98).

NAPOMENA: Do donoenja provedbenih akata nee se ispitivati gradivo vezano za arhivsko poslovanje. IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Ovaj program stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj: 01-02-723/04 21. septembra 2004. godine Sarajevo Ministar Slobodan Kova, v. r.

138

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Na osnovu lana 56. stav 3. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04) i take V. stav 2. Odluke o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 46/04 i 50/05), ministar pravde Bosne i Hercegovine propisuje DOPUNU PROGRAMA STRUNOG UPRAVNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE (Slubeni glasnik BiH, br. 50/05) 1. U Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 46/04) u naslovu, taki 1. i Poglavlju II. iza rijei "pripravnika" dodaje se zarez i rijei: "dravnih slubenika", a u taki 2. iza rijei "pripravnici" dodaje se zarez i rijei: "dravni slubenici", dok se u taki 3. ispred rijei "viu" dodaje rije "visoku". 2. Iza take 3. dodaje se novo Poglavlje II. koje glasi: "II. Program polaganja strunog ispita za pripravnike i druga lica s visokom kolskom spremom", a ispred take 4. dodaje se nova taka 4. koja glasi: "4. Program strunog ispita za pripravnike i druga lica s visokom kolskom spremom, u okviru predmeta iz take IV. Odluke o strunom ispitu, sadri sljedee gradivo i pravna vrela i to: 1) Osnove ustavnog sistema a) Gradivo Ustavni sistem Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini - Aneks 4.), koji obuhvata: ope karakteristike Bosne i Hercegovine kao drave (demokratske principe, sastav, kretanje robe, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i dravljanstvo), ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava, meunarodni standardi, katalog prava, izbjeglice i raseljena lica i Komisija za ljudska prava), ndlenosti institucija Bosne i Hercegovine, nadlenosti entiteta, dodatne nadlenosti Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine (Dom naroda i Predstavniki dom izbor, mandat i ovlatenja), Predsjednitvo Bosne i Hercegovine (izbor, mandat i ovlatenja), Vijee ministara (sastav, izbor i ovlatenja), Ustavni sud Bosne i Hercegovine (sastav, nadlenost i odluke), Centralna banka Bosne i Hercegovine (sastav i nadlenost). b) Pravni izvori Ustav Bosne i Hercegovine (Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini Aneks 4.), Sporazum o ljudskim pravima (Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini Aneks 6.). 2) Osnove uprave BiH a) Gradivo (1) Osnove uprave BiH

139

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

principi organiziranja i rada organa uprave (principi zakonitosti, samostalnosti, efikasnosti, javnosti, upotrebe jezika i pisma), poslovi uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa zakonodavne vlasti, obavljanje drugih upravnih i strunih poslova odreenih zakonom i drugim propisima), povjeravanje javnih ovlatenja (kome se povjeravaju, nain povjeravanja i upravni nadzor nad radom institucija koje imaju javna ovlatenja), odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti (odgovornosti i ovlatenja), odnos organa uprave prema organima izvrne vlasti (ovlatenja organa izvrne vlasti), meusobni odnosi organa uprave (ovlatenja i obaveze organa uprave u meusobnim odnosima, meusobna saradnja organa uprave na istom i razliitom nivou vlasti), odnosi organa uprave prema ombudsmenima, odnosi organa uprave prema preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima, odnos organa uprave prema strankama, principi organizacije organa uprave, pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja), rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik (imenovanje i smjenjivanje, ovlatenja i odgovornosti), rukovodei dravni slubenici i slubenici s posebnim ovlatenjima (postavljanje, smjenjivanje i ovlatenja), sredstva za rad organa uprave (vrste sredstava), inspekcijski nadzor (ko obavlja inspekcijski nadzor, pokretanje postupka, ovlatenja i obaveze inspektora, vrste upravnih mjera).

(2) Dravni organi uprave odnosi Vijea ministara BiH i dravnih organa uprave prema Predsjednitvu BiH, odnos dravnih organa uprave prema Vijeu ministara BiH, osnivanje i vrste dravnih organa uprave, upravljanje dravnim organima uprave (ministar i njegov zamjenik - imenovanje, ovlatenja i obaveze, direktor i zamjenik direktora upravne organizacije - imenovanje, ovlatenja i obaveze), rukovodei dravni slubenici u dravnim organima uprave (vrste, postavljenje, ovlatenja i odgovornost), odgovornost ministra i njegovog zamjenika i direktora upravne organizacije, propisi i drugi akti dravnih organa uprave, odnosi dravnih organa uprave prema entitetskim organima uprave i Brko Distrikta BiH, inspekcijski nadzor (zajednike odredbe, upravna inspekcija). (3) Osnove lokalne samouprave sadraj poslova lokalne samouprave, upravni nadzor nad radom organa lokalne samouprave - pravo opina na meusobnu saradnju i udruivanje u saveze i druge oblike udruivanja. b) Pravni izvori Zakon o upravi Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02), Zakoni o osnovama lokalne samouprave entiteta.

140

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

3) Upravni postupak i upravni spor a) Gradivo (1) Upravni postupak (a) Ope odredbe osnovni principi, nadlenost (stvarna i mjesna nadlenost, prostorno ogranienje nadlenosti, sukob nadlenosti, slubeno lice ovlateno za voenje postupka i za rjeavanje, pravna pomo, izuzee), stranka i njeno zastupanje (pojam stranke, procesna sposobnost i zakonski zastupnik, vrste zastupnika - privremeni zastupnik, zajedniki predstavnik i punomonik), komunikacija organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik), dostavljanje pismena (nain dostavljanja, obavezno lino dostavljanje, posredno dostavljanje, posebni sluajevi dostavljanja, dostavnica i greke u dostavljanju), rokovi (vrste i raunanje rokova), povrat u prijanje stanje (uslovi, rokovi i odluivanje o povratu u prijanje stanje), trokovi postupka (trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova). (b) Prvostepeni postupak pokretanje postupka i zahtjevi stranaka (pokretanje postupka, izmjena zahtjeva, odustajanje od zahtjeva i nagodba), postupak do donoenja rjeenja (zajednike odredbe, skraeni postupak, poseban ispitni postupak, prethodno pitanje, usmena rasprava), dokazivanje (ope odredbe, isprave, uvjerenja, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, tumai i uviaj), rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, vrste rjeenja, rok za izdavanje rjeenja, ispravljanje greaka u rjeenju), zakljuak. (c) Pravni lijekovi Redovni pravni lijekovi alba(pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno u zakonskom roku, rok za donoenje rjeenja po albi). Vanredni pravni lijekovi: obnova postupka (pokretanje i rjeavanje o obnovi postupka), mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s upravnim sporom, zahtjev za zatitu zakonitosti, ponitenje i ukidanje po pravu nadzora, ukidanje i mijenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke, vanredno ukidanje rjeenja, oglaavanje rjeenja nitavnim, pravne posljedice ponitavanja i ukidanja. (d) Izvrenje rjeenja i zakljuka izvrno rjeenje (kad rjeenje postaje izvrno), administrativno izvrenje (uslovi i nain izvrenja - zakljuak o dozvoli izvrenja), izvrenje nenovanih obaveza, izvrenje radi osiguranja, privremeni zakljuak o osiguranju.

141

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

(2) Upravni spor pravo na pokretanje upravnog spora (ko moe pokrenuti upravni spor), nadlenost suda za rjeavanje upravnog spora, upravni akti protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor, upravni akti protiv kojih se ne moe pokrenuti upravni spor, pobijanje upravnog akta (razlozi za pobijanje), pokretanje upravnog spora (tuba, rok i sadraj tube), odluke suda u upravnom sporu (presude i rjeenja), vanredni pravni lijekovi, obaveznost presuda, postupak zatite sloboda i prava graana zagarantiranih Ustavom. b) Pravni izvori Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02 i 12/04), Zakon o upravnim sporovima ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02). 4) Radni odnosi a) Gradivo sklapanje ugovora o radu (ugovor i uslovi za sklapanje ugovora), probni rad i ugovor na neodreeno i odreeno vrijeme, pripravnici i volonterski rad, radno vrijeme, odmori i odsustva, zatita zaposlenih (maloljetnika, ena i materinstva, privremeno ili trajno nesposobnih za rad), plae i naknade plae, naknada tete, prestanak ugovora o radu (nain prestanka ugovora, otkaz ugovora, otkazni rok, otpremnina, program zbrinjavanja vika zaposlenih), ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa (odluivanje o pravima i zatita prava iz radnog odnosa), kolektivni ugovori (pojam i pitanja koja se ugovorom ureuju), mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova (mirenje i arbitraa), radna knjiica, trajk (pojam i uslovi za trajk). prijem u radni odnos (opi i posebni uslovi za prijem u radni odnos), provoenje konkursa i oglasa (sadraj, rok za podnoenje prijava i izbor kandidata), prijem u radni odnos, probni rad, radni odnos na odreeno vrijeme, prava i obaveze dravnih slubenika, struna sprema dravnih slubenika, struno obrazovanje i usavravanje, pripravnici u organima uprave, struni ispit (lica koja polau ispit i uslovi za polaganje ispita), dravni slubenici s posebnim ovlatenjima, ocjenjivanje i unapreenje dravnih slubenika, slubena zvanja dravnih slubenika, radno vrijeme, odmori i odsustva dravnih slubenika, odgovornost dravnih slubenika za povrede slubene dunosti,

142

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

vrste povreda slubene dunosti (lake i teke povrede), disciplinske mjere i kazne za povrede slubene dunosti, postupak zbog povrede slubene dunosti, udaljenje iz slube, smjenjivanje s poloaja, odnosno dunosti, izvrenje izreenih disciplinskih mjera, odnosno kazni, odgovornost za tetu, stavljanje dravnih slubenika na raspolaganje, prestanak radnog odnosa, pravo na trajk dravnih slubenika organa uprave, rjeavanje o pravima i dunostima dravnih slubenika.

b) Pravni izvori Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04), Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02, sa kasnijim izmjenama i dopunama), 5) Uredsko poslovanje u organima uprave a) Gradivo (1) Uredsko poslovanje pojam, sadraj i znaaj uredskog poslovanja, principi uredskog poslovanja, znaenje pojedinih izraza u uredskom poslovanju (akt, prilog, predmet, dosje, fascikl, arhivska graa, registracijski materijal, pisarnica, arhiva), osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju, pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata, primanje, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata, zavoenje akata (nain i vrijeme zavoenja, prijemni tambilj), evidencija o predmetima i aktima (upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka, upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka, djelovodnik predmeta i akata, djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu), dostavljanje predmeta i akata u rad (interna dostavna knjiga, i prijem i otprema rauna), rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata (prikupljanje podataka, sastavni dijelovi slubenog akta, vraanje rijeenih predmeta u pisarnicu), razvoenje akata i predmeta, rokovnik predmeta, otpremanje pote (nain otpremanja pote, knjiga otpreme pote putem kurira i knjiga otpreme pote putem pote). (2) Arhivsko poslovanje arhivski poslovi organa uprave (arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata, voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registracijskog materijala i arhivske grae, lista kategorija registracijskog materijala s rokovima uvanja, postupak odabiranja arhivske grae iz registracijskog materijala i nain primopredaje arhivske grae nadlenom arhivu). (3) Poslovi ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa (nadlenost za ovjeru, ovjera potpisa i rukopisa, ovjera prijepisa i posebni sluajevi ovjere).

143

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

(4) Peati organa vlasti peati organa vlasti (namjena, oblik, sadraj, izrada, uvanje i upotreba, evidencije, nestanak i izrada novog umjesto nestalog peata). b) Pravni izvori Odluka o uredskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 21/01 i 29/03), Uputstvo o nainu vrenja uredskog poslovanja ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 15/03), Zakon o peatu institucija Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03), Uputstvo o nainu izrade, uvanja, voenja evidencije i unitavanja peata institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 22/98). NAPOMENA: Do donoenja provedbenih akata nee se ispitivati gradivo vezano za arhivsko poslovanje." Dosadanja poglavlja II., III. i IV. postaju poglavlja III., IV. i V. Dosadanje take 4., 5. i 6. postaju take 5., 6. i 7. 3. Ovaj program stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj: 01-02-365/05 8. jula 2005. godine Sarajevo Ministar Slobodan Kova, v.r.

144

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Prijava strunog upravnog ispita Z A H T J EV ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA U MINISTARSTVU PRAVDE BiH Podnosilac zahtjeva Adresa, potanski broj i mjesto Zavrena kola, odnosno fakultet, mjesto i datum Zaposlenje, gdje, od kada i na kojim poslovima

Dosadanje radno iskustvo Prilozi uz zahtjev: 1. Ovjerena kopija diplome o zavrenoj koli - fakultetu, broj _______ od _______ godine, 2. Uvjerenje o radnom iskustvu, broj _______ od _______ godine. NAPOMENA: Za lica kod kojih je dolo do promjene prezimena u odnosu na prezime u diplomi duni su dostaviti i ovjereni izvod iz matine knjige roenih.

UPOZORENJE: 1. Ispit se polae po Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05) 2. Ispit se priprema po Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05).

____________________. godine

ZAHTJEV PODNOSI ________________________

145

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

Ispit se polae po Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05) Ispit se priprema po Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05). Uz Zahtjev za polaganje strunog upravnog ispita, kandidat je duan dostaviti: 1. ovjerenu kopiju diplome o zavrenoj koli/fakultetu; 2. uvjerenje o radnom iskustvu; 3. ovjereni izvod iz matine knjige roenih za lica kod kojih je dolo do promjene prezimena u odnosu na prezime u diplomi. Zahtjevi se predaju: 1. Pisarnici Ministarstva pravde BiH, Obala Kulina bana 1/V - zgrada Doma sindikata, Sarajevo ili 2. potom na adresu: Ministarstvo pravde BiH, Trg BiH br. 1, 71 000 Sarajevo, uz naznaku "Komisija za polaganje strunog upravnog ispita". Prilikom pristupanja polaganju strunog upravnog ispita kandidat je duan donijeti dokaz o uplaenoj naknadi za trokove polaganja strunog upravnog ispita i izdavanje uvjerenja o poloenom strunom upravnom ispitu. Naknada za trokove polaganja strunog upravnog ispita i izdavanje uvjerenja o poloenom strunom upravnom ispitu u iznosu od 400,00 KM uplauje se Ministarstvu pravde BiH na primaoca JRT Trezor BiH-Takse, broj rauna primaoca: 1291011000570718 otvoren kod Central Profit Banke d.d. u Sarajevu, vrsta uplate: 0, vrsta prihoda: 722830, proraunska organizacija: 9999999, poziv na broj: 0000000000, svrha doznake: Trokovi polaganja i izdavanja uvjerenja o poloenom strunom upravnom ispitu.

146

Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita

147

También podría gustarte